ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 13.01.2020.

ZAPOČELA MAŠKARANA LUDOVNJA NA OTOCIMA I PRIMORJU





Vikend koji je iza nas najavio je peto godišnje doba u Primorju i kvarnerskim otocima. Započela su maškarana ludovanja. Mnogi su gradovi dobili novu vlast i ključevi grada prešli su u ruke maškara koje će ove godine vladati tim gradovima do 25. veljače.


U gradu Pagu karnevalske večeri su započele sa "Socijima" u Kneževom dvoru. Sociji su jedna drugačija karnevalska druženja po sadržaju od onih klasičnih karnevalskih večeri uz glazbu i maske. Pag je i po tome specifičan. Paške maškare ključeve grada primaju tri dana prije kraja karnevala.

Da je zvonačar biti lako, zvončar bi bio svatko!
Bez imalo lažne skromnosti imati zvončara (Dondolaša) u grobničkoj kući je u rangu imati Alkara u sinjskoj kući.

Zvončarska oprema nije nimalo jeftina a teško je i doći do kvalitetne kože i do glava od brava ili od telića za malo dijete. Tu je i specifična košulja, rubac (crni facol), kopice (škofuni) i naravno potpuno crne tvrde postole. Kao dodatni predmeti su "Žunta" (bacuka) ili škrebetalnica. Užadi (konopa) koji sve poveže. Na Mateu je bilo preko četri metara i to ne bilo kakve užadi.

Najveće obilježje svakog zvončara su njegova zvona. Dva mala zvona koja su prikačena na koži (na prsima) i veliko zvono na leđima. Zvona su presudna za prepoznatljivost zvončara ovoga kraja. Nisu sva zvona ista. Dondolaši su upravo po svojim zvonima dobili ime jer su njihova zvona (dondola) davala specifičan zvuk raspoznavanja u odnosu na druge zvončare ovoga kraja.

Od pamtivjeka su grobnički pastiri tjerali divlje zvijeri sa svojih pašnjaka, ogrnuti ovčjim kožama, noseći škrebetalnice, žunte i zvona, te garavih lica koje su namazali od ostataka ogrijeva. Najveći dio tog posla ih je čekao za velikih zima i rano proljeće kada se blago izvodi na pašu. Sve se to nekako poklapalo u vremenima karnevala (Mesopusta), pa su nerijetko tako maskirani obilazili i svoja sela.

Legende govore kako su u bitkama na Grobničkom polju noseći na glavi maske, a na leđima zvona utjerali strah u kosti osvajačima i tako pridonjeli velikoj i važnoj pobjedi Grobničana nad Tatarima.
Kako bi sačuvali tradiciju i običaje a svojim atraktivnim nastupima kojima plijene pažnju tamo gdje se pojave, prvu subotu nakon blagdana Sveta Tri kralja, se sakupe i počnu obilaziti svoju Grobnišćinu.



Mnogi Europski gradovi koji njeguju sličnu tradiciju kao dondolaši ugostili su ih i divili se njihovoj ustrajnosti.
Mi smo se i subotu i nedjelju divili i vodili brigu o Mateovoj ustrajnosti, jer je u ova dva dana prošao više od 35 kilometara. To je veliki poduhvat. Stariji zvončari su mi govorili da ne mogu vjerovati koju volju i snagu posjeduje.

Frenki Fučak je u svom nadahnutom govoru prilikom dolaska u svoje Žubrovo selo kao jedan od osnivača i pokretača Dondolaša koji ove godina slave 20. godina zvonjenja na jedan novi način, kazao da je miran jer da je ove godine selo dalo novog Dondolaša Matea Maričevića. Koji aplauz, koji ushit svih nazočnih uz glasnu podršku i svih dondolaša.

Tako smo mi ove godine ušli u karnevalske svečanosti a još ih je jako puno pred Dondolašima.


13.01.2020. u 22:22 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< siječanj, 2020 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO