Juraj Palčić rodio se u staroj i uglednoj građanskoj obitelji. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu. Dalje školovanje je nastavio u Zadru gdje je pohađao sjemenišnu gimnaziju. U Zadru je završio i studij teologije. Za svećenika ga je zaredio 8. travnja 1916. nadbiskup Vinko Pulišić.
Postavljen je za upravitelja župe u Medviđi i ekskurenta Rodaljica, to mu je bila prva služba. Zbog iznenadne smrti don Nikole Valentića imenovan je Upraviteljem župe u Pagu 1. prosinca 1919. godine i na toj funkciji ostaje do 1922. godine, kada je imenovan za koralnog vikara kolegijata i župničkog pomoćnika. Ponovno se vraća na istu dužnost 1929. godine i ostaje godinu dana do dolaska dekana don Ante Banića i tada ponovno vraća u službu župničkog pomoćnika i koralnog vikara.
Od 1922. predaje na privatnoj gimnaziji u Pagu, a bio je i vjeroučitelj na pučkoj školi.
U shematizmu paške crkve iz 1928. godine ubilježen je kao redoviti ispovjednik paških koludrica.
Šibenski biskup Jeronim Mileta imenovao ga je 1933. godine upraviteljem župe Pakoštane, a na Spasovo 1935. godine ustoličen je u toj župi za stalnog župnika.
Na Jurjevo 23. travnja 1925. svoje prve Mise kazali su paški mladomisnici fra. Frane Karavanić i fra. Ivo Maržić. Mise su održali u Zbornoj crkvi i crkvi sv. Jurja kojom prigodom je don. Jure Palčić održao ganutljive govore. Dugo vremena nakon toga su se prepričavali govori don. Jure Palčića koji je mladim svećenicima dao poticaj u službi koja je bila pred njima.
U svakoj prigodi don Jure Palčić je pokazivao svoje domoljubne i rodoljubne osjećaje. Za vrijeme parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslavije 1935. godine bio je odveden u Biograd i zadržan u zatvoru samo zato što je kao hrvatski domoljub na zvoniku župne crkve u Pakoštanima dao izvjesiti hrvatsku trobojnicu.
Nije to bilo prvo političko djelovanje don. Jure Palčića. Dalmatinsko svećenstvo započelo je s javnim i masovnim iskazivanjem potpore političkom programu iz Svibanjske deklaracije u jesen 1917. godine, nakon što je krajem kolovoza iste godine vođa dalmatinske Stranke prava don. Ivo Prodan sazvao u Zadru sjednicu uprave stranke gdje je Deklaracija prihvaćena s oduševljenjem. Za Deklaraciju su se javno izjasnili svećenici Jure Palčić, Joso Felicinović i Jure Luša 17. prosinca 1917. izjavom u Narodnom listu, gdje su pozvali i ostale kolege da se izjasne za mir, slobodu i samoodređenje naroda.
(don Ivo Prodan)
Početak Drugog svjetskog rata zatekao ga je na župi. Prihvatio je uspostavu Nezavisne Države Hrvatske, ali i doživio veliko poniženje kada su Italo-fašistički okupatori ušli u Pakoštane potrgavši hrvatski barjak. Nije se mirio talijanskom okupacijom i radi toga je bio utamničen. Uz svesrdnu pomoć biskupa Milete bio je pušten iz zatvora.
Radi teške bolesti 1942. godine trajno je premješten u svoj rodni Pag gdje je obnašao dužnost župničkog pomoćnika. Nakon kapitulacije Italije za vrijeme kratkotrajne partizanske vlasti ponovno biva uhićen i zatvoren zajedno s prof. Matom Suićem i don. Josom Felicinovićem.
Biskup Mate Garković cijenio je njegov samoprijegor u dušobrižništvu i odanost rimskoj Crkvi, poglavito njegova pomoć u teškim poratnim vremenima za Crkvu u Hrvatskoj.
(prof. Mate Suić)
Stoga je 23. prosinca 1955. godine Juru Palčića imenovao „rezidencijalnim kanonikom „ paškog Zbornog kaptola Sv. Marije.
(kaptolski križ)
Kolika je bila njegova ljubav prema svojem gradu vidljivo je iz ostavštine don. Jure Palčića koji se bavio istraživanjem govora i prošlosti svoga rodnog kraja. Prikupljenu građu za proučavanje paškog govora dostavljao je prof. dr. Josipu Hammu hrvatskom slavistu.
Uz mons. Blaža Karavanića bavio se istraživanjem paške prošlosti gdje je u rukopisu ostala njegova „Paška povijest“ (1955.) te još nekoliko kraćih napisa iz svjetovne i crkvene povijesti Paga.
Don Jure Palčić kao izuzetno vrijedan i odan službenik Crkve umro je u svom rodnom gradu 23. ožujka 1956. godine i pokopan je na gradskom groblju u obiteljskoj grobnici.
Crkveni službenici moraju u svom narodu ostati sačuvani kao spomenici prošlosti, spomenici umjetnosti, jer se u njima odražava kulturno stanje naroda u pojedinim dijelovima prošlosti ili povijesti. Kao takav mora ostati i naš don. Jure Palčić.
Otac hrvatskog katoličkog novinarstva nakon Drugog svjetskog rata don Živko Kustić svoju kolumnu „Pismo seoskog župnika“ u Glasu Koncila potpisivao je pseudonimom don Jure. Kustić je mnogo godina kasnije u listu „Naša Vila“ izjavio da je na paškom groblju tražio grob don. Jure ali da ga nije uspio naći. Kustić je svoje katoličke ideale upijao od svojih učitelja i duhovnika od Jure Palčića i don. Jose Felicinovića.
< | siječanj, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE