ISKONSKI PAG

nedjelja, 28.06.2020.

SVETI ANTE I AMERIČKI VELEPOSLANIK

Trinaestog ovoga mjeseca je proslavljen blagdan svetog Ante Padovanskog. Za ovog sveca vežu nas najviše molitve, procesije i bijeli ljiljani koji simboliziraju ovog sveca. Od demokratskih promjena do danas i u Pagu se slavi sveti Ante i njegov kip se u procesiji donosi iz kapele na Prosiki u Velu crkvu u Pagu. Više o blagdanu sam napisao u postu od 13. lipnja 2015. tako da se neću više osvrtati na sam blagdan.

Kapelu svetog Ante Padovanskog, podignuli su 1903. godine iseljeni Pažani najviše iz SAD-a. Zbog nepovoljnih gospodarskih prilika veliki broj Pažana iselio se početkom XX. Stoljeća osim SAD-a, još u Kanadu i Australiju. Po popisu stanovnika iz 1921. godine grad Pag brojao je 3739 stanovnika, da bi ta brojka 1981. godine iznosila 2295. Za grad kao što je Pag je to veliki pad broja stanovnika.

Kakve veze sveti Ante ima sa američkim veleposlanikom?
Svi paški mediji i ne samo paški prenijeli su vijest kako je Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst sa suprugom posjetio grad Pag u pratnji župana Zadrske županije Božidara Longina, a domaćini su mu bili gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Paga Jasna Magaš, direktorica Turističke zajednice grada Paga Vesna Karavanić te načelnik Općine Povljana, Ivo Pogorilić.

(foto: izvor Internet)

Domaćini su veleposlanika Kohorsta upoznali s bogatom poviješću grada Paga i kulturno povijesnim spomenicima. Veleposlanik je posjetio Galeriju paške čipke gdje ga je predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak“ Neda Oros, upoznala s mnogim zanimljivim pojedinostima o jedinstvenoj paškoj čipki, kulturnom blagu Paga koje je zaštićeno pri UNESCO-u.

(foto:izvor Internet)

Poseban dojam na veleposlanika Kohorsta je ostavio posjet Benediktinskom samostanu sv. Margarite gdje ga je dočekala časna majka Ana Benedikta koja ga je provela kroz postav izložbe crkvene umjetnosti i zbirki paške čipke. Pozornost veleposlanika Kohorsta izazvala je relikvija Svetog Trna, autentičan Trn s Kristove krune.
Veleposlanik je pokazo veliko zanimanje i zahvalio na srdačnoj dobrodošlici.
Domaćini su trebali odraditi još jednu gestu i na odlasku veleposlanika odvesti do kapele svetog Ante na Prosiku i pokazati mu kako su iseljeni Pažani u Americi prikupili sredstva i 1903. godine podigli ovu kapelu u čast svetom Anti.
Na pročelju kapele postavljena je spomen ploča na kojoj piše: „Ovaj skromni spomenik na čast sv. Anti Paduanskomu podigoše Pažki težaci i radnici u Sjevernoj Americi godine 1903.“

Kako se kapela nalazi na dijelu koji se naziva Prosika, mjestu koji sječe pašku valu na gornju i doljnu stranu. Doljnja strana je više izložena jakim naletima bure koja nanosi velike količine soli koja je dosta nagrizla kamen u kapeli.

Trebalo bi što prije krenuti u sanaciju oštećenja kako na vanjskim dijelovima tako još više na unutrašnjosti, posebno na pločama na kojima se nalaze imena onih koji su donirali za izgradnju kapele, tako i kamena koji je dosta u raspadajućoj situaciji. Imena i prezimena na pločama mogu biti poticaj mladim istraživačima za pisanje paške povijesti.
Trajnost je mjerilo sposobnosti prirodnog kamena da traje i da zadrži svoje osnovne i posebne osobine izgleda, čvrstoće i otpornosti prema raspadanju. Vrijeme kroz koje kamen može zadržati svoje urođene osobine ovisi o okolišu i mjestu ugradnje.
Oltar u čijoj je niši postavljen kip sv.Antuna Padovanskog s Djetetom Isusom u naručju i biblijom u ruci, također vapi za sanacijom. Ovo je ujedno jedan od rijetkih kipova svetog Ante koji umjesto cvijeta ljiljana koji ga na poseban način simbolizira, drži bibliju.

Da su domaćini pokazali ovu kapelu američkom veleposlaniku Kohorstu, možda bi to bio poticaj da se sustavno krene u obnovu ove kapele i da Pažani iseljeni u Americi budu zalog te pomoći.

četvrtak, 18.06.2020.

PAŠKA ČIPKA – BIJELO ZLATO GRADA PAGA

Paška čipka je hrvatski suvenir za koji mnogi smatraju da je to najljepša uspomena koju možete ponijeti iz grada Paga. Izuzetno lijep vez, koji se odlikuje iznimnom ljepotom uzoraka, ručni rad prikladan kao osobna uspomena, ali i kao poklon.

Ove godine, zbog korona virusa, u Pagu se neće održati 11. Međunarodni festival čipke ali Pažani će održati kontinuitet sa Danom paške čipke koji će se održati 19. lipnja 2020. na Trgu Petra Krešimira IV uz prigodni program.

Neizostavni dio tog programa će biti nastup KUD-a „Družina“, jer bez njihovog postojanja čipka bi rijetko u kojim prilikama bila tako prezentirana kao za vrijeme njihovih nastupa gdje god su nastupali.

Nakon njihovog nastupa, kako nas izvještavaju paški mediji, održati će se simbolično otvaranje nakon kojeg će se dodijeliti Javna priznanja Grada Paga zaslužnim udrugama i pojedincima.
Kako bi sve prošlo u revijalnom tonu nakon tog čina Gradska glazba Pag održati će prigodan koncert na spomenutom trgu.

U subotu, 20. lipnja 2020. u Kneževom dvoru održati će se Radionica paške čipke koju će voditi čipkarica Jasna Magaš.

Za ovu prigodu pripremljeno je nekoliko izložbi koje će se moći pogledati. Organizatori Dana paške čipke su Turistička zajednica Grada Paga, Društvo čipkarica „Frane Budak“ i Grad Pag.
Pag je jedno od središta čipkarstva u Hrvatskoj, paška čipka jako je poznata ne samo na prostoru Hrvatske i kao takva zaslužuje da se festival koji je u Pagu bio priređen u njenu čast, nastavi pa makar i na ovakav način.

Ova inicijativa je hvale vrijedna i dokaz koliko Pažani vole čipku i kako se prema njoj odnose.

nedjelja, 14.06.2020.

E, MOJ KVIRINU

Kiša pada. Samo prva tri dan od kada san u Prag je bilo sunce. Neda mi se izać iz apartmana, di ću po vome vrimenu. Sti bi vidit Prag, ali vrime mi ne dozvaljava. Sve mi je blizu i tramvaji i metro ki bi me doveli do centra grada, ali pametnije je stat na miru. Non stop neki zove ili dolaziju poruke, tako da mi ni dosadno. Dikod ne mogu ni zgotovit ca san naumi.

Nisan ni sumnja da se neće javit cin pročita post.
- Ca je Kvirine? Neda ti vrag mira nanki u Prag. Od kuda si izvuka sad ovu informaciju, ki ti je to stavi uglavu?
- Odavno ja to znan dragi moj kumpanjo. Još 1983. godine mi je madre Antonija poklonila jednu knjižicu „Samostan i crkva časnih sestara Benediktinki u Pagu“ u povodu 500. obljetnice postojanja samostana u Pag. Knjižica ima 54. stranice i sve važno ca se tiće samostana je u toj knjižici. Štampali su je u ograničenoj nakladi i samo neki judi imaju tu sriću da posjeduju to djelo. Vidiš, u tu knjižicu san naša da je gradsko groblje u Pag posvećeno sveton Kvirinu. I mene je to uvik bunilo, jer mi u Pag govorimo sveti Karen, i misli san da su falili dok nisam provjeri kod popa. Moreš i Ti to isto provjerit, da me ne iznenapadaš kako i za Dešpalja.

- Ca misliš da neću?! Još uvike je teško tebi za verovat. Znaš ti ki si sad šušur doli napravi. Ca sve ceka komunalno društvo da to prominiju?
- Ca mene briga ca njih ceka. Ja san napisa onako kako je, na njima je da provjere tu informaciju, pa ako je jušta neka minjaju ono ca ne vaja.
- Sve ono drugo ca si napisa za grobje je jedna vela istina. I više put mislin zac mi u Pag o nićemu ne vodimo računa. Namin u Pag je lakše uništiti i ne zgotovit, nego održavat i dovest u red ono ca imamo. Gedan sva ona grobja oko Rike kada pojden na ki sprovod, pa se mislin zac mi u Pag ne moremo tako održavat to grobje. Ki je zadužen za to. Bili smo zajedno na sprovod na Viškovo i sve više mi dolazi uglavu kako si mi govori kako su oni uredili i kako održavaju to grobje, jedna mala općina kako i Pag.

- Ma neću ja trošit besede na to, sve si sam reka i sve si sam vidi. Kad grobari gaziju po grobima, ca tu više imaš govorit.

- Nego, reci ti meni Bebiću kako gre naprid sa tvojin lječenjem, je ti ca boje? Kako se ćutiš?
- Ne mogu Ti za sad ništa konkretno reć. Činjenica da je to regiralo na terapiju, barem po onome ca su mi doktori rekli. To je jedna uigrana ekipa. Opremljeni su najsuvremenijom opremom, nema ca nemaju. Ima judi od celog svita na terapiju. Čak je jedan covik od Australije na terapiju. Na svaku su ruku cagod ti triba, ne samo za lječenje. Spremni su ti pomoć i za sve druge stvari i to mi je drago.

- Kako se sporazumiš sa njima?
- Najviše sa rukamin i nogamin, a onda malo engleski, malo češki, malo hervtaski. Ma razumimo se mi moj kumpanjo za ono ca mi triba. Pervi put kada je bilo najvažnije san ima prevodioca i znaš ca se dogodilo?
- Ca?
- Govorim kada je covik doša, sada će mi na hervatski prevodit Srbin. Samo je ekavicu piči.
- Ca in se nisi zafali na prevodiocu?
- Kada smo počeli čakulat, onda mi je taj gospodin Eduard, tako se zove, reka da on ustvari ni Srbin, nego Čeh ki je živi u Beograd. Otac mu je tamo bi diplomata i 1989. godine su se tornali nazad u Prag. On je u Beograd svrši osnovnu i srednju škulu, zato mu je ostala ta ekavica. Reka mi je da dolazi liti u Pisak, a da se je pozakoni u Makarsku. Lipo, reka san mu, samo se nauci onda još govorit hervatski i neće bit problema. Samo se nasmija.
- Da te pitan, je pratiš kako smo dobili novu pijacu.
- Pratin. To je ka po redu pijaca? Ne izgeda to loše, samo neka bude u funkciji i da covik more doć tamo auton da ne mora mislit di će se parkirat za bit deset minuti na pijacu.

(foto:Rajko Peranić)
- To i ja mislim isto. Ako ćeš moć onde negdi stat par minuti da ne moraš sve to nosit po rukamin, bit će dobro. Ali, opet će tamo bit komunalni redari i policija, pa ćeš se moć slikat. Za kraj da te pitan ca ti Bebiću govoriš za Česi.
- Svaki svoje voli i brani moj kumpanjo. Sada čitam kako njihova virologica Sonja Pekova preporuča svojim građanima da ne greju u Hervatsku u turizam jer da je tamo nesigurno, i da se sa viruson mogu vratit doma. To je ta ista ku je njeni ministar zdravstva javno optuži da se zarazila sa viruson dok je pacijentu nespretno uzimala uzorak. Čitan i jedan komentar di je covik napisa: Pa ima više na ovom svijetu ki voli Hrvate i Hrvatsku? Ne daj Bože da ki Čeh pročita ovaj post, ki zna ca bi mi ucinli?

- Zato se Bebiću cuvaj i ne daj se tin Česima. Stoj mi dobro pa Te obavijestim ca se doli dogaja. Vidin ja da si ti boje informiran od mene ki san doma.
Iz apartmana malo izlazin. Jedino ca skoknen do butige. Di ću i kuda ću kad je grubo vrime, samo pada kiša po celi dan. Sti san poć do centra. Ovdje još grijeju svon snagon. Pari ka da ne gremo u lito nego u jesen. Ovo mi je najodvratnije vrime. Pasat će i ovo a ca se Čehov tiće, po meni i ne tribaju dolazit na more. I kompanjo se sa tin složi. I dok korona caruje, sve zaman je, sve zaman je.

nedjelja, 07.06.2020.

PAŠKO GRADSKO GROBLJE POSVEĆENO SV. KVIRINU

Europska udruga groblja, skraćeno ASCE (Association of Significant Cemeteries in Europa) svake godine krajem svibnja i početkom lipnja organizira „Tjedan upoznavanja znamenitih groblja Europe“, tijekom kojeg članovi organiziraju različite manifestacije o povijesti, kulturi, arhitekturi i uspomenama koje ljude vežu za ta groblja.

Ove godine imam jedan mali jubilej, pet godina od posta koji je objavljen na ovom blogu 07.06.2015. godine, gdje sam prvi puta pisao o ovoj manifestaciji. Ponavljati se neću, svatko može pročitati taj post i zapitati se što se bitno na gradskom groblju u Pagu promijenilo? Meni se čini ne puno i ne bitno i što je najvažnije ne planski, nego mislim da se devastiralo i ono postojeće, premda oni koji su ulagali u te promjene tvrdit će drugačije.

Na ovogodišnji post natjeralo me neznanje onih koji gospodare Gradskim grobljem a riječ je o komunalnom društvu Čistoća Pag d.o.o. koja na svojoj službenoj stranici najavljuju da upravljaju Gradskim grobljem sv. KARINA. Dalje navode da to znači da su zaduženi za održavanje staza i zelenih površina na samom groblju. Groblje ima otprilike 750 grobnica. U sklopu sustava groblja i zbrinjavanja pokojnika izgrađena je i uređena mrtvačnica. U sklopu mrtvačnice nalazi se i kapelica. Čistoća Pag d.o.o. ne obavlja pogrebne usluge. U pripremi je izrada potrebne dokumentacije koja bi omogućila preuzimanje i tog dijela posla.
Grad Pag vlasnik je groblja po Zakonu o grobljima.
Tako to sve lijepo stoji na web stranici Čistoće d.o.o. – Pag.

Niti vlasnik groblja, niti spomenuta organizacija koja gospodari Gradskim grobljem u Pagu ne znaju kome je groblje posvećeno.

Iako se u Pagu koriste izrazi „sveti Karin ili sveti Karen“, Gradsko groblje u Pagu posvećeno je svetom „KVIRINU rimskom“.
Sveti Kvirin, rimski mučenik časti se 30. ožujka. Prema jednom kasnom spisu, bio je tribun u vrijeme cara Trajana. Obratio se na kršćanstvo i pretrpio mučeništvo skupa s kćeri Balbilom. Ukopan je u Pretekstatovu groblju. U tom groblju pronađen je i kasnije nadgrobni natpis, koji spominje njegovo ime. Posebno ga se štuje u gradu Neuss-u Njemačkoj u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, grad kojeg je nebeski zaštitnik čije su moći prenesene 1050. godine u taj grad. Neuss Quirinusmünster izgrađen je u njegovu čast, što je rezultiralo značajem Neussa kao srednjovjekovnog mjesta hodočašća. Godine 2009. Quirinusmünster osnovao je papa Benedikt XVI i uzdignuo u papinsku baziliku minor.

Ne mogu se pronaći točni podaci kada se osnovalo gradsko groblje u Pagu, po nekim šturim podacima znano je da se dvadesetih godina 19. stoljeća počelo s pokapanjima na novom groblju koje je posvećeno svetom Kvirinu.
Jednako tako se pronalazi jako malo fotografija novog gradskog groblja. Vjerujem da se u nekim paškim obiteljima može pronaći kakva fotografija iz najranijeg doba.

Groblje se godinama uređivalo i proširivalo, bez neke planske izgradnje. Tako da u tzv. „prvom groblju“ po rasporedu grobnica vidi se da se ukapanju nije prilazilo sistemski.

Jednako tako na gradskom groblju ne pronalazi se neko vrjednije umjetničko djelo koje bi obilježilo grobnicu. Izgled groblja ovisi i o materijalnim mogućnostima vlasnika grobnica i o njihovom poimanju posljednjeg počivališta.

Teško je na paškom groblju odrediti koja je grobnica najstarija, koja je najvrjednija? Da li je neki od poznatih hrvatskih umjetnika prepoznatljiv na paškom groblju. Koje su stare paške obitelji pokapane u najbogatije grobnice?

Odgovore na ova pitanje teško je dobiti u gradu Pagu. Sadašnje stanje ukazuje na potrebu stvaranja cjelovitijeg i organiziranijeg plana o sustavnom uređenju i održavanju gradskog groblja. Važno je hortikulturalno i ambijentalno omogućiti i stvoriti okvire učinkovitijeg vrednovanja, i zaštite u očuvanju arhitektonsko-spomeničke baštine.

Groblje može poslužiti i kao izletnička točka za vrijeme ljetnih mjeseci. Paško gradsko groblje je udaljeno od ljetnih gužvi, kao oaza mira i spokoja, smješten na lokalitetu s kojeg puca pogled na neponovljive vizure grada Paga i paške vale s jedne strane, solanama i Starim gradom s druge strane, već bi danas trebalo postati nezaobilazna točka obilaska mnogih koji u grad Pag dolaze turistički. Više sam se puta i sam uvjerio u tu zainteresiranost turista koji su boravili u gradu Pagu.

U skladu s tradicijskim i ambijentalnim vrijednostima groblja treba stvoriti okvire unutar kojih bi svi žitelji trebali razumjeti važnost groblja, koji bi trebao zadržati odlike zbog kojih ih već danas doživljavamo skladnim i primjerenim namjeni koju nedvojbeno ispunjava.

<	lipanj, 2020					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE