ISKONSKI PAG

nedjelja, 14.06.2020.

E, MOJ KVIRINU




Kiša pada. Samo prva tri dan od kada san u Prag je bilo sunce. Neda mi se izać iz apartmana, di ću po vome vrimenu. Sti bi vidit Prag, ali vrime mi ne dozvaljava. Sve mi je blizu i tramvaji i metro ki bi me doveli do centra grada, ali pametnije je stat na miru. Non stop neki zove ili dolaziju poruke, tako da mi ni dosadno. Dikod ne mogu ni zgotovit ca san naumi.


Nisan ni sumnja da se neće javit cin pročita post.
- Ca je Kvirine? Neda ti vrag mira nanki u Prag. Od kuda si izvuka sad ovu informaciju, ki ti je to stavi uglavu?
- Odavno ja to znan dragi moj kumpanjo. Još 1983. godine mi je madre Antonija poklonila jednu knjižicu „Samostan i crkva časnih sestara Benediktinki u Pagu“ u povodu 500. obljetnice postojanja samostana u Pag. Knjižica ima 54. stranice i sve važno ca se tiće samostana je u toj knjižici. Štampali su je u ograničenoj nakladi i samo neki judi imaju tu sriću da posjeduju to djelo. Vidiš, u tu knjižicu san naša da je gradsko groblje u Pag posvećeno sveton Kvirinu. I mene je to uvik bunilo, jer mi u Pag govorimo sveti Karen, i misli san da su falili dok nisam provjeri kod popa. Moreš i Ti to isto provjerit, da me ne iznenapadaš kako i za Dešpalja.


- Ca misliš da neću?! Još uvike je teško tebi za verovat. Znaš ti ki si sad šušur doli napravi. Ca sve ceka komunalno društvo da to prominiju?
- Ca mene briga ca njih ceka. Ja san napisa onako kako je, na njima je da provjere tu informaciju, pa ako je jušta neka minjaju ono ca ne vaja.
- Sve ono drugo ca si napisa za grobje je jedna vela istina. I više put mislin zac mi u Pag o nićemu ne vodimo računa. Namin u Pag je lakše uništiti i ne zgotovit, nego održavat i dovest u red ono ca imamo. Gedan sva ona grobja oko Rike kada pojden na ki sprovod, pa se mislin zac mi u Pag ne moremo tako održavat to grobje. Ki je zadužen za to. Bili smo zajedno na sprovod na Viškovo i sve više mi dolazi uglavu kako si mi govori kako su oni uredili i kako održavaju to grobje, jedna mala općina kako i Pag.

- Ma neću ja trošit besede na to, sve si sam reka i sve si sam vidi. Kad grobari gaziju po grobima, ca tu više imaš govorit.

- Nego, reci ti meni Bebiću kako gre naprid sa tvojin lječenjem, je ti ca boje? Kako se ćutiš?
- Ne mogu Ti za sad ništa konkretno reć. Činjenica da je to regiralo na terapiju, barem po onome ca su mi doktori rekli. To je jedna uigrana ekipa. Opremljeni su najsuvremenijom opremom, nema ca nemaju. Ima judi od celog svita na terapiju. Čak je jedan covik od Australije na terapiju. Na svaku su ruku cagod ti triba, ne samo za lječenje. Spremni su ti pomoć i za sve druge stvari i to mi je drago.


- Kako se sporazumiš sa njima?
- Najviše sa rukamin i nogamin, a onda malo engleski, malo češki, malo hervtaski. Ma razumimo se mi moj kumpanjo za ono ca mi triba. Pervi put kada je bilo najvažnije san ima prevodioca i znaš ca se dogodilo?
- Ca?
- Govorim kada je covik doša, sada će mi na hervatski prevodit Srbin. Samo je ekavicu piči.
- Ca in se nisi zafali na prevodiocu?
- Kada smo počeli čakulat, onda mi je taj gospodin Eduard, tako se zove, reka da on ustvari ni Srbin, nego Čeh ki je živi u Beograd. Otac mu je tamo bi diplomata i 1989. godine su se tornali nazad u Prag. On je u Beograd svrši osnovnu i srednju škulu, zato mu je ostala ta ekavica. Reka mi je da dolazi liti u Pisak, a da se je pozakoni u Makarsku. Lipo, reka san mu, samo se nauci onda još govorit hervatski i neće bit problema. Samo se nasmija.
- Da te pitan, je pratiš kako smo dobili novu pijacu.
- Pratin. To je ka po redu pijaca? Ne izgeda to loše, samo neka bude u funkciji i da covik more doć tamo auton da ne mora mislit di će se parkirat za bit deset minuti na pijacu.

(foto:Rajko Peranić)
- To i ja mislim isto. Ako ćeš moć onde negdi stat par minuti da ne moraš sve to nosit po rukamin, bit će dobro. Ali, opet će tamo bit komunalni redari i policija, pa ćeš se moć slikat. Za kraj da te pitan ca ti Bebiću govoriš za Česi.
- Svaki svoje voli i brani moj kumpanjo. Sada čitam kako njihova virologica Sonja Pekova preporuča svojim građanima da ne greju u Hervatsku u turizam jer da je tamo nesigurno, i da se sa viruson mogu vratit doma. To je ta ista ku je njeni ministar zdravstva javno optuži da se zarazila sa viruson dok je pacijentu nespretno uzimala uzorak. Čitan i jedan komentar di je covik napisa: Pa ima više na ovom svijetu ki voli Hrvate i Hrvatsku? Ne daj Bože da ki Čeh pročita ovaj post, ki zna ca bi mi ucinli?

- Zato se Bebiću cuvaj i ne daj se tin Česima. Stoj mi dobro pa Te obavijestim ca se doli dogaja. Vidin ja da si ti boje informiran od mene ki san doma.
Iz apartmana malo izlazin. Jedino ca skoknen do butige. Di ću i kuda ću kad je grubo vrime, samo pada kiša po celi dan. Sti san poć do centra. Ovdje još grijeju svon snagon. Pari ka da ne gremo u lito nego u jesen. Ovo mi je najodvratnije vrime. Pasat će i ovo a ca se Čehov tiće, po meni i ne tribaju dolazit na more. I kompanjo se sa tin složi. I dok korona caruje, sve zaman je, sve zaman je.

14.06.2020. u 11:00 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< lipanj, 2020 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Listopad 2020 (2)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. STJEPAN SABALIĆ