ISKONSKI PAG

subota, 30.10.2021.

DUŠNI DAN – SPOMEN SVIH VJERNIH MRTVIH

Koliki je značaj benediktinaca na prostoru Europe pa na koncu i na našim prostorima dokaz je da od Krka do Trogira imamo sačuvane benediktinske samostane koji još uvijek djeluju u skladu svog osnivača svetog Benedikta „Ora et labora“ – moli i radi i koji prenose vrijednosti benediktinaca koje su ostavili katoličkom i ne samo katoličkom puku diljem Europe pa i svijeta.

Sveti Odilon opat samostana u francuskom Clunyju uveo je 998. godine blagdan Dušnog dana koji se onda proširio diljem Europe i koji se sada štuje još više nego u samom njegovom začetku.

Na blagdan Svih Svetih spominjemo se svih znanih i neznanih ljudi koji su sveto živjeli, na Dušni dan spominjemo se svih vjernih pokojnika.

Približavamo se spomenutim blagdanima gdje nam se otvara prilika razmišljanja o stvarnosti našeg života. Svjedočimo koliko je smrt nazočna u ovoj pandemiji korona virusa u mnogim obiteljima koja nisu računala da bih ih smrt mogla tako brzo pohoditi. Mi i dalje ignoriramo i nemamo jasan stav o zaštiti života, nego smo i dalje spremni izložiti se smrti i tada kada nam je dana mogućnost da to izbjegnemo.
Svake godine 2. studenog slavimo Dušni dan, Dan svih vjernih mrtvih, molimo za duše dragih pokojnika, pohodimo njihove grobove, palimo svijeće i kitimo njihova vječna počivališta cvijećem te sudjelujemo u svetoj misi moleći Boga za njih. Zato je Dušni dan i opomena i radost.

Ova dva dana kad budemo na našim grobljima izražavali pijetet svojim pokojnima, sjetimo se da smo i sami smrtni i grješni, i da naši vjerni mrtvi nisu nestali kao bića, nego da trajno i vječno žive u našim mislima i molitvama.

nedjelja, 24.10.2021.

INTERVJU DUŠKA PARA ZA PORTAL „BAŠ NAS BRIGA“ - 24.10.2009.

Točno na današnji dan pred 11 godina radio sam za portal „Baš nas briga“ intervju s Duškom Parom u kavani hotela Imperial u Opatiji.
Asistenti u tom intervjuu bili su mi bračni par Jure i Tihana Orlić. Jure se brinuo za audio zapis a Tihana za fotografije.
Zahvaljujem im još jednom na ovoj fotografija koju čuvam kao trajnu uspomenu na velikog čovjeka i Pažanina.
Duška smo u petak ispratili na vječni počinak, ali njegov glazbeni opus ostat će kao trajan znamen ne samo gradu Pagu nego i sveukupnom glazbenom stvaranju.

srijeda, 20.10.2021.

IN MEMORIMA DUŠKO PARO (1937. – 2021.)

S velikom tugom sam primio vijest o odlasku velikog Pažanina i dragog prijatelja Duška Para. Teško je za povjerovati da smo ostali tako bez drage osobe, velikog zaljubljenika u svoj rodni Pag i velikog glazbenika.
Duško je bio osnivač i vođa popularnog sastava „Opatijski Suveniri“.

Teško mi je s ove pozicije sada pisati o Dušku dok se i sam nalazim u Zagrebu na liječenju. Po povratku u Rijeku sakupit ću emocije i dostojno se oprostiti od Duška.

Duško je još za života postao legenda posebno u Liburnijskom kraju. Svojim je glazbenim radom ušao u povijest. Mnogi poklonici ugodnog druženja i dobre zabave, zaklet će vam se kako su pjesme „Opatijske oštarije“, „Štenta“, „Va Permani ću poći“, „Svi gremo za Opatiju“ i „Himna NK Rijeke“ narodne pjesme.

Kao što isto vrijedi u njegovom Pagu za pjesme „Na Pagu škoju sam rojen“, „O lipi Pagu moj“, „Vraćam ti se rodni grade“.

Posljednji ispraćaj Duška Para bit će u petak na Opatijskom groblju.

četvrtak, 14.10.2021.

JESU LI STANOVNICI OTOKA PAGA DALMATINCI ILI PRIMORCI?

Još jedna objava na Radio Pagu navela me na razmišljanje i pokrenula kako bih mogao doći do nekih odgovora koja su bila postavljena u pitanju: „Jesu li stanovnici otoka Paga Dalmatinci ili Primorci?“
Prva misao koja me vodila prema ovom odgovoru je bila završna pjesma koju članovi KUD „Družina“ pjevaju na kraju svojeg plesa (tanca):

Mi smo braćo Dalmatinci,
Jedne majke jesmo sinci,
Dalmatinci svi u kolo,
Da se koji ne pokaje.

Da se u gradu Pagu ovo kolo izvodi jedno stoljeće mogli bismo tvrditi da se to pjevalo uz sve političke promjene, te regionalna i državna ustrojstva koja su se događala na ovim prostorima unutar tog stoljeća i da su Pažani time htjeli i pjesmom potvrditi kojem geografskom prostoru pripadaju. Znano nam je i zapisano da se paški tanac izvodi daleko duže od jednog stoljeća. Ako se predajom ta završna pjesma prenosila na pokoljenja time odmah na početku dolazimo do odgovora kome stanovnici grada Paga teritorijalno pripadaju.

Da li bismo to mogli tvrditi i za sve ostale dijelove otoka Paga? Mislim da ne bismo samo tako i sa sto postotnom sigurnošću tvrditi da je cijeli otok Pag pripadao Dalmaciji i da su se svi otočani osjećali Dalmatincima.
U svojim osnovno školskim udžbenicima sam učio da se sjeverna Dalmacija proteže od 15. meridijana do rta Ploča. Znamo da 15. meridijan presijeca otok Pag na pola, a da se rt Ploča nalazi dva kilometra jugoistočno od Rogoznice kao najistureniji dio istočne obale Jadranskog mora.

Do osamostaljenja Hrvatske krajnji (sjeverni) dio otoka s mjestom Lunom pripadao je gradu Rabu. Kada je 1992. godine izvršena nova upravna podjela Hrvatske, osnovana je nova općina Novalja, koja je obuhvatila sjeverni dio otoka Paga, tada je i Lun pripojen toj općini. Da li je itko od stanovništva grada Paga do tada Lun doživljavao kao dio svojeg otoka pitanje je na koje bismo isto tako dobili oprečna mišljenja u gradu Pagu.

Podatke koje iznosi Radio Pag govori da su se prema istraživanju koje je provedeno 2011. godine, stanovnici grada Paga i grada Novalje izjasnili sa 68% da su Dalmatinci, a 32% kao Primorci.
Ova će tema kao i mnoge druge izazvati mnoge prijepore kao uvijek do sada i bit će što je bilo prije, kokoš ili jaje?
Kako bih odmetnuo nedoumice posegnuo sam za literaturom koja bi mogla dati neke odgovore na postavljeno pitanje.
Knjiga Alberta Fortisa „Put po Dalmaciji“ bila je prva koja je mogla dati neke odgovore. Knjiga je objavljena 1774. godine. Prema tvrdnji prevodioca knjige Mate Marasa s engleskog jezika, dodatak o otoku Pagu (Appendix) se ne nalazi u venecijanskom (originalnom) izdanju „Viaggio in Dalmazia“. Dalo bi se zaključiti da Fortis otok Pag nije svrstavao u Dalmaciju. Karta koja je priložena u knjizi pokazuje samo pola otoka Paga.

Htio sam provjeriti kako je don. Blaž Karavanić u svojoj knjizi „Povijest grada i otoka Paga“ prišao ovoj temi. Na samom početku u pasusu „Opažanja orografična i idrografična“ već u prvoj rečenici jasno određuje: - „U prvoj geološkoj ( zemljoslovnoj) dobi naš otok Pag, kao i ostali otoci Dalmacije, te Kotari sve do Velebita i do Dinare, nisu opstojali: ova mjesta zapremalo je more.“
Don. Blaž Karavanić je temeljito obradio i niti jednom nije dvojio da otok Pag pripada Dalmaciji.

Novinar Slobodne Dalmacije Momčilo Popadić pisao je putopis „Naši škoji“ koji je izlazio na dvije stranice "Slobodne Dalmacije" 1985. godine. Tako je napisao putopis „Dalmatinac pun samoće“ kada je predstavljao otok Pag. Po dolasku u grad Pag, Popadić je naletio na Juru Skitarelića i cijeli tekst je posvetio tom čovjeku.

Na kraju putopisa je napisao: „Tako smo otišli. Još uvijek ne znam o Pagu ništa. Ali, znam barba Juru Skitarelića. Zar je to malo? Plovimo dalje.“

Najznačajniji dio putopisa je onaj kada barba Jure svjedoči da je Dalmatinac što je Popadića navelo da putopis naslovi „Dalmatinac pun samoće“.
- Vi govorite ka pravi Dalmatinac.
- Pa i jesam Dalmatinac! Pag je Dalmacija. Imamo mi i Dalmatinsku obalu, tu je iza kantuna, ukazaću ti posli kad dođete ti i prijatelj ti na bevandu. Tu iza ja stojim, tu mi je kuća.

Po svim ovim svjedočanstvima jasno nam je zašto se onih 68% stanovništva izjasnilo da su Dalmatinci.
Ne smijemo zanemariti niti zaboraviti da je otok Pag administrativno od 1974. godine do 1990. godine pripadao Zajednici općina Rijeka. Zajednica je označavala posebnu društvenu-političku zajednicu područnog značaja koja je samostalno obavljala određene poslove iz nadležnosti Republike u općine koje su tvorile Zajednicu. To je bila svojevrsna decentralizacija jer je Zajednica imala svoj statut, upravna tijela, stručne službe i što je bilo najvažnije financirala se vlastitim porezima koji su bili uređeni zakonom.

Danas ima dosta zagovornika te zajednice što pokazuje i statistički podatak od 32% ispitanika. Cijeli otok je bio naslonjen na Rijeku kao centar Zajednice općina. Nije stoga čudno da se određeni broj stanovnika otoka osjeća i izjašnjava kao Primorci.
Odgovor na ovo pitanje moglo bi nam dati i bogato jezično vrelo. Na otoku Pagu služimo se s tri dijalektalna govora. Jugoistočni dio otoka govori štokavskim govorom, centar otoka s gradom Pagom i selima Metajna, Zubovići i Kustići cakavskim govorom, dok sjeverozapadni dio otoka govori čakavskim govorom.

U Primorju se isključivo govori čakavskim govorom.
Sva nabrojena obilježja i samo nešto malo povijesnih zapisa daje nam za pravo da se stanovnici otoka Paga većim dijelom izjašnjavaju kao Dalmatinci i jedan manji broj kao Primorci.

Kao što su zaključili i na Radio Pagu, da li se išta promijenilo u stavu otočana prema ovoj podjeli znat ćemo nakon popisa stanovništva.
Ovo je tema koja mnogim stručnjacima na raznim poljima kako demografima, povjesničarima, jezikoslovcima daje prostor za mnoga istraživanja o ovom fenomenu.

petak, 08.10.2021.

„PAŠKE STARINE“ – UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE GRADA PAGA

Od kolovoza mjeseca 2021. godine na Facebooku je predstavljen profil Udruge za zaštitu prirodne i kulturne baštine grada Paga - „PAŠKE STARINE“.

Iako u Registru udruga Republike Hrvatske ne pronalazim spomenutu udrugu, nije razlog da ne dam podršku ljudima koji stoje iza ovog projekta. Poučen iskustvima rada u udrugama siguran sam da bez bilo kojeg vida podrške takva udruga nema baš svjetlu budućnost.
Ustav Republike Hrvatske utvrđuje da su kulturna i prirodna dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i da imaju njezinu osobitu zaštitu.

U Hrvatskoj imamo ovakvih udruga koji uspješno djeluju i koje su učinile jako puno u očuvanju prirodnih i kulturnih dobara ne samo za lokalnu sredinu u kojoj djeluju, nego i za cijelu Hrvatsku.
Predmnijevam da je profil na Facebooku samo početak aktivnosti Udruge „Paške starine“ i da će se u skoroj budućnosti njihove aktivnosti proširiti s obzirom na to da u gradu Pagu i njegovom širem području ima i previše artefakata kojim se ova udruga može baviti.

Za ostvarivanje svojih ciljeva trebat će im puno podrške ali ne samo moralne, nego i financijske. Na koji način će udruga djelovati teško je za sada predvidjeti s obzirom na to da osim ovog profila na Facebooku ne mogu pronaći smjernice djelovanja.
Nadam se da će udruga otvoriti širom svoja vrata svim zainteresiranima i onima koji mogu pomoći na bilo koji način.

Na kraju samo nekoliko rečenica za spomenuti profil na Facebooku. Za sada je on afirmativan, sadržajan i što je najvažnije da dio tekstova imamo na cakavskom „paškom“ jeziku koji daje notu više cijelom ovom projektu.
Svima koji sudjeluju u ovom projektu dajem punu podršku, preporučujem da prošire svoje horizonte kako ne bi ostali zatvoreni unutar paških zidina, jer živimo u vremenima u kojima se i previše govori o povijesti. Povijest treba znati prepoznati u onome što za nas ima posebni značaj. Sveukupnu povijesnu građu koja je više manje zbrkana građa, čiji se dio nalazi i u obiteljskim pismohranama treba istražiti i otrgnuti putu ka zaboravu.

Udruga „Paške starine“ pokazuje da je na tom putu, zato im želim puno sreće u daljnjem radu.

<	listopad, 2021					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE