Neki dan, ujutro, dok sjedim za kompjuterom i čitam Novi List, razmišljam kako mi nešto nedostaje pa onda vidim da nisam skuhao kavu. Pored mene stoje mendule i suhe smokve i sada mi samo travarica nedostaje. Od kada odlazim u Istru kao istarski zet, navukao sam se na „Medicu“. To je istarska rakija obogaćena medom. Moja punica to uistinu vrhunski radi. Nedostaje mi i društvo, jer ovako sam i nije baš neki gušt piti rakiju.
U mome Pagu, nakon što bi završila „tergatva“, počela bi sezona kuhanja rakije. Sjećam se da je u Pagu bilo samo nekoliko kotala u kojima se kuhala rakija. Sjećam se Ivićovih i časnih sestara Benediktinki gdje se kuhala rakija. To su bili posebni rituali. Puno toga se događalo dok se kuhala rakija. Peklo se meso, spremala se i druga hrana a nikada nije izostala pjesma.
Pred nekoliko godina prilikom boravka u Pagu povodom Dana mrtvih, otišli smo do barbe Iva Madone po obećane bravlje rogove. Ivo je to ljeto Mateu, budućem Dondolašu obećao spremiti jedne rogove. Idemo do Ivove konobe po te rogove i zateknemo ga u kuhanju rakije. Koja je to sreća bila kada je Ivo uručio rogove Mateu. Mogao je ne znam što staviti ispred njega, ali ničim ga nije mogao kupiti kao s tim rogovima.
Začudilo me da Ivo kuha rakiju u svoju konobu, znam da on nije imao svoj kotao za kuhati rakiju pa ga pitam:
-kako to da Ti kuvaš rakiju ovde u konobu?
-kupi san Branimir svoj kotal, uvik se nekome moraš molit, pa cekat kada ćeš tu rakiju skuvat i kada ti dojde vrime za skuvat rakiju moraš svu rakiju skuvat odma, ovako kako me voja pomalo i kako mogu kuvan rakiju.
Baš je bio pri kraju kuhanja tribalo je provjeriti koliko gradi cini. Mateo mu je i tu bio glavni pomoćnik. Mora i on vidit koliko gradi cini.
Receptura za pašku travaricu stara je više stotina godina a prenosi se iz koljena na koljeno. Paška travarica ima ljekovita svojstva jer se dobiva od brojnih trava koje su njen glavni sastojak. Jedna od glavnih trava je koromač, ali isto tako dodaje se i kadulja i ružmarin one biljke kojih na Pagu najviše ima.
Rakija je važan resurs svakog domaćinstva na otoku. Rakija je služila za svaku svrhu. Stari ljudi su se prali rakijom osobito muškarci nakon brijanja, a njome su se polijevale sve vrste ozljeda, jer su naši stari slijepo vjerovali u iscjeliteljsku moć rakije. Zato su naši stari jutro započinjali s gutom rakije, kako bi znali kazati: „da operem malo usta“. A, nana nije mogla zamisliti predbožićne blagdane kada je u smjesu za fritule ili koje druge kolače dodavala malo travarice.
Približavaju nam se dani kada će za našim stolovima bilo ručak ili večera u svekolikoj gastronomskoj ponudi za aperitiv ponuditi bićerin travarice, kako bi se moglo blagovati u svim raznolikostima ponuđene hrane.
U mjesecu listopadu su razni mediji donosili vijest kako će se u organizaciji Općine Karlobag a pod pokroviteljstvom Ličko-senjske županije, 14. listopada u Kapucinskom samostanu u Karlobagu održati konferencija o buri na kojoj će najveći hrvatski stručnjaci za buru govoriti o fenomenu ovog vjetra koji je karakterističan za Hrvatsku, odnosno samo za istočnu obalu Jadrana.
Nije Karlobag slučajno odabran da bude domaćin konferencije o buri jer je teren oko Karlobaga za oko 12 % viši od ostalih podvelebitskih mjesta gdje je od 365 dana, 132 dana bilo ograničenje cestovnog prometa skoro svaki treći dan što dokazuje koliko bura često puše na karlobaškom području.
Da je zima počela s burom čime je pokazala oštre zimske zube, vidljivo je po paškim dimnjacima a da bura nosi i puno dobrog znaju domaći ljudi koji uživo osjete britkost zraka i ljekovitog aerosola, kad zapuše bura u Pagu.
Ličko-senjska županija prostire se na 10% terotirija Republike Hrvatske gdje imamo kombinaciju različitih klimatskih uvjeta, polovica otoka Paga pripada toj županiji, pa bi se kroz vjetrove koji pušu na tom našem području putem zdravstvenog turizma mogle pokrenuti nove aktivnosti gdje se utjecaj vjetrova može koristiti za kvalitetu poboljšanja liječenja kod ljudi koji boluju od astme, bronhitisa i ostalih respiratornih bolesti.
Konferencija je donijela nove korisne informacije o buri s kojom živimo sa željom da kroz daljnju turističku ponudu imamo i dodatne benefite od tog vjetra. Tako su na konferenciji sudjelovali prof.dr.sc. Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka PMF-a koji je dao kratki pregled istraživanja bure, o numeričkom modeliranju bure govorio je dr.sc. Ivan Tomas s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, analizu podataka o buri dao je Petar Golem sa Zavoda za mehaniku fluida FSB-a, a o mjerenju bure govorio je doc.dr.sc. Željko Večenaj s Geofizičkog odsjeka PMF-a, dok je prikaz bure kroz konkretnu studiju slučaja prezentirao pročelnik HGSS-a Gospić Josip Brozičević.
Pred tri godine sam na blogu napisao post „Zaboravljeni Karlobag“ kada me u svibnju mjesecu bura natjerala da s otoka ne mogu otputovati trajektom nego sam cestovnim putem putova za Rijeku. Tom sam prilikom osjetio sve čari bure i što nam ona sve nudi.
Bura? Karlobažani i Pažani znaju kako zimi gradom puše taj hladan i suh sjeveroistočni vjetar koji se s planine spušta do paških otočkih vrleti. Je li more više uzburkano za vrijeme bure ili juga mogu nam pokazati razni foto amateri koji svojim fotoaparatima bilježe te valove. Znamo da bura može dosegnuti i orkanska obilježja. Rekordan udar bure na Pagu zabilježen je baš te 2019 godine 14. svibnja kada je na paškom mostu izmjeren udar od 54,6 metara u sekundi, što je 197 kilometara na sat. To je ta bura za koju Pažani kažu „da se rodila u Trstu, oženila u Senju a umrla u Pagu“. Tako govore, a ja uz prvu ovogodišnju buru uz tople radijatore ne bih baš svaki detalj znanja o buri provjeravao.
< | studeni, 2022 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE