Dušan Paro rođen je u Pagu 26.05.1937. godine od oca Jure Para – Mujšića i majke Mandice Fabijanić. Osnovno školovanje polazi u svom gradu. Kao i mnogi mladi Pažani, započinje svoj glazbeni život, u Gradskoj limenoj glazbi, svirajući klarinet.
Nakon završene osnovne škole odlazi u Split gdje završava srednju tehničku strojarsku školu. Istovremeno pohađa nižu muzičku školu i privatne satove glazbe. U to vrijeme čelni čovjek Mornaričkog orkestra u Splitu bio je Pažanin Ivan Pogorelić koji je pomagao Dušanu u njegovim glazbenim počecima. U Splitu osniva svoj prvi glazbeni kvartet s kojim nastupa na srednjoškolskim plesnjacima. Vojsku služi u Sisku u vojno-muzičkoj službi. Nakon okončanja vojnog roka vraća se u svoj rodni Pag pa kao i mnoge Pažane životni put ga vodi u Rijeku. Svoju profesionalnu karijeru započinje u „Končaru“, da bi nakon toga jedno vrijeme radio u brodogradilištu „3. maj“, nakon čega se posvećuje glazbenom životu. U tom periodu veliki utjecaj na njega imali su njegovi prijatelji i otočani Vjekoslav Pogorelić i Živko Šuljić koji su imali svoj glazbeni sastav svirajući koncem pedesetih i u izuzetno popularnom riječkom plesnjaku „Taliji“, zaustavivši ga de ne krene u pravcu Zagreba.
U proljeće 1963. godine Duško osniva „Opatijske suvenire“. Kako bi se zimski život na Liburniji učinio mrvu življim, Duško je došao na ideju da osnuje jedan sastav koji bi unio živosti na poznatim opatijskim plesnjacima. Pored Duška prvu postavu činili su Aleksandar Veselinović Saša (solo gitara), Branko Pouh Joja (ritam gitara), Branko Fućak (bas gitara) i Vanja Brkarić (bubnjevi). Paro je ekipu skupio na riječkom Korzu, gdje su se znali sastajati glazbenici, pored ostalog što su Fućak i Veselinović bili riječki gimnazijalci.
Cijelo ljeto 1964. sviraju u hotelu Park u Rijeci. U svibnju 1965. godine nastupaju na festivalu Melodije Istre i Kvarnera u hotelu Neboder u Rijeci, kao pratnja pjevaču Brunu Hrabaru.
Sastav doživljava prve kadrovske promjene 1966. godine kada dolaze Robert Popeskić na bubnjevima i Radivoj Poščić Baby za klavijaturama.
I kasnije je sastav doživljavao kadrovske promjene pa su tako kroz Suvenire prošli i Ivan Nino Načinović, Dado Topić i Elvis Stanić.
Suveniri su sastav koju su dugi niz godina nizali javne nastupe kao samostalni sastav i kao pratnja mnogim velikanima hrvatske estrade, od kojih treba spomenuti Iva Robića, Krunoslava Kiću Slabinca, Olivera Dragojevića, Vicu Vukova i mnoge lokalne glazbenike kao što je Radojka Šverko, Nevija Rigutto, Duško Jeličić.
Suveniri su tih godina nizali javne nastupe sa svojim prepoznatljivim ritmom i načinom izvođenja glazbe, ne opterećujući se mjestima u kojima nastupaju, niti povodom za svirku.
Opatijski suveniri su nosioci brojnih nosača zvuka bilo u obliku LP i singl ploča, kaseta pa do novih digitalnih nosača zvuka.
Hrvatsko društvo skladatelja i Služba zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) registrirala je 91 autorskih djela Dušana Para koja su zaštićena.
Hrvatska glazbena unija utemeljena je u rujnu 1992. s osnovnom namjerom da organizira i zaštiti hrvatske glazbenike i njihovih prava regulirajući temeljna materijalna i statusna pitanja svih sudionika glazbene industrije.
U kultnom riječkom klubu Palach, 24. veljače 1993., održana je Osnivačka sjednica Inicijativnog odbora Nezavisnog sindikata glazbenih djelatnika Hrvatske. Tada je osnovana Podružnica HGU i za prvog predsjednika je izabran Dušan Paro. Paro je funkciju predsjednika obnašao do 1998. godine. U tom periodu HGU organizirala je razna glazbena zbivanja na području PGŽ.
26. travnja 2018. u Rijeci je proslavljena 25. godišnjica osnutka Hrvatske glazbene unije Primorsko-goranske županije Podružnice 3 Rijeka. Ovom prigodom otkrivena je "LP ploča" s porukom: "Na ovom je mjestu osnovana HGU PGŽ Podružnica Rijeka – Ri Rock do smaka svijeta!".
Ploču su otkrili prvi predsjednik HGU PGŽ gospodin Dušan Paro, dosadašnji predsjednik Duško Jeličić Dule, te najmlađi član Unije, gitarist Frano Živković.
Dobio je nagradu HGU za doprinos glazbi 2010. godine.
Za svoj dugogodišnji i plodonosan rad dobio je mnoge nagrade a od svih nagrada uvijek je naglašavao dvije nagrade za koje je smatrao da mu posebno znače, a to su nagrade za životno djelo njegovog rodnog Paga i grada Opatije.
Svečanom sjednicom Gradskog vijeća i prigodnim programom u Pagu je 5. travnja 2013. obilježen Dan Grada Paga kojom je prigodom odlukom Gradskog vijeća Paga Nagradu Paga dobio glazbenik Dušan Paro u znak priznanja za izuzetan i osobit doprinos promicanju rodnog grada Paga koji je opjevao u mnogim svojim pjesmama.
Nakon dodjele nagrade Dušan Paro je izjavio: „Rado pišem pjesme o Pagu, jer Pag volim i uvijek se rado sjećam ljudi i vremena kada sam živio u Pagu. Zahvaljujem na nagradi, a čelnicima svih jedinica lokalnih samouprava na otoku bih poručio neka nastave raditi kao što su radili do sada, jer svaki put kada dođem na Pag vidim nešto novo.“
Na Pagu škoju sam rojen
O lipi Pagu moj
Balada o paškoj vezilji
Paški karneval
Litnja paška noć
Majko Božja Staroga grada
Vraćam ti se Pagu grade
Škoju moj
Kad dođeš u moj grad
Na Maloj ljetnoj pozornici 24. srpnja 2014. održana je svečana sjednica Gradskog Vijeća Grada Opatije, na kojoj je dodijeljena nagrada za životno djelo Dušanu Paru.
Po dodjeli nagrada Paro je izjavio:“Imao sam sreću u životu jer je prva osoba koju sam upoznao kad sam došao u Opatiju bio Ivo Robić, koji je postao moj veliki prijatelj i s mojom grupom Opatijski suveniri nastupao do kraja života. A u Volosko je živio Ljubo Kuntarić, osobiti gospodin i vrhunski skladatelj koji me je uveo u svijet glazbe i prenio osnovne skladanja, koji se nagradi zahvalio izvevši pjesmu „Opatija raj Mediterana““.
Opatijo, Opatijo
Opatijo Mediteranski raj
To su moji Ičići
O tebi lipi moj Kvarneru
Sveti Marko čuvaj nan Veprinac
Štenta
Va Permani ću poći
Treba naglasiti da je Dušan bio jako vezan za cijeli Kvarner, posebno za grad Rijeku za koju je napisao mnoge pjesme.
O Rijeko, mili grade
Sušačanka moja nona
Volimo Rijeku
Tebi Kostreno
Molo Longo
Himna svetom Vidu
Tu je jubav moja - Kad ja obajdem moju Grobnišćinu
Himna NK Rijeka
Hrvatsko Primorje
Dušan Paro pripada onoj generaciji glazbenika na hrvatskoj estradi koja je obilježila nezaboravno razdoblje, u kojem je započela pisana povijest hrvatske glazbe u novonastaloj državi. Imao je srce i entuzijazam. Hrabrost. Strpljenje. I ogromnu količinu ljubavi koju je ostavljao svojoj publici. Kako bi ga se pamtilo i kako ga se ne bi zaboravilo.
Od istaknutog člana i osnivača Hrvatske glazbene unije oprostila se počasna predsjednica HGU Jadranka Čubrić koja je naglasila da je u bogatom umjetničkom životu uvijek promovirao svoju domovinu, a da je za ovaj kraj doista bio – liburnijski glazbeni brend.
Dušan Paro preminuo je 19. listopada 2021. u Ičićima a pokopan je na mjesnom groblju Opatija 22. listopada 2021.
izvor fotografija: privatni album Duška Para, internet, Branimir Maričević
< | siječanj, 2022 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE