ISKONSKI PAG

subota, 26.02.2022.

I POKUPI SVE U KOLO

Dana 27. veljače 2022. godine, s ciljem očuvanja višestoljetne tradicije, u Dalmatinčevom gradu, tako nas obaviještavaju organizatori karnevala, Turistička zajednica Grada Paga i Grad Pag, s trajektnog pristaništa do središnjeg gradskog trga krenuti će karnevalska povorka gdje će se održati primopredaja vlasti i podići karnevalski barjak.

Maškare su usprkos brojnim ograničenjima i svim događanjima, opstale sve do današnjih dana, više puta kao nositelji svih aktivnosti koji su se održavali za vrijeme trajanja karnevala, sve do danas. U gradu Pagu se uglavnom pojavljuje mladež iako ima i starijih zaljubljenika u paški karneval, koji pomažu svojim savjetima, a nerijetko su i sami sudionici samih događanja.

Kada karneval počne, sve drugo zamire. To smo tijekom povijesti više puta svjedočili. Niti korona pa sada i ovaj rat ne mogu zaustaviti karnevalska ludovanja.

U organizaciji paškog karnevala sudjeluju gradske strukture koje osiguravaju da se ova manifestacija može održati, ali ostaje jedna činjenica da nema ljudi koji žive za karneval i koji ulažu cjelogodišnji trud i svu svoju kreativnost i ljubav, Paški karneval ne bi danas bio ono što jest, jedan od najbitnijih i najvećih kulturnih događanja koja se tijekom godine događaju u gradu Pagu.

I tako će eto živjeti Pag narednih nekoliko dana karnevala, vjerujući da će se kao i ranijih godina u ova vesela zbivanja uključiti i ostala mjesta na otoku i ne samo na otoku, jer nosioc karnevalskih događanja uvijek je bio grad Pag sa svim svojim prepoznatljivostima.

Zato dođite, bit će vam po guštu, uz maškare, našu narodnu nošnju, uz Robinju i naravno uz gradsku glazbu koja uvik pokupi sve u kolo.

petak, 18.02.2022.

NAGRADA „ANTE ZEMLJAR“ HRVATSKOG KNJIŽEVNOG DRUŠTVA

Danas je u Novom Listu u Kulturnom prilogu donesena vijest da je Hrvatsko književno društvo u Rijeci povodu stote godišnjice rođenja paškog književnika Ante Zemljara donijelo odluku da će se na godišnjoj razini dodjeljivati književna nagrada, na dan rođenja paškog književnika.

Donijeli su odluke tko sve može učestvovati u natječaju i pod kojim uvjetima a prvo izdanje otvoreno je do 1. kolovoza 2022. godine do kada se mogu predati radovi. Jednako tako predstavljen je i žiri koji će odlučivati kome dodijeliti nagradu.
Nagrađeni će dobivati diplomu, te bronačanu medalju s likom Ante Zemljara te sliku s motivima Paga ili drugim dijelovima književnikova života.
Ovom predstavljanju bio je nazočan i paški novinar Ivo Palčić, dugogodišnji Zemljarov prijatelj koji je izdao knjigu „Večernji razgovori (1995.-2000.) u kojoj je objavio mnoge razgovore s Antom Zemljarom o mnogim temama od rata do kulture. Palčić je naglasio da mu je iznimno drago što je HKD već odavno prepoznao vrijednost Zemljarova opusa.

Treba još' jednom spomenuti da je Ante Zemljar šest puta dobivao nagradu Grada Rijeke „Drago Gervais“ za svoje književno stvaralaštvo.

utorak, 15.02.2022.

DA SE NE ZABORAVI – FACOL - FACOLIĆ

Možda bi se moglo reć da je facol brend osmišljen na ideji stare tradicije naših žena u Dalmaciji, naše nane koje su svakodnevno i u svim prilikama nosile facol na glavi, još dan danas imamo starih Paškinja koje ih nose, ali sve manje. Tribamo ucint sve da facol ostane del prepoznatljivosti našega grada isto kao i čipka.

(foto:A.Zubović)
Facol je beseda ka dolazi od talijanskog jezika (fazzolo): Moja je nana nosila na glavu cerni facol. Interesantno je za spomenut da su Paškinje imale facol za šajdan i za blajdan. Taj facol za blajdan su koristile u rijetkim prilikama a najčešće kada su hodile u crikvu na misu.

Vrime je karnevala, parićiva se za maškare triba i narodnu nošnju parićat, a naša paška je nezmisliva bez facola. I na muškoj i na ženskoj nošnji facol je nezaobilazni del. Taj facol je obično od svile u svim mogućim bojama. Interesantno je da su muški nosili facol i oko struka i na ramenima.

(foto:screenshot-internet)
U gradu Pagu koristi se i facolet (tal. fazzoletto), ki se radi od popelina s elemantima paške čipke koji resi tašku od muškog veštita. On je danas zaštitni znak svake svečanosti i retko ki Pažanin da ne stavi u tašku od veštita facolet.

Premda neki govriju da je to facolić, međutim facolić je maramica, rupčić. Kada sam bio prehlađen znala mi je mat reć: uzmi facolić sa sobom šopojivce.

(foto: izvor internet)
Kad se u Pag rece facol, to je svetinja, i ni to samo svetinja od narodnih običaja, facol je svetinja od najlipše tradicije ca su ostale od naših pranana i nana, naših materi, da se nikada ne zatere dokle god je grada Paga, ako ništa drugo a ono kada se gre užgat Marka, kada divojcice i divojke i svi oni ki placeju Marka sacuvaju facol radi običaja i jubav za svoj Pag.

<	veljača, 2022					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE