ISKONSKI PAG

srijeda, 29.01.2020.

VJERSKI TURIZAM U BROJKAMA

Dugogodišnji sam pretplatnik vjerskog lista za Marijine štovatelje "Marija" koji izlazi jednom mjesečno. U najnovijem broju za mjesec veljaču naišao sam na jedan članak kojeg ću u cijelosti prenijeti, kao podlogu opravdanosti svih onih koji potiču vjerski turizma u gradu Pagu.

Trsatska statistika:
"Kako donosi glasilo svetišta "Marijin Trsat", trsatsko Gospino svetište tijekom protekle godine posjetilo je 390 župa iz domovine, iz kojih je došlo 25.620 hodočasnika. Za blagdan naslovnika svetišta je pohodilo oko 3000 hodočasnika, za Veliku Gospu oko 50.000 i za Malu Gospu oko 6000. Osim toga, svetište je pohodilo7715 članova školskih ekskurzija, 1611 umirovljenika i udruga, 610 slovenskih, 885 talijanskih i 1293 hodočasnika iz drugih zemalja. Prema tome, trsatsko svetište tijekom g. 2019. pohodilo je ukupno 96.734 hodočasnika u oko 800 autobusa. (MT)"

Koliko je vjerski turizam bitan za grad Rijeku nakon ovih podataka nepotrebno je više naglašavati. Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture, što će svakako privući još više ljudi koji će obilaziti Gospino svetište na Trsatu, i ne samo to svetište. U gradu Rijeci ima puno vjerskih objekata koji zaslužuju pozornost turista.

Grad Pag ima sve preduvjete da se ovaj vid turizma razvije sada više nego ikada do sada. Preduvjete za to su stvorile koludrice benediktinke, koje treba podržati u svim njihovim nastojanjima da se kulturno blago grada Paga još više predstavi narodu, a po kojima bi nas i drugi prepoznavali.

Njihovih 700 godina postojanja u gradu Pagu potvrda je kontinuiteta razvoja grada Paga na svim nivoima od liturgijskog, sakralnog, kulturnog pa na koncu i gospodarskog razvoja.

četvrtak, 23.01.2020.

VJERSKI TURIZAM, NEISKORIŠTENA GOSPODARSKA PRILIKA !

Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić je za Radio Pag 7.siječnja dao intervju u kojem je naglasio da je jedan od važnih ciljeva Grada Paga razvoj vjerskog turizma.

U Zadru je 7. svibnja 2019. održana 4. konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća. Niti jedan paški medij nije prenio ovu vijest, niti izvješće s navedene konferencije, što potvrđuje da nitko iz Paga nije ni nazočio spomenutoj konferenciji.
Možda to i nije neka greška ako najava paškog gradonačelnika ugleda plodno tlo i vjerski turizam u Gradu Pagu prodiše punim plućima a ima sve uvjete za nesmetano disanje.

Perjanica vjerskog turizma u Gradu Pagu svakako bi trebale biti paške koludrice (benediktinke) koje su uložile jako puno sredstava, truda i volje kako bi sve blago samostana predstavile javnosti u reprezentativnom prostoru koji je poprimio sve obrise muzeja sakralne umjetnosti. Slijedom svojih kolegica iz Zadra, paške benediktinke su dale jedan veliki zamašnjak vjerskom turizmu kojeg sada treba u cijelosti iskoristiti. To zahtjeva puno rada i odricanja svih struktura u Gradu Pagu.

Generalni vikar krčke biskupije dr. Franjo Velčić govori da je crkva svjesna važnosti vjerskog turizma, da se turizmom ostvaruje globalizacija u malom, kontakti među kulturama, da je turizam instrument u službi mira, dijaloga i međusobnih upoznavanja.
Nakon ove izjave dr. Franje Velčića ne preostaje drugo nego svim djelatnicima u turizmu i kulturi zasukati rukave i iskoristiti bogatstvo koje posjedujemo, a koje je zapušteno, devastirano i neodržavano. Svaka kuna uložena u kulturnu baštinu u turističkom smislu može stostruko vratiti.

Prvi i opsežan post "Apel za spas sakralnih objekata grada Paga" a vezan uz ovu temu napisao sam 28.08.2013. Vrijedi ga pročitati a svakako ga preporučujem vlastima u Gradu Pagu.
Gradonačelnik Fabijanić je u spomenutom intervjuu naglasio: "Sada moramo napraviti i sve drugo što je potrebno za razvoj vjerskog turizma i na tome ćemo ustrajati, to nam je važan cilj."

Za kraj treba istaknuti da je potreban i značajniji angažman crkve i vjerskih zajednica u pristupu vjerskom turizmu, posebna edukacija turističkih vodiča kako bi turiste što kvalitetnije upoznali s religijskim sadržajima i njihovim sakralnim objektima na području Grada Paga.

ponedjeljak, 13.01.2020.

ZAPOČELA MAŠKARANA LUDOVNJA NA OTOCIMA I PRIMORJU

Vikend koji je iza nas najavio je peto godišnje doba u Primorju i kvarnerskim otocima. Započela su maškarana ludovanja. Mnogi su gradovi dobili novu vlast i ključevi grada prešli su u ruke maškara koje će ove godine vladati tim gradovima do 25. veljače.

U gradu Pagu karnevalske večeri su započele sa "Socijima" u Kneževom dvoru. Sociji su jedna drugačija karnevalska druženja po sadržaju od onih klasičnih karnevalskih večeri uz glazbu i maske. Pag je i po tome specifičan. Paške maškare ključeve grada primaju tri dana prije kraja karnevala.

Da je zvonačar biti lako, zvončar bi bio svatko!
Bez imalo lažne skromnosti imati zvončara (Dondolaša) u grobničkoj kući je u rangu imati Alkara u sinjskoj kući.

Zvončarska oprema nije nimalo jeftina a teško je i doći do kvalitetne kože i do glava od brava ili od telića za malo dijete. Tu je i specifična košulja, rubac (crni facol), kopice (škofuni) i naravno potpuno crne tvrde postole. Kao dodatni predmeti su "Žunta" (bacuka) ili škrebetalnica. Užadi (konopa) koji sve poveže. Na Mateu je bilo preko četri metara i to ne bilo kakve užadi.

Najveće obilježje svakog zvončara su njegova zvona. Dva mala zvona koja su prikačena na koži (na prsima) i veliko zvono na leđima. Zvona su presudna za prepoznatljivost zvončara ovoga kraja. Nisu sva zvona ista. Dondolaši su upravo po svojim zvonima dobili ime jer su njihova zvona (dondola) davala specifičan zvuk raspoznavanja u odnosu na druge zvončare ovoga kraja.

Od pamtivjeka su grobnički pastiri tjerali divlje zvijeri sa svojih pašnjaka, ogrnuti ovčjim kožama, noseći škrebetalnice, žunte i zvona, te garavih lica koje su namazali od ostataka ogrijeva. Najveći dio tog posla ih je čekao za velikih zima i rano proljeće kada se blago izvodi na pašu. Sve se to nekako poklapalo u vremenima karnevala (Mesopusta), pa su nerijetko tako maskirani obilazili i svoja sela.

Legende govore kako su u bitkama na Grobničkom polju noseći na glavi maske, a na leđima zvona utjerali strah u kosti osvajačima i tako pridonjeli velikoj i važnoj pobjedi Grobničana nad Tatarima.
Kako bi sačuvali tradiciju i običaje a svojim atraktivnim nastupima kojima plijene pažnju tamo gdje se pojave, prvu subotu nakon blagdana Sveta Tri kralja, se sakupe i počnu obilaziti svoju Grobnišćinu.

Mnogi Europski gradovi koji njeguju sličnu tradiciju kao dondolaši ugostili su ih i divili se njihovoj ustrajnosti.
Mi smo se i subotu i nedjelju divili i vodili brigu o Mateovoj ustrajnosti, jer je u ova dva dana prošao više od 35 kilometara. To je veliki poduhvat. Stariji zvončari su mi govorili da ne mogu vjerovati koju volju i snagu posjeduje.

Frenki Fučak je u svom nadahnutom govoru prilikom dolaska u svoje Žubrovo selo kao jedan od osnivača i pokretača Dondolaša koji ove godina slave 20. godina zvonjenja na jedan novi način, kazao da je miran jer da je ove godine selo dalo novog Dondolaša Matea Maričevića. Koji aplauz, koji ushit svih nazočnih uz glasnu podršku i svih dondolaša.

Tako smo mi ove godine ušli u karnevalske svečanosti a još ih je jako puno pred Dondolašima.

srijeda, 08.01.2020.

GREJU DANI NASMIJANI, DANI SRIĆE I VESEJA

Greju dani nasmijani, dani sriće i veseja
Greju noći pisme, tancov, kumpanije, prijateja
Greju dani od užance ka se nikad ni fermala
Greju dani, greju noći našeg zimskog karnevala

Ca će mi Venecija, Budimpešta, Prag
Za mene su: Čavle, Krasica i Pag
Tu je moja duša, tu mi je moj svit
U febraru na Kvarneru ja najvolim bit

Tako pjeva paška klapa Sol u svoje dvije karnevalske pjesme: "Ca će mi Venecija" i "Karnevalske lude noći". Pozivaju nas paški klapaši svojim pjesmama da se pripremimo za ovo peto godišnje doba koje je upravo pred nama.

(klapa Sol – Čavle; 23.08.2013.)

Riječki karnevalisti su još 27. prosinca 2019. u Novom Listu objavili program ovogodišnjeg Riječkog karnevala.

Radio Pag je 3. siječnja donio vijest, kako je Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić raspisao natječaj za organizaciju Paškog zimskog karnevala 2020. godine. Vjerujem da će biti zainteresiranih organizatora jer vrijeme curi.

Na Čavle se svake godine na blagadan Sveta tri kralja simbolično podiže stilizirano zvono koji označava da ovogodišnje maškarane svečanosti mogu započeti. Zvono podiže proglašen najbolji "Dondolaš" (zvončar) za prethodnu godinu.

Ovogodišnji karneval i zvonjava Dondolaša donosi radost u našu kuću, jer je Mateo zvanično postao Dondolaš što je poseban ponos kako svih nas ukućana, tako i ponos za Čavle. Koliko Mateo živi za to nije potrebno dodatno obrazlagat. Oprema je spremljena, čeka se samo subota kada kreće prva zvonjava.

Neka mu bude sa srećom i živio Pust!

<	siječanj, 2020					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE