ISKONSKI PAG

petak, 20.05.2022.

VJERSKI TURIZAM, S OSVRTOM NA BLAGDAN SVETOG TRNA U PAGU





Pred dvije godine napisao sam dva posta posvećena vjerskom turizmu na blogu, ne sluteći da će pandemija korona virusom zaustaviti cijeli svijet i da će trebati vremena kako bismo se oporavili od posljedica koje je izazvala pandemija.
U srijedu 4. svibnja 2022. održana je velika svečana procesija, prvi puta nakon 77 godina ulicama grada Paga na blagdan Svetog Trna u župi Uznesenja Marijina. Relikviju Svetog Trna u procesiji nosio je mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH.


Treba spomenuti da su ovogodišnjoj procesiji nazočila i tri domaća svećenika, paški nadžupnik don. Božo Barišić, mr. don. Dario Tičić i don Stipe Breko.

Manje je poznato da Sveti Trn već šest stoljeća, od 15. st., čuvaju paške redovnice benediktinke u svom samostanu sv. Margarite. Jednako tako manje je poznato da se pored Paga kruna čuva u pariškoj katedrali Notre Dame i u Rimu. Trn u Pagu posjeduje potvrdu o autentičnosti od strane nadležne Kongregacije Svete Stolice.

Svečana procesija obnovila se 4. svibnja 2019. godine, 74. godine nakon što se nije održavala i Sveti Trn nije bio javno čašćen od puka. Prvu obnovljenu procesiju i misno slavlje u zbornoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

Nisam propustio da nazočim tom velikom događaju za grad Pag i da zabilježim taj događaj kako fotoaparatom tako i pisanom riječju na blogu. Toj prvoj procesiji nazočilo je uistinu malo puka. Kada sam pogledao izvješća ovogodišnje procesije to je neusporedivo.
O vjerskom turizmu do sada se u gradu Pagu malo ili gotovo ništa govorilo, a još manje poticalo. Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma kao specifičan oblik turizma. Pod vjerskim turizmom obično se podrazumijeva posjet vjernika hodočasnika mjestima koji ih privlače zbog posebnih obilježja. Međutim sve više je ljudi koji nisu vjernici i koji iz drugih razloga posežu za ovom vrstom turizma, poglavito veliki ljubitelji umjetnosti.
Naravno da vjerski turisti kao i ostali zahtijevaju da su im pruženi različiti infrastrukturni, gastronomski i ostali kulturni sadržaji.

Gradonačelnik grada Paga Ante Fabijanić je za Radio Pag 7. siječnja 2020. dao intervju u kojem je kazao:“Jedan od važnih ciljeva grada Paga je razvoj vjerskog turizma. Možemo se podičiti da imamo čak tri relikvije od velikog vjerskog značenja, a to su Sveti Trn, kip Majke Božje od Starog grada i čudotvorni Sveti Križ.“
Za razumjeti je da se ove dvije pandemijske godine vjerska zbivanja i kulturna zbivanja nisu održavala. Vratili smo se starom normalnom i sada su pred nama izazovi koje moramo privesti svrsi.
Ovogodišnja procesija je to i potvrdila. Održala se u svoj punini i značenjem. Prvo što je procesiju predvodio apostolski nuncij u RH i drugo što je procesija išla oko cijelog grada.

Lijepo je bilo za vidjeti i članove Gradske glazbe Pag koji su svojim sviranjem dali jednu dimenziju više samoj procesiji. Još tu ima organizacijskog prostora da procesija dobije svoju prepoznatljivost. Meni je osobno nedostajalo koltri po prozorima po našim ulicama, ali kada se osvrnem unatrag dolazim do toga da ulicama kojima je procesija prolazila više i nema Paškinja koje bi mogle koltre razastrijeti po prozorima.

Kao što je gradonačelnik Fabijanić ustvrdio: „Imamo jako dobre temelje za razvoj vjerskog turizma i to ćemo iskoristiti. Sada moramo napraviti i sve drugo što je potrebno za razvoj vjerskog turizma i na tome ćemo ustrajati, to nam je važan cilj.“

Imao sam priliku dobiti strategiju razvoja vjerskog turizma u Rijeci za razdoblje od 2015. – 2020., koju je za Turističku zajednicu grada Rijeke izradio opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Strategija je napravljena s ciljem određivanja pravaca razvoja Rijeke kao prepoznatljive turističke destinacije. Naglašeno je, da je Grad Rijeka s bogatom kulturno-povijesnom baštinom koja se okreće razvoju turizma i to posebnih oblika turizma.
Naveden je podatak kako Rijeku na godinu posjeti oko 121.500 posjetitelja motiviranih vjerom te pritom ostvare godišnju potrošnju 12,5 milijuna kuna.

Tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel je ustvrdio da su vjerski motivi dolaska u Rijeku utemeljeni na kulturno-povijesnim činjenicama i tradiciji Rijeke kao tolerantnog i multikulturalnog grada, posjetivši da je navedeno predstavljanje i Strategije razvoja kulturnog turizma. Dodao je da to ukazuje da Rijeka stalno ulaže u razvoj svoje turističke prepoznatljivosti.

Ne namećem Turističkoj zajednici u Pagu da izradi jednu takvu Strategiju, ali da se grad Pag mora usmjeriti i na ove vidove turizma koje baštini i grad Rijeka, jer grad Pag posjeduje sve atribute za to.

Vjerski turizma u gradu Pagu sigurno je jedan od novih vidova turizma koje u Turističkoj zajednici moraju prihvatiti objeručke, jer svi akteri u tim zbivanjima imaju velike koristi od toga. Za primjetiti je, da se direktorica Turističke zajednice svojski trudi da se to ostvari u svoj svojoj punini i vjerujem da će ih grad Pag u tome pratiti kako je naglasio i sam gradonačelnik Fabijanić.

(izvor fotografija: fotobytjstudio – portal turističke zajednice pag – fotografije 1,2,6)


Oznake: turizam

20.05.2022. u 11:40 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2022 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50. FACOL - FACOLIĆ



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN