ISKONSKI PAG

nedjelja, 27.03.2022.

KULTURA KAO STIL ŽIVOTA





Zadnjih mjesec dana promatram kako kulturu i grad doživljavaju ljudi koji žive u gradu Pagu i koji dolaze do toga što bi im grad u kulturnom smislu trebao značiti i davati. Uglavnom pratim Facebook stranicu „Paške starine“ i portal Radio Paga“ od kojih jedino možeš dobiti podatke koje su vezani za kulturu i život grada. Doznaš koje su im teme zanimljive, što smatraju vrijednim spominjanja, i kako uopće doživljavaju kulturu. Kada su takvi još k tome i akteri i onako slabih kulturnih zbivanja u gradu tada vidiš kako se kulturna zbivanja i kod njih zakompliciraju.


Tako u svojoj objavi od 20. siječnja 2022. Paške Starine objavljuju tekst: „Čudan smo mi grad, a još čudniji judi. Judi su nan destruktivni, a u nagonu sebičnosti rasturit će i ono za ca su se tobože borili, jer „nadrogirani“ ego sa pozicijon i moći izaziva ono najmračnije u mnogim Pažanima.“
Ovaj tekst objavili su nakon što su 2. prosinca 2021. u svoj objavi napisali: „Grad Pag? Ca je to? Da li je to hrpa betona, asfalta i kamenja, ili je Pag nešto više? Ima li morebit Pag dušu kaj i judi? Ako smo mi judi grad Pag, da li to znači da smo mi njegova duša? Ako jesmo, kako se svaki Pažanin i Paškinja odnosi prema samom sebi i svojoj duši? Siguro pazi na svoj izgled, osobnost, financije, zdravje, a za dušu neka svaki odgovori za sebe.“

Portal Radio Pag 19. siječnja 2022. donosi vijest kako su započeli radovi na uređenju unutrašnjosti Doma kulture gdje će se obnoviti cjelokupna unutrašnjost što obuhvaća sanaciju stropa i zidova. Kako bi nas u članku od 10. ožujka 2022. obavijestili kako su radovi na uređenju Doma kulture u Pagu pri kraju.

Zgrada Doma kulture bliži se jednom stoljeću postojanja, mjesto je od posebnog društvenog značaja i zaslužno je dobio novo ruho s ciljem da njegova dostupnost građanima bude što više na usluzi. To najviše ovisi o ljudima koji mogu svojim građanima ponuditi program koji ih može dovesti u taj dom.

Godine 1990. u gradu Pagu je osnovan Centar za kulturu „Marko Lauro Ruić“ koji je objedinio djelatnosti s područja kulture, paške tradicije i medija. Centar za kulturu imao je zadaću organizirati kulturne manifestacije u gradu Pagu, ugošćujući kulturne djelatnike koji će svojom nazočnošću obogatiti kulturnu ponudu grada Paga. Ta priča trajala je do 1993. godine kada je Centar za kulturu „Marko Lauro Ruić“ prestao djelovati. Nakon Centra za kulturu „Marko Lauro Ruić“, utemeljen je Centar za kulturu i informacije Pag kao gradska institucija koja je financirana sredstvima iz proračuna grada Paga.

Centar je krenuo s velikim ambicijama u realizaciji kulturnih zbivanja u gradu Pagu a jedan od preduvjeta za kvalitetniju provedbu tih programa je bila sanacija Doma kulture koji je vapio za cjelovitom obnovom.
Između ostalog je i Centar za kulturu i informacije nestao s kulturne scene grada Paga i ono malo ambicija koja su djelovale u kulturnom životu grada su zamrle.
Sada ćemo dobiti novoobnovljeni Dom kulture a da ne znamo tko će voditi kulturna zbivanja u gradu Pagu.

Pročitao sam nedavno intervju s novim predsjednikom Matice hrvatske Mirom Gavranom koji je u jednom djelu svojeg intervjua kazao: „Imamo toliko općina i gradova u kojima gotovo nema kulturnih događanja: koncerata, predstava, književnih nastupa. Za zdravlje jedne sredine bitna je bogata kulturna ponuda, a u mnogim je mjestima kulturna ponuda više nego mršava.“
Da li se grad Pag može prepoznati u ovoj izjavi?Možda odgovor leži u Paškim starinama u nastavku njihovog teksta iz 2. prosinca 2021.: „Upitnik je samo u Pažanima i Paškinjama koliko ih ima dušu za svoj grad, a koliko ih ima samo za svoje raspadajuće tilo! Ni grad Pag u poderanoj trenirci i sa fudbalerkom iz osandesetih radi sadašnjeg i onih prije gradonačelnikov, nego radi nas samih, radi naše sebičnosti i nečinjenja!
Sami optimizam ne vodi ničemu, ali je dobar pocetak za krenut u nešto lipo sa namin samima i našin lipim i umornim Pagon!
„Minjajmo sebe pa ćemo i Pag!“

Da li nakon ovih tvrdnji treba dodati nešto kada mnogi koji žive i djeluju u gradu ovako razmišljaju.
Pojam kulture podložan je različitim interpretacijama, no u najširem smislu, kultura obuhaća ukupnost materijalnih i duhovnih dobara, etičkih i društvenih vrijednosti što ih je stvorilo čovječanstvo (Hrvatski jezični portal, 2016).
Mnogi turistički djelatnici shvatili su od samog početka turizma na našim prostorima da je kultura bitan čimbenik kojeg će pored ostalih ponuda činiti bitan segment onoga što zovemo kulturni turizam. Danas ima sve više turista koji imaju jače izražen interes za kulturom.

Ako gradski čelnici ne shvate ulogu kulture u cjelokupnom životu grada, uzalud su svi vapaji entuzijasta iz „Paških starina“ za bogatiji i kulturniji život u gradu Pagu. To ih ne treba ponukati da odustanu, nego da se još više zauzmu da se kulturni život u gradu Pagu ne svodi samo na Zimski i Litnji paški karneval.

27.03.2022. u 18:25 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 13.03.2022.

TOMO VUKŠIĆ VRHBOSANSKI NADBISKUP U PAGU 2016. PREDVODIO SREDIŠNJE KONCELEBRIRANO MISNO SLAVLJE NA BLAGDAN VELE GOSPE




U subotu 12.03.2022. svi mediji su donijeli vijest o ustoličenju novog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Tome Vukšića, naslijedivši tako kardinala Vinka Puljića kojeg je Papa Ivan Pavao II prije 31 godinu postavio na to mjesto. U euharistijskom slavlju u povodu ustoličenja novog sedmog po redu vrhbosanskog nadbiskupa, sudjelovalo je 26 nadbiskupa i biskupa iz mnogih zemalja.


Monsinjor Vukšić čije je nadbiskupsko geslo „Mir vam svoj dajem“ u svojoj nastupnoj homiliji naglasio kako je radost zbog Božje ljubavi prema ljudima u središtu kršćanske vjere, koja istodobno predstavlja poziv na oslobađanje ljudi od svake vrste sužanjstva, od materijalnog do duhovnog.
Tko se u gradu Pagu još sjeća da je 15.08.2016. tadašnji vojni ordinarij u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić predvodio središnje koncelebrirano misno slavlje na blagdan Vele Gospe u gradu Pagu.

U zajedništvu s ukrajinskim grkokatoličkim biskupom je pred prepunom pijacom vjernika, dočekao kip Majke Božje od Staroga grada, blagoslovio je i uveo u Velu crikvu gdje je predvodio misno slavlje.


Svu zahvalu upućujemo tadašnjem župniku don. Gašparu Dodiću koji je uspio dovesti tog velikog crkvenog dužnosnika u Grad Pag. Vjerujemo da tada mons. Vukšić nije mislio da će u skoroj budućnosti sjesti na stolicu prvog čovjeka katoličke crkve u Bosni i Hercegovini.

Postoji jedna znakovitost koju je kazao kardinal Puljić uručujući biskupski štap svojem nasljedniku naglasio da je on preuzimajući ovu dužnost zatečen ratom koji je zaustavio mnoge pastoralne inicijative, a za sobom ostavio pustoš i progone poput onih kakve danas gledamo u Ukrajini.

Interesantno je da su misnom slavlju u Pagu tada sudjelovali grkokatolički svećenici iz Ukrajine sa svojim biskupom koji je sudjelovao u misnom slavlju kojeg je predvodio mons. Vukšić.

Čestitamo mons. Vukšiću na novoj službi i neka mu dobri Bog blagoslovi sve korake i projekte koje će činiti u zajedništvu sa svima kojima je povjeren i koji su mu povjereni.
Bog Vas blagoslovio!

13.03.2022. u 18:28 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 08.03.2022.

IN MEMORIAM – VLASTA JURETIĆ (1949. – 2022.)






Jutros je Grobnišćinom odjeknula vijest da je preminula Vlasta Juretić. Vlasta Juretić cijeli svoj život posvetila je svojoj Grobnišćini, čakavštini, obitelji, vjeri i domoljublju. Njen život bio je posvećen i hrvatskoj kulturi. Na više od 2000 stranica objavila je 8 knjiga (poezije, zapisi, putopisi, novele, igrokazi...) i jedan roman. Napisala je „Grobničku mašu“ (misu) i tekstove na postajama Križnog puta u Cerniku na grobničkoj čakavštini (zaštićeno kulturno dobro RH).
Članica je Matice hrvatske i Upravnog odbora Čakovskog sabora, kojeg je od 1998. do 2006. u dva mandata bila dopredsjednica.
Autorica je tekstova preko 200 pjesama izvedenih na raznim festivalima zabavne glazbe (MIK, Zagrebfest, Splitski festival, Šibenski festival, Grobnička skala te festivalima hrvatskih klapa u Omišu, Kaštelima, Buzetu...)
U jednom od svoji postova za Duška Para napisao sam kako mi je jednom zgodom Duško kazao da me mora upoznati s Vlastom Juretić, jer da je ona veliki zaljubljenik u Pag.
Vlasta Juretić napisala je tekst za dvije pjesme koje govore o gradu Pagu „Pisma soli“ i „Nima više vele trate“ koje su izvedene na MIK-u.

PISMA SOLI
I noćas si u san meni doša,
da me budiš, stari škoju,
još zarana kad u mliko
Bog pretvara ti boju.
Paški teg si materin,
spusti u valu niz stenu,
a cviton slavuje si maknu mi tinju.

(mik 2005., izvodi klapa Fortunal)


NIMA VIŠE VELE TRATE
Krik galeba ne cuje se dugo,
zaspali su svi trudni ribari.
Ne cuje se više:
Na zmorac! Na jugo!
Di je barba ki za trate mari?

Ni kara ni cuti
ca ga s vitron šaju priko vale
jedna dugoj strani.
Vrime je pokrilo pošte,
od gajetov više nisu dani.

Itali su velu tratu, itali,
a sad o njih
nikoga tu više ni.
Kada san se torna doma zadnji put
još su bili tri.

Zaspale su vele trate
i ribari umrli.
Tiho budi, more!
Na poštama samo đerlanda
za sve one ca su partili

Sviću pali, more,
i tiho
budi tiho!

(mik 2008., izvodi Vedran Mlakar i klapa Cinquina)

Treba spomenuti da je te godine na MIK-u debitirala klapa Sol sa svojom pjesmom „Labain“.

Vlasta Juretić usko je surađivala s Duškom Parom koji je uglazbio mnoge njene tekstove. Najpoznatija od svih je pjesma „Tu je jubav moja“ koja je postala i svojevrsna himna Grobnišćine a koju su na festivalu MIK 1995. godine izveli Džo Maračić Maki i Nino Načinović.
Pjesme koje su rado slušaju na Grobniku koje je uglazbio Paro su: „Se mandoline i gitare“, „Pod zlatnin ključen“, „Mama, hvala ti“, „Molo longo“, „Ti si pjesma va meni“ i „Vrni se ti jatu svojen“.

Na kraju treba spomenuti da je Vlasta Juretić napisala tekst za pjesmu „Vilo moja“ koju je na MIK 1997. godine izveo legendari Vinko Coce i klapa Krk. Danas je ona postala sinonim za klapsko izvođenje.

Neka joj je laka ova grobnička zemlja koju je toliko voljela i za koju je živjela.

08.03.2022. u 12:29 • 0 KomentaraPrint#

petak, 04.03.2022.

10. GODINA ISKONSKOGPAGA





Prije deset godina objavio sam prvi blog post. Predstavio sam blog i najavio što bi potencijalni posjetioci trebali naći i pročitati zanimljivo na blogu. Nakon što je prestala moja suradnja s web stranicom „bašnasbriga“ osjetio sam da bih trebao uraditi svoj blog i nastaviti s pisanjem. Tada ni slutio nisam da bi se ova aktivnost mogla produžiti na deset uzastopnih godina pisanja. Ovo je jedna od najdužih aktivnosti koje uzastopno i bez umora radim iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu i još se nisam umorio niti mi je dosadilo uz sve nedaće koje su me u međuvremenu sustigle.
Pisanjem članaka na blogu pokušao sam podijeliti sva ona znanja koja su bili vezani za moj grad i za moj otok koje sam stekao ranije, koje sam stjecao pišući članke, time proširio horizonte znanja kako za sebe, tako i za čitateljstvo. Jer po onoj staroj poslovici samo dijeljenjem znanja umnožavamo svoje vlastito.
Do današnjeg dana objavio sam 617 postova i uz postove objavio preko pet tisuća fotografija pretežno mojih uradaka.
I za kraj postavljam pitanje – da li se je sve ovo isplatilo? – Nakon 10 godina još uvijek nisam došao do odgovora na ovo pitanje. Ako ću gledati nekakvu izravnu korist onda ispada da se ne isplati, ali ako ću gledati zadovoljstvo i sve ono što mi je ovaj blog pružio onda se možda i isplati.
Ipak, drago mi je što sam na ovom putu dosta toga naučio, kako o temama o kojima pišem tako i o sebi.
Hvala svima koji me prate, koji su na bilo koji način sudjelovali, hvala na svakom komentaru, e-mailu, pokudama i pohvalama!
Onoliko koliko mi zdravlje bude dopuštalo nastojat ću u istom ritmu nastaviti s pisanjem mnogih korisnih članaka od kojih će imati koristi svi oni koji se i dalje budu služili ovim blogom.

Veseli i zdravi bili, Vaš
Iskonskipag

04.03.2022. u 09:17 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< ožujak, 2022 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50. FACOL - FACOLIĆ



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN