ISKONSKI PAG

utorak, 08.03.2022.

IN MEMORIAM – VLASTA JURETIĆ (1949. – 2022.)






Jutros je Grobnišćinom odjeknula vijest da je preminula Vlasta Juretić. Vlasta Juretić cijeli svoj život posvetila je svojoj Grobnišćini, čakavštini, obitelji, vjeri i domoljublju. Njen život bio je posvećen i hrvatskoj kulturi. Na više od 2000 stranica objavila je 8 knjiga (poezije, zapisi, putopisi, novele, igrokazi...) i jedan roman. Napisala je „Grobničku mašu“ (misu) i tekstove na postajama Križnog puta u Cerniku na grobničkoj čakavštini (zaštićeno kulturno dobro RH).
Članica je Matice hrvatske i Upravnog odbora Čakovskog sabora, kojeg je od 1998. do 2006. u dva mandata bila dopredsjednica.
Autorica je tekstova preko 200 pjesama izvedenih na raznim festivalima zabavne glazbe (MIK, Zagrebfest, Splitski festival, Šibenski festival, Grobnička skala te festivalima hrvatskih klapa u Omišu, Kaštelima, Buzetu...)
U jednom od svoji postova za Duška Para napisao sam kako mi je jednom zgodom Duško kazao da me mora upoznati s Vlastom Juretić, jer da je ona veliki zaljubljenik u Pag.
Vlasta Juretić napisala je tekst za dvije pjesme koje govore o gradu Pagu „Pisma soli“ i „Nima više vele trate“ koje su izvedene na MIK-u.

PISMA SOLI
I noćas si u san meni doša,
da me budiš, stari škoju,
još zarana kad u mliko
Bog pretvara ti boju.
Paški teg si materin,
spusti u valu niz stenu,
a cviton slavuje si maknu mi tinju.

(mik 2005., izvodi klapa Fortunal)


NIMA VIŠE VELE TRATE
Krik galeba ne cuje se dugo,
zaspali su svi trudni ribari.
Ne cuje se više:
Na zmorac! Na jugo!
Di je barba ki za trate mari?

Ni kara ni cuti
ca ga s vitron šaju priko vale
jedna dugoj strani.
Vrime je pokrilo pošte,
od gajetov više nisu dani.

Itali su velu tratu, itali,
a sad o njih
nikoga tu više ni.
Kada san se torna doma zadnji put
još su bili tri.

Zaspale su vele trate
i ribari umrli.
Tiho budi, more!
Na poštama samo đerlanda
za sve one ca su partili

Sviću pali, more,
i tiho
budi tiho!

(mik 2008., izvodi Vedran Mlakar i klapa Cinquina)

Treba spomenuti da je te godine na MIK-u debitirala klapa Sol sa svojom pjesmom „Labain“.

Vlasta Juretić usko je surađivala s Duškom Parom koji je uglazbio mnoge njene tekstove. Najpoznatija od svih je pjesma „Tu je jubav moja“ koja je postala i svojevrsna himna Grobnišćine a koju su na festivalu MIK 1995. godine izveli Džo Maračić Maki i Nino Načinović.
Pjesme koje su rado slušaju na Grobniku koje je uglazbio Paro su: „Se mandoline i gitare“, „Pod zlatnin ključen“, „Mama, hvala ti“, „Molo longo“, „Ti si pjesma va meni“ i „Vrni se ti jatu svojen“.

Na kraju treba spomenuti da je Vlasta Juretić napisala tekst za pjesmu „Vilo moja“ koju je na MIK 1997. godine izveo legendari Vinko Coce i klapa Krk. Danas je ona postala sinonim za klapsko izvođenje.

Neka joj je laka ova grobnička zemlja koju je toliko voljela i za koju je živjela.

08.03.2022. u 12:29 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< ožujak, 2022 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE