Svi koji posjeduju kompjuter i koriste internet trebali bi ući u svijet Facebook-a koji je povratak u prošlost, ogledalo sadašnjosti i prozor u budućnost. Ljudi iz cijelog svijeta na dnevnoj razini objavljuju slike iz svog života i života područja u kojem žive. Facebook nam na jedan način pomaže da budemo aktivni u društvenim zbivanjima te nas ujedno podsjeća na vremena koja su za nama.
Tragom novinskog napisa objavljenog u Novom Listu od 20. veljače 2007. godine, pod naslovom „Stara gajeta plovi u novi život“ autora Branka Šuljića znatiželja me odvela u Povile malo mjesto pored Novog Vinodolskog gdje je spomenuta gajeta trebala biti privezana. Kako nisam uspio pronaći gajetu, odustao sam od posta na ovom blogu.
Nakon trinaest godina nekoliko starih fotografija paških gajeta, objavljenih na Facbooku vratilo me natrag na sačuvani članak i mojoj namjeri da napišem post o gajeti iz Povila. Jednu fotografiju podigao je Jasenko Herceg a druga je objavljena u grupi „Pažani izvan Paga“. Preuzeo sam obje fotografije i pripremio za ovaj post.
(sa Facebooka)
(obrada Branimir Maričević)
(sa Facebooka)
(obrada Branimir Maričević)
Zašto sam se odlučio otići do Povila da pronađem gajetu. U podnaslovu članka pisalo je sljedeće: „Brodica je najprije radila u Solani u Pagu, poslije je bila vlasništvo obitelji Sabalić od koje ju Tone kupuje prije 30 godina. Bila je mala koćica, doimala se većom. Sad joj se vraća prvotni izgled i nekadašnje ime – „Ružica“.
Tone Butković je profesionalni ribar - škampar iz Povila kojem se i obrt zove „Gajeta“. Butković navodi u članku da se gajeta 30 godina nalazi u njegovom vlasništvu. Kupio ju je u Pagu od obitelji Sabalić. Navodi da je gajeta prije obitelji Sabalić bila u vlasništvu solane Pag. Gospodin Tone je na uvid dao „Svjedodžbu o baždarenju“ iz 1952. godine koja je izdana u Senju. Iz nje je vidljivo da je brodica vrste „gaeta“ građena 1907. godine u Trogiru te da je brodograditelj „nepoznat“. Tada se zvala „Ružica“.
Vlasnik navodi da je prilikom kupnje bila kao mala koćica. Za potrebe koćarenja imala je dograđen „taulac“, bila je duža, doimala se većom.
Prema „Svjedodžbi“ stara gajeta dugačka je 6,75 metara, dok je njena stvarna duljina 7 metara. Širina joj je 2,65 a gaz 0,80 metara. Obnovljena bez nekih prijašnjih sadržaja težit će prema tvrdnji gospodina Butkovića više od tri tone.
Za kraj je gospodin Butković ustvrdio da je sreća da je gajeta došla u njegove ruke kod stolara po svom zvanju koji ju je sam obnovio. Mogla je završiti u Komiži na lomači za Svetog Nikolu svjedoči dalje gospodin Butković, međutim ljubav prema brodovima i moru učinila je to da se gajeta spasi i da dobije svoje prvo ime „Ružica“.
(izvor:internet)
Bilo mi je žao da nisam uspio pronaći „Ružicu“ u Povilama, ali mi je drago da su mi ove stare sačuvane fotografije omogućile da napišem planirani post kako stare paške gajete ne bi otišle u zaborav, kao ova Sabalićeva – Dudova, tako i ona Pogorilićeva i na koncu gajeta dragog barba Osipa (Josipa) Maričevića - Zorića u Mandraču.
< | prosinac, 2020 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE