Marketing
TELEVIZIJSKI RIĆAVCI, SVEČANA SKUPŠTINA DONDOLAŠA, DJEČJA REDUTA I ZVONČARSKA SIMFONIJA
TELEVIZIJSKI RIĆAVCI
Hrvatska radiotelevizija priredila je i prikazala dvije emisije o paškom karnevalu. Materijal je pripremljen tijekom 2019. godine. Hrvatska radiotelevizija najavljuje da će se izraditi integralna verzija dokumentarnog filma u trajanju od 60 minuta kojim bi se predstavili na filmske festivale, te postoji mogućnost da se tijekom ljetnog karnevala 2020 u Pagu organizira projekcija integralne verzije.
Prvi dio koji je prikazan naslovljen je "Karnevale, dobro moje: paški rićavci".
Rićavci su skoro otišli u zaborav da se nije skupila ekipa ljubitelja starih paških običaja koji su obnovili rićavac. Oni su ujedno bili i svjedoci tih događaja. Zadnja četiri četvrtka pred zadnje dane karnevala okuplja se grupa maškara koji odlaze u kuće Pažana te traže da ih domaćin primi u kuću i ugosti. Sudionici bi zapjevali u kuću domaćina, zabavili se kakvom šalom. Nakon što ih domaćin primi, red je da po odlasku iz domaćinove kuće budu i nagrađeni nekim darom, bila to jaja, komad suhog mesa, brašna ili nekih drugih namirnica. Sve se to skuplja da bi se na kraju napravila fešta na koju su bili pozvani i domaćini. Kako je ustvrdila kazivačica Stoše Bobić: "narod dao, narod pojeo". Rijetko kada se desilo da maškare nisu bile primljene, ako bi se to desilo maškare su bile spremne uraditi nekakvu nepodopštinu domaćinu o kojoj bi se ona još dugo vremena nakon toga prepričavalo po gradu.
Drugi dio koji je prikazan zvao se "Karnevale, dobro moje: rozi u tašku".
Paška je to poštapalica kada se sugovornika upozori da ne govori sa rožima u tašku, što bi značilo sa "figom u džepu".
Baš ti "roži u tašku" su amblem paškog karnevala i uvijek su bili naznačeni na karnevalskom listu "Baš me briga" kojeg je uređivao pokojni Stjepan Sabalić-Stipe Koren koji je njegovim odlaskom izgubio onu težinu koju je imao dok je uređivao spomenuti Sabalić. Čak nije ni spomenut u prilogu. Premda je paški karneval jedan od rijetkih koji ima i svoj list.
Šime Goleš jedan od kazivača u emisiji je svjedočio svu bit paškog karnevala, kako započinje i kako završava.
Prigodom govora o posebnosti paškog karnevala desila se i jedna mala omaška Branka Barbira koji je kazao da je paško kolo napisao Pavle Dešpalj, što nije ispravan podatak. Paško kolo je napisao njegov otac Šime Dešpalj koji je bio na čelu paške glazbe 1926. godine, a već iduće 1927. godine skladao je "Paško kolo" koje je do dana današnjeg ostao trajan znamen paškog karnevala.
Usmena predaja je izuzetno važna za opstanak tradicije i baštine nekog kraja, jer se ona jedino na tako prenosi s generacije na generaciju. Neki se običaji prešute, neki zaborave, međutim jako je važno da se ipak na jedan način održe. Svaka generacija dade neki novi sadržaj kako vrijeme i nove situacije diktiraju.
Tako je i "Robinja" pučka drama koja se izvodi u vrijeme karnevala doživjela mnoge preinake. Važnije od svega je da se ona ipak kao takva održala.
Ove dvije emisije paške pučke predaje, nisu ni prve ni posljednje koje je hrvatska televizija prikazivala. U dane prikazivanja vjerujem da je među Pažanima vladao izuzetan osjećaj ponosa na svoj grad i njegovu bogatu prošlost.
SVEČANA SKUPŠTINA DONDOLAŠA
U petak, 7.2.2020 u Domu kulture Čavle održala se Svečana skupština povodom 20. obljetnice Grobničkih Dondolaša u sklopu koje se mogla razgledati Izložba tradicijskih maski. Svečanost su upriličili svojom zvonjavom "mići Dondolaši" čiji je član i jedan s paškim genima, Mateo Maričević. Bili smo izuzetno ponosni na ovaj čin.
DJEČJA KARNEVALSKA POVORKA
U ovogodišnjoj dječjoj karnevalskoj povorci sudjelovale su najmlađe generacije iz zemlje i inozemstva. Maškarana povorka preplavi riječko Korzo. Bezbrojni likovi iz bajki i mašte glavna su atrakcija Riječkog karnevala. Zbog djece sudionika dolaze brojni posjetitelji iz Hrvatske i drugih zemalja.
Oni su garancija da se tradicija nikada neće zatrti. Ja sam imao čast da su mi i sin i unuk bili zvončari kao najveća atrakcija povorke. Jedan kao grobnički Dondolaš, a drugi kao zametski zvončar. To se rijetko kada desi.
(barba i neput zvončari, jedan dondolaš, drugi zametski)
ZVONČARSKA SIMFONIJA
U nedjelju, 9.2.2020. održala se Zvončarska smotra u kojoj je sudjelovalo oko 500 zvončara kako iz Hrvatske tako i zemalja prijatelja Dondolaša, iz Bugarske, Njemačke i Mađarske.
Smotra je započela na Trgu hrvatskih branitelja u centru Čavli sa Svečanim otvaranjem Festivala susjedstva. Priredbu su pozdravili i župan primorsko goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, Ivan Šarar, pročelnik za kulturu grada Rijeke te meštar Toni i kraljica riječkog karnevala.
Ivana Cvitan Polić, načelnica Općine Čavle pozdravila je skup i zaželjela dobar provod svim sudionicima, ali i svim gostima koji su došli vidjeti ovo bogatstvo maski i zvona.
Smotra je započela ispred Osnovne škole Čavle od kuda su kretale skupine zvončara do centralnog trga kroz špalir publike koja je svesrdno bodrila zvončare.
Na kraju kada su Dondolaši došli kao zadnja skupina izvedena je Zvončarska simfonija pod ravnanjem Zorana Majstorovića do sada još neviđen spoj glazbe, ritmova i zvukova dondola Gobničkih dondolaša, pa do svih zvončarskih skupina koje su sudjelovale u ovoj jedinstvenoj povorci. Ritam cijeloj priredbi davali su karlovački bubnjari, koji su započeli smotru i Zvončarsku simfoniju.
Za ovaj blog je važna ova vijest da su tri Maričevića sudjelovali u ovoj jedinstvenoj manifestaciji ikada održanoj do sada na ovim prostorima. Tri iz roda Zorića. Bili su to Mario i Bruno, te kao najmlađi Mateo Maričević. I to je bila posebnost ovog nastupa. Mario i Bruno su sinovi Nenada Maričevića.
(Bruno, Mateo i Mario Maričević)
Približavamo se kraju maškaranih ludovanja. Zvončare još očekuju tri zvonjave i time će ovogodišnji zimski karneval biti završen.
Post je objavljen 18.02.2020. u 16:21 sati.