Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/iskonskipag

Marketing

STARE PRIČE, NOVE PRIČE





Dok sam pratio gradske teme i odgovarao paškim političarima na njih, moji su postovi na blogu bili čitaniji. U mojem gradu ništa ne znači kojoj stranci i političkoj grupaciji pripadaš. Bitno je pobijediti na izbore. Kada dobiješ vlast u ruke, svjetonazor i politička pripadnost je nebitna. Što gradonačelnik Paga znači za svoju stranku, bio on HDZ, SDP ili netko treći? Apsolutno ništa, samo što stranka može kazati i tamo smo na vlasti.
Zato mi više ne pada na pamet prozivati nekoga za njegova lažna obećanja. Tako je, kako je, psi laju, karavane prolaze.
Htio sam prestati pisati vezano i za moje zdravstveno stanje, međutim dosta toga je odrađeno što sam obećao kao ovih 48. poznatih Pažana od obećanih 100 ili 50 slikovnih riječi grada Paga.
Nakon svega odlučio sam pratiti što drugi portali pišu o mojem gradu i to prezentirati čitateljima.

Kao dugogodišnji pretplatnik vjerskog lista „Marija“ predstavljam kako su u svom zadnjem broju predstavili koludrašku crkvu u Pagu.


List uvijek na naslovnici prikaže kakvo umjetničko djelo koje je vezano za Mariju, dok na zadnjoj stranici predstave crkvu posvećenu Mariji po cijeloj Hrvatskoj. Tako je red došao i na našu koludrašku crkvu.
U cijelosti vam donosim tekst Ante Branka Periše.

Ako ljubitelj lijepe umjetnosti navrati u Pag, zasigurno će mu pogled zaustaviti kamena crkva na sjevernom dijelu grada uz kulu Skrivanat. Ne samo da će podignuti pogled prema vrhu zvonika na preslicu s tri zvona, nego će se zadiviti kamenoj ljepotici. Tada će, možda, upitati: Kako se zove ova crkva? Mjesni Pažanin bi mu, onako, u prolazu, pokazao pokretom: Koludraška crikva.
Crkva Navještenja Marijina djeluje poput tvrđave. U renesansnom stilu, uz pomoć kanonika Jurja Slovinja, sagrađena je 1483. godine. Glavni ulaz omeđuje kameni prag i dva dovratnika koje spaja romanički luk s ukrasnim reljefom.

Unutrašnjost je oblikovana prema modelu latinskog križa; raščlanjena je glavnom lađom, na koju se nadovezuje apsida i dvije pobočne kapele. Crkva skromnih dimenzija: dužina 15,90 m, širina 6,25 m i visina 6,55 metara.
Glavni oltar Navještenja Marijina, nekoć podignut u 13., a današnji u 18. stoljeću, nalazi se u apsidi. U novijoj obnovi crkve uklonjene su željezne rešetke koje su odvajale prostor za časne sestre.
Kapelica sv. Nikole, danas Gospe od Milosti, grobnica je paške plemićke obitelji Mišolić, koja je pomogla preseljenje benediktinki iz starog Paga. Djelo je Jurja Dalmatinca, dok je grobnica u crveno-bijelom mramoru rad njegova nećaka Radmila Alegretija. Nasuprot se nalazi kapelica sv. Benedikta i sv. Skolastike, rad Lene Zigler-Coschina.
Uz crkvu je samostan sestara benediktinki, koludrica sv. Margarite, koje su se 1485. iz starog Paga, za vrijeme razaranja Zadra, preselile u novi Pag. Temeljita obnova crkve i samostana dovršena je 2002. godine.
U samostanu se čuvaji dragocijeni predmeti umjetničkog obrta i likovne umjetnosti, kao pokaznice, relikvijari, moćnici, slike, knjige, rukotvorine. Među najpoznatije relikvije spada Sveti trn – trn s krune Isusove, koji je u Pag 1443. donio fra Ivan Tutnić i darovao svojoj sestri koludrici Mariji.
Zasigurno, dobronamjerni posjetitelj lijepe umjetnosti izmolit će molitvu za preminule dobročinitelje čije trude uživaju sestre benediktinke i vjernici Paga, ali ne će zaboraviti ni pašku čipku ni koludričin baškotin.



Post je objavljen 18.04.2023. u 11:34 sati.