Trinaestog ovoga mjeseca je proslavljen blagdan svetog Ante Padovanskog. Za ovog sveca vežu nas najviše molitve, procesije i bijeli ljiljani koji simboliziraju ovog sveca. Od demokratskih promjena do danas i u Pagu se slavi sveti Ante i njegov kip se u procesiji donosi iz kapele na Prosiki u Velu crkvu u Pagu. Više o blagdanu sam napisao u postu od 13. lipnja 2015. tako da se neću više osvrtati na sam blagdan.
Kapelu svetog Ante Padovanskog, podignuli su 1903. godine iseljeni Pažani najviše iz SAD-a. Zbog nepovoljnih gospodarskih prilika veliki broj Pažana iselio se početkom XX. Stoljeća osim SAD-a, još u Kanadu i Australiju. Po popisu stanovnika iz 1921. godine grad Pag brojao je 3739 stanovnika, da bi ta brojka 1981. godine iznosila 2295. Za grad kao što je Pag je to veliki pad broja stanovnika.
Kakve veze sveti Ante ima sa američkim veleposlanikom?
Svi paški mediji i ne samo paški prenijeli su vijest kako je Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst sa suprugom posjetio grad Pag u pratnji župana Zadrske županije Božidara Longina, a domaćini su mu bili gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Paga Jasna Magaš, direktorica Turističke zajednice grada Paga Vesna Karavanić te načelnik Općine Povljana, Ivo Pogorilić.
(foto: izvor Internet)
Domaćini su veleposlanika Kohorsta upoznali s bogatom poviješću grada Paga i kulturno povijesnim spomenicima. Veleposlanik je posjetio Galeriju paške čipke gdje ga je predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak“ Neda Oros, upoznala s mnogim zanimljivim pojedinostima o jedinstvenoj paškoj čipki, kulturnom blagu Paga koje je zaštićeno pri UNESCO-u.
(foto:izvor Internet)
Poseban dojam na veleposlanika Kohorsta je ostavio posjet Benediktinskom samostanu sv. Margarite gdje ga je dočekala časna majka Ana Benedikta koja ga je provela kroz postav izložbe crkvene umjetnosti i zbirki paške čipke. Pozornost veleposlanika Kohorsta izazvala je relikvija Svetog Trna, autentičan Trn s Kristove krune.
Veleposlanik je pokazo veliko zanimanje i zahvalio na srdačnoj dobrodošlici.
Domaćini su trebali odraditi još jednu gestu i na odlasku veleposlanika odvesti do kapele svetog Ante na Prosiku i pokazati mu kako su iseljeni Pažani u Americi prikupili sredstva i 1903. godine podigli ovu kapelu u čast svetom Anti.
Na pročelju kapele postavljena je spomen ploča na kojoj piše: „Ovaj skromni spomenik na čast sv. Anti Paduanskomu podigoše Pažki težaci i radnici u Sjevernoj Americi godine 1903.“
Kako se kapela nalazi na dijelu koji se naziva Prosika, mjestu koji sječe pašku valu na gornju i doljnu stranu. Doljnja strana je više izložena jakim naletima bure koja nanosi velike količine soli koja je dosta nagrizla kamen u kapeli.
Trebalo bi što prije krenuti u sanaciju oštećenja kako na vanjskim dijelovima tako još više na unutrašnjosti, posebno na pločama na kojima se nalaze imena onih koji su donirali za izgradnju kapele, tako i kamena koji je dosta u raspadajućoj situaciji. Imena i prezimena na pločama mogu biti poticaj mladim istraživačima za pisanje paške povijesti.
Trajnost je mjerilo sposobnosti prirodnog kamena da traje i da zadrži svoje osnovne i posebne osobine izgleda, čvrstoće i otpornosti prema raspadanju. Vrijeme kroz koje kamen može zadržati svoje urođene osobine ovisi o okolišu i mjestu ugradnje.
Oltar u čijoj je niši postavljen kip sv.Antuna Padovanskog s Djetetom Isusom u naručju i biblijom u ruci, također vapi za sanacijom. Ovo je ujedno jedan od rijetkih kipova svetog Ante koji umjesto cvijeta ljiljana koji ga na poseban način simbolizira, drži bibliju.
Da su domaćini pokazali ovu kapelu američkom veleposlaniku Kohorstu, možda bi to bio poticaj da se sustavno krene u obnovu ove kapele i da Pažani iseljeni u Americi budu zalog te pomoći.
Post je objavljen 28.06.2020. u 12:20 sati.