ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Simpati�ni i antipati�ni pacijenti

Osobe s kroni�no sni�enim raspolo�enjem �esto ne mogu ra�unati ni na temeljno razumijevanje i podr�ku, katkad ni od bli�njih

Rije� "simpatija" dolazi od gr�kog korijena "pathos", �to ozna�ava osje�aje ili osjete, te od prefiksa "syn", koji ozna�ava zajedni�tvo ili bliskost.
Dakle, simpatija zna�i afinitet, privr�enost, pozitivan osje�aj prema nekome. Antipatija je, pak, nesklonost, odbojnost, averzija.
Simpati�nost je mo� izazivanja pozitivnih emocija kod druge osobe, ali bez bu�enja seksualne �elje. Iako simpati�na osoba mo�e biti i seksualno po�eljna, to je druga, nepovezana zna�ajka. Simpati�na osoba ima brojne prednosti u dru�tvu, jer je sposobna navoditi druge da joj budu pri ruci, da se s njome dru�e, da joj iza�u u susret i pru�e neki ustupak ili pogodnost.
A tko je antipati�an? Svakako onaj koji namjerno maltretira druge uvredama, ismijavanjem, poni�avanjem ili nekim drugim na�inom nano�enja bola. Antipati�an je i onaj tko se razme�e svojom imovinom ili mo�i, pa i onaj tko je vrlo uspje�an i zavidimo mu. No, jeste li ikad pomislili da antipati�nima do�ivljavamo i ljude koji nikome ne �ine ni�ta na�ao, ali su nam odbojni jer nas svojom prisutno��u optere�uju, umjesto da nas zabavljaju?

Tu�an si? Zdravo, �urim.

Nisu zlo�esti mo�nici ili razmetljivi bogata�i ti koje okolina naj�e��e odbija i zanemaruje, jer pred takvima imamo interesa glumiti da nam se svi�aju. Obrnuto, naj�e��e odbijamo ljude koji su tu�ni, tjeskobni, zabrinuti ili uzrujani. Tko je �esto u takvom stanju, ima izvrsnih izgleda redovito biti odbijan te stoga izoliran i usamljen. S takvim ljudima malo tko se �eli dru�iti, osim nakratko iz pristojnosti, do prve prilike da im ka�emo: "Oprosti, �urim".
Ovo je pri�a o diskriminaciji ljudi koji boluju od depresije i anksioznosti. Dok �ak i psihoti�ni (sumanuti) bolesnici u�ivaju neko razumijevanje od prosje�na �ovjeka, osobe s kroni�no sni�enim raspolo�enjem �esto ne mogu ra�unati ni na temeljno razumijevanje i podr�ku, katkad ni od bli�njih. Naime, osobe koje su namr�tene, zabrinute, uzrujane i stidljive prosje�nom su �ovjeku odbojne i on �e njihovo dru�tvo izbjegavati, bez obzira na to kakvu �e im bol takvim opho�enjem nanijeti.

tipi�ni su na�ini na koje pred sobom opravdavamo diskriminaciju osoba koje nam nisu zabavne.

Bi li se i�ta promijenilo u va�em stavu prema "napornima" kad bismo vam rekli da su te osobe takve zbog toga �to su bolesno nesretne? Kako biste s njima postupali kad biste znali da njihova tu�na ili zabrinuta lica potje�u upravo od tuge ili briga koje ih more? Da se mr�te, jadikuju ili pla�u zato �to su poja�ano osjetljive na stres i da im bezobzirnim pona�anjem nanosimo dodatnu bol?

Budimo obzirni

Osoba koja je trajno lo�e raspolo�ena takva je zato �to boluje od depresije ili anksioznosti, stanja na koji ne mo�e utjecati snagom volje. Ljudi koji izbjegavaju ili na drugi na�in �ikaniraju depresivne ili anksiozne �ine jednak grijeh kao kad bi u autobusu odbili ustupiti mjesto invalidu te ga prepustili nekom zgodnom i zdravom. Najlak�e je osjetljive, tu�ne i pesimisti�ne ljude kvalificirati kao te�ke i naporne te ih izbjegavati da nas ne optere�uju. No, rije� je o ljudima koji imaju ozbiljnih zdravstvenih problema i kojima je neobi�no va�no da ih drugi prihva�aju i saslu�aju, da im ponude podr�ku i utjehu.
Simpati�nost, pak, proizlazi iz dobrog raspolo�enja, pozitivnih emocija i visoke otpornosti na stres. Simpati�nima do�ivljavamo ljude koji nas razonode, zabavljaju i rastere�uju, a to su redovito oni koje su i sami veseli i neoptere�eni. Ne govore o patnjama izgladnjelih u Darfuru, o zato�enicima u Guantanamu, o silovanim, ucviljenim i osamljenim. Oni pri�aju o vedrim detaljima iz svakodnevice. Za�to ba� o tome? Zato �to ih upravo to i zanima. Kad bi im na umu bili mu�niji aspekti �ivota, tada bi o tome i razgovarali, a na licu im ne bi bio bezbri�an smije�ak, nego zabrinutost i gor�ina. Dakako, tada ne bi bili dobro raspolo�eni, "pozitivni" i neoptere�eni. I ne bi bili simpati�ni.

Nu�ne dru�tvene vje�tine

Nesretni ljudi mogu biti previ�e �utljivi ili previ�e pri�ati o svojim problemima. To je razumljivo, kao �to je razumljivo za�to oboljeli od �e�erne bolesti izbjegava �e�er. Na�alost, ni �utljivost ni jadanje nisu privla�ni prosje�nom �ovjeku. Nesigurno��u, osjetljivo��u, pesimizmom, jadikovanjem i bespomo�no��u nesretni ljudi okolini idu na �ivce te ih se nastoji �to prije rije�iti. Nema dvojbe, to je vrlo nehumano i nepo�teno, ali je i realnost koju valja prepoznati. S druge strane, mnoge depresivno-anksiozne osobe zapravo �ude za dru�tvom. Proturje�je je upravo stra�no: ljudi kojima jako treba dru�tvo naj�e��e bivaju odbijani i zapostavljani!
Istra�ivanje je pokazalo da je podr�ka drugih ljudi ljekovita za depresivne i anksiozne te da smanjuje izglede za nastanak tih bolesti u budu�nosti (Bennett i Bates, 1995.). No, kako do�i do bolje dru�tvene podr�ke, to jest do brojnijih i prisnijih prijateljskih odnosa? Osim �to je nu�no podvrgnuti se lije�enju depresije i anksioznosti, potrebno je usvojiti nekoliko korisnih spoznaja i vje�tina radi uspje�nijeg snala�enja u dru�tvu.
1.
Kad se s nekim upoznajete, poku�ajte se pokazati u zabavnom i neoptere�enom svjetlu. To nije lako ako ste u depresiji, ali �ete tako lak�e uspostaviti trajniji i dublji odnos, koji �e, pak, imati blagotvorna utjecaja na va�e zdravstveno stanje.
2.
Nau�ite le�erno i neobvezno razgovarati o povr�nim temama. Tako se razbija led i otvara put mogu�em prisnijem odnosu.
3.
Nemojte prebrzo otkrivati podatke o sebi, osobito ne svoje slabosti.
4.
Ne navodite razgovor na te�ke i turobne teme iz svijeta i dru�tvene nepravde. Mnogi su ljudi povr�ni, be��utni i nezainteresirani za tu�e patnje.
5.
Nemojte u razgovoru biti nametljivi. Ne ulazite u sva�e radi dokazivanja svoje to�ke gledi�ta. Depresivni ljudi mogu biti vrlo realni i izrazito u pravu u pogledu �ivotnih istina, ali im to ne donosi mnogo simpatija.

Tra�imo li od vas da glumite? Da, ali ta je gluma na va�u korist jer vam poma�e da se umre�ite s ljudima, makar oni ne bili idealni za vas. Mo�da ne�ete brzo na�i nekog tko vas u potpunosti razumije i kome nije nimalo te�ko slu�ati o va�im problemima, ali je bolje imati i relativno povr�nog prijatelja i sugovornika nego nikoga.

Tko je depresivan, ne budi mu prijatelj?

Depresija i anksioznost biolo�ke su bolesti koje se odvijaju u sredi�njem �iv�anom sustavu, ponajprije mozgu, a posredno negativno utje�u na funkcioniranje drugih organa, uklju�uju�i srce, krvne �ile i probavne organe.
Od depresije (poti�tenost, tuga, o�aj, bezna�e) boluje oko 200.000 ljudi u Hrvatskoj, a od nekog oblika anksioznosti (tjeskoba, strah, zabrinutost, uzrujanost) dodatnih 200.000 ljudi. Te su bolesti u zamaskiranom obliku prisutne i kod mnogih oblika ovisnosti, uklju�uju�i ovisnost o alkoholu i duhanu. Oko dvije tre�ine svih samoubojstava uzrokovano je depresijom.
Te bolesti mogu se lije�iti psihofarmacima, psihoterapijom ili kombinacijom tih metoda, no ve�ini oboljelih nikad se ne postavi ispravna dijagnoza, a kamoli da se ispravno i dovoljno dugo lije�e.
Osobe koje boluju od depresije i anksioznosti karakterizira pove�ana osjetljivost, du�evne boli, umanjena �ivotna radost, oslabljena koncentracija i tjelesna izdr�ljivost, no okolina pred njih postavlja jednake obveze i o�ekivanja kao da su zdravi. Kad se takve osobe poka�u nesposobne udovoljiti kriterijima i o�ekivanjima okoline, ona ih odbacuje, ismijava, omalova�ava, vrije�a, ignorira ili na drugi na�in �ikanira. Takvim okrutnim postupcima izvrgava ih dodatnim stresnim podra�ajima, koji redovito pogor�avaju njihovo zdravstveno stanje i tjeraju ih na dublje povla�enje iz dru�tva.
Dok postoji izvjestan senzibilitet prema ljudima s uo�ljivim hendikepom poput sljepo�e, gluho�e, oduzetosti, depresivni i anksiozni bolesnici naj�e��e ne mogu ra�unati ni na minimum humanog odnosa. Mogu biti tretirani kao simulanti ili optu�ivani da su sami krivi za svoje stanje, tobo�e zato �to se "dovoljno ne trude" ili zato �to nisu donijeli "ispravne �ivotne odluke."
Oni, me�utim, zaslu�uju tretman minimalno ekvivalentan tretmanu uobi�ajenom za ljude s drugim te�kim i kroni�nim bolestima koje uzrokuju patnju i ograni�enja u normalnom obavljanju svakodnevnih poslova i du�nosti, socijalizaciji i ljubavnom �ivotu.

Kad su uloge izvrnute

Kao �to se nitko ne smije ru�no pona�ati prema nekome tko je depresivan ili anksiozan, tako nitko tko boluje od ovih bolesti ne smije maltretirati druge da bi mu bilo lak�e. Onima koji druge zlostavljaju vlastita depresija ne mo�e biti opravdanje te zaslu�uju da im se uskrati dru�tvo.

Autor: Ozren Podnar, prof.
Izvor: www.oktal-pharma.hr

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!

Dragi posjetitelji,

S velikim uzbu�enjem obavje�tavam Vas o pokretanju FORUMA na temu psihijatrije, mentalnog zdravlja, ovisnosti, bolesti i poreme�aja, njihovog lije�enja i vezane problematike. U ovom trenutku na forumu je objavljeno preko 500 postova/�lanaka, a teme �e se i dalje otvarati i dopunjavati, ovisno ve� prema potrebama i interesima.
Stoga Vas pozivam da se REGISTRIRATE kako biste mogli postavljati pitanja, dati pokoji savjet i, op�enito, sudjelovati u razmjeni informacija i podjeli svojih iskustava s drugima.

Forumu mo�ete pristupiti klikom na donju sliku:

S obzirom na veliki broj upita na ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o pote�ko�ama koje mo�da ne�ete mo�i doznati od lije�nika, a tako�er i SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

Unaprijed HVALA na odazivu i suradnji i vidimo se na Forumu!

Va�a Ren�i

�TO NAM JE �INITI KADA SAZNAMO DA JE �LAN NA�E OBITELJI BOLESTAN

Te�ko je �ivjeti sa psihijatrijskim bolesnikom jer mnogi ljudi ne shva�aju da je doista posrijedi bolest.
Zapamtite, bolesniku ne mo�ete pomo�i ako krivite njega ili sebe za njegovu bolest. Umjesto toga poku�ajte �to vi�e saznati o bolesti i kako se ona lije�i, i tada �ete mo�i pomo�i bolesniku i cijeloj obitelji da se osje�a bolje i da vam �ivot bude kvalitetniji.
Dobar po�etak za to jest i �itanje ovih savjeta.

�TO UZROKUJE DU�EVNU BOLEST

Brojni su �imbenici, uklju�uju�i biokemijske procese u mozgu, genetske faktore i okolinske utjecaje, koji mogu doprinijeti razvoju du�evne bolesti. Naru�ava se ravnote�a izme�u pojedinih kemijskih spojeva u mozgu (neurotransmitori) i to je odgovorno za promjenu pona�anja koju ste opazili.

Jedno je uvijek sigurno - problem je velik i zahtijeva medicinsku pomo�. Mogu�nosti za lije�enje uvelike su se pobolj�ale tijekom prethodnih nekoliko desetlje�a. Otkri�e novih lijekova i na�ina lije�enja mnogima su omogu�ili povratak u normalan �ivot.

Uz va�u pomo� mnogo toga postaje mogu�e.

�TO TREBAM U�INITI KAKO BIH POMOGAO DU�EVNOM BOLESNIKU?

Prirodno je da se u po�etku osje�ate zbunjeno i nespretno, no poku�ajte zamisliti da ste na bolesnikovu mjestu. Kako biste vi �eljeli da se drugi odnose prema vama? Pona�ajte se i razgovarajte onako kako biste to i ina�e �inili, i nemojte se bojati da �ete pogrije�iti.

Ako ste s bolesnikom bili jako bliski prije pojave bolesti, nemojte se bojati i dalje biti s njim takvi. Ako je obitelj ranije bila suzdr�ana, nemojte ga odjednom opteretiti s njemu nepoznatom navalom osje�aja i brige. To bi ga moglo zbuniti i moglo bi mu biti neugodno. Budite samo ono �to jeste i tako �ete bolesniku najbolje pomo�i da ponovno osjeti sebe.

KAKO RIJE�ITI NESPORAZUME

Nesporazumi se doga�aju u svim obiteljima. Suo�enje s nesuglasicama, ali strpljivo i s razumijevanjem, pomo�i �e u pronala�enju rje�enja prije negoli problemi izmaknu kontroli. Du�evna bolest u obitelji dodatni je stres, pa je potreban i dodatni napor da se napetost umanji.

Jedanput tjedno svi se zajedno sastanite i neka svatko ka�e �to ga mu�i. Poku�ajte uvidjeti gdje nastaju problemi i na�inite popis mogu�ih rje�enja. Rade�i zajedno, ne�ete samo lak�e rje�avati svoje probleme, ve� �ete se i zbli�iti.

KAKO MOGU POMO�I U LIJE�ENJU

Provedba terapije bitan je �initelj za dobre rezultate lije�enja. Na �alost, ve�ina se bolesnika ne pridr�ava preporuka za uzimanje lijeka. Zbog bolesti njihovo je mi�ljenje promijenjeno i oni problem shva�aju ovako (naopako): "Kad uzimam lijek, zna�i da sam bolestan, pa ga stoga ne�u uzimati." Uz pomo� lije�nika i obitelji to se razmi�ljanje treba promijeniti u sljede�e: "Uzimam lijek da bih bio zdrav."

Cijela obitelj ima izrazito va�nu ulogu u tome da bolesnik to�no uzima propisanu terapiju. Prijateljsko podsje�anje i ohrabrenje pomo�i �e mu da uzme lijek u to�no odre�eno vrijeme i u to�noj dozi, zatim pri pravilnoj prehrani, redovitoj tjelovje�bi, redovitom spavanju i odlasku na lije�ni�ke kontrole. Zapamtite: nikakav se u�inak ne posti�e prisilom i prijetnjama, zato dobro razmislite �to �ete re�i prije nego li progovorite.

NA �TO MORATE PRIPAZITI

1. Izolacija
Nakon �to se ustanovi da su bolesni, "novi" bolesnici, a i njihove obitelji, osje�aju potrebu za osamljivanjem. Neugodno im je zbog bolesti i strah ih je �to �e re�i prijatelji i ro�aci.
�injenica je, me�utim, kako se stigma du�evnih bolesti brzo smanjuje u odgovaraju�em okru�ju. �ivimo u mnogo svjetlijem vremenu i ljudi o toj temi govore vi�e no ikad prije. To je za bolesnika presudno, jer ostati u dodiru s vanjskim svijetom najdjelotvorniji je na�in da bolesnik vrati ono �to je izgubio. Ohrabrite stoga cijelu obitelj za nastavak svih dru�tvenih aktivnosti.

2. Nuspojave lijekova
Kao i svi lijekovi, tako i oni koji se upotrebljavaju u lije�enju du�evnih bolesti izazivaju neka nepo�eljna djelovanja ili nuspojave. Veliki ih dio prolazi sam od sebe. Katkada �e lije�nik morati promijeniti dozu, ili �ak i lijek da bi umanjio ili sasvim ukonio ne�eljenu reakciju. Svakako, pobrinite se da bolesnik uzima lijek to�no onako kako ga je lije�nik propisao. Samo lije�nik mo�e promijeniti na�in uzimanja lijeka.
Nazovite lije�nika ako bolesnik pokazuje ili se �ali na bilo koji od ovih znakova:
- nemir, nemogu�nost mirnog sjedenja
- stalne pokrete kao da �va�e ili mljacka
- pospanost
- tresavicu
- uko�enost vrata, ili stalno ne�eljeno okretanje nekog dijela tijela na jednu stranu
- opstipaciju
- suho�u usta
- osjetljivost na svjetlo ili zamu�en vid

3. Ponovno pojavljivanje znakova bolesti
Povremeno mo�ete opaziti ponovno pojavljivanje simptoma koji su bili prisutni kada se bolest pojavila. Ponekad ih bolesnik opazi prije vas, ali ih skriva. Oboje morate znati kako vra�anje nekih simptoma NIJE uvijek znak vra�anja bolesti.
Promatrajte kako se bolesnik pona�a i razgovarajte s njim o tome. Ako bilo tko od vas misli kako se ne�to lo�e doga�a, javite se lije�niku i ispri�ajte mu sve �to ste primijetili. On �e tada odlu�iti �to je najbolje u�initi.

4. Pobolj�anje
To je ne�to najljep�e �to treba o�ekivati. Kao �to ve� znate, daleko se dospjelo u razumijevanju du�evne bolesti, stoga ima razloga za optimizam glede ishoda lije�enja. Budite optimisti�ni, pomozite bolesniku da i on bude optimist, pa �e, ako tako razmi�ljate, i rezultati lije�enja biti bolji.

5. Kako se suo�iti s bole��u
Teret du�evne bolesti te�ak je svakome, ne samo bolesniku. Osje�aj krivnje, odbijanje, bijes, potresenost mogu vas spopasti bilo kada. Bitno je uhvatiti se u ko�tac s osje�ajima odmah, a ne poku�ati ih skriti. To je posve normalna pojava pri napetosti koju pro�ivljavate. Nemojte oklijevati, ako treba javite se lije�niku za pomo�. Va� obiteljski lije�nik mo�e vam u tim trenucima biti od velike pomo�i. Postoje i grupe za pru�anje podr�ke bolesniku i njegovoj obitelji na koje �e vas uputiti lije�nik. Ne morate kroz sve to prolaziti sami.

I naposljetku, kada vam bude te�ko, podsjetite se na dvije �injenice:

1. Ja kako pojedinac ne mogu upravljati bolesnikom i njegovom bole��u. Mogu samo dati najbolje od sebe, biti spreman pomo�i, dati podr�ku i iskazati strpljenje.

2. Ja sam samo pojedinac i samo �ovjek. Nitko, �ak ni bolesnik ne mo�e o�ekivati vi�e od mojih mogu�nosti.

Budite pametni, budite realni. Ne mo�ete se brinuti o bolesniku, ako se ne brinete o sebi.

Izvor: http://www.psihijatrija.hr/edu/savjeti.htm

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

1. NAZIV LIJEKA
Velafax� tablete 37.5 mg
Velafax� tablete 75 mg

2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna Velafax� tableta sadr�ava 37.5 mg, odnosno 75 mg venlafaksina u obliku venlafaksin hidroklorida.

3. FARMACEUTSKI OBLIK
Tablete.
Velafax� tablete 37.5 mg su �ute, ovalne tablete s razdjelnom crtom s obje strane.
Velafax� tablete 75 mg su �ute, okrugle tablete s otisnutim "PLIVA" na jednoj strani i razdjelnom crtom na drugoj.

4. KLINI�KI PODACI

4.1. Terapijske indikacije
Velafax tablete indicirane su za lije�enje depresije uklju�uju�i i depresiju pra�enu anksiozno��u.
Velafax tablete nakon po�etnog zadovoljavaju�eg u�inka indicirane su i za prevenciju relapsa prve epizode depresije kao i za prevenciju ponavljaju�eg depresivnog poreme�aja.

4.2 Doziranje i na�in uporabe
Lije�enje Velafax tabletama smije zapo�eti najranije 14 dana nakon prekida terapije s inhibitorima monoaminookisdaze.

Odrasli
Uobi�ajena preporu�ena doza je 75 mg na dan, podijeljeno u dvije doze (37,5 mg dva puta dnevno). Ako je nakon nekoliko tjedana potreban dodatni klini�ki u�inak, doza se mo�e pove�ati do 150 mg na dan podijeljeno u dvije doze (75 mg dva puta dnevno).
Ako je prema procijeni lije�nika potrebna ve�a doza, na primjer u te�kim oblicima depresija ili u hospitaliziranih bolesnika po�etna doza od 150 mg mo�e se dati u dvije podijeljene doze (75 mg dva puta dnevno). Dnevna doza se zatim mo�e pove�avati za 75 mg svaka dva ili tri dana dok se ne postigne zadovoljavaju�i terapijski odgovor bolesnika. Maksimalna preporu�ena doza je 375 mg na dan. Dozu zatim valja postepeno smanjivati do uobi�ajene doze u skladu s terapijskim u�inkom.
Uobi�ajeno je da je doza za prevenciju relapsa i prevenciju ponavljaju�eg depresivnog poreme�aja pribli�no ista dozi primijenjenoj tijekom lije�enja po�etne epizode bolesti. Stanje bolesnika potrebno je redovito pratiti i ocjenjivati kako bi se procijenila dobrobit dugotrajnog lije�enja venlafaksinom.
Preporu�a se venlafaksin tablete uzimati s hranom.

Bolesnici s o�te�enjem bubrega i jetre
Kod bolesnika s blagim o�te�enjem bubrega (GF>30ml/min) ili jetre nije potrebno mijenjati dozu.
Kod bolesnika s umjereno te�kim o�te�enjem bubrega (GF 10-30 ml/min) ili jetre dozu valja smanjiti za 50%. Ta doza se mo�e dati jednom dnevno obzirom na dugi t1/2 venlafaksina i ODV u tih bolesnika.
Nedostatni su podaci o primjeni Velafax tableta u bolesnika s te�kim o�te�enjem bubrega (GF < 10 ml/min) ili jetre.

Starije osobe
U starijih bolesnika preporu�uju se uobi�ajene doze, iako je potreban oprez kao i sa svakom terapijom u lije�enju starijih osoba (npr. postoji mogu�nost o�te�enja bubrega; vidi preporu�ene doze kod o�te�enja bubrega). Uvijek valja primijeniti najni�u u�inkovitu dozu te pa�ljivo pratiti bolesnika u slu�aju pove�avanja doze.

Djeca/Adolescenti
Ne preporu�a se davati djeci i adolescentima ispod 18 godina zbog nedostatnih podataka o u�inkovitosti i ne�kodljivosti venlafaksina u lije�enju depresije u toj populaciji (vidi 4.3. Kontraindikacije i 4.8. Nuspojave).

Terapija odr�avanja
Lije�nik treba za svakog bolesnika periodi�ki ocijeniti korisnost dugotrajnog lije�enja s Velafax tabletama.
Op�enito je prihva�eno da akutna epizoda te�ke depresije zahtjeva nekoliko mjeseci ili du�e neprekidne terapije. Venlafaksin se u klini�kim ispitivanjima pokazao u�inkovit tijekom dugotrajne terapije u trajanju do 12 mjeseci.
U klini�kim ispitivanjima venlafaksin se pokazao u�inkovit u prevenciji relapsa i prevenciji ponavljaju�eg depresivnog poreme�aja u bolesnika koji su pokazali povoljan terapijski odgovor na venlafaksin u akutnoj fazi prve epizode depresije.

Prekid terapije
Pojava reakcije ustezanja nakon naglog prekida lije�enja poznata je u terapiji antidepresivima. Kod prekida terapije venlafaksinom u dozi ve�oj od 75 mg dnevno u trajanju vi�e od tjedan dana, preporu�a se postepeno smanjenje doze kroz najmanje tjedan dana. Ako su primjenjivane ve�e doze u trajanju vi�e od 6 tjedana preporu�a se postupno smanjivanje doze u trajanju od najmanje 2 tjedna.

4.3. Kontraindikacije- poznata preosjetljivost na venlafaksin ili bilo koji drugi sastojak lijeka,
- istovremena primjena venlafaksina i inhibitora monoamino oksidaze (vidi Interakcije),
- djeca i adolescenti s depresijom mla�i od 18 godina.

4.4. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi

Kod svih bolesnika s depresijom postoji rizik od suicidalnih namjera koje mogu trajati do vremena postizanja zna�ajne remisije bolesti. Obzirom da se klini�ki u�inak antidepresiva o�ituje tek nakon prvih par tjedana terapije, bolesnike treba u tom periodu pomno nadzirati.
U bolesnika koji su uzimali antidepresive uklju�uju�i i venlafaksin, rijetko je zabilje�ena pojava manije ili hipomanije. Kao i kod svih antidepresiva, venlafaksin valja s oprezom koristiti u bolesnika koji su u pro�losti bolovali od manije.
Venlafaksin se ne preporu�a u bolesnika s nedavnim infarktom miokarda ili nestabilnom sr�anom bole��u jer ne postoje podaci njegovoj primjeni u takvih bolesnika. Klini�ki zna�ajne promjene elektrokardiograma zabilje�ene su u 1% bolesnika lije�enih venlafaksinom u usporedbi s 0.2% bolesnika koji su primali placebo. Tijekom klini�kih ispitivanja rijetko su zabilje�ene klini�ki zna�ajne promjene u PR, QRS ili QTc intervalima kod bolesnika lije�enih venlafaksinom.
Venlafaksin (kao i sve antidepresive) valja uvoditi s oprezom u bolesnika s epilepsijom u anamnezi, a terapiju valja prekinuti kod svakog bolesnika kod kojeg se pojave konvulzije.
Porast krvnog tlaka ovisan o dozi prijavljen je tijekom primjene venlafaksina osobito u bolesnika koji su dobivali doze ve�e od 200 mg dnevno. Prema tome preporu�a se mjerenje krvnog tlaka bolesnicima koji se lije�e venlafaksinom. Smatra se da pacijenti s lije�enom hipertenzijom kao i oni koji imaju povi�ene vrijednosti krvnog tlaka prije po�etka lije�enja nemaju posebnu predispoziciju za daljnje pove�anje tlaka tijekom lije�enja venlafaksinom.
Zbog mogu�nosti zlouporabe lijekova koji djeluju na sredi�nji �iv�ani sustav (S�S), lije�nik treba pa�ljivo pratiti bolesnike koji u anamnezi imaju ovisnost o lijekovima. Klini�ka ispitivanja nisu pokazala psihi�ku ovisnost o lijeku, pove�anje tolerancije ili potrebu za povi�enjem doze tijekom vremena u bolesnika lije�enim venlafaksinom.
Mo�e se pojaviti poja�ano lupanje srca, osobito kod primjene visokih doza. U klini�kim istra�ivanjima umjereno lupanje srca poja�avalo se za pribli�no 4 otkucaja po minuti kod bolesnika lije�enih venlafaksinom. Valja biti oprezan kod bolesnika �ije zdravstveno stanje mo�e biti ugro�eno poja�anim lupanjem srca.
Dozu venlafaksina treba smanjiti u bolesnika s umjereno te�kim do te�kim o�te�enjem bubrega, te u bolesnika s cirozom jetre (Vidi 4.2. Doziranje i na�in primjene).
Tijekom lije�enja venlafaksinom povremeno se mo�e javiti ortostatska hipotenzija. Bolesnike, osobito starije valja upozoriti na mogu�u pojavu vrtoglavice ili nestabilnosti.
Tijekom terapije venlafaksinom kao i s ostalim antidepresivima mogu se pojaviti slu�ajevi hiponatrijemije i/ili sindroma pretjerane sekrecije antidiuretskog hormona (SIADH). Takva stanja se obi�no javljaju u hipovolemi�nih bolesnika ili dehidriranih bolesnika te bolesnika na terapiji s diureticima i starijih osoba. Na to treba posumnjati u bolesnika u kojih se javi vrtoglavica, konfuzija ili �ak konvulzije tijekom primjene venlafaksina.
Zabilje�ena je pojava midrijaze pri primjeni venlafaksina, zato bolesnike s povi�enim intraokularnim tlakom ili sa rizikom od glaukoma uskog kuta treba pa�ljivo pratiti.
U bolesnika koji uzimaju venlafaksin kao i kod primjene svih inhibitora ponovne pohrane serotonina postoji rizik od krvarenja na ko�i i sluznicama. Venlafaksin valja koristiti s oprezom u bolesnika sa hemoragi�kom dijatezom.
U placebo kontroliranoj klini�koj studiji prijavljen je zna�ajan porast serumskog kolesterola u 5.3% bolesnika lije�enih venlafaksinom u odnosu na 0% bolesnika koji su primali placebo tijekom najmanje 3 mjeseca.. Mjerenja kolesterola u serumu treba redovito provoditi u slu�ajevima dugotrajne terapije venlafaksinom.
Kao i ostali inhibitori ponovne pohrane serotonina, venlafaksin treba oprezno primjenjivati u bolesnika koji su na terapiji neurolepticima zbog mogu�eg razvoja neurolepti�kog malignog sindroma.

4.5. Interakcije s ostalim lijekovima ili ostali oblici interakcija
Inhibitori MAO
Ozbiljne nuspojave opisane su u slu�ajevima uvo�enja terapije venlafaksinom ubrzo nakon prestanka uzimanja inhibitora monoaminooksidaze (MAO) ili obrnuto. Opisane nuspojave uklju�ivale su tremor, mioklonus, dijaforezu, mu�ninu, povra�anje, crvenilo, vrtoglavicu, hipertermiju u obliku sli�nom neurolepti�kom malignom sindromu, konvulzije i smrt. Iste nuspojave opisane su i kod primjene MAO inhibitora i drugih antidepresiva farmakolo�ki sli�nih venlafaksinu. Venlafaksin se stoga ne smije davati u kombinaciji s inhibitorima MAO, a interval izme�u prekida terapije s inhibitorima MAO i po�etka terapije s venlafaksinom treba biti najmanje 14 dana. Terapija inhibitorima MAO mo�e zapo�eti najranije 7 dana nakon prekida terapije venlafaksinom.
Serotoninski lijekovi:
Na temelju mehanizma djelovanja venlafaksina i mogu�nosti izazivanja serotoninskog sindroma, preporu�a se oprez kod istovremen primjene s lijekovima koji djeluju na serotoninski sustav (kao �to su triptan, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina ili litij).
Litij: Venlafaksin nema utjecaja na farmakokinetiku litija.
Imipramin/desipramin:
Venlafaksin nije utjecao na metabolizam imipramina i njegova metabolita 2-OH-imipramin, iako je ukupna bubre�na eliminacija 2-OH-desipramina bila smanjena, a porast AUC i Cmax desipramina bio pribli�no 35%.
Haloperidol:
U farmakokinetskoj studiji istovremena primjena venlafaksina sa pojedina�nom oralnom dozom 2 mg haloperidola rezultirala je sa 42% manjim renalnim klirensom, porastom vrijednosti AUC od 75% i 88% porast Cmax haloperidola. Poluvrijeme eliminacija ostalo je nepromijenjeno.
Diazepam:
Farmakokinetski profil venlafaksina i O-desmetil venlafaksina nisu zna�ajno promijenjeni pri primjeni diazepama. Venlafaksin nema u�inka na farmakokinetski profil diazepama te na psihomotorni ili psihometrijski u�inak diazepama.
Klozapin:
Pri zajedni�koj primjeni sa venlafaksinom, zabilje�ene su povi�ene vrijednosti klozapina koje su izazvale nuspojave koje uklju�uju konvulzije.
Alkohol:
Venlafaksin ne poja�ava psihomotorne poreme�aje uzrokovane etanolom. Me�utim kao i kod drugih lijekova s djelovanjem na S�S bolesnike valja savjetovati da izbjegavaju konzumaciju alkohola dok uzimaju venlafaksin.
Elektrokonvulzina terapija, EKT:
Nedostatna su klini�ka iskustva u zajedni�koj primjeni venlafaksina i EKT-a. Kako je zabilje�ena produ�ena konvulzivna aktivnost nakon zajedni�ke primjene EKT-a sa inhibitorima ponovne pohrane serotonina, potreban je oprez.
Lijekovi koji se metaboliziraju sa sustavom enzima citokrom P 450:
Venlafaksin se primarno metabolizira u aktivni metabolit O-desmetil venlafaksin (ODV) putem CYP2D6. Za razliku od ve�ine drugih antidepresiva nije potrebno pode�avati dozu kod istovremene primjene s lijekovima koji inhibiraju CYP2D6 ili kad se primjenjuje u bolesnika koji slabo metaboliziraju putem citokrom CYP2D6 jer ukupna koncentracija aktivne tvari ostaje ista (venlafaksin i ODV).
Glavni put eliminacije venlafaksina je putem CYP2D6 i CYP3A4. Oprez je stoga potreban kad se istovremeno primjenjuju lijekovi koji inhibiraju oba enzima. Takve interakcije do sada nisu bile predmetom istra�ivanja.
Venlafaksin je relativno slab inhibitor CYP2D6 i ne inhibira CYP1A2, CYP2C9 i CYP3A4. Stoga se kod primjene venlafaksina ne o�ekuju interakcije sa drugim lijekovima koji se metaboliziraju sa tim jetrenim enzimima. In vivo studije dokazale su navedeno za alprazolam, kafein, karbamazepin i diazepam.
Cimetidin:
Cimetidin inhibira u�inak prvog prolaza kroz jetru venlafaksina ali nema zna�ajni u�inak na formaciju ili eliminaciju ODVa, koji je prisutan u puno ve�oj koli�ini u sistemskom krvotoku. Smatra se da nije potrebna prilagodba doze tijekom istovremene primjene s cimetidinom. Za starije bolesnike ili bolesnike s poreme�enom funkcijom jetre, interakcije mogu potencijalno biti vi�e izra�ene. Za takve bolesnike indicirano je klini�ko pra�enje pri istovremenoj primjeni venlafaksina i cimetidina.
Varfarin:
U bolesnika koji uzimaju varfarin zajedno s venlafaksinom zabilje�en je poja�ani antikoagluantni u�inak.
Pripravci za lije�enje pretilosti:
U�inkovitost i ne�kodljivost venlafaksina u kombinaciji s pripravcima za lije�enje pretilosti, uklju�uju�i i fentermin, nije poznata. Istovremena primjena takvih pripravaka i venlafaksina se ne preporu�uje. Venlafaksin nije indiciran za lije�enje pretilosti ni kao monoterapija niti u kombinaciji s takvim pripravcima.
Indinavir:
Farmakokinetska studija indinavira i venlafaksina pokazala je 28% smanjenje AUC i 36% smanjenje Cmax indinavira. Indinavir nije utjecao na farmakokinetiku venlafaksina i ODV. Klini�ko zna�enje navedene interakcije nije poznato.

4.6. Trudno�a i dojenje
Ne postoje podaci o primjeni venlafaksina tijekom trudno�e. Studije na �ivotinjama nedostatne su u pogledu ocjene u�inka venlafaksina na trudno�u, te je stoga mogu�i rizik u ljudi nepoznat. Velafax ne treba uzimati tijekom trudno�e osim ako je neophodan. Ukoliko se venlafaksin uzima do poroda ili kratko prije poroda treba imati na umu pojavu reakcije ustezanja u novoro�en�eta.
Postoje dokazi koji ukazuju da se venlafaksin i njegovi metaboliti izlu�uju u maj�ino mlijeko te se stoga primjena venlafaksina u dojilja ne preporu�a.

4.7. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Pokazalo se da venlafaksin ne utje�e na psihomotorne, kognitivne i slo�ene oblike pona�anja u zdravih dobrovoljaca. Me�utim, kao i prilikom terapije ostalim s psihoaktivnim lijekovima, bolesnike treba upozoriti na mogu�e smanjenje sposobnosti upravljanja vozilima i strojevima.

4.8. Nuspojave
Naj�e��e zamije�ene nuspojave venlafaksina bile su: mu�nina, nesanica, suha usta, pospanost, vrtoglavica, opstipacija, znojenje, nervoza, astenija i poreme�aj ejakulacije /orgazma. Pojava ve�ine ovih nuspojava ovisila je o dozi i ve�ini se smanjuje intenzitet i u�estalost tijekom trajanja terapije, te uglavnom nisu dovodile do prekida terapije.

Ni�e navedene nuspojave venlafaksina klasificirane su po tjelesnim sustavima i podijeljene na vrlo u�estale (> 1/10), u�estale (<1/10 i >1/100), neu�estale (<1/100 i >1/1000), rijetke (<1/1000) i vrlo rijetke (>1/10000).
Hematolo�ki
Neu�estale: ekhimoze, krvarenje u sluznicama.
Rijetke: produ�eno vrijeme krvarenja, hemoragija, trombocitopenija.
Vrlo rijetke: krvne diskrazije (uklju�uju�i agranulocitozu, aplasti�nu anemiju, neutropeniju i pancitopeniju).
Kardiovaskularni sustav
U�estale: hipertenzija, palpitacije, vazodilatacija.
Neu�estale: ortostatska hipotenzija, sinkopa, aritmija (uklju�uju�i tahikardiju).
Vrlo rijetke: Torsade de Point, produljenje QT intervala, ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija.
Gastrointestinalni sustav
Vrlo u�estale: opstipacija, mu�nina (vidi ispod).
U�estale: anoreksija, proljev, dispepsija, povra�anje.
Neu�estale: �kripanje zubima.
Rijetke: gastrointestinalno krvarenje.
Vrlo rijetke: pankreatitis.

Op�i poreme�aji
Vrlo u�estale: astenija, glavobolja.
U�estale: abdominalna bol, zimica, vru�ica.
Rijetke: anafilaksija.
Metaboli�ki i nutritivni poreme�aji
U�estale: pove�anje ili smanjenje te�ine, promjene u razini serumskog kolesterola.
Neu�estale: hiponatrijemia uklju�uju�i sindrom pretjerane sekrecije antidiuretskog hormona, porast vrijednosti jetrenih enzima.
Rijetke: hepatitis.
Vrlo rijetke: porast vrijednosti prolaktina.
Mi�i�no ko�tani sustav
U�estale: artralgija, mialgija.
Neu�estale: spazam mi�i�a
Vrlo rijetke: rabdomioliza.
Neurolo�ki sustav
Vrlo u�estale: vrtoglavica, suha usta, nesanica, nervoza, somnolencija.
U�estale: abnormalni snovi, uznemirenost, anksioznost, konfuzija, pove�an tonus muskulature, parestezije, tremor.
Neu�estale: halucinacije, mioklonus.
Rijetke: ataksija, poreme�aj u ravnote�i i koordinaciji, ekstrapiramidni poreme�aji uklju�uju�i diskineziju, smetnje govora uklju�uju�i disartriju, distonija, manija ili hipomanija, simptomi sli�ni neurolepti�kom malignom sindromu, konvulzije, serotoninski sindrom.
Vrlo rijetke: delirij.
Renalni i urinarni sustav
U�estale: u�estalo mokrenje.
Neu�estale: urinarna retencija.
Reproduktivni sustav i dojke
Vrlo u�estale: abnormalna ejakulacija/orgazam.
U�estale: smanjen libido, impotencija, poreme�aji menstrualnog ciklusa.
Rijetke: galaktoreja.
Respiratorni sustav
U�estale: dispneja, zijevanje.
Vrlo rijetke: plu�na eozinofilija.
Ko�a i potko�je
Vrlo u�estale: znojenje (uklju�uju�i no�no znojenje).
U�estale: svrbe�, osip.
Neu�estale: angioedem, makulopapularni osip, urtikarija, fotosenzitivne reakcije, alopecija.
Rijetke: eritema multiforme, Stevens-Johnsonov sindrom.
Osjetni sustav
U�estale: abnormalni vid/akomodacija, midrijaza, tinitus.
Neu�estale: promijenjen osje�aj okusa.
Nuspojave zabilje�ene u pedijatrijskim klini�kim studijama
U pedijatrijskim klini�kim studijama koje su ispitivale u�inkovitost i ne�kodljivost venlafaksina za lije�enje depresije u djece zabilje�ene su sljede�e nuspojave s u�estalo��u u najmanje 2% bolesnika: abdominalna bol, bol u prsima, tahikardija, anoreksija, gubitak te�ine, opstipacija, dispepsija, mu�nina, ekhimoze, epistaksa, midrijaza, mijalgija, vrtoglavica, emocionalna osjetljivost, tremor, neprijateljsko raspolo�enje i suicidalne ideje.

Posebne napomene
Mu�nina je naju�estalija u po�etku lije�enja, a incidencija se smanjuje tijekom prvih par tjedana. Mu�nina nakon primjene venlafaksina je obi�no blaga ili umjerena te rijetko dovodi od povra�anja i prekida terapije. Pojava mu�nine ovisna je o dozi, pogotovo kad se doza pove�ava ubrzano.
Reverzibilni porast jetrenih enzima zabilje�en je u malom broju pacijenata lije�enih venlafaksinom. Vrijednosti se normaliziraju nakon prekida terapije.
Reakcije ustezanja opisane su pri naglom prekidu terapije, smanjenju doze ili prestanku uzimanja venlafaksina, a uklju�ivale su umor, pospanost, glavobolju, mu�ninu ili povra�anje, gubitak apetita, suha usta, vrtoglavicu, nesvjesticu, proljev, nesanicu, no�ne more, uznemirenost, anksioznost, nervozu, konfuziju, hipomaniju, parestezije, znojenje, slabost, smanjenu koordinaciju, tinutus, tremor i konvulzije. Ve�ina simptoma koji se javljanju pri prekidu terapije s venlafaksinom nije ozbiljnog karaktera i povla�e se sami od sebe.

4.9. Predoziranje
Simptomi: promjene elektrokardiograma (npr. produ�eni QT interval, blok grane, produ�eni QRS kompleks), sinusna i ventrikularna tahikardija, bradikardija i konvulzije, hipotenzija i promjene razine svijesti. Simptomi predoziranja obi�no se pojavljuju pri uzimanju venlafaksina s alkoholom i/ili drugim lijekovima koji djeluju na S�S. Prijavljeno je i nekoliko slu�ajeva smrti nakon predoziranja venlafaksinom naj�e��e primijenjenog istodobno s alkoholom i/ili drugim lijekovima koji djeluju na S�S.
Lije�enje: Potrebno je osigurati i odr�avati prohodnost di�nih putova, te osigurati odgovaraju�u oksigenaciju i normalno disanje. Pratiti sr�anu funkciju i vitalne znakove, te primijeniti op�e simptomatske i suportivne mjere. U obzir dolazi primjena aktivnog ugljena te ispiranje �eluca. Ne preporu�a se poticati povra�anje. Za venlafaksin nema specifi�nog antidota.
Hemodijalizom se mogu ukloniti tek male koli�ine venlafaksina i ODVa stoga se hemodijaliza ne preporu�a.

5. FARMAKOLO�KE OSOBINE

5.1. Farmakodinamske osobine
Venlafaxin je strukturno novi antidepresiv, koji kemijski nije srodan tricikli�kim, tetracikli�kim ili drugim postoje�im antidepresivima. To je racemat s dva aktivna enantiomera. Smatra se da je mehanizam antidepresivnog djelovanja venlafaksina u ljudi povezan s njegovom mogu�no��u da potencira neurotransmitersku aktivnost S�S-a. Venlafaxin i njegov glavni metabolit O-demetil venlafaksin (ODV) su potentni inhibitori ponovne pohrane serotonina (5-hidroksitriptofan, 5-HT), ne�to manje potentni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i slabi inhibitori ponovne pohrane dopamina. Venlafaksin kao ni O-desmetil venlafaksin nisu pokazali specifi�ni afinitet za alfa1-adrenergi�ke receptore, muskarinske receptore ili H1-histaminske receptore. Farmakolo�ko djelovanje na tim receptorima mo�e biti povezano s razli�itim nuspojavama kod drugih antidepresiva, kao �to su antikolinergi�ni, sedativni i kardiovaskularni u�inci.

5.2. Farmakokinetske osobine
Venlafaksin se dobro apsorbira nakon oralne primjene i ima znatni u�inak prvog prolaza kroz jetru.
Maksimalna koncentracija venlafaksina u plazmi, u rasponu 33-172 ng/ml, posti�e se za oko 2.4 sata nakon primjene jednokratne doze 25-150 mg. Venlafaksin se znatno metabolizira u jetri.
O-desmetil venlafaksin (ODV) je glavni aktivni metabolit venlafaksina. Poluvrijeme eliminacije venlafaksina je pribli�no 5 sati, a O-desmetil venlafaksina 11 sati. Maksimalna koncentracija ODV u plazmi posti�e se za pribli�no 4.3 sata, u rasponu 61-325 ng/ml. Koncentracije u plazmi, venlafaksina i ODV-a op�enito dobro koreliraju s primijenjenom dozom.
Vezanje venlafaksina na bjelan�evine plazme iznosi 27%, a O-desmetil venlafaksina 30%. ODV, te drugi metaboliti venlafaksina kao i nepromijenjeni venlafaksin izlu�uju se primarno putem bubrega.

5.3. Pretklini�ki podaci o ne�kodljivosti
Venlafaksin nije pokazao kancerogeni potencijal na �takorima i mi�evima, te nije se pokazao mutagen u testovima in-vitro i in-vivo.

6. FARMACEUTSKI PODACI

6.1. Popis pomo�nih tvari
Mikrokristalna celuloza, kukuruzni �krob, �eljezo oksid, �uti (E172), natrij-�krob glikolat, talk, silicij-dioksid, koloidni (bezvodni), magnezij stearat.
6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.
6.3. Rok valjanosti
3 godine
6.4. Posebne mjere pri �uvanju lijeka�uvati pri temperaturi do 30�C.
6.5. Vrsta i sastav unutarnjeg pakovanja (spremnika)
PVC /Al blister; 28 ili 30 tableta u pakiranju.
6.6. Upute o uporabi/rukovanju
Ne postoje posebne upute o uporabi/rukovanju.
6.7. Ime i adresa proizvo�a�a, odnosno podnositelja zahtjeva
PLIVA HRVATSKA d.o.o.
Ulica grada Vukovara 49,
10000 Zagreb, Hrvatska
6.8. Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).
6.9. Broj i datum rje�enja o odobrenju za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj
Velafax� tablete 37.5 mg (28 tableta): UP/I-530-09/03-01/74 od 4. kolovoza 2004.
Velafax� tablete 37.5 mg (30 tableta): UP/I-530-09/03-01/75 od 4. kolovoza 2004.
Velafax� tablete 75 mg (28 tableta): UP/I-530-09/03-01/122 od 4. kolovoza 2004.
Velafax� tablete 75 mg (30 tableta): UP/I-530-09/03-01/121 od 4. kolovoza 2004.

Studeni, 2004.

Tamo negdje 1997. godine kao "zadnje zaposleni" pro�la sam pakao na svom prvom radnom mjestu. Tada�nja �efica me omalova�avala kad god je stigla, vrije�ala moje intelektualne sposobnosti na razne na�ine, izmi�ljala i �irila tra�eve o mojoj navodnoj vezi s jednim od nadre�enih itd.
U strahu od nje ali i ostalih u tom poduze�u godinu dana sam krila da imam dijete i da sam uop�e bila u braku (u me�uvremenu sam se i razvela).
Tada sam po prvi put osjetila simptome anksioznosti, pani�ni napad i upala u depresiju. Po�ela sam uzimati lijekove za smirenje i nakon relativno kratkog perioda do�la do dijagnoze tabletomanije. Tada je po�eo moj kri�ni put.
Na moju sre�u, firma se reorganizirala te sam dobila otkaz kao tehnolo�ki vi�ak. To je bilo 1999. godine.

Drugi put, u periodu izme�u 2000. i 2003. godine ponovno sam "upala" u sli�nu kombinaciju, s dvoje nadre�enih - direktno mi nadre�enom �eficom i direktorom. Osim �to sam osjetila tjeskobu radi same sli�nosti situacije, u vrlo kratkom vremenu ispostavilo se da sam imala dobar razlog za to. �im je �efica primijetila moju predanost i maksimalnu anga�iranost, po�ela mi je trpati sve vi�e i vi�e posla, tako da sam pred kraj "pokrivala" �ak tri radna mjesta u firmi, nakon �to su izvr�itelji na tim radnim mjestima dali otkaze ili bili otpu�teni.
Potaknuta ju�era�njim slu�ajnim susretom s njom (pro�la sam ispred nje, no nisam joj se niti javila niti je pozdravila, a ne znam ni je li ona mene primijetila), prisjetila sam se jedne od niza neugodnih epizoda. U to vrijeme sam oko vrata nosila privjesak - drveni kri� Sv. Franje Asi�kog. Unato� tome �to sam se prikladno odijevala (ko�ulja ili majica ispod sakoa i hla�e, obi�no klasi�ni kostimi�), rekla mi je: "Daj skini to, izgleda� k'o ha�omanka!".
Tre�a situacija: nakon �to je direktor (s kojim je ona bila u nekakvim �udnim odnosima) zatra�io da me se premjesti u njegov ured jer je bio izuzetno zadovoljan mojim radom, uporno mi je odbijala (nakon vi�e od dvije godine rada) dati ugovor na neodre�eno vrijeme. Nakon �to je istekao zakonski rok od 3 godine, uspjela sam se ipak zaposliti u toj firmi i na neodre�eno, no tada je iznenada uslijedio moj premje�taj na tre�e, zahtjevnije radno mjesto za koje su svi znali da nemam dovoljno iskustva - klasi�na namje�taljka. Naravno, nisam dugo izdr�ala, ponovno su zapo�eli moji pani�ni napadi i konstantna anksioznost te sam zavr�ila na bolovanju i tromjese�nom lije�enju u dnevnoj bolnici, tijekom kojega je gore spomenuta, zajedno s direktorom, na mene vr�ila pritisak da se vratim na posao. Kako nisam za to bila sposobna, produ�avala sam bolovanje koliko god sam mogla, a u me�uvremenu mi je bio pripremljen i otkaz, koji je mi je na kraju dostavljen po�tom.

Iz dana�nje perspektive, mo�da je i bolje tako jer, tko zna �to bi se samnom i mojim zdravljem dogodilo da sam nastavila raditi na tom radnom mjestu. Ovako sam "samo" pretjerano anksiozna i ponekad depresivna, uz povremene napade panike! Eh, da, i nezaposlena.

Vi�e o mobbingu mo�ete pro�itati na FORUMU. Registrirajte se i podijelite svoja iskustva.

Mo�da se i ja jednog dana dovoljno ohrabrim i imenujem spomenute spodobe iz renomiranih hrvatskih firmi... Jo� uvijek se ne usu�ujem - prvi se bave i visokom politikom, a drugi ve� imaju kriminalni dosje radi ubojstva...

Prije uporabe pa�ljivo pro�itajte ovu uputu.
- Spremite uputu. Mo�da �ete je �eljeti ponovno pro�itati.
- Ako imate dodatna pitanja, posavjetujte se s lije�nikom ili ljekarnikom.
- Ovaj je lijek propisan vama i zato ga ne smijete davati drugima. Njima mo�e �koditi, �ak i ako imaju znakove bolesti koji su sli�ni va�ima.
----------------------------------------------------------------------------------
Lameptil 25 mg disperzibilne tablete
Lameptil 50 mg disperzibilne tablete
Lameptil 100 mg disperzibilne tablete
Lameptil 200 mg disperzibilne tablete

LAMOTRIGINUM (lamotrigin)

SASTAV
1 tableta Lameptil 25 mg sadr�ava 25 mg lamotrigina.
1 tableta Lameptil 50 mg sadr�ava 50 mg lamotrigina.
1 tableta Lameptil 100 mg sadr�ava 100 mg lamotrigina.
1 tableta Lameptil 200 mg sadr�ava 200 mg lamotrigina.
Pomo�ne tvari:
mikrokristali�na celuloza, povidon, hidroksipropilceluloza, natrij- skrob-glikolat, saharin- natrij, aroma crnog ribiza

FARMACEUTSKI OBLIK I SADR�AJ PAKIRANJA
raspadljive tablete

30 (3x10) raspadljivih tableta od 25 mg u blisteru, u kutiji
60 (6x10) raspadljivih tableta od 25 mg u blisteru, u kutiji

30 (3x10) raspadljivih tableta od 50 mg u blisteru, u kutiji
60 (6x10) raspadljivih tableta od 50 mg u blisteru, u kutiji

30 (3x10) raspadljivih tableta od 100 mg u blisteru, u kutiji
60 (6x10) raspadljivih tableta od 100 mg u blisteru, u kutiji

30 (3x10) raspadljivih tableta od 200 mg u blisteru, u kutiji
60 (6x10) raspadljivih tableta od 200 mg u blisteru, u kutiji

FARMAKOTERAPIJSKA GRUPA
antiepileptik

IME I ADRESA NOSITELJA ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Lek Zagreb d.o.o., Maksimirska 120, Zagreb, Hrvatska
IME I ADRESA PROIZVO�A�A
Lek farmacevtska dru�ba d.d., Verov�kova 57, Ljubljana, Slovenija
Na�in i mjesto izdavanja lijeka
Lijek se izdaje na recept u ljekarni.

TERAPIJSKE INDIKACIJE
Lameptil (lamotrigin) pripada skupini lijekova koji se nazivaju epileptici - lijekovi za lije�enje epilepsije (padavice). Koristi se i za lije�enje bipolarnog poreme�aja.
Lameptil se koristi:
- samostalno u lije�enju i sprje�avanju razli�itih vrsta epilepsije u odraslih i djece starije od 12 godina
- zajedno s drugim antiepilepticima u lije�enju i sprje�avanju razli�itih vrsta epilepsije u odraslih i djece starije od 2 godina
- u sprje�avanju izrazitih promjena raspolo�enja, prvenstveno u sprje�avanju depresije u odraslih osoba starijih od 18 godina s bipolarnim poreme�ajem.

Lameptil nije namijenjen za lije�enje epilepsije u djece mla�e od 2 godine.
Lameptil nije namijenjen za lije�enje bipolarnog poreme�aja u osoba mla�ih od 18 godina.
Lameptil se mo�e primjenjivati samo po preporuci i pod nadzorom neurologa (epileptologa).

KONTRAINDIKACIJE
Lameptil ne smiju uzimati osobe preosjetljive (alergi�ni) na lamotrigin ili na pomo�ne tvari u lijeku.
Ako niste sigurni mo�ete li po�eti lije�enje Lameptilom, posavjetujte se s lije�nikom.

ODGOVARAJU�E MJERE OPREZA PRI UPORABI
Zbog mogu�e kri�ne preosjetljivosti na lamotrigin, poseban oprez je potreban u osoba koje znaju da su preosjetljive na druge lijekove za lije�enje epilepsije (npr. karbamazepin ili fenitoin).

Ko�ne reakcije (osip)
Obavijestite lije�nika ako primijetite ko�ni osip, koji se mo�e pojaviti u prvih 8 tjedana lije�enja. Osip je obi�no blag i ograni�en, ali mo�e biti ozbiljan i po �ivot opasan.
Rizik od pojave osipa u djece mla�e od 12 godina ve�i je nego u odraslih.
U djece se prvi znakovi osipa mogu pogre�no protuma�iti kao infekcija. Ako se u prvih 8 tjedana lije�enja pojave vru�ica i osip, treba pomisliti na mogu�u nuspojavu lijeka.
Osip se �esto pojavljuje kao jedan od simptoma preosjetljivosti na lijek. Simptomi preosjetljivosti mogu jo� biti bru�ica, limfadenopatija (pove�anje limfnih �vorova), edem lica (oteklina lica) te poreme�aji krvi i jetre.
Rani znakovi reakcij preosjetljivosti (npr. vru�ica, pove�anje limfnih �vorova) mogu se pojaviti i prije pojave osipa. Recite lije�niku ako se pojave takvi simptomi, jer vas treba odmah pregledati i prekinuti lije�enje, osim ako se ne utvrdi da nabrojani simptomi nisu povezani s primjenom lijeka.
Smanjena funkcija bubrega
Recite lije�niku ako imate neku bolest bubrega, jer po�etnu dozu i dozu odr�avanja Lameptila treba pa�ljivo odrediti, naro�ito ako uzimate i druge lijekove.
Smanjena funkcija jetre
Obavijestite lije�nika ako imate neku bolest jetre, jer �e lije�nik ovisno o te�ini o�te�enja jetre propisati manju dozu Lameptila nego �to se obi�no preporu�uje.
Primjena drugih lijekova koji sadr�e lamotrigin
Recite lije�niku ako koristite neke druge lijekove koji sadr�avaju lamotrigin, jer se u tom slu�aju ne smije primjenjivati Lameptil.
Hormonska kontraceptivna sredstva
Bolesnicama, koje koriste Lameptil, u dobi kada mogu zatrudnjeti, preporu�uju se nehormonska sredstva za za�titu od trudno�e. Hormonske tablete za za�titu od trudno�e mogu se koristiti samo onda kada nema drugog izbora, pri �emu treba lije�nika odmah obavijestiti o svakoj promjeni mjese�nog ciklusa, npr. o iznenadnom krvarenju.
Istodobna primjena hormonskih tableta za za�titu od trudno�e smanjuju razinu lamotrigina u krvi, zbog �ega treba prilagoditi dozu Lameptila. Mogu�e je smanjenje u�inkovitosti tableta za za�titu od trudno�e.
Preparati za hormonsko nadomjesno lije�enje nisu ispitivani, iako i oni mogu na sli�an na�in utjecati na lamotrigin.
�ene koje uzimaju Lameptil moraju obavijestiti svoga lije�nika ako planiraju zapo�eti ili prekinuti primjenu tableta za za�titu od trudno�e ili drugih hormonskih preparata.

Parkinsonova bolest
Oprez je potreban u bolesnika s Parkinsonovom bole��u, jer lamotrigin mo�e pogor�ati simptome parkinsonizma.

Epilepsija
Prekid lije�enja
Kao i kod drugih lijekova za lije�enje epilepsije, nagli prekid primjene lijeka mo�e pove�ati u�estalost napadaja bolesti. Zbog toga �e vam lije�nik dozu lijeka postupno smanjivati tijekom 2 tjedna.
Ponovno uvo�enje lije�enja
Najvjerojatnije, lije�nik ne�e ponovo po�eti lije�enje lamotriginom, ako vam je prethodno lije�enje bilo prekinuto zbog pojave osipa, osim u slu�aju kada ocijeni da je o�ekivana korist takvog lije�enja ve�a od mogu�e opasnosti.

Bipolarni poreme�aj
Poku�aj samoubojstva
Mogu�nost poku�aja samoubojstva jedan je od simptoma bipolarnog poreme�aja pa ugro�ene bolesnike treba pozorno pratiti za vrijeme lije�enja.

Djeca i adolescenti (osobe mla�e od 18 godina)
Lije�enje antidepresivima (lijekovi za lije�enje depresije) povezano je s pove�anim razmi�ljanjem o samoubojstvu i poku�aja samoubojstva u djece i adolescenata s te�kom depresijom i drugim psihi�kim poreme�ajima.

Pogor�anje klini�kog stanja i rizik od samoubojstva povezan s bipolarnim poreme�ajem
U bolesnika bipolarnim poreme�ajem mo�e nastupiti pogor�anje simptoma depresije i/ili poku�aja samoubojstva ili razmi�ljanja o samoubojstvu, bez obzira uzimaju li lijekove za lije�enje bipolarnog poreme�aja ili ne. Bolesnike treba pa�ljivo promatrati kako bi se uo�ili znaci pogor�anja klini�ke slike (uklju�uju�i i nove simptome) i poku�aja samoubojstva, osobito na po�etku lije�enja i u razdobljima promjene doze.
�ini se da bolesnici kod kojih je ve� prije primije�ena promjena pona�anja ili razmi�ljanja o samoubojstvu, mlade odrasle osobe i bolesnici koji su pokazivali zna�ajan stupanj razmi�ljanja o samoubojstvu prije zapo�injanja lije�enja, imaju pove�an rizik od poku�aja samoubojstva te ih tijekom lije�enja treba pa�ljivo nadzirati.
Stanje bolesti treba pratiti kako bi se uo�ilo mogu�e pogor�anje (uklju�uju�i i nove simptome) i/ili poku�aj ili razmi�ljanje o samoubojstvu ili razmi�ljanje o namjernom samoozlje�ivanju. Tada je potrebno bez odlaganja potra�iti lije�ni�ku pomo�.

Treba razmotriti promjenu na�ina doziranja, uklju�uju�i i mogu�nost ukidanja lijeka bolesnicima kojima se bolest pogor�ala (uklju�uju�i i pojavu novih simptoma) i/ili nastupe pona�anja ili razmi�ljanja o samoubojstvu, osobito ako su simptomi ozbiljni, ako nastupe naglo a prethodno nisu bili prisutni.
Molimo vas da se posavjetujete s lije�nikom i onda ako ste neku od opisanih tegoba imali u pro�losti.
Lijek je namijenjen samo vama. Nikad ga nemojte davati nikome drugome.

INTERAKCIJE
Obavijestite svoga lije�nika ili ljekarnika ako uzimate ili ste nedavno uzimali bilo koji drugi lijek, pa i ako ste ga kupili bez recepta, jer neki ljekovi mogu utjecati na djelovanje drugih lijekova.
Da bi vam lije�nik mogao propisati odgovaraju�u dozu lijeka, osobito je va�no da ga obavijestite ako uzimate:
- druge lijekove za lije�enje epilepsije (valproat, karbamaepin, fenitoin, fenobarbiton, primidon, okskarbazepin) ili za lije�enje bipolarnog poreme�aja
- hormonske tablete protiv za�e�a
- lijekove koji djeluju na �iv�ani sustav (litij, bupropion, olanzapin, sertralin)
- lijek za lije�enje tuberkuloze (rifampicin).

POSEBNA UPOZORENJA
Trudno�a
Prije nego �to uzmete bilo koji lijek posavjetujte se sa svojim lije�nikom ili ljekarnikom.
Malo je podataka o sigurnosti primjene lamotrigina u trudno�i, zbog �ega se njegova primjena u trudnica ne preporu�uje.
Lamotrigin se u trudno�i mo�e primjenjivati samo u slu�aju kada lije�nik ocijeni da je o�ekivana korist za majku ve�a od mogu�eg rizika za plod.
Ako za vrijeme lije�enja lamotriginom zatrudnite, o tome odmah obavijestite svoga lije�nika.

Dojenje
Prije nego �to uzmete bilo koji lijek posavjetujte se sa svojim lije�nikom ili ljekarnikom.
Malo je podataka o sigurnosti primjene lamotrigina tijekom dojenja. Dokazano je da se lamotrigin izlu�uje u maj�ino mlijeko.
Lamotrigin se u dojilja mo�e primjenjvati samo u slu�aju kada lije�nik ocijeni da je o�ekivana korist od dojenja ve�a od mogu�e opasnosti pojave nuspojava u dojen�adi.

Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
U nekih bolesnika lije�enje lamotriginom mo�e smanjiti sposobnost reagiranja, �to mo�e utjecati na sposobnost upravljanja vozilima ili strojevima.
Budu�i da postoje razlike u reakciji na lijekove, nemojte voziti ili upravljati strojevima dok va� lije�nik ne procijeni va�u osjetljivost na djelovanje lijeka.

DOZIRANJE I NA�IN UPORABE
Lameptil morate uzimati to�no onako kako vam je rekao lije�nik.
Doza koju vam je propisao lije�nik ovisi o tome uzimate li druge lijekove protiv epilepsije i koje. To je osobito va�n ako uzimate neki lijek koji sadr�ava valproat.
Na samom po�etku lije�enja lije�nik �e vam propisati najmanju dozu koju �e zatim postupno pove�avati tijekom nekoliko tjedana.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Va�no je da se pridr�avate doze i uputa koje vam je dao lije�nik. Dozu ne smijete mijenjati ili lije�enje prekidati, dok se prethodno ne posavjetujete s lije�nikom.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Zbog opasnosti od pojave ko�nih reakcija (osipa), preporu�enu po�etnu dozu i postupno pove�anje doze lamotrigina ne smijete prekora�iti.

Ako niste sigurni kako treba uzimati lijek, uvijek se posavjetujte s lije�nikom.
Tablete Lameptil treba progutati cijele s teku�inom ili ih otopiti u malo vode.

EPILEPSIJA

Lameptil - samostalno lije�enje
Odrasli i djeca starija od 12 godina
Na po�etku lije�enja lije�nik �e vam propisati najmanju dozu Lameptila koju �e zatim postupno pove�avati tijekom nekoliko tjedana.
Uobi�ajena po�etna doza Lameptila u lije�enju epilepsije je od 25 mg do 200 mg u jednoj dozi ili podijeljena u dvije jednake doze.
Uobi�ajena doza odr�avanja optimalnog terapijskog u�inka iznosi od 100 do 200 mg na dan, u jednoj dozi ili podijeljena u dvije jednake doze.
Nekim su bolesicima za postizanje optimalnog terapijskog u�inka potrebne doze od 500 mg na dan.

Lameptil u kombinaciji s drugim antiepilepticima
Odrasli i djeca starija od 12 godina
Na po�etku lije�enja lije�nik �e vam propisati najmanju dozu Lameptila koju �e zatim postupno pove�avati tijekom nekoliko tjedana.
U lije�enju epilepsije, uobi�ajena je po�etna doza Lameptila, ovisno o kombinaciji s drugim antiepilepticima, od 25 mg svaki drugi dan do 400 mg na dan u jednoj dozi ili podijeljena u dvije jednake doze.
Uobi�ajena doza odr�avanja optimalnog terapijskog u�inka iznosi od 100 do 400 mg na dan, u jednoj dozi ili podijeljena u dvije jednake doze.
Nekim su bolesicima za postizanje optimalnog terapijskog u�inka potrebne doze od 500 do 700 mg na dan.

Djeca od 2 do 12 godina
Na po�etku lije�enja lije�nik �e vam propisati najmanju dozu Lameptila koju �e zatim postupno pove�avati tijekom nekoliko tjedana.
U lije�enju epilepsije, uobi�ajena je doza Lameptila, ovisno o kombinaciji s drugim antiepilepticima, od 0,15 do 15 mg/kg tjelesne mase na dan podijeljena u dvije jednake doze. Uobi�ajena doza odr�avanja optimalnog terapijskog u�inka iznosi od 1 do 15 mg/kg tjelesne mase na dan, u jednoj dozi ili podijeljena u dvije jednake doze.
Najve�a dopu�tena doza je od 200 do 400 mg na dan ovisno o kombinaciji s drugim antiepileptikom.

Kako bi se odr�ala terapijska doza, potrebno je pratiti tjelesnu masu djeteta. Lije�nik �e prilagoditi dozu Lameptila ako se promijeni tjelesna masa djeteta.
Primjena Lameptila za lije�enje epilepsije ne preporu�uje se u djece mla�e od 2 godine.
Ako smatrate da je doza lijeka prejaka ili preslaba, posavjetujte se s lije�nikom ili ljekarnikom.

Prestanak uzimanja tableta Lameptila u lije�enju epilepsije
Nemojte naglo prestati uzimati tablete Lameptil dok se prethodno ne posavjetujete s lije�nikom, jer se bolest mo�e pogor�ati.

BIPOLARNI POREME�AJ

Odrasli (stariji od 18 godina)
Na po�etku lije�enja lije�nik �e vam propisati najmanju dozu Lameptila koju �e zatim postupno pove�avati tijekom nekoliko tjedana.
U lije�enju bipolarnog poreme�aja ovisno o dodatnom lije�enju, uobi�ajena je po�etna doza Lameptila od 25 mg svaki drugi dan do 400 mg na dan u jednoj dozi ili podijeljena u dvije jednake doze.
Uobi�ajena doza odr�avanja optimalnog terapijskog u�inka iznosi od 100 do 400 mg na dan, u jednoj dozi ili podijeljena u dvije jednake doze.
Primjena Lameptila ne preporu�uje se za lije�enje bipolarnog poreme�aja u osoba mla�ih od 18 godina.
Kada se postigne doza odr�avanja optimalnog terapijskog u�inka, lije�nik mo�e prekinuti primjenu drugih psihotropnih lijekova i/ili antiepileptika.
Isto tako, lije�nik mo�e odlu�iti dodati jo� neki lijek uz tablete Lameptila.
Ako smatrate da je doza lijeka prejaka ili preslaba, posavjetujte se s lije�nikom ili ljekarnikom.

Prestanak uzimanja tableta Lameptila u lije�enju bipolarnog poreme�aja
Iako nisu poznati ne�eljeni u�inci prekida lije�enja tabletama Lameptil u lije�enju bipolarnog poreme�aja, prije prestanka uzimanja lijeka uvijek se posavjetujte s lije�nikom.

PREDOZIRANJE
Ako ste uzeli previ�e tableta odjedanput, odmah se obratite lije�niku ili najbli�oj bolnici. Lije�niku poka�ite preostale tablete u pakiranju.
�to u�initi ako ste zaboravili uzeti tabletu
Ako ste tabletu zaboravili uzeti, uzmite je �im se sjetite, a onda nastavite uzimati lijek prema ustaljenom rasporedu. Nikada nemojte uzeti dvostruku dozu da biste nadoknadili propu�tenu.
Kakvi se u�inci mogu pojaviti ako prestanete uzimati Lameptil
Kao i kod drugih antiepileptika nagli prekid primjene Lameptila mo�e uzrokovati �e��e epilepti�ke napadaje. Zbog toga dozu treba postupno smanjivati tijekom 2 tjedna osim u slu�ajevima kada zbog nuspojava lije�enja (npr. osipa) lije�enje treba odmah prekinuti.

NUSPOJAVE
Kao i svi lijekovi i tablete Lameptil mogu imati nuspojave. Ve�ina bolesnika koji uzimaju ovaj lijek dobro ga podnosi.
Ako primjetite bilo koji od navedenih simptoma, va�no je da o tome odmah obavijestite lije�nika jer se u protivnom mogu razviti mnogo ozbiljniji problemi. Neke od opisanih reakcija �e��e se pojavljuju u djece, pa roditelji moaju obratiti posebnu pozornost na slijede�e:
- neo�ekivana reakcija na ko�i, npr. osip i/ili suho�a usta ili o�iju
- oticanje lica
- vru�ica, simptomi sli�ni gripi, oticanje �lijezda ili pospanost, pogor�anje epilepsije, pogotovo u prvom mjesecu lije�enja Lameptilom
- veliki umor, neo�ekivane modrice ili krvarenja, u�estale infekcije (npr. prehlade ili upale grla).
U rijetkim su slu�ajevima opisane smetnje u radu jetre. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, koji mo�e ali ne mora biti pra�en osje�ajem mu�nine ili op�im lo�im stanjem, o tome odmah obavijestite lije�nika:
- �uta boja ko�e
- svrbe�
- bol i/ili osjetljivost u trbuhu.
Ako primijetite bilo koju od ovih nuspojava, �to prije o tome obavijestite lije�nika:
- zamagljeni vid, dvostruka slika, crvenilo o�iju (konjunktivitis), vrtoglavica, glavobolja, umor, smetnje spavanja, mu�nina ili povra�anje, proljev, halucinacije (privi�enja), bol u le�ima ili zglobovima pra�en vru�icom i op�om slabo��u (lupus), razdra�ljivost, agresivnost, uznemirenost ili zbunjenost.
- nestabilnost ili gubitak koordinacije pri hodu
- ako imate Parkinsonovu bolest obratite pozornost na svako pogor�anje simptoma, kao na primjer drhtanje ruku ili nogu, kolutanje o�ima ili pokreti usta sli�ni �vakanju
- neobi�ni pokreti koji se ne mogu kontrolirati, na primjer nepravilno trzanje ili drhtanje ruku ili nogu ili brzih pokreta oka.
Odmah se obratite lije�niku ako primijetite da se pove�ala u�estalost i/ili te�ina epilepti�nih napadaja tijekom lije�enja Lameptilom.

Odmah se obratite lije�niku ako za vrijeme lije�enja bipolarnog poreme�aja osjetite poti�tenost ili sklonost samoozlje�ivanju ili samoubojstvu (suicidalne sklonosti). U lije�enju bipolarnog poreme�aja, puni u�inak Lameptila mo�e nastupiti nakon nekoliko tjedana lije�enja.

O svakoj nuspojavi obavijestite svoga lije�nika ili ljekarnika.

ROK VALJANOSTI
Lijek ne smijete koristiti nakon datuma isteka roka valjanosti, ozna�enog na pakovanju.
UVJETI �UVANJA
Lijek treba �uvati izvan dohvata djece.
Nema posebnih uputa za �uvanje lijeka.
Datum pripreme upute
Travanj, 2007.
Izvor: http://www.almp.hr/upl/lijekovi/PIL/UP-I-530-09-05-01-66.pdf

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Naziv: Seroquel tablete 100 mg
Djelatna tvar: quetiapinum (kvetiapin)
Farmaceutski oblik: filmom oblo�ena tableta
Pakovanje: 60 (6x10) tableta u blister (PVC/Al) pakovanju, u kutiji
Proizvo�a�: AstraZeneca UK Ltd., Macclesfield, Cheshire, Velika Britanija
Nositelj odobrenja: AstraZeneca d.o.o., Branimirova 29, Zagreb
Datum rje�enja: 02.04.2008.
Rok rje�enja: 02.04.2013.
Klasa UP/I-530-09/06-02/219
Urbroj 381-08-L/9899
Sastav: 1 filmom oblo�ena tableta sadr�ava 100 mg kvetiapina, �to odgovara 115,13 mg kvetiapinfumarata
Naziv i mjesto izdavanja lijeka: na recept, u ljekarni
Na�in propisivanja: ponovljivi recept
Na�in ogla�avanja prema stanovni�tvu: zabranjeno
ATK: N05A
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
�ifra ATK: N05AH04 161
Za�ti�eno ime lijeka: Seroquel
Recept: RSBL
Proizvo�a�: AstraZeneca
Generi�ko ime -INN: kvetiapin
Na�in primjene: oralno
DDD i jed. mj.: 0,4 g
Cijena za DDD / Kn: 25,16
Oblik lijeka tbl.: 60x100 mg
Cijena za jed. oblika / Kn: 6,29
Cijena za orig. pakir. / Kn: 377,63
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na �iv�ani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotoci
NAPOMENA
Indikacija: Samo za du�evne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasi�nu terapiju ili nepodno�enjem klasi�ne terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo po�etak lije�enja, bez potrebe odobravanja nastavka lije�enja.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Link na uputstva: www.zdravila.net/navodilo.php?navodilo...
Napomena: Lijek je 2008. odobren za uporabu u Hrvatskoj

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Za�ti�eno ime: Trazem - NIJE REGISTRIRAN U RH - vidi: CERSON (nitrazepam)
Proizvo�a�: Bosnalijek

SASTAV: 1 tableta sadr�i: 5,0 mg nitrazepama
DJELOVANJE
Nitrazepam je psihotropni lijek, derivat benzodiazepina. Osnovni u�inak lijeka je hipnoti�ki, a posjeduje i anksioliti�ka, antikonvulzivna i miorelaksantna svojstva. Svi efekti lijeka nastaju kao rezultat potenciranja aktivnosti gama aminobuterne kiseline -GABA-e u centralnom nervnom sistemu.

FARMAKOKINETIKA
Nakon oralne primjene nitrazepam se dobro i brzo apsorbira iz gastrointestinalnog trakta. Maksimalne koncentracije u plazmi lijek dosti�e za oko 90 minuta. Ve�im dijelom (do 88%) lijek se ve�e za proteine plazme. Kao lipofilna supstanca, nitrazepam vrlo dobro prodire u centralni nervni sistem. Lijek prolazi placentarnu barijeru i izlu�uje se u maj�ino mlijeko. Metabolizira se u jetri, nakon �ega se u formi neaktivnih metabolita izlu�uje uri-nom, a manjim dijelom fecesom. Nitrazepam karakteri�e dug polu�ivot eliminacije koji se kre�e izme�u 24 i 29 sati.

INDIKACIJE:
- Nesanica (ote�ano uspavljivanje, �esto bu�enje tokom no�i i/ ili rano jutarnje bu�enje koji su rezultat psihi�ke prenadra�enosti, anksioznosti, briga, problema, konflikata, umora ili stresa)
- Nesanica organski uzrokovana (kao dodatna terapija)
- Epilepsija u djece (miokloni�ki napadi)

NE�ELJENA DEJSTVA:
Primijenjen u okviru preporu�enog doziranja nitrazepam se veoma dobro podnosi. Lijek mo�e izazvati pospanost, dezorijentiranost, smetenost, slabost, glavobolju, vrtoglavicu, ataksiju i smetnje vida. Navedene nuspojave uglavnom su povezane s dozom lijeka i naj�e��e se javljaju na po�etku terapije. Ote�ano gutanje, gubitak apetita, pove�an intraokularni pritisak, porfirija, respiratorne smetnje i aspiraciona pneumonija su rijetke ne�eljene reakcije.

DOZIRANJE:

Nesanica
Odrasli: 5 mg (1 tableta) prije spavanja. Po potrebi se doza mo�e pove�ati do 10 mg nitrazepama (2 tablete) prije spavanja. U starijih pacijenata, pacijenata s te�e o�te�enom jetrenom ili renalnom funkcijom ili u oboljelih od hipotireoidizma preporu�uje se primjena umanjenih doza nitrazepama, 2,5-5 mg (1/2 do 1 tableta) prije spavanja.
Op�te napomene:
- Terapiju treba zapo�eti s najni�om preporu�enom dozom, a trajanje terapije treba biti �to kra�e (primjena lijeka du�a od 4 sedmice zahtijeva ljekarsku procjenu pacijentovog zdravstvenog stanja i eventualne potrebe za produ�enjem terapije).
- Obavezan je postepeni prekid terapije (smanjivanje doze nitrazepama do potpunog prekida primjene lijeka).

Epilepsija u djece:
90-100%-tna redukcija frekvencije javljanja miokloni�kih epilep-ti�kih napada potvr�ena je u djece koja su primjenjivala nitrazepam. Preporu�ena inicijalna doza uz ovu indikaciju iznosi 0,5 mg/kg/dan, a efektivna doza odr�avanja 0,3-3 mg/kg/dan. Evidentiran je pozitivan terapijski u�inak nitrazepama i u tretiranju drugih vrsta epilepti�kih napada u djece koja ne reaguju na standardnu antiepilepti�ku terapiju.

Predoziranje
Simptomi: pospanost, smetenost, dizartrija, letargija, ataksija, hipotonija,hipotenzija, depresija respiracije i rijetko koma.
Terapija: indukcija povra�anja ili gastri�na lava�a su efikasne samo ako se primjene neposredno nakon predoziranja (u okviru jednog sata). Primjena aktivnog uglja se pokazala korisnom. Pacijenta treba tretirati intenzivnom simptomatskom terapijom u cilju odr�avanja kardiovaskularne, respiratorne i renalne funkcije kao i balansa elektrolita. Ako postoji respiratorna depresija pacijenta treba mehani�ki ventilirati. Specifi�ni antidot je flumazenil (izuzev u pacijenata s epilepsijom koji primjenjuju nitrazepam).

Posebna upozorenja
Nitrazepam treba oprezno ordinirati starijim i nemo�nim pacijentima, kao i onim s organskim promjenama CNS-a. Poseban oprez i stalan ljekarski nadzor zahtijeva primjena nitrazepama u osoba u �ijoj anamnezi postoji evidencija o zloupotrebi lijekova, alkohola ili droga. Dugotrajni tretman ve�im dozama nitrazepama mo�e dovesti do sindroma ovisnosti. Terapiju nitrazepamom treba postepeno prekinuti (smanjivanje doze do potpunog prekida primjene lijeka). Nagli prekid terapije mo�e izazvati niz neprijatnih simptoma uklju�uju�i i nevoljne pokrete, parestezije, promjene u percepciji, smetenost i perzistentni tinitus.

INTERAKCIJA SA DRUGIM LIJECIMA:.
Lijekovi koji uti�u na CNS (neuroleptici, trankvilizeri, antidepresivi, hipnotici, analgetici i anestetici, antiepileptici i sedativni antihistaminici): poja�an depresivni u�inak na CNS; po potrebi treba izvr�iti adekvatno prilago�avanje doza.
Teofilin: umanjena efikasnost nitrazepama; savjetuje se primjena ve�ih od uobi-�ajenih doza nitrazepama. Ekstrakt valerijane: pove�ana depresija CNS-a ili umanjena efikasnost nitrazepama; istovremena primjena zahtijeva oprez.
Alkohol: ne smije se konzumirati u toku terapije.

KONTRAINDIKACIJE:
- preosjetljivost na aktivnu ili pomo�ne komponente lijeka
- miastenija gravis
- depresija disanja
-"Sleep apnea syndrom" (sindrom prestanka disanja pri spavanju)
- akutna porfirija
Trudno�a i dojenje
Nitrazepam prolazi placentarnu barijeru. Ne preporu�uje se primjena nitrazepama u trudno�i, posebno u toku prvog i posljednjeg trimestra, osim kod postojanja stroge indikacije (kada ljekar procijeni da korist primjene lijak za majku nadilazi mogu�i rizik za plod). Nitrazepam se izlu�uje u maj�ino mlijeko. Dojilje u kojih je indicirana primjena nitrazepama trebaju prekinuti dojenje i primijeniti vje�ta�ku ishranu dojen�eta.

Uticaj na psihofizi�ke sposobnosti pacijenta
Lijek uti�e na psihofizi�ke sposobnosti pacijenta. Nitrazepam smanjuje sposobnost izvo�enja finih pokreta i radnji koje zahtijevaju mentalnu budnost i dobru koordinaciju, kao �to su upravljanje motornim vozilom ili ma�inom, te na taj u�inak lijeka treba posebno upozoriti pacijenta.

�uvanje
�uvati na temperaturi do 25�C. Lijek �uvati van dohvata djece.

Na�in izdavanja lijeka Lijek se izdaje samo uz ljekarski recept.

Pakovanje: Kutija s 10 tableta.

Zavist, ljutnja, strah i ostale lo�e emocije mogu vam poslu�iti da bolje upoznate sebe i otkrijete �to vas zapravo mu�i.

Vjerovali ili ne, i negativne emocije mogu pozitivno djelovati na va� �ivot. Me�utim, treba znati �to u�initi s njima kad vas zasko�e. Iako mo�da zvu�i kao savjet iz priru�nika za samopomo�, ali doista je potrebno nau�iti voljeti i svoje negativne osje�aje. Oni, naime, mogu biti i dobri za vas.

Zavist
Bilo da �udite za nogama kakve ima Elle McPherson ili mu�em najbolje prijateljice, �elja za ne�im �to pripada nekom drugome mo�e vas potpuno preplaviti. No, psiholozi ka�u da �ak i tako stra�na emocija ima svoju dobru stranu. Odgajani smo tako da zavist i ljubomoru ne iskazujemo, pa kad se pojavi, nastojimo je potisnuti. Kad je jednom "progutamo", ona postaje gorka i razorna. Me�utim, zavist je sasvim prirodna i �ak vrlo korisna, jer ukazuje na ono �to nam nedostaje u �ivotu. Najprije je potrebno priznati sebi da u nama postoji zavist zbog ne�ijeg mu�a, automobila ili pla�e. Nakon priznanja, prestanite razmi�ljati o zavisti i upitajte se za �ime zapravo �eznete i poku�ajte na�i obja�njenje za�to se ta emocija pojavila. Recimo, zavidite li prijateljici kojoj mu� redovito masira stopala nakon napornog dana, razmislite nedostaje li nje�nosti u va�oj vezi. To svakako mo�e biti po�etak rasprave o va�im potrebama s partnerom.

Ljutnja
Po�nete li dan prepirkom s partnerom, potom razdra�eni odete na posao i iskalite se na kolegi, upitat �ete se �to uop�e pozitivno mo�e postojati u ljutnji. Osje�aj ljutnje mo�e biti rezultat visokog samopouzdanja. Ako je ljutnja usmjerena na voljenu osobu, to govori da se osje�ate toliko sigurni da i nju uklju�ujete u svoju ljutitu pri�u. Ako je ljutnja usmjerena na nekog nepoznatog, u�init �e vam se da ste jaki i sigurni u sebe te da tako zahtijevate svoja prava. No, �rtva va�eg izljeva ljutnje ne�e se slo�iti s tim. Ta �e osoba vjerojatno biti uvrije�ena agresivnim postupkom. Rje�enje je u priznavanju vlastita osje�aja ljutnje. Taj osje�aj potom treba usmjeriti u pravcu povoljnijem za vas.

Srame�ljivost
U najbla�em �e vas obliku srame�ljivost sprije�iti da prigovorite na lo�oj usluzi u restoranu. Te�ak oblik srame�ljivosti je onaj koji vas paralizira i zbog kojeg nemate nikakvu mogu�nost obrane, pa vas tako slabe, partner i kolege mogu �ak i zlostavljati. Srame�ljivost, ka�u psiholozi, posljedica je manjka osje�aja �ivotnog postignu�a. Srame�ljivi ljudi �esto ka�u kako bi dali sve na svijetu da mogu postati prirodno otvoreni. U stvari, srame�ljivost je krasna osobina i �esto je vezana uz druge lijepe osobine, poput sposobnosti slu�anja drugih i suosje�ajnosti. Mnogi ljudi vi�e vole biti u blizini nje�nih ljudi negoli u dru�tvu nametljivaca. Mnogo vam mo�e pomo�i ve� i svijest o tome koliko srame�ljivost ima lijepih strana.

Strah
Promjene posla, preseljenje u drugi grad ili prekid ljubavne veze - sve su to velike odluke koje nam bude i mnoge strahove. Stru�njaci smatraju da naj�e��e morate �initi upravo ono �to vas najvi�e pla�i. Ka�u, tako�er, da su najzadovoljniji ljudi koji pred sebe stalno postavljaju nove izazove. To, naravno, zna�i da morate izi�i iz svoje sigurnosne zone i pritom se usredoto�iti na ono �to dobivate svladavanjem nekog izazova. Ako vas neki potez vodi do ostvarenja sna iz djetinjstva, dobitka od milijun kuna ili pronalaska istinske ljubavi, onda se svaki naporan posao �ini manjim i lak�im.


Izvor: "Vita Zdravlje"

Anksiozni poreme�aji (AP) predstavljaju skupinu razli�itih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspje�nog lije�enja anksioznih poreme�aja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene �ivotnog stila i bazi�nih uvjerenja pacijenta �esto je nemogu�e posti�i izlje�enje. U aktualnom �lanku pro�itajte vi�e o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i lije�enju anksioznih poreme�aja.

Definicija i klasifikacija

Anksiozni poreme�aji (AP) predstavljaju skupinu razli�itih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Ovdje se ubrajaju tzv. primarni anksiozni poreme�aji kao �to su: fobi�ni anksiozni poreme�aji (agorafobija - F40.0, socijalna fobija - F40.1, specifi�ne fobije - F40.2), zatim pani�ni poreme�aj (F41.0), op�i anksiozni poreme�aj (F41.1), obuzeto-prisilni poreme�aj (F42), akutna reakcija na stres (F43.0), posttraumatski stresni poreme�aj (F43.1), poreme�aj prilagodbe (F43.2), te sekundarni anksiozni poreme�aji kao �to su anksiozni poreme�aj zbog op�eg zdravstvenog stanja (F06.4) i anksiozni poreme�aji prouzro�eni psihoaktivnim tvarima. Katkada je nemogu�e odrediti pravu prirodu poreme�aja pa govorimo o nespecificiranom anksioznom poreme�aju (F41.9).

AP imaju veliko medicinsko, socijalno i ekonomsko zna�enje zbog svoje velike u�estalosti, negativnog utjecaja na kvalitetu �ivota, radno i socijalno funkcioniranje, te velikih indirektnih i direktnih tro�kova.

Epidemiologija

Prevalencija AP varira u razli�itim sredinama. Za agorafobiju (AF) navodi se �ivotna prevalencija oko 1-2%, za specifi�ne ili jednostavne fobije (JF) oko 10%, za socijalne fobije (SF) oko 13%, za pani�ni poreme�aj (PP) oko 3.5%, za generalizirani ili op�i anksiozni poreme�aj (GAP) oko 5%, obuzeto-prisilni poreme�aj (OBP) oko 2.5%, posttraumatskog stresnog poreme�aja (PTSP) od 1-14%.

Patofiziologija

Dokazana je uloga genetskih �imbenika u nastanku primarnih anksioznih poreme�aja. Velika va�nost pridaje se predispoziciji ili sklonosti neke osobe ka anksioznom reagiranju u stresogenim �ivotnim situacijama. Psihoanaliti�ke teorije pretpostavljaju nesvjesni intrapsihi�ki konflikt koji je u svezi s neprihvatljivim seksualnim ili agresivnim impulsima.

Najpoznatije psihoanaliti�ke teorije su:

1. teorija o transformaciji libida u anksioznost (neiskori�tena seksualna energija),
2. signalna teorija anksioznosti (upozorenje na nesvjesne impulse i opasnost),
3. teorija o poro�ajnoj traumi kao prototipu anksioznosti,
4. separaciona teorija anksioznosti (strah od odvajanja).

Bihejvioralne teorije pridaju va�nost hipersenzibilizaciji i kondicioniranju kada dolazi do vezivanja reakcije straha i anksioznosti tijekom nekog neugodnog i traumatskog iskustva na prethodno neutralne stimuluse. Prema kognitivnim teorijama anksiozni poreme�aji uzro�no su povezani s negativnim mislima ili bazi�nim uvjerenjima pacijenta o sebi i/ili svijetu. Biologijske teorije anksiozne poreme�aje dovode u svezu s poreme�ajem u neuronalnoj komunikaciji i disbalansom ekscitacijskih i inhibicijskih neurotransmitorskih sustava. Zanimljiva je hipoteza o pomaku senzitivnosti benzodiazepinskih receptora, te pretjeranom stvaranju anksiogenih tvari, odnosno smanjenju endogenih anksioliti�kih tvari u mozgu. Va�na uloga se pripisuje i disfunkciji lokus ceruleusa i noradrenergi�nih struktura (tzv. teorija la�nog alarma), ali i nukleus rafe i serotoninergi�nih struktura (terapijski u�inak selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina - SSRIs).

Klini�ka slika

Anksiozni poreme�aji mogu se o�itovati u vidu kontinuirane anksioznosti (GAP, PTSP, ASP), ili epizodi�ne (paroksizmalne) anksioznosti u bilo kojoj situaciji (PP, PTSP), ili samo u odre�enim situacijama (JF, SF, AF,) kao i mije�anim slikama (PP s AF, GAP s PP). Razlikujemo akutne od kroni�nih anksioznih poreme�aja.

Raznovrsni su simptomi psihi�ke (osje�aj strepnje, unutarnjeg nemira, tjeskobe, zabrinutosti, napetosti, nervoze, neugodnog i��ekivanja) i somatske anksioznosti i straha �to se javljaju u anksioznim poreme�ajima u vrlo razli�itim kombinacijama

vegetativnih ili autonomnih:
01. palpitacije, lupanje srca ili tahikardija,
02. znojenje,
03. drhtanje ili osje�aj treperenja,
04. suha usta kad nisu posljedica uzimanja lijekova ili dehidracije;
abdominalnih i torakalnih:
05. te�ko�e u disanju,
06. osje�aj nedostatka zraka ili ote�anog disanja;
07. bol u prsima ili nelagoda,
08. mu�nina ili abdominalni distres (npr. kruljenje crijeva),

mentalnih:
09. osje�aj vrtoglavice, nestabilnosti, omaglice ili gubitka kontrole,
10. osje�aj derealizacije ili depersonalizacije,
11. strah od gubitka kontrole, ludila ili nestanka,
12. strah od smrti;

op�ih:
13. napadaji topline ili hladno�e,
14. osje�aj obamrlosti ili bockanja po tijelu,

mi�i�no-tenzionih:
15. napetost ili bol u mi�i�ima,
16. nemir ili nemogu�nost opu�tanja,
17. osje�aj kao da je na rubu,
18. osje�aj knedle u grlu ili ote�anog gutanja;

i drugih nespecifi�nih simptoma:
19. pretjerane reakcije ili prepasti na mala iznena�enja,
20. pote�ko�e koncentracije ili osje�aj praznine u glavi zbog briga i anksioznosti,
21. perzistentna razdra�ljivost,
22. ote�ano usnivanje zbog briga.

Anksioznost mo�e biti povezana i s neugodnim, ne�eljenim i samonametaju�im mislima i prisilnim radnjama i ritualima kao �to je to slu�aj u obuzeto-prisilnom poreme�aju. Prisilna zami�ljanja zastra�uju�ih scena (ubojstva, samoubojstva, bizarni seksualni odnosi i druge radnje) mogu izlu�ivati oboljele. Naj�e��e prisilne radnje koje su usmjerene na smanjenje ili neutraliziranje tjeskobe koje izazivaju prisilne misli su �i��enje i pranje, provjeravanje ne�ega, brojanje, skupljanje i gomilanje razli�itih predmeta, dodirivanje, itd.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju dogovorenih kriterija prema Me�unarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ili DSM-IV Ameri�kog psihijatrijskog udru�enja (APA).

Prema MKB-10 dijagnosti�ki kriteriji za agorafobiju su strah ili izbjegavanje najmanje 2 od situacija kao �to su mno�tvo ljudi, javna mjesta, putovanja i odlazak od doma pri �emu moraju biti prisutna i najmanje 2 od anksioznih simptoma navedenih u klini�koj slici barem u jednoj od fobi�nih situacija.

Dijagnoza socijalne fobije postavlja se na temelju straha ili izbjegavanja razli�itih socijalnih situacija jer pacijent vjeruje da �e biti u centru pa�nje ili da �e se obrukati, posramiti ili ispasti glup (jedenje u restoranima, nastup na javnim mjestima, zabave, sastanci, itd.) pri �emu moraju biti prisutna jo� najmanje 2 od sljede�a 3 simptoma: crvenjenje ili tresenje, strah od povra�anja i nagon na mokrenje ili defekaciju ili pak strah od njih.

Dijagnoza jednostavne fobije postavlja se na temelju straha ili izbjegavanja nekih specifi�nih situacija ili objekata pri �emu su prisutni simptomi anksioznosti navedeni u klini�koj slici.

Dijagnoza pani�nog poreme�aja postavlja se na temelju postojanja pani�nih ataka (napadaja) ili epizoda jake anksioznosti ili straha koje po�inju naglo i bez povoda, svoj maksimum dosti�u za nekoliko minuta i spontano prolaze za nekoliko desetaka minuta pri �emu moraju biti prisutna najmanje 4 od prvih 14 u klini�koj slici navedenih anksioznih simptoma, a od toga barem 1 vegetativni.

Dijagnoza generaliziranog anksioznog poreme�aja postavlja se na temelju postojanja izra�ene napetosti, strepnje i zabrinutosti oko svakodnevnih �ivotnih situacija i problema u trajanju od najmanje 6 mjeseci i uz prisustvo najmanje 4 od navedena 22 simptoma.

Dijagnoza obuzeto-prisilnog poreme�aja postavlja se na temelju prisustva opsesivnih misli i kompulzivnih radnji tijekom ve�ine dana u razdoblju od najmanje 2 tjedna. Prisilne misli izazivaju tjeskobu, kao i ne izvr�avanje prisilnih radnji i rituala.

O akutnom stresnom poreme�aju radi se kada se simptomi anksioznosti pojave odmah nakon traume, traju najmanje 2 dana i povla�e se unutar 4 tjedna. Kada simptomi traju dulje od 4 tjedna postavlja se dijagnoza posttraumatskog stresnog poreme�aja ako su prisutni simptomi ponovnog pro�ivljavanja psihotraume u snovima ili na javi, izbjegavanje svega �to podsje�a na traumatsku situaciju i stanje poja�ane pobu�enosti.

Diferencijalna dijagnoza

Anksioznost mo�e biti prisutna kao simptom ili sindrom u cijelom nizu razli�itih primarno tjelesnih i neurolo�kih bolesti i zna�ajno utjecati kako na stupanj patnje bolesnika tako i na ishod lije�enja. S druge strane primarno anksiozni poreme�aji mogu imitirati razli�ite primarno tjelesne ili neurolo�ke bolesti i potaknuti na obavljanje brojnih skupih pretraga.
Pani�ni poreme�aj mo�e imitirati sr�ani infarkt, tranzitorne ishemi�ne atake mozga, pulmonalnu emboliju, paroksizmalnu supraventrikularnu tahikardiju, tzv. parcijalnu epilepsiju, hipoglikemi�ne epizode, feokromocitom, mastocitozu, karcinoidni sindrom, hipertireozu. Pani�ne atake mogu biti posljedica zlouporabe razli�itih droga, npr. kokaina, amfetamina, itd., ali i marihuane i alkohola. Isto tako pretjerano uzimanje kofeina mo�e dovesti do pani�nih ataka. Mogu biti i simptom sustezanja od alkohola.
Neprepoznati i nelije�eni anksiozni poreme�aji �esto dovode do alkoholizma i tabletomanije.

Lije�enje

Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspje�nog lije�enja anksioznih poreme�aja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene �ivotnog stila i bazi�nih uvjerenja pacijenta �esto je nemogu�e posti�i izlje�enje. Nekada se dr�alo kako je depresija primarna indikacija za primjenu antidepresiva, a anksiozni poreme�aji za primjenu anksiolitika. Danas je taj stav posve promijenjen tako da antidepresivi, prije svega SSRIs predstavljaju temeljnu psihofarmakoterapiju anksioznih poreme�aja, posebice u fazi stabilizacijske faze lije�enja i prevencije novih epizoda bolesti.

Benzodiazepini imaju va�nu ulogu ako se racionalno primjenjuju u lije�enju akutne faze bolesti zbog svojega brzog i djelotvornog u�inka na otklanjanje akutnih simptoma anksioznosti. Kada se nakon akutne faze kombiniranog lije�enja antidepresivima i benzodiazepinima eliminiraju simptomi bolesti benzodiazepine treba postupnim smanjivanjem doze isklju�iti, a terapija odr�avanja i profilakti�na primjena provode se antidepresivima. Niskopotentni benzodiazepini kao �to je primjerice oksazepam djelotvorni su prije svega u stanjima kontinuirane anksioznosti, npr. generalizirani anksiozni poreme�aj, akutni stresni poreme�aj, itd., dok su u stanjima epizodi�ne anksioznosti, prije svega za lije�enje pani�nog poreme�aja djelotvorniji visokopotentni benzodiazepini (alprazolam, klonazepam, lorazepam). Oksazepam je zbog svoje specifi�ne farmakokinetike anksiolitik jako dobre podno�ljivosti, a posebice je prikladan za lije�enje kontinuirane anksioznosti u osoba starije �ivotne dobi, te u bolesnika s o�te�enom jetrom.

U lije�enju mije�anih anksiozno-depresivnih poreme�aja dobri rezultati posti�u se i s primjenom maprotilina. Maprotilin se kao tzv. no�ni antidepresiv zbog dobrog u�inka na san mo�e vrlo dobro kombinirati s dnevnim antidepresivima iz skupine SSRIs. Primjena maprotilina mo�e omogu�iti pacijentima s generaliziranim anksioznim poreme�ajem lak�e skidanje s benzodiazepina.

Veoma va�na zada�a lije�nika primarne zdravstvene za�tite i obiteljske medicine jest u prepoznavanju i lije�enju svih blago do umjereno izra�enih anksioznih poreme�aja, prije svega op�eg anksioznog poreme�aja, pani�nog poreme�aja, mije�anog anksiozno depresivnog poreme�aja i akutnog stresnog poreme�aja.

Izvor: plivamed.net

Tjeskoba i strepnja

Ubraja se medu naj�e��e pshi�ke poreme�aje. Oboljeli �ive u napetom i��ekivanju da �e se ne�to stra�no dogoditi. Crne slutnje i zebnja gu�e radost �ivljenja. Ipak, djelotvorna pomo� postoji!

Generalizirani ili op�i anksiozni poreme�aj o�ituje se slobodno lebde�im i neodre�enim strahom, stra�ljivim i��ekivanjem, tjeskobom i strepnjom, unutra�njim nemirom, psihomotornom napeto��u, hiperaktivno��u, autonomnog �iv�anog sustava i specifi�nim oblicima pona�anja. Op�i anksiozni poreme�aj (OAP) je naj�e��i oblik straha koji spada i medu naj�e��e psihijatrijske poreme�aje.

Tko oboljeva?

Prevalencija se procjenjuje na 2,3 - 6,4 %. �e��e je zastupljen u �ena u op�oj populaciji. Po�etak bolesti obi�no je postupan. Naj�e��e se javlja u kasnim dvadesetim ili tridesetim godinama odnosno kasnim tinejd�erskim godinama.

Koji su uzroci?

Kako i za�to nastaje generalizirani anksiozni poreme�aj nije jo� u potpunosti jasno. Velika va�nost pridaje se predispoziciji ili sklonosti neke ososbe ka anksioznom reagiranju i stresogenim �ivotnim doga�ajima. Stresogeni �ivotni doga�aji podudaraju se s pojavom generaliziranog anksioznog poreme�aja u 50% pacijenata i igraju va�nu ulogu odr�avanju ovog poreme�aja. Dogadaji koji imaju zna�enje budu�e opasnosti u velikoj mjeri izazivaju anksioznost.

Najpoznatije psihoanaliti�ke teorije koje obja�anjavaju strah su:
- teorija o transformaciji libida u anksioznost (neiskori�tena seksualna energija).
- signalna teorija anksioznosti (upozorenje na nesvjesne impulse i opasnost).
- teorija o poro�ajnoj traumi kao prototipu anksioznosti.
- separaciona teorija anksioznosti (strah od odvajanja)
Bihejvioralne teorije nastanak OAP obja�njavaju vezivanjem odgovora straha za prethodno neutralne stimuluse procesom kondicioniranja (traumatsko kondicioniranje straha). Prema kognitivnim teorijama OAP perzistira zbog na�ina na koji oboljeli razmi�ljaju o simptomima.
Biologijska istra�ivanja ukazuju na poreme�aj u sustavu benzodiazeinski receptor � GABA � kloridni kanal (anksiogene tvari), zatim poreme�aj u noradrenergi�kom sustavu, itd. Dokazana je i uloga genetskih �imbenika.

Kako se poreme�aj o�ituje ?

O�ituje se do�ivljavanjem neodredenog straha koji preplavljuje oboljelog kao da ga potpuno obuzima i oboljeli kao da lebdi u njemu slobodno lebde�i ne znaju�i podrijetlo ni razloge straha. Stra�ljivo i��ekivanje oboljeli opisuje kao neku strepnju da �e se ne�to stra�no dogoditi. Opet svepro�imaju�i strah cini da su oboljeli potpuno paralizirani, osje�aju bespomo�nost i nesigurnost. Prisutni su jo� i razdra�ljivost, pote�ko�e u koncetraciji, smetnje u komuniciranju s okolinom, smetnje spavanja, ko�marni snovi i sl. Simptomi psihomotorne napetosti o�ituju se osje�ajem unutarnjeg pritiska, kao da �e puknuti, kao da im ne�to iznutra pritiska grudi, zatim podrhtavanjem pojedinih dijelova ili cijelog tijela, agitacijom, nemogu�no��u da budu mirni, na jednom mjestu, bolovima u mi�i�ima, brzim zamaranjem. Hiperaktivnost autonomnog �iv�anog sustava prepoznaje se po prisustvu simptoma kao �to su povr�no disanje, osje�aj nedostatka zraka, palpitacije i tahikardija, znojenje, vla�ni dlanovi, suha usta, vrtoglavica i osje�aj mutno�e, u glavi, mu�nina, proljev, valovi vru�ine i topline u tijelu, u�estalo mokrenje, te�ko�e gutanja, osje�aj knedle u grlu. Oboljeli razviju i specifi�no pona�anje koje karakterizira poja�an oprez, nestabilnost, sumnji�avost, �to sve upu�uje na to da je osoba pro�eta anksiozno��u.

Dijagnosti�ki kriteriji za generalizirani anksiozni poreme�aj

A. Pretjerana anksioznost (zabrinutost, napetost, strahovanje ili boja�ljivo i��ekivanje) u vezi sa svakodnevnim aktivnostima i doga�ajima prisutna ve�inu dana u posljednjih �est mjeseci.

B. Najmanje �etiri od slijede�ih dolje pobrojanih simptoma:

- plapitacije ili lupanje srca, ubrzan rad srca
- znojenje
- tresavica ili drhtanje
- suho�a usta koja nije poslijedica dehidratacije (manjka vode) ili uzimanja lijekova
- pote�ko�e u disanju
- osje�aj nedostatka zraka
- bol ili nelagoda u prsi�tu
- mu�nina ili nelagoda u trbuhu
- osje�aj vrtoglavice, nestabilnosti, nesvjestice ili o�amu�enosti
- osje�aj nestvarnosti okoline ( derealizacija ) ili vlastite li�nosti kao da nije tu ( depersonalizacija )
- strah od gubitka kontrole ili svijesti, strah od ludila
- strah od smrti
- osje�aj vru�ine ili zimice
- osje�aj umrtvljenosti ili mravinjanja u tijelu
- napetost mi�i�a ili bol
- uznemirenost i nesposobnost opu�tanja
- osje�aj napetosti, na rubu �ivaca
- osje�aj grudve (knedle) u grlu ili pote�ko�e gutanja
- pretjerana reakcija na mala iznena�enja i reakcije prepasti
- pote�ko�e koncentracije ili mentalna odsutnost zbog zabrinutosti ili tjeskobe
- perzistentna razdra�ljivost
- pote�ko�e usnivanja zbog zabrinutosti

Izvor: zdravljeizivot.com

Odakle po�eti? Znamo i sami koliko je �ovjek zamr�ena pojava. I sama definicija li�nosti jako je slo�ena. Neki stru�njaci smatraju npr. da je besmisleno davati �ture definicije ne�eg tako kompliciranog i dinami�nog kao �to je ljudska li�nost. Osim toga, psiholozi i psihijatri iz te skupine predla�u cijele svoje teorije, dakle cijeli svoj opus djela, kao definiciju li�nosti. Ipak, neki su poku�ali dati krate definicije li�nosti koje su proiza�le iz tradicije stvaranja definicija o razli�itim stvarima i prirodnim pojavama.

"Li�nost je dinami�ka organizacija unutar pojedinca onih psihofizi�kih sustava koji odre�uju njegove specifi�ne prilagodbe okolini" - Allport.

"Li�nost predstavlja jedan sustav relativno trajnih dispozicija da se do�ivljavaju, razlikuju ili manipuliraju stvarni ili percipirani aspekti okoline pojedinca, uklju�uju�i i njega samog" - Bronfenbrenner.

"Li�nost je ono �to dozvoljava predvi�anje ne�eg �to �e neka osoba u�initi u danoj situaciji (...) Li�nost se odnosi na cjelokupno pona�anje pojedinca kako javno tako i ono ispod ko�e" - Cattel.

"Li�nost je vi�e ili manje stabilna i trajna organizacija karaktera, temperamenta, intelekta i fizi�ke konstitucije neke osobe koja odre�uje njegovu osobitu prilagodbu svojoj okolini" - Eysencek.

"... ukupan zbroj obilje�ja pojedinca i na�ina pona�anja koji po svojoj organizaciji ili obrascu opisuju jedinstveni na�in prilago�avanja tog pojedinca njegovoj okolini" - Hilgard.

"... relativno trajan obrazac ponovljivih me�upersonalnih situacija koje obilje�avaju ljudski �ivot" - Sullivan.

I da ne duljimo. Nadam se da ste stekli uvid u zamr�ena tuma�enja ne�eg svakodnevnog i op�e prisutnog; ljudske li�nosti. Ne�emo se zamarati problemima znanstvene nomenklature, problemima s kojima se susre�u psiholozi u prou�avanju prirode li�nosti i sl.

Dalje �emo spomenuti poreme�aje li�nosti i njihovu osnovnu podjelu. No, prije toga poku�at �emo ukratko sa�eti sve gore citirane definicije li�nosti. Prema tome, li�nost bi bila skupina karakteristika koje odre�uju pona�anja, misli i emocije svake osobe.

Kad smo otprilike definirali li�nost, sada mo�emo ne�to re�i i o poreme�ajima li�nosti.

Poreme�aji li�nosti
Poreme�aj li�nosti prisutan je kad su crte li�nosti neprilagodljive i kad nisu fleksibilne, uzrokuju�i tako ozbiljne pote�ko�e na socijalnom i poslovnom planu ili subjektivne pote�ko�e.

Kako prepoznati poreme�aj li�nosti?
Osobe s poreme�ajem li�nosti imaju pote�ko�a na poslu, �to se o�ituje vi�kom aktivnosti, "ubijanjem" od rada ili upravo suprotno, kada osoba radi daleko ispod svojih mogu�nosti. Osim na poslovnom planu pote�ko�e kod ovakvih osoba javljaju se i na dru�tvenom planu. One te�ko sklapaju nova poznanstva, a te�ko zadr�avaju stare odnose. Osobe koje se dru�e s njima te�ko ih podnose i �esto im "idu na �ivce" svojim nerazumljivim postupcima. Op�enito, bolesnici s poreme�ajima u li�nosti te�ko podnose stres bilo kakve prirode.

Podjelu poreme�aja li�nosti koju �emo navesti izvedena je iz "Dijagnosti�kog i statisti�kog priru�nika za mentalne poreme�aje", 4. izdanje (DSM-IV) (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4th edition).

U DSM-IV opisano je 10 razli�itih oblika poreme�aja li�nosti. Zbog me�usobnih sli�nosti u crtama li�nosti, njih 10 podijeljeno je u 3 ve�e skupine. Skupinu A sa�injava �udna ili ekscentri�na grupa; skupinu B �ini dramati�na, emocionalna i nepostojana grupa; skupinu C �ini tjeskobna i ustra�ena grupa.

Skupina A. �udna ili ekscentri�na grupa uklju�uje paranoidne, shizoidne i shizotipne poreme�aje li�nosti.
Osobe pogo�ene ovim poreme�ajem koriste obrambene mehanizme projekcije i fantazije, a mogu imati i sklonosti prema psihoti�nim mislima. Projekcija se odnosi na pridodavanja neugodnih misli i osje�aja na drugu osobu (npr. predrasude, paranoja). Fantaziranje se odnosi na stvaranje izmi�ljenog svijeta pomo�u kojeg se osoba nosi sa problemom samo�e. Paranoja je osje�aj proganjanja ili nepo�tenog odnosa od strane okoline (npr. osje�aj da se uvijek govori o njima, da se samo njima smije).

Skupina B. Dramati�na, emocionalna ili nepostojana grupa uklju�uje histrionske, narcisoidne, antisocijalne ili "borderline" poreme�aje li�nosti.
Osobe pogo�ene ovim poreme�ajima koriste obrambene mehanizme poput disocijacije, poricanja, gledanje na svijet "crno-bijelo" (engl. "splitting") i nekontroliranog motori�kog izra�avanja misli i emocija (engl. "acting out"). Disocijacija se odnosi na nesvjesno zaboravljanje neugodnih osje�aja i asocijacija. Proces nijekanja, odnosno poricanja usko je vezan uz mehanizam disocijacije. U poricanju bolesnik odbija primiti na znanje neku misao ili osje�aj, ili pak �eli, ali to ne mo�e. "Splitting" je pojava kada bolesna osoba vidi druge osobe ili kao potpuno dobre ili kao potpuno zle. Takva "romanti�na" podjela svijeta na crno-bijelo ote�ava uspostavljanje kompleksnijih, svakodnevnih ljudskih kontakata i socijalnih veza.
Osim opisanim obrambenih mehanizama osobe se �esto �ale na poreme�aje raspolo�enja.

Skupina C. Tjeskobna i ustra�ena grupa uklju�uje izbjegavaju�e, ovisne i opsesivno-kompulzivne li�nosti.
Osobe zahva�ene ovim problemom koriste obrambene mehanizme izolacije, pasivne agresije i hipohondrijaze. Izolacija je pojava karakterizirana odvajanjem neprihvatljivih ideja ili djela od emocija. Pasivna agresija se javlja kada je otpor neizravan i �esto je okrenut prema sebi. Hipohondrijaza je �esto prisutna kod bolesnika s poreme�ajima li�nosti, posebno kod ovisnih, pasivno-agresivnih bolesnika.

---

Poreme�aji li�nosti - skupina A poreme�aja

U ovom tekstu pobli�e �emo se osvrnuti na poreme�aje li�nosti iz skupine A poreme�aja li�nosti koja uklju�uje shizoidni poreme�aj li�nosti, paranoidni poreme�aj li�nosti i shizotipalni poreme�aj li�nosti.


Shizoidni poreme�aj li�nosti

Ovaj poreme�aj karakteriziran je sveobuhvatnim otu�enjem od socijalne okoline i smanjenom mogu�no��u izra�avanja emocija u interpersonalnim odnosima koje se javlja u ranoj odrasloj dobi. U�estalost ovog problema te�ko je utvrditi, prvenstveno �to osobe zahva�ene ovim poreme�ajem ne �ele ili ne osje�aju potrebu zatra�iti stru�nu pomo�.

Za ovaj oblik poreme�aja li�nosti karakteristi�an je izostanak �elje ili u�ivanja u bliskim me�uljudskim odnosima, izbor aktivnosti koje uklju�uju samala�ki na�in �ivljenja, manjak �elje za seksualnim iskustvima s drugim osobama, nedostatak u�ivanja i odu�evljenja u ve�ini aktivnosti, manjak bliskih prijatelja, o�ita nezainteresiranost, emocionalna hladno�a i otu�enost. Da bi se postavila dijagnoza spomenutog poreme�aja potrebno je utvrditi najmanje 4 nabrojena simptoma.

Ovakvi bolesnici problemati�ni su za lije�enje. Bolni�ko okru�enje i lije�ni�ki, psihijatrijski tretman �esto shva�aju kao napad na njihov svijet. Stoga �esto bije�e iz zdravstvenih ustanova.

Kao po�etno lije�enje preporu�a se individualna psihoterapija. Najbolja metoda lije�enja bila bi grupna terapija ako je oboljela osoba mo�e podnijeti.


Paranoidni poreme�aj li�nosti

Paranoidni poreme�aj li�nosti ozna�ava duboko i neosnovano sumnji�enje i nepovjerenje u ljude, preosjetljivost na druge osobe i nemogu�nost izla�enja na kraj sa osobnim emocijama. Osobe zahva�ene ovim problemom ne pokazuju znakove psihoti�nosti, niti shizofrenije. Iako paranoidne osobe zadr�avaju mo� urednog opa�anja svoje okoline, oni kao po pravilu sva djelovanju drugih osoba krivo interpretiraju kao namjerno poni�avaju�e ili prijete�e. Ovakve osobe �esto pristupaju misti�nim religioznim skupinama, pseudoznantsvenim i kvazipoliti�kim skupinama, �to ih �ini jo� izoliranijima od zajednice i poja�ava osje�aj neprijateljstva drugih prema njima samima.

Simptomi karakteristi�ni za ovaj poreme�aj uklju�uju sumnju na iskori�tavanje i zlobnost drugih osoba, naravno bez dovoljnih dokaza u stvarnosti. Uz to se javlja i preokupacija s neopravdanim dvojbama (npr. o iskrenosti svojih prijatelja ili radnih kolega). Naravno da se takve osobe odbijaju povjeravati drugima jer bolesno vjeruju da �e sve informacije koje bi kazali nekome kasnije biti iskori�tene protiv njih samih. Takve osobe nalaze povoda za osje�aj ugro�enosti ili poni�avanja i u najbezna�ajnijim gestama, rije�ima ili doga�ajima. Uz to su prisutni stalno gun�anje, percipiranje napada na vlastiti karakter i reputaciju koji nisu o�iti drugim osobama, a kao posljedica takvih rezoniranja, i brzih, ljutitih ispada ili protunapada. Vjernost bra�nog druga ili seksualnog partnera pra�ena je stalnom sumnjom, bez upori�ta i dokaza u stvarnosti. Za postavljanje dijagnosze potrebna je prisutnost barem 4 spomenuta simptoma.

Osobe pogo�ene paranoidnim poreme�ajem li�nosti rijetko sami tra�e pomo� i lije�enje. Ipak, ako zatra�e lije�enje, individualna psihoterapija je jedini na�in da se po�ne. Povremeno mogu podnositi i grupne terapije. Antipsikoti�ne lijekove opravdano je primijeniti tek u stadijima uznemirenosti bolesnika.


Shizotipalni poreme�aj osobnosti

Glavna osobina shizotipalnog poreme�aja li�nosti jesu "�udni" oblici pona�anja, razmi�ljanja i op�e pojave bolesne osobe. Nabrojene karakteristike nisu dovoljne ekstremne da bi se mogle svrstati u shizofreniju, a ne javljaju se ni psihoti�ne epizode.
Smatra se da oko 3% populacije pati od ovog poreme�aja.

Poreme�aj je trajno karakteriziran nedostatkom socijalnih i interpersonalnih kontakata. Simptomi prisutni kod ovog poreme�aja uklju�uju ideje odnosa, �udna vjerovanja i magijska razmi�ljanja (vjerovanje u vidovitost, telepatiju, razna praznovjerja, postojanje "�estog �ula"). Prisutno je i �udno razmi�ljanje uz �udan govor (metafori�na, preop�iran, stereotipan). Osim toga, javlja se i podozrivost, neprimjereni i suspregnuti afekti. Pona�anje i pojavnost takvih osoba je neuobi�ajeno i �udno. Sve to uzrokuje manjak bliskih prijatelja, uz prisutnost izra�ene i jake socijalne tjeskobe koja vjerojatno proizlazi iz paranoidnih strahova.

Grupna terapija je metoda lije�enje za ove bolesnike, i prema rezultatima provedenih istra�ivanja, daje bolje rezultate od individualne psihoterapije. Ipak, neki bolesnici ne mogu tolerirati grupnu terapiju.

---

Poreme�aj li�nosti - skupina B poreme�aja

Ovdje �emo se osvrnuti na poreme�aje li�nosti iz skupine B, tzv. dramati�ne, emocionalne i erati�ne skupine. Ova skupina poreme�aja obuhva�a �etiri osnovna poreme�aja, a to su histrionski, narcisoidni, antisocijalni i borderline oblik poreme�aja li�nosti.

Sve te poreme�aje povezuje zajedni�ka tendencija kori�tenja nekih obrambenih mehanizama li�nosti poput disocijacije, negiranja, �splitting-a� i fenomena poznatog pod nazivom �acting out�. Osim spomenutih obrambenih mehanizama me�u navedenim poreme�ajima li�nosti �esti su i poreme�aji raspolo�enja i tzv. somatizacijski poreme�aj.


Histrionski poreme�aj li�nosti

Ovakve osobe tra�e pa�nju i iskazuju izrazitu emocionalnost. Njihove emocije su plitke i �esto se mijenjaju. Naj�e��e se radi o privla�nim i zavodljivim osobama, s prenagla�enom brigom za svoj vanjski izgled.

Prisutan je sveobuhvatni na�in pona�anja jako izra�ene emocionalnosti i stalnog tra�enja pa�nje koji po�inje u vrijeme ranije odrasle dobi. Karakteristi�no za ovaj poreme�aj jest osje�aj nelagode kada osoba nije u centru pa�nje, interakcija s drugim osobama koja se mo�e okarakterizirati kao neprikladno seksualna, zavodljiva i provokativna. Osim toga osje�aji te osobe su neiskreni, to�nije se opisuju kao plitki i brzo se mijenjaju. Takva osoba konstantno koristi svoj fizi�ki izgled da bi privukla pozornost na sebe. Govor takvih osoba je pun dojmova iako bez detalja. Osim toga, kod ovog poreme�aja javlja se i pove�ana sugestibilnost od strane drugih osoba ili okolnosti i na kraju jako isticanje va�nosti nekih veza i poznanstva.

Uz ove glavne simptome poreme�aja li�nosti �esti su i poreme�aji raspolo�enja i poreme�aji u smislu somatizacije psihi�kih tegoba, odnosno odra�avanja �negativne� psihi�ke energije na organizam.

U lije�enju se koristi psihoterapija, individualna i grupna, ali i lijekovi, posebno antidepresivi.


Narstisti�ki (narcisoidni) poreme�aj li�nosti

Pojedinci s dijagnozom ovog poreme�aja li�nosti imaju osje�aj grandioznosti u svezi s osobnom va�no��u, dok su u isto vrijeme jako osjetljivi na kritiku. Gotovo da ne posjeduju mogu�nost suosje�anja s drugima, a �e��e su zaokupljeni pojavom nego sadr�ajem.

Pogo�ene osobe pokazuju osje�aj grandioznosti, bilo to fantaziranje ili iskazivanje manirama, iskazuju potrebu da im se divi, i manjak suosje�anja koji po�inje u mla�em odraslom dobu.

Takove osobe, kao �to je ve� re�eno, iskazuju grandiozni osje�aj osobne va�nosti, �to se mo�e iskazivati kao pretjerano nagla�avanje osobnih postignu�a i talenata. Zaokupljeni su fantazijama o neograni�enom uspjehu, mo�i, izuzetnosti, ljepoti i idealnoj ljubavi. Oni vjeruju da su posebni i jedinstveni i da ih mogu razumjeti samo osobe visokog statusa, a uz to iskazuju jaku potrebu da im se divi. Tako�er, oni iskazuju nerazumna o�ekivanja podila�enja i automatskog slaganja s njihovim stavovima. Interpersonalni odnosi kojih su oni dio pokazuju eksploatacijski odnos na �tetu drugih osoba. Nedostaje im mogu�nost suosje�anja, dok �esto misle da su im drugi zavidni i ljubomorni na njih. Nije redak ni arogantni nastup.

Kao i kod drugih poreme�aja li�nosti iz ove skupine, pogo�ene osobe pokazuju poreme�aje raspolo�enja. Uglavnom se radi o depresiji i depresivnim raspolo�enjima. Preokupiranost vlastitom pojavom izuzetno jako je izra�ena. Osim toga javlja se i problem somatizacije.

U lije�enju se koristi individualna i grupna psihoterapija.


Antisocijalni poreme�aj li�nosti

Osobe koje pate do ovog oblika poreme�aja li�nosti imaju povijest trajnog i kroni�nog antisocijalnog pona�anju u sklopu kojeg se vr�i nasilje nad pravima drugih.
Osnovni poreme�aj kod ovog stanja jest nemogu�nost kontroliranja impulsa. Osobe pogo�ene ovim poreme�ajem pokazuju nedostatak osje�aja prema drugima. Oni su egocentri�ni, sebi�ni i pretjerano zahtjevni. Uz to, �esto se kod njih ne mogu prona�i znakovi tjeskobe, kajanja i krivnje.
Kr�enje prava i zakona zajednice karakteristi�no je za ovaj poreme�aj li�nosti. Pojmovi poput �sociopat� ili �psihopat� koriste se za osobe kod kojeg je posebno izra�eno devijantno antisocijalno pona�anje.
Ovo stanje smatra se do�ivotnim, a za dijagnozu je va�no da je poreme�aj u pona�anju prisutan ve� u adolescenciji.
Osobe koje koriste nelegalne supstance (droge) �esto spadaju u skupinu antisocijalnih poreme�aja. Me�utim, ako je problem te osobe vezan isklju�ivo za zlouporabu droga, i ako osoba osje�a krivlju zbog svog pona�anja onda se dijagnoza antisocijalnog poreme�aja li�nosti mo�e isklju�iti.
Istra�ivanja u SAD-u pokazala su da otprilike 3% mu�karaca pati od ovog poreme�aja.
Pozadina nastanka ovog poreme�aja nije jo� sasvim jasna. �esto postoje podaci o sli�nim poreme�ajima u obitelji. Stoga se danas smatra da u razvijanju ovog poreme�aja ulogu igraju i okoli� u kojem osoba odrasta, ali i genetski faktor. Problemi u obitelji vezani uz alkoholizam tako�er pove�ava rizik od antisocijalnog pona�anja.
Antisocijalno pona�anje mo�e nastati i kao posljedica traume mozga, ili upale mozga (encefalitis).

Lije�enje je potrebno provoditi isklju�ivo na odjelima, a kao u�inkovitija metoda pokazale se grupna terapija.
Osim psihodinamskog pristupa kod nekih bolesnika stanje se mo�e pobolj�ati lijekovima.


�Borderline� ili grani�ni poreme�aj li�nosti

Glavni poreme�aj jest nestabilnost poimanja samog sebe, me�u-osobnih odnosa i raspolo�enja.
Karakteristi�an je uzorak pona�anja obilje�en nestabilno��u me�uljudskih odnosa, poimanja samog sebe, afekata i kontrole afekata �to po�inje u ranoj odrasloj dobi.
Stanje je obilje�eno velikim naporom u izbjegavanju stvarnih ili izmi�ljenih vezanja. Me�uljudski odnosi su nestabilni i intenzivni. Identitet o samom sebi je nestalan i poreme�en. Prisutna je impulzivnost u barem dvije aktivnosti koje su potencijalno �tetne za tu osobu (seks, zlouporaba droga, pre�deravanje). Suicidalno pona�anje mo�e biti prisutno ili pona�anje koje naginje samoranjavanju. Prisutan je kroni�ni osje�aj praznine. Osje�aj ljutnje je intenzivan, bez kontrole i neprikladan za odre�enu situaciju.

Ova vrst poreme�aja prisutna je u 1-2% populacije. Dijagnoza je �e��a dva puta vi�e kod �ena. Uzrok ove vrste poreme�aja najvjerojatnije je poreme�aj u ranom razvoju li�nosti. �est nalaz je te�ko zlostavljanje u djetinjstvu.

U terapiji se koristi psihodinamski pristup, ali i lijekovi.

Definicija manije
Manija je endogena psihoza, rje�e se javlja samostalno, �e��e je udru�ena s depresijom u jedan krug, kao mani�no-depresivna psihoza, pa se tada naziva cirkulatorna (bipolarna psihoza). Manija po�inje u mla�oj dobi, a za nju su karakteristi�ni poreme�aji mi�ljenja, afekta i motorike. Misli naviru bujicom, a raspolo�enje je bez razloga podignuto pa bolesnik zra�i vedrinom, sre�om ili samopouzdanjem. Vremenom se takav bolesnik iscrpljuje.

Definicija mani�no-depresivne psihoze (bipolarnog poreme�aja)
Mani�no-depresivna psihoza (bipolarna psihoza) endogena je du�evna bolest u kojoj se izmjenjuju razdoblja manije i depresije. Spada u te�ke endogene psihoze. Smjenjivanje faza je neodre�eno pa dolazi do kra�ih mani�nih i dugih depresivnih razdoblja, ili obrnuto. Ne o�te�uje bolesnikovu li�nost, a izme�u napada bolesnik izgleda zdrav. Ne�to je �e��a kod debljih osoba. Klini�ka slika ovisi o fazi u kojoj se bolest nalazi, mani�noj ili depresivnoj.
Svijet bi bio jako dosadno mjesto kad bi sva�ije raspolo�enje bilo uvijek isto, ni veselo ni tu�no. Na�e je raspolo�enje rijetko potpuno stabilno - male stvari mogu nas uveseliti, ili iznervirati i rastu�iti. Neke su osobe svjesne pravilnih uzoraka kod promjena svog raspolo�enja. Za neke, prolje�e je razdoblje pobolj�anog raspolo�enja kako se vrijeme po�inje popravljati, a zima je razdoblje slabijeg raspolo�enja kako no�i postaju sve du�e, a dani sve kra�i. Neke �ene mogu primijetiti promjene u svom raspolo�enju ovisno o razli�itim fazama menstrualnog ciklusa. Kod ovih raspolo�enja, nije problem u ponavljaju�i obrascima raspolo�enja, ve� je problem u stupnju povi�enog ili sni�enog osnovnog raspolo�enja i kasnije posljedice odluka ili postupaka koji mogu biti u�injeni u vrlo viskom raspolo�enu (manija) ili pogor�anom raspolo�enju (depresija).

Koji su simptomi?
Va�no je razlu�iti tri elementa ovog poreme�aja:
- depresivni simptomi
- mani�ni simptomi
- ciklusi ova dva raspolo�enja.

Simptomi depresije su opisani u dijelu o depresiji.
Simptomi manije mogu uklju�ivati:
- ushi�enost
- razdra�ljivost
- izmjenjivanje stadija ushi�enosti i razdra�ljivosti - i nazad i to vrlo brzo
- hiperaktivnost
- slaba koncentracija i lako ru�enje koncentracije
- slabije i nikakvo spavanje
- prejedanje
- pove�anje seksualne �elje
- brzo preskakanje s teme na temu tijekom konverzacije - ote�avaju�i osobi koja ga slu�a da ga prati
- brzo govorenje, �to ote�ava razumijevanje rije�i koje izgovara
- grandiozne ideje

Osim toga postoje i ciklusi u kojima se mogu ponavljati. To se mo�e prezentirati u nekoliko razli�itih oblika:

- mije�ani obrazac. Mogu�e je da osoba pati od brojnih mani�nih simptoma, a da u isto vrijeme pati i od te�kih depresivnih misli. Ovo je pogotovo �esto ako osoba osje�a i zna �to joj se doga�a i kroz �to prolazi.
- cikli�ki obrazac. Simptomi manije mogu biti pra�eni simptomima depresije prema gotovo pravilnom uzorku. Ove izmjene raspolo�enja mogu se doga�ati u periodu od jednog dana pa do jednog mjeseca. Rje�i slu�aj je da neki ljudi iskuse samo razdoblja depresije ili manije, ali unutar pravilnih ponavljaju�ih uzoraka.

Kako je �est ovaj poreme�aj?
Oko 1% op�e populacije �e razviti bipolaran poreme�aj za vrijeme svog �ivota. Ako imate krvne srodnike koji boluju od bipolarnih poreme�aja, tada je prilika za razvijanje bolesti ve�a - oko 12% ljudi �iji brat ili sestra pate od bipolarnog poreme�aja razviti �e istu bolest.

�to mogu napraviti za samo-pomo�?

Pratite svoje raspolo�enje
S bilo kojim poreme�ajem koji se ponavlja u ciklusima, pola bitke u svladavanju bolesti predstavlja pra�enje gdje ste u ciklusu u bilo koje vrijeme. Da bi uhvatilo u ko�tac s bipolarnim poreme�ajem, ponekad je potrebno misliti o tom poreme�aju kao �to bi mislili astmati�ar o astmi ili dijabeti�ar o dijabetesu. Oni trebaju poduzimati dnevna pra�enja di�nog kapaciteta ili razine �e�era, i onda planirati �to �e te dalje raditi i kako se pona�ati tog dana.
Sli�no, s bipolarnim poreme�ajem, mo�ete prati va�e raspolo�enje i misli. To vam poma�e da uo�ite promjene u raspolo�enju koje se mogu javiti prije relapsa bolesti. Jo� je mogu�e da do�e do relapsa bolesti, ali sada to mo�ete planirati.

Imati nekoga kome vjerujete tko �e pratiti va�e raspolo�enje
Va�no je imati povjerljivog prijatelja ili njegovatelja. Mo�ete utvrditi mali dogovor; svaki put kad oni uo�e relaps (vra�anje bolesti), oni �e vas na to i upozoriti, nakon �ega oboje mo�ete poduzeti prave korake prema nastupaju�em recidivu. To bi moglo zna�iti uzimanje nekoliko slobodnih dana za odmor, preispitivanje da li ste u zadnje vrijeme previ�e toga preuzeli na sebe i odteretiti se, ili posjetiti psihijatra.

Kakva profesionalna pomo� postoji?
Za osobe kod kojih promjene raspolo�enja jako variraju i ne mogu se uspje�no regulirati tehnikama pra�enja raspolo�enja i misli, stru�njak, psihijatar �e propisati lijek - litij. On ima svojstva stabiliziranja promjena raspolo�enja, ali je vrlo va�no odr�avanje pravilne razine lijeka u krvi. Previ�e lijeka mo�e biti otrovno, dok preniske doze ne�e imati nikakvog utjecaja na promjene raspolo�enja. Iz tih razloga, osobe lije�ene litijem, moraju redovito posje�ivati zdravstvene institucije i provjeravati razine lijeka u krvi.

Izvor: medicina.hr

Koja �e vas namirnica u�initi sretnijima � �okolada ili jabuka? Ukoliko odovorite sa �okolada, va� odgovor je to�an, ali (naravno, uvijek postoji ali) samo ukoliko istinski u�ivate u njoj. Ako vas nakon zadnjeg zalogaja po�ne moriti gri�nja savjest zbog kalorija i masno�a, time �ete poni�titi sve povoljne u�inke koje �okolada ima na va�e raspolo�enje.

No, ima lijeka i za to � uvijek kupujte �okoladu koja ima najmanje 70 posto kakaa, jer ima intenzivan okus pa �e vam i kockica biti dovoljna da zadovoljite �elju za slatkim.

Kakaovac je glavni sastojak svake dobre �okolade, a bogat je flavonoidima i antioksidansima koji pobolj�avaju zdravlje krvnih �ila i smanjuju razinu lo�eg kolesterola u krvi.

Tamnu �okoladu sa 70 posto i vi�e kakaa konzumirajte svaki put kada osjetite potrebu za ovim "slatkim grijehom", a tako�er je upotrebljavajte i pri pripremi kola�a i drugih slastica.

Ljubav i zajednica lije�e i preveniraju depresiju

U dru�tvu se sve �e��e susre�emo s neopravdanom nervozom, tugom, povu�eno��u, izolirano��u. Crna kronika preplavila je medije, a nerijetki su i suicidi. U svagdanjoj �urbi sve je manje vremena za susjeda, prijatelja, dijete, a mnogi se udaljavaju jedni od drugih. Tako svaki �as netko na poslu, u tramvaju ili �ak u krugu obitelji izjavi da je u �depri� i da ga se pusti u miru. �esto se �uje kako netko nema volje ni za �to, u nekom je bezna�u, u strahu. Prema pojedinim istra�ivanjima, depresija se smatra �etvrtim najve�im zdravstvenim problemom u svijetu. S nedavnog skupa psihijatara u Mostaru istaknuto je da svaki �etvrti stanovnik na ovim podru�jima ima anksiozni ili depresivni poreme�aj. O depresiji i drugim poreme�ajima te kako ih nadi�i govori psihijatar dr. Igor Filip�i� koji je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu zavr�io poslijediplomski studij iz psihoterapije, znanstveni poslijediplomski studij u podru�ju biomedicine i zdravstva te doktorski studij o temi �U�estalost depresije i utjecaj lije�enja depresije na kvalitetu �ivota bolesnika koji boluju od kroni�nih somatskih bolesti�. Specijalisti�ki ispit iz psihijatrije polo�io je 2002. na Klinici za psihijatriju u KBC-u Zagreb, gdje i danas radi kao psihijatar. Trenutno je na supspecijalizaciji iz biologijske psihijatrije. Autor je ve�eg broja znanstvenih i stru�nih radova iz podru�ja psihijatrije te sudionik i predava� na brojnim doma�im i stranim znanstvenim skupovima. �lan je brojnih stru�nih udruga te predstavnik mladih psihijatara Republike Hrvatske u Svjetskoj psihijatrijskoj udruzi.

- Depresija se ubraja u naj�e��e psihi�ke bolesti suvremenog dru�tva. Kako je definirati i na koji se na�in o�ituje, zapravo koji su simptomi?
DR. FILIP�I�: Depresija se ubraja u jednu od bolesti koje su najranije opisane u povijesti medicine, a u moderno doba spada u naju�estalije psihi�ke poreme�aje. Depresija je u dana�nje vrijeme, osobito u �enskoj populaciji, postala drugi naj�e��i zdravstveni problem. Tako u ukupnoj populaciji po u�estalosti nalazi se na visokom �etvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine depresija bi mogla po u�estalosti postati drugi zdravstveni problem u svijetu te vode�i zdravstveni problem �enske populacije. Epidemiolo�ka istra�ivanja govore da 3 do 4% populacije boluje od te�ih, dok 1,5 do 2% od bla�ih oblika depresije. Prevalencija u svijetu iznosi od 12 do 20% u �enskoj, a od 5 do 12% u mu�koj populaciji. �ene obolijevaju dva puta �e��e od mu�karaca, a to�an razlog takve pojave nije poznat. Pretpostavlja se da tome pridonose hormonske promjene u �ena, trudno�e, porodi, nau�ena bespomo�nost te predodre�enost �ivotnih uloga. Svako neraspolo�enje ili opravdana tuga ne treba se klasificirati kao depresija. Depresija nije samo neraspolo�enje ili tuga, to je poreme�aj koji uzrokuje smetnje u osje�ajnoj i u tjelesnoj sferi pojedinca. Izaziva duboke patnje oboljelih i ve�ina stru�njaka se sla�e da spada u najbolnija �ivotna iskustava s kojima se dana�nji �ovjek mo�e suo�iti. Depresivnom naziva se ona promjena raspolo�enja koje je bolesno sni�eno, a razlikuju se od normalnog po ja�ini, po duljini trajanja i nemogu�nosti da osoba takvo raspolo�enje kontrolira. Depresivni bolesnici su slabo raspolo�eni, tu�ni, bezvoljni i poja�ano umorni, a bolest se dijagnosticira kada se osoba kontinuirano osje�a �alosna svakog dana, ve�i dio dana u razdoblju od dva tjedna ili du�e i kada je vi�e ni�ta ne mo�e razveseliti. Simptomi depresije uz sni�eno raspolo�enje su ravnodu�nost, bezidejnost, apatija, poja�ana napetost, nemir i razdra�ljivost. Depresija se iskazuje i poreme�ajem tjelesnih funkcija. Dominira poreme�aj sna, smanjeni ili poja�ani apetit, posljedi�no gubitak ili dobitak tjelesne te�ine. Uz tromost, op�u slabost, iscrpljenost i kognitivnu disfunkciju, naj�e��e su to slaba koncentracija i zaboravljivost.

Depresija je naj�e��a u �etrdesetim godinama

- U kojoj se �ivotnoj dobi naj�e��e javlja depresija i kako je prepoznati, odnosno kako pomo�i osobi koja je zapala u depresiju? Koliko je danas lije�enje depresije mogu�e i na koji na�in?
DR. FILIP�I�: Depresija se naj�e��e javlja u �etrdesetim godinama �ivota, iako se u 50% slu�ajeva bolest mo�e pojaviti i ranije, a u dobi iznad 60 godina javlja se u 10% slu�ajeva. Treba naglasiti da se depresija sve �e��e javlja u mladih, �to povezujemo sa modernim na�inom �ivljenja, pritiscima dru�tva i bli�e okoline. Zahtjevi svakodnevno rastu a bazi�ne zna�ajke dru�tva kao �to su obitelj, zajednica njihovo prihva�anje, ljubav i potpora postupno blijede i �esto bivaju zanemarivane. Depresija je �esto maskirana neprepoznata i neadekvatno lije�ena jer dolazi u komorbiditetu s raznim kroni�nim tjelesnim i drugim psihi�kim bolestima. Depresivne se epizode mogu lije�iti u gotovo 70 do 80% slu�ajeva. Bolesnika ve� na samom po�etku lije�enja treba obavijestiti da je njegov poreme�aj vjerojatno nastao kao posljedica me�udjelovanja razli�itih biokemijskih, psiholo�kih i �imbenika stresa. Treba mu re�i da �e se u lije�enju koristiti i lijekovi i razli�ite psiholo�ke metode lije�enja. Lije�enje depresije provodi se psihofarmacima, psihoterapijom i psihoedukacijom oboljelih. Osnovu u lije�enju depresivnih poreme�aja predstavljaju antidepresivi, a ovisno o stupnju poreme�aja koriste se i drugi psihofarmaci, stabilizatori raspolo�enja, anksiolitici i antipsihotici. Najbolji rezultati lije�enja posti�u se kombinacijom farmakoterapijskih i psihoterapijskih mjera. Kako bi se postigla adekvatna suradljivost bolesnika, treba upozoriti oboljele na mogu�nost razvoja nuspojava pri uzimanju propisane terapije, te da djelovanje antidepresiva nastupa sa latencijom od tri, �etiri, a ponekad i �est tjedana. Prva faza lije�enja traje �etiri do �est tjedana. Kod oboljelih koji reagiraju na antidepresivnu terapiju prva dva do tri tjedna mo�e se uo�iti po�etno pobolj�anje, a smanjenje simptoma se doga�a nakon tri do �etiri tjedna. Jedan od glavnih razloga terapijskog neuspjeha je subdoziranje antidepresiva, a u�estalo javljanje novih epizoda je naj�e��e posljedica prijevremenog prekida terapije. Terapija odr�avanja ili druga faza lije�enja traje minimalno godinu dana, lijek se uzima u istoj dozi kao i u akutnoj fazi lije�enja, a s ciljem odr�avanja i spre�avanja pojave nove depresivne epizode. Bolesnici kod kojih se depresivne epizode javljaju opetovano, treba nastaviti s profilakti�kom terapijom minimalno pet godina, a nekad i do�ivotno. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina su antidepresivi koji selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji se danas preporu�uju kao antidepresivi prvog izbora.

Obitelj i Crkva ne dopu�taju izolaciju

- Koliko u lije�enju mo�e sudjelovati obitelj, �ira zajednica poput Crkve, dru�tva?
DR. FILIP�I�: Svaka zajednica, u prvom redu obitelj, ona prirodna, svojom ljubavlju i podr�kom poma�e pojedincu da ne upadne u depresiju. I Crkva tu mo�e jako puno pridonijeti i pridonosi. Dovoljno je po�i od toga da oni koji redovito poha�aju vjeronauk imaju podr�ku u svojoj zajednici, jer su oni dio te zajednice �ire obitelji. Dakle, Crkva se bazira na me�usobnoj ljubavi i zajedni�tvu i na taj na�in poma�e osobi koja se povla�i u sebe i koja ima stanovite te�ko�e. Jer depresija je povla�enje u sebe, izbjegavanje dru�tva, samoizolacija. Crkva je na neki na�in velika obitelj i tu ljudi, uz svoju obitelj, imaju podr�ku �ire zajednice. Kad se pogledaju mladi koji odlaze u crkvu i koji se dru�e u okrilju Crkve, zamjetno je da se oni izvuku od stanovitih te�ko�a koje poga�aju ostale njihove vr�njake u populaciji.
Iz svog primjera navodim: dok smo i�li na vjeronauk, uvijek se ne�to doga�alo, postojale su neke aktivnosti koje su nas okupljale i okupirale. Dru�ili smo se, posje�ivali, netko je uvijek ne�to slavio. Zapravo, zajednica nas je dr�ala. I za vrijeme studija imali smo svoju grupu koja je i�la na vjeronauk, dru�ila se, raspravljala o svim problemima. Uz to uvijek je netko nekome bli�i pa mu pomogne u njegovim te�ko�ama, saslu�a ga, utje�i. Iz tih razloga Crkva ima va�nu ulogu u psihi�kom zdravlju pojedinca.

Novinarsko neznanje o piromaniji

- Proteklog ljeta, a i prije toga, mediji su puni vijesti o po�arima koji su izazvali nepredvidive posljedice. �to se to doga�a u ljudskoj glavi da postane piroman?
DR. FILIP�I�: Svakako treba istaknuti da su informacije i �lanci vezani uz piromane, koji se gotovo svakodnevno objavljuju u na�im glasilima, posljedica neinformiranosti i nepoznavanja same bolesti. Piromanija je iznimno rijedak poreme�aj, naziv piromani se zlorabi jer pravi izraz je piromansko pona�anje iza �ega se krije velik broj kriminalnih i teroristi�kih radnja, razni oblici osveta, nesavjesnost i nepa�nja te od du�evnih poreme�aja, razni poreme�aji osobnosti i alkoholizam. Takve osobe koje se bave spomenutim radnjama, a ne boluju od piromanije, nije potrebno upu�ivati psihijatru ve� za njih postoje druge legalne institucije dr�ave, jer se u najve�em broju slu�ajeva radi o kriminalnim radnjama.

Depresivne osobe �e��e se ubijaju

- �esto se govori da depresivno stanje uzrokuje suicid. Koliko je to s psihijatrijskog stajali�ta utemeljeno i �to dovodi do suicida? Raste li broj suicida i za�to?
DR. FILIP�I�: Podaci o suicidu govore da i do 15% depresivnih osoba po�ini samoubojstvo. Tako, prema statistici, poslije bolesti krvnih �ila i karcinoma samoubojstvo je naj�e��i uzrok smrti kod ljudi srednjih godina. U Velikoj Britaniji godi�nje se na deset tisu�a stanovnika ubije jedan, dok tjedno samoubojstvo izvr�e dvije osobe na milijun stanovnika. Hrvatska spada me�u deset vode�ih zemalja u Europi po broju po�injenih samoubojstava. �e��e se doga�a u gradovima nego na selu, u podru�jima s pokretljivim stanovni�tvom. Isto tako samoubojstvo je �e��e kod mu�karaca nego kod �ena, i vi�e kod starijih nego mla�ih osoba. Samci (neo�enjeni, razvedeni, udovci) podlo�niji su samoubojstvu od o�enjenih ljudi s obiteljima. Opasnost se pove�ava ako je netko u obitelji ve� po�inio samoubojstvo. �ezdeset posto samoubojica je prije toga nejasno spominjalo �to �e u�initi, a �etrdeset posto ih je o tome govorilo vrlo otvoreno. Polovica je posje�ivala lije�nika, naro�ito psihijatra. Polovica onih koji su se odlu�ili na samoubojstvo patila je zbog depresivne bolesti, a u drugoj polovici velik je broj alkoholi�ara, kod kojih su samoubojstva pedeset puta �e��a nego u op�oj populaciji. I tu opet vjera i Crkva mogu imati veliko zna�enje. Terapeutska teologija polazi od postavke da bolest, dakle i depresija, ima temelje u o�te�enom odnosu prema Bogu koji ima za posljedicu gubitak osje�aja vlastite vrijednosti, osje�aj nesigurnosti, bespomo�nosti, pesimizam i beznadnost, nezahvalnost, nezadovoljstvo i zavist, gubitak �ivotnog smisla. Stavovi glede odnosa vjere i depresije vrlo su razli�iti i nerijetko posve proturje�ni.


Stigmatizirani psihi�ki bolesnici

- Koliko je dana�nja psihijatrija u svojim znanstvenim dostignu�ima napredovala i mo�e li se pomo�i potrebnoj osobi? �to je sa shizofrenijom, koliko je ona ra�irena?
DR. FILIP�I�: Kao i sve druge grane medicine, i psihijatrija je danas napredovala i mo�e puno pomo�i bolesniku, odnosno osobi s psihi�kim te�ko�ama. Tako danas uz kombinaciju medikamenta i psihoterapije psihi�ki bolesnici mogu savr�eno funkcionirati, �ak da se ne prepozna da imaju stanovite te�ko�e. Kad su u pitanju shizofreni bolesnici, oni nemaju uvid u realno stanje. Oni znaju napraviti ne�to u svom svijetu �to nije uobi�ajeno, ali pogre�no je o njima razmi�ljati da su agresivni. Problem je dana�njeg dru�tva �to stigmatiziraju shizofrenog bolesnika. I shizofreni bolesnik, ako redovito uzima terapiju, ne mo�e se prepoznati da je shizofren. Sve druge bolesti, izuzev�i depresiju, u postotku su koji je bio i prije. Kao �to sam ve� spomenuo, za sve je va�na ljubav me�u ljudima, me�u osobama. U prvom redu, ona obiteljska sloga i ljubav gdje osoba ima podr�ku, a onda cijele zajednice koja �titi osobu. Tada, ako osoba i upadne u krizu, neka istra�ivanja pokazuju kako se br�e oporavljaju u usporedbi s depresivnim bolesnicima koji nemaju ljubavi, nemaju podr�ke. To se mo�e primijeniti i na vjernike, jer oni su svjesni Bo�je ljubavi i nade.


Izvor: Glas Koncila

Socijalna ili dru�tvena fobija u svom najizra�enijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od naj�e��ih psihi�kih poreme�aja. Pa ipak, tako�er je i jedan od naj�e��e neshva�enih i najslabije prou�avanih me�u njima.

Naziva se jo� i socijalno anksioznim poreme�ajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobi�ajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poni�enja u istim situacijama. Socijalna fobija mo�e se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okru�eni nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...

Naj�e��a socijalna fobija je strah od govorenja u javnosti. Osobe koje pate od ove fobije obi�no misle da su oni jedini u takvoj situaciji, dok drugima to ne predstavalja problem. Crvenjenje � normalna tjelesna reakcija na neugodnost, ovim osobama postaje bolan i neugodan doga�aj sam po sebi.

Iako se socijalna fobija �esto do�ivljava kao stidljivost, radi se o posve druga�ijim stvarima. Dok se stidljive osobe mogu osje�ati vrlo neugodno u prisutnosti drugih ljudi, one ne do�ivljavaju ekstremnu anksioznost tijekom sudjelovanja u dru�tvenim situacijama ili ih svjesno izbjegavaju. S druge strane, osobe koje pate od socijalne fobije nisu nu�no i stidljive � oni mogu uspostaviti normalne kontakte s drugim ljudima, ali u odre�enim situacijama osje�aju intenzivnu anksioznost.

One su svjesne da su njihove misli, osje�aji i strahovi iracionalni, ali i dalje ostaju skloni anksioznosti koja je uzrokovana sudjelovanjem i strahom od dru�tvenih situacija. Strah od sudjelovanja u nekom dru�tvenom doga�aju kod ovih osoba mo�e po�eti i tjednima ranije, a rezultat �esto mo�e biti njegovo izbjegavanje pod svaku cijenu. �ak i kada sudjeluju u doga�aju, ove osobe mogu jo� danima poslije imati neugodne misli i osje�aje koje se pojavljuju kao rezultat brige o tome kakav sud i mi�ljenje imaju drugi o njima.

Iako to�an uzrok socijalne fobije jo� nije poznat, smatra se da u mozgu postoje kemijski procesi koji su mo�da odgovorni za ovaj poreme�aj. Pa ipak, traumati�ni doga�aji �esto su uzro�nici mnogih fobija, pa tako zasigurno i ove.

Osobe koje pate od socijalne fobije pokazuju tri osnovne zna�ajke � strah od promatranja ili ispitivanja u posebnim dru�tvenim situacijama, stalan strah od nastupa u javnosti i izbjegavanje "problemati�nih" situacija. Socijalna fobija uop�eno se mo�e shvatiti kao stanje gdje strah utje�e na sve socijalne kontakte ili kada su strahovi povezani za odre�ene dru�tvene aktivnosti.

Najo�itiji simptom socijalne fobije je strah da �ete biti osramo�eni pred drugim ljudima. Osobe koje pate od ovog poreme�aja �esto zanju imati problema s pri�anjem, jedenjem ili pisanjem pred drugima. Kada su izlo�ene situacijama kojih se boje, ove osobe �e redovito iskusiti somatske (fizi�ke) simptome anksioznosti � jako lupanje srca, znojenje, napetost mi�i�a i glavobolju. Dodatni simptomi uklju�uju bolove u trbuhu, hladne ili vru�e "valunge" i suho grlo i usta. Simptomi se mogu pojaviti prije, tijekom ili poslije problemati�nog doga�aja, a osoba mo�e do�ivjetii sekundarne somatske simptome � drhtanje i crvenjenje.

Ukoliko sumnjate da ste i vi me�u onima koji pate od ovog poreme�aja, provjerite osje�ate li jaku nelagodu u sljede�im situacijama:
- Rad tijekom kojeg vas netko promatra
- Telefoniranje nekome koga slabo ili uop�e ne poznajete
- Mokrenje u javnom toaletu
- Ispunjavanje testova sposobnosti, znanja ili vje�tina
- Izra�avanje neslaganja s osobom koju dobro ne poznajete
- Organiziranje zabave ili tuluma
- Ulazak u prostoriju u kojoj svi ve� sjede

Izvor: trigon.hr

Dosta vam je �okoladnih srdaca i pli�anih igra�aka koje vas gledaju iz svakog izloga? Mrzite la�nu i pretjeranu romantiku u zraku, crvene ru�e? Sami ste, depresivni i ogor�eni? Niste jedini...

Iako ve�ina ljudi do�ivljava Valentinovo kao komercijalni trik, ve�ina ga ipak ne�e mo�i izbje�i, te �e krenuti u kupovinu. �ini se kako je ovaj ''prisilni dan za ljubav'' cijeli grad zavio u crveno i od njega se ne mo�e pobje�i.

Evo nekoliko dobrih razloga za�to smijete mrziti Valentinovo:

1. Komercijalizacija
Dru�tvo name�e ljudima potrebu za pretjeranim kupovanjem poklona. Kakve veze imaju crvene ru�e, pli�ane igra�ke i ostali proizvodi koje nam trgovci poku�avaju uvaliti s emocijama? Ljubav se ne bi trebala iskazivati poklonima ve� rije�ima i djelima...

2. Licemjerje
�ini se kako je cijeli svijet na taj dan zaljubljen, ali �to je sa ostalih 364 dana u godini? Ljubav bi se trebala pokazivati svakodnevno, a ne samo na Valentinovo.

3. Pretjerana romantika
Nema ni�eg goreg od pretjerane sladunjavosti u javnosti, no �ini se da ovaj dan izvla�i ono najgore u ljudima.

4. Nametnuti kriteriji
Dru�tvu je nametnuta proslava tzv. ''dana zaljubljenih'', i svi o�ekuju od vas, ako ste sretno zaljubljeni, da �ete posebno obilje�iti taj dan (ili ako ste sami da �ete ga provesti u depresiji upravo zato �to nemate nikoga s kime biste podijelili ovaj ''magi�an dan''). No na�alost, od Valentinova se ne mo�e pobje�i �ak i da probate. Romanti�ne pjesme pu�tat �e se cijeli dan na radiju, u gradu �e vas okru�ivati srca koja ska�u iz svakog izloga i ljudi koji jednostavno moraju �to vidljivije svijetu pokazati koliko su zaljubljeni i sretni... Stra�no!

�to nam je �initi:

1. Izbjegavajte javna mjesta
Neki od nas najvi�e bi voljeli ovaj dan prespavati, no to ba� i nije mogu�e. Umjesto toga, ograni�ite svoja lutanja gradom, izbjegavajte kafi�e, restorane i slasti�arne, gledajte u pod i pravac doma - tamo ste sigurni.

2. Ne palite televiziju i radio
Valentinovo �e u medijima sigurno biti obilje�eno romanti�nom glazbom i filmovima, pa na�ite drugu zanimaciju.

3. Dru�ite se s prijateljima
Dogovorite se s prijateljima da odete u kino, na koncert ili napravite doma zabavu za uski krug ljudi.

4. Posudite horor filmove
Ispecite kokice i napravite filmski maraton serijom horor filmova - vri�tenje i krv sigurno �e vam odvu�i pa�nju od ljubavi i romantike.

Izvor: TotalPortal.hr

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Subutex zamjena za metadon

Heroinski ovisnici dobili su mogu�nost besplatnog lije�enja novim lijekom buprenorfinom, poznatijim pod nazivom Subutex, koji se pro�li tjedan na�ao na slu�benoj listi HZZO-a.

Iako je Subutex i dosad bio u primjeni, njegova visoka cijena predstavljala je problem u dugotrajnom lije�enju Prema rije�ima dr. Slavka Sakomana, primjenom tog novog lijeka mogao bi se smanjiti broj smrtnih slu�ajeva od predoziranosti, kojih je sada oko stotinu godi�nje, pi�e Jutarnji list.

Iako je Subutex i dosad bio u primjeni, njegova visoka cijena predstavljala je problem u dugotrajnom lije�enju pa su se pacijenti naj�e��e vra�ali na metadon.
Buprenorfin je potvr�eno sigurnija opcija jer pokriva �udnju za opijatima i spre�ava pojavu apstinencijskih smetnji. Ne stvara ovisnost i nema rizika od predoziranja. Iako se ve� koristi u 20-ak dr�ava EU, bitka za uvo�enje tog lijeka na listu HZZO-a trajala je �ak tri godine.

'U Francuskoj se koristi osam godina, a Slovenija od uvo�enja tog lijeka bilje�i tri puta manje "overdosea", rekao je Sakoman, voditelj Odjela za ovisnost o drogama u Klinici za psihijatriju KB-a Sestre milosrdnice.

Tijekom posljednjih pet godina broj ovisnika u Hrvatskoj porastao je 50 posto. U Hrvatskoj je trenuta�no pribli�no 14.000 registriranih ovisnika, a njih oko 4000 na metadonskoj je terapiji. Subutex je dosad pla�alo samo 700 ovisnika, a dr. Sakoman o�ekuje da �e ih uskoro biti jo� barem tisu�u.

'Naravno, sam lijek nije dovoljan. Pozitivne promjene nerealno je o�ekivati ako pacijent od lijeka o�ekuje stanje u glavi sli�no stanju koje izaziva heroin. Potrebno je jednostavno �eljeti dublju promjenu pona�anja. Taj lijek omogu�ava mirno�u u mozgu i lak�e je kontrolirati ovisnost. Pacijentu daje �ansu reorganizirati �ivot, a i obitelj se mo�e odmoriti od sulude utrke za drogom, od cijelog tog kaosa', objasnio je Sakoman.

Tijekom sljede�ih godinu dana omjer bi trebao biti 30 posto lije�enih Subutexom, a 70 posto metadonom, no optimalni je odnos 60 posto Subutex, a 40 posto metadon.

Uvo�enje Subutexa na listu HZZO-a pozdravio je i dr. Robert Torre, iako procjenjuje da metadoni nikad ne�e biti istisnuti s narkoscene te da �e uvijek dr�ati prvo mjesto me�u legalnim drogama.

Izvor: dnevnik.hr (24.01.2007.)

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blog.hr

---

Heroinska ovisnost - �to pru�a "inteligentni" lijek

Buprenorfin blokira u�inke heroina, odvra�a ovisnika od daljnjeg uzimanja, a ujedno �titi mozak od udara prevelike doze droge

Intervju: prof. dr. sc. Slavko Sakoman
Razgovarala: Dunja Antonovi�

U Hrvatskoj se od 1991. provodi farmakoterapija heroinskih ovisnika metadonom. Taj se pristup pokazao uspje�nim, i to zbog visokog postotka pacijenata koji ostaju u terapiji. Posljednjih se godina lijek Subutex sve vi�e name�e kao prvi izbor u lije�enju heroinskih ovisnika, a odnedavno je u klini�koj upotrebi i njegova unaprije�ena verzija, Suboxon, koji zbog brojnih povoljnih svojstava nazivaju i �inteligentnim� lijekom. Komparativnu analizu triju spomenutih terapija izla�e prof. dr. sc. Slavko Sakoman, voditelj Referentnog centra za ovisnosti o drogama.

Kakav odmak u odnosu na Heptanon predstavlja farmakoterapija heroinskih ovisnika Subutexom i Suboxonom?
U�inkovita tvar u Heptanonu je metadon, a u Subutexu buprenorfin. Suboxon kao varijanta lijeka Subutex uz aktivnu tvar buprenorfin sadr�i i dodatnu, koja sprje�ava intravenozno uzimanje. Zbog toga ga zovemo �inteligentnim� lijekom.

Za�to ovisnik u terapiji i dalje ima potrebu za intravenoznim uzimanjem propisanog sredstva, odnosno �fiksanjem�?
Dio ovisnika nije ovisan samo o drogi, nego su psiholo�ki ovisni i o sna�nijem udaru opojnog sredstva na mozak koji do�ivljavaju kad se ono uzme intravenozno. Tada je put djelovanja droge br�i, pa visoka koncentracija opojne tvari naglo sti�e do receptora u mozgu na koje djeluju opijati. Kad se droga u�mr�e ili proguta, apsorpcija je sporija, a u�inak postupan i manjeg intenziteta. Iz istog razloga Metadon i Subutex uzeti intravenozno imaju intenzivniji u�inak, pa vi�e djeluju kao opojno sredstvo. Ovisnik u terapiji treba pro�i dug put do stjecanja snage da se odupre �udnji za intravenoznim uzimanjem opijata.

Kako Suboxon onemogu�uje intravenozno uzimanje?
Suboxon u svom kemijskom sastavu uz buprenorfin sadr�i i spoj naloxon. Naloxon-hidroklorid je opijatski antagonist - antidot ili jednostavno protuotrov. Drugim rije�ima, lijek koji spa�ava �ivot predoziranog pacijenta. Kad se unese u tijelo intravenozno, izbacuje iz mozga prethodno uzeti opijat koji je uzrokovao predoziranje. Naloxon u mozgu �isti pozicije na koje su molekule droge sjele i budi pacijenta iz kome, a kod pacijenta koji je drogiran, ali pri svijesti, naglo uklanja drogu iz mozga i baca ga u apstinencijsku krizu. U standardnom omjeru buprenorfina i naloxona, koji je 4:1, ubrizgavanjem u venu tablete Suboxona, dolazi do br�e apsorpcije naloxona nego buprenorfina, pa je ovisnik izlo�en nelagodi apstinencijske krize. To, pak, nije slu�aj ako se Suboxon uzme ispravno, pod jezik, jer se tim putem naloxon uop�e ne apsorbira, nego je indiferentna tvar u tableti.

Kakav je mehanizam djelovanja lijekova u farmakoterapiji heroinskih ovisnika?
Heroinska ovisnost jedini je oblik ovisnosti kod koje lijekom mo�ete znatno ubla�iti posljedice i u velikom postotku slu�ajeva uspostaviti kontrolu nad stanjem pacijenta. Lijekovi kao �to su Heptanon i Subutex smanjuju biolo�ku potra�nju za heroinom i sprje�avaju fizi�ku krizu. Napominjem, oni ne uklanjaju posve �udnju za heroinom, nego je smanjuju. Uz to, ni pribli�no ne uzrokuju euforiju kakvu uzrokuje heroin, ali zato dobro djeluju kao analgetici i znatno ubla�avaju reagiranje u situacijama koje izazivaju stresni odgovor. Struka ipak daje prednost buprenorfinu (odnosno Subutexu i Suboxonu) kao prvoj liniji farmakolo�kog lije�enja jer kao takav ima niz prednosti u odnosu na metadon.

Koje su to prednosti?
Buprenorfin je ponajprije sigurnija opcija u odnosu na rizike od predoziranja i smrti. Lijek je vi�estruko sigurniji jer se njime uz ispravnu upotrebu pacijent ne mo�e predozirati. Nadalje, manje je adiktivan od metadona, �to zna�i da se pri prekidu uzimanja apstinencijska kriza razvija polako, nema visok intenzitet i relativno kratko traje - do sedam dana - za razliku od heptanonske krize koja traje do tri tjedna i na svom vrhuncu ima daleko ve�i intenzitet. Tre�e, za razliku od metadona, uz koji se pacijenti �esto ��aste� heroinom, �to pove�ava rizik od smrti predoziranjem, buprenorfin djeluje blokiraju�e na u�inke heroina, �to odvra�a ovisnika od daljnjeg uzimanja heroina, a ujedno �titi mozak od udara prevelike doze droge. Buprenorfin ima potvr�eno antidepresivno djelovanje.

Jo� jedna va�na prednost je �injenica da buprenorfin stabilizira rad mozga na 48 i vi�e sati. Za usporedbu, metadon ve� nakon 24 sata bilje�i zna�ajan pad djelovanja. Spomenuta prednost buprenorfina olak�ava samodavanje lijeka. Doza potrebna za jedan dan mo�e se bez opasnosti udvostru�iti, pa pacijent ne mora ponovno uzeti lijek puna dva dana. Ako, pak, terapeut �eli davati Subutex pod nadzorom, to �e za pacijenta zna�iti manji broj odlazaka lije�niku nego u slu�aju metadona, �ime se �tedi lije�nikovo vrijeme, a ovisniku omogu�uje bolja socijalna rehabilitacija, �uvanje radnog mjesta itd. Kad pacijenti dovedu svakodnevni �ivot u ravnote�u, obi�no sami izraze �elju za �skidanjem� s lijekova. Tu su opet u prednosti Subutex i Suboxon jer je postupak odvikavanja mnogo jednostavniji.

Zna�i li to da se metadon vi�e gotovo ne daje?
Nipo�to. Metadon ima komparativne prednosti kod dijela ovisnika. Kod vrlo te�kih slu�ajeva ili onih gdje ovisnik kombinira heroin i metadon s crnog tr�i�ta, terapija po�inje metadonom. Subutex se zbog svog specifi�nog djelovanja ne smije dati pacijentu neposredno nakon metadona jer bi do�lo do apstinencijske krize, �to bi pacijenta odvratilo od nastavka lije�enja. Uz to, eti�ki je ispravno dati metadon ako pacijent inzistira na tome, bez obzira na njegove motive koji mogu biti i neispravni. Ima ovisnika koji preferiraju u�inak metadona zbog njegova donekle ��tiha� u opojnom djelovanju. Po buprenorfinu mozak djeluje bistrije, pa ta svojevrsna svje�ina dijelu ovisnika ne odgovara jer daje realniji uvid u stvarnost s kojom se ne mogu nositi. Dio ovisnika jednostavno �eli biti lagano otupljen, odsutan. Pacijent ima pravo na sve svoje motive. Terapeuti te zahtjeve moraju uva�avati ako procijene da bi odbijanje zahtjeva pacijenta dovelo do prekida lije�enja. U terapiji ovisnosti pacijent mora imati aktivno mjesto, poziciju subjekta s kojim se pregovara o modalitetima lije�enja. Stvar je vje�tine stru�njaka da na neki na�in privoli pacijenta na ispravniju i perspektivniju koncepciju lije�enja. No nekad su ovisnici orijentirani isklju�ivo na kratkoro�ne u�inke koje o�ekuju od lije�nika i terapije. Te�ko je bolesnu osobu ve� u po�etku usmjeriti na dugoro�no isplative ciljeve.

Upravo je farmakoterapija preduvjet da se pacijenta u�ini sposobnim za suradnju s psihoterapeutom.

Farmakoterapija je va�an element u lije�enju heroinskih ovisnika. Me�utim, sam lijek ne mo�e promijeniti poreme�eno pona�anje ovisnika - pa je njegova primjena samo jedan element u kompleksnom i dugotrajnom terapijskom postupku. Mozak ovisnika je biokemijski i funkcionalno promijenjen i kao takav abnormalno reagira. Da bi mogli po�eti s psihoterapijom, morate osobu dovesti u stanje spremnosti na suradnju, �to nije mogu�e ako se prethodno ne smire (lijekom) neuronske strukture preko kojih je djelovala droga.

Kako djeluje suvremena psihoterapija heroinskih ovisnika?
Psihoterapija ima zada�u provesti kognitivnu rekonstrukciju, restrukturirati rad mozga i poku�ati pokrenuti proces formiranja krovne kontrolne strukture mozga koja kod ve�ine ovisnika ne funkcionira. Kad u mozgu ovisnika postignete ambivalenciju u smislu �uzeti drogu - ne uzeti drogu�, odnosno kad ovisnik sam sebi po�ne postavljati to pitanje, mo�emo govoriti o velikom napretku. Jednom kad je pacijent u psihi�koj ravnote�i, a um mu relativno dobro radi pod utjecajem lijeka koji je uspostavio red u funkciji mozga, terapeut u njegov misaoni prostor ugra�uje nove elemente. Dakle, formira se novi mentalni sklop zbog kojeg �e pacijent htjeti mijenjati svoje pona�anje

Izvor: www.vasezdravlje.com

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blog.hr

SASTAV
Jedna sublingvalna tableta sadrzi kolicinu buprenorfin hidroklorida ekvivalentnu 0,4 mg, 2 mg, odnosno 8 mg buprenorfin baze.

TERAPIJSKE INDIKACIJE
Terapija odrzavanja u lijecenju ovisnosti o opijatima i to u okviru medicinskog, socijalnog i psiholoskog lijecenja.

KONTRAINDIKACIJE
- preosjetljivost na buprenorfin ili bilo koji drugi sastojak tablete
- djeca mlada od 16 godina
- teska respiratorna ili hepaticka insuficijencija
- akutni alkoholizam
- dojenje

MJERE OPREZA
Sublingvalne tbl Subutex preporucuju se iskljucivo za lijecenje ovisnosti o opijatima
Respiratorna depresija: zabiljezeni su neki smrtni slucajevi zbog resp.depresije, osobito kada se buprenorfin koristio u kombinaciji sa benzodiazepinima ili kada se nije koristio u skladu s uputama
Hepatitis, jetrene promjene: hepaticka nekroza i hepatitis sa zuticom koji su uglavnom povoljno rijeseni, zabiljezeni su tokom uporabe buprenorfina. Uzrocnost nije jasno utvrdena.
Lijek moze uzrokovati opioidne simptome apstinencije ako se daje ovisnom bolesniku u roku kracem od 4 sata nakon zadnjeg uzimanja droge.
Lijek moze uzrokovati pospanost koju mogu pojacati drugi agensi s centralnim ucinkom (alkohol, trankvilizatori, sedativi, hipnotici).
Lijek moze uzrokovati ortostatsku hipertenziju.
Istrazivanja na zivotinjama, kao i klinicko iskustvo, pokazala su da buprenorfin moze dovesti do lakse ovisnosti
Paznja kod bolesnika s astmom ili respiratornom insuficijencijom, s renalnom insuficijencijom (20 % primjenjene doze eliminira se putem bubrega), hepatickom insuficijencijom.

INTERAKCIJE S DRUGIM LIJEKOVIMA

Subutex se ne smije uzimati s alkoholnim picima ili lijekovima koji sadrze alkohol.
- benzodiazepini: ova kombinacija moze pojacati respiratornu depresiju centralnog podrijetla s rizikom od smrti;
- drugi depresori S�S-a, drugi opioidni derivati, neki antidepresivi, sedativni agonisti H1 receptora, barbiturati, anksiolitici, neuroleptici, klonidin i njemu slicni pripravci: ova kombinacija povecava depresiju CNS-a i moze rukovanje strojevima ili voznju uciniti pogibeljnima;
- inhibitori monoaminooksidaze: moguce pojacavanje ucinka opioida.

Do sada nije bilo primjetnih interakcija s kokainom.

Buduci da se ovaj lijek metabolizira pomocu CYP3A4 ocekuje se da gestodeni, troleandomicin, ketokonazoli, norfluoksetine, ritonavir, indinavir i sankvinavir inhibiraju njegov metabolizam dok induktori ovog enzima mogu smanjiti razinu lijeka.

PRIMJENA TOKOM TRUDNOCE I DOJENJA
Nema dovoljnio podataka,ali ne preporucuje se zbog radi vjerovatne apstinencijske krize novorodenceta.

DOZIRANJE I NACIN UPORABE
Kada zapocnete lijecenje Subutexom, lijecnik mora znati za djelomicni agonisticki profil molekule buprenorfina.
Primjenjuje se sublingvalno, lijecnik mora upozoriti bolesnika da je jedino sublingvalno uzimanje ovog lijeka djelotvorno i sigurno.

Pocetna terapija
Inicijalna doza se daje 1 dnevno i iznosi izmedu 0,8 i 4 mg.
Ovisnici koji nisu uspostavili apstinenciju: jedna doza se daje najmanje 4 sata nakon posljednjeg uzimanja opijata.
Bolesnici koji primaju metadon: prije nego se zapocne lijecenje Subutexom, smanjiti dozu metadona na najvise 30 mg dnevno, buprenorfin moze izazvati simptome apstinencijske krize kod bolesnika ovisnih o metadonu.

PRILAGO�AVANJE DOZE I ODRZAVANJE
Dozu progresivno povecavati prema klinickim ucincima na pojedinog bolesnika s tim da ne bi smjela biti veca od jedne dnevne doze od 32 mg.
Doziranje se titrira prema ponovnoj procjeni statusa.

SMANJIVANJE DOZE I OKONCAVANJE LIJECENJA
Nakon sto je postignuto razdoblje stabilizacije doziranje se moze postupno smanjiti na manju dozu odrzavanja.
Kada se procjeni primjerenim, lijecenje se u nekih bolesnika moze prekinuti.

PREDOZIRANJE
Opce potporne mjere plus pomno pracenje respiratornog i srcanog statusa

NUSPOJAVE
- opstipacija
- glavobolja
- nesanica
- astenija
- pospanost
- mucnina i povracanje
- nesvjestica i vrtoglavica
- ortostatska hipotenzija
- glavobolja

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Heroinska ovisnost - �to pru�a "inteligentni" lijek

Buprenorfin blokira u�inke heroina, odvra�a ovisnika od daljnjeg uzimanja, a ujedno �titi mozak od udara prevelike doze droge

Intervju: prof. dr. sc. Slavko Sakoman
Razgovarala: Dunja Antonovi�

U Hrvatskoj se od 1991. provodi farmakoterapija heroinskih ovisnika metadonom. Taj se pristup pokazao uspje�nim, i to zbog visokog postotka pacijenata koji ostaju u terapiji. Posljednjih se godina lijek Subutex sve vi�e name�e kao prvi izbor u lije�enju heroinskih ovisnika, a odnedavno je u klini�koj upotrebi i njegova unaprije�ena verzija, Suboxon, koji zbog brojnih povoljnih svojstava nazivaju i �inteligentnim� lijekom. Komparativnu analizu triju spomenutih terapija izla�e prof. dr. sc. Slavko Sakoman, voditelj Referentnog centra za ovisnosti o drogama.

Kakav odmak u odnosu na Heptanon predstavlja farmakoterapija heroinskih ovisnika Subutexom i Suboxonom?
U�inkovita tvar u Heptanonu je metadon, a u Subutexu buprenorfin. Suboxon kao varijanta lijeka Subutex uz aktivnu tvar buprenorfin sadr�i i dodatnu, koja sprje�ava intravenozno uzimanje. Zbog toga ga zovemo �inteligentnim� lijekom.

Za�to ovisnik u terapiji i dalje ima potrebu za intravenoznim uzimanjem propisanog sredstva, odnosno �fiksanjem�?
Dio ovisnika nije ovisan samo o drogi, nego su psiholo�ki ovisni i o sna�nijem udaru opojnog sredstva na mozak koji do�ivljavaju kad se ono uzme intravenozno. Tada je put djelovanja droge br�i, pa visoka koncentracija opojne tvari naglo sti�e do receptora u mozgu na koje djeluju opijati. Kad se droga u�mr�e ili proguta, apsorpcija je sporija, a u�inak postupan i manjeg intenziteta. Iz istog razloga Metadon i Subutex uzeti intravenozno imaju intenzivniji u�inak, pa vi�e djeluju kao opojno sredstvo. Ovisnik u terapiji treba pro�i dug put do stjecanja snage da se odupre �udnji za intravenoznim uzimanjem opijata.

Kako Suboxon onemogu�uje intravenozno uzimanje?
Suboxon u svom kemijskom sastavu uz buprenorfin sadr�i i spoj naloxon. Naloxon-hidroklorid je opijatski antagonist - antidot ili jednostavno protuotrov. Drugim rije�ima, lijek koji spa�ava �ivot predoziranog pacijenta. Kad se unese u tijelo intravenozno, izbacuje iz mozga prethodno uzeti opijat koji je uzrokovao predoziranje. Naloxon u mozgu �isti pozicije na koje su molekule droge sjele i budi pacijenta iz kome, a kod pacijenta koji je drogiran, ali pri svijesti, naglo uklanja drogu iz mozga i baca ga u apstinencijsku krizu. U standardnom omjeru buprenorfina i naloxona, koji je 4:1, ubrizgavanjem u venu tablete Suboxona, dolazi do br�e apsorpcije naloxona nego buprenorfina, pa je ovisnik izlo�en nelagodi apstinencijske krize. To, pak, nije slu�aj ako se Suboxon uzme ispravno, pod jezik, jer se tim putem naloxon uop�e ne apsorbira, nego je indiferentna tvar u tableti.

Kakav je mehanizam djelovanja lijekova u farmakoterapiji heroinskih ovisnika?
Heroinska ovisnost jedini je oblik ovisnosti kod koje lijekom mo�ete znatno ubla�iti posljedice i u velikom postotku slu�ajeva uspostaviti kontrolu nad stanjem pacijenta. Lijekovi kao �to su Heptanon i Subutex smanjuju biolo�ku potra�nju za heroinom i sprje�avaju fizi�ku krizu. Napominjem, oni ne uklanjaju posve �udnju za heroinom, nego je smanjuju. Uz to, ni pribli�no ne uzrokuju euforiju kakvu uzrokuje heroin, ali zato dobro djeluju kao analgetici i znatno ubla�avaju reagiranje u situacijama koje izazivaju stresni odgovor. Struka ipak daje prednost buprenorfinu (odnosno Subutexu i Suboxonu) kao prvoj liniji farmakolo�kog lije�enja jer kao takav ima niz prednosti u odnosu na metadon.

Koje su to prednosti?
Buprenorfin je ponajprije sigurnija opcija u odnosu na rizike od predoziranja i smrti. Lijek je vi�estruko sigurniji jer se njime uz ispravnu upotrebu pacijent ne mo�e predozirati. Nadalje, manje je adiktivan od metadona, �to zna�i da se pri prekidu uzimanja apstinencijska kriza razvija polako, nema visok intenzitet i relativno kratko traje - do sedam dana - za razliku od heptanonske krize koja traje do tri tjedna i na svom vrhuncu ima daleko ve�i intenzitet. Tre�e, za razliku od metadona, uz koji se pacijenti �esto ��aste� heroinom, �to pove�ava rizik od smrti predoziranjem, buprenorfin djeluje blokiraju�e na u�inke heroina, �to odvra�a ovisnika od daljnjeg uzimanja heroina, a ujedno �titi mozak od udara prevelike doze droge. Buprenorfin ima potvr�eno antidepresivno djelovanje.

Jo� jedna va�na prednost je �injenica da buprenorfin stabilizira rad mozga na 48 i vi�e sati. Za usporedbu, metadon ve� nakon 24 sata bilje�i zna�ajan pad djelovanja. Spomenuta prednost buprenorfina olak�ava samodavanje lijeka. Doza potrebna za jedan dan mo�e se bez opasnosti udvostru�iti, pa pacijent ne mora ponovno uzeti lijek puna dva dana. Ako, pak, terapeut �eli davati Subutex pod nadzorom, to �e za pacijenta zna�iti manji broj odlazaka lije�niku nego u slu�aju metadona, �ime se �tedi lije�nikovo vrijeme, a ovisniku omogu�uje bolja socijalna rehabilitacija, �uvanje radnog mjesta itd. Kad pacijenti dovedu svakodnevni �ivot u ravnote�u, obi�no sami izraze �elju za �skidanjem� s lijekova. Tu su opet u prednosti Subutex i Suboxon jer je postupak odvikavanja mnogo jednostavniji.

Zna�i li to da se metadon vi�e gotovo ne daje?
Nipo�to. Metadon ima komparativne prednosti kod dijela ovisnika. Kod vrlo te�kih slu�ajeva ili onih gdje ovisnik kombinira heroin i metadon s crnog tr�i�ta, terapija po�inje metadonom. Subutex se zbog svog specifi�nog djelovanja ne smije dati pacijentu neposredno nakon metadona jer bi do�lo do apstinencijske krize, �to bi pacijenta odvratilo od nastavka lije�enja. Uz to, eti�ki je ispravno dati metadon ako pacijent inzistira na tome, bez obzira na njegove motive koji mogu biti i neispravni. Ima ovisnika koji preferiraju u�inak metadona zbog njegova donekle ��tiha� u opojnom djelovanju. Po buprenorfinu mozak djeluje bistrije, pa ta svojevrsna svje�ina dijelu ovisnika ne odgovara jer daje realniji uvid u stvarnost s kojom se ne mogu nositi. Dio ovisnika jednostavno �eli biti lagano otupljen, odsutan. Pacijent ima pravo na sve svoje motive. Terapeuti te zahtjeve moraju uva�avati ako procijene da bi odbijanje zahtjeva pacijenta dovelo do prekida lije�enja. U terapiji ovisnosti pacijent mora imati aktivno mjesto, poziciju subjekta s kojim se pregovara o modalitetima lije�enja. Stvar je vje�tine stru�njaka da na neki na�in privoli pacijenta na ispravniju i perspektivniju koncepciju lije�enja. No nekad su ovisnici orijentirani isklju�ivo na kratkoro�ne u�inke koje o�ekuju od lije�nika i terapije. Te�ko je bolesnu osobu ve� u po�etku usmjeriti na dugoro�no isplative ciljeve.

Upravo je farmakoterapija preduvjet da se pacijenta u�ini sposobnim za suradnju s psihoterapeutom.

Farmakoterapija je va�an element u lije�enju heroinskih ovisnika. Me�utim, sam lijek ne mo�e promijeniti poreme�eno pona�anje ovisnika - pa je njegova primjena samo jedan element u kompleksnom i dugotrajnom terapijskom postupku. Mozak ovisnika je biokemijski i funkcionalno promijenjen i kao takav abnormalno reagira. Da bi mogli po�eti s psihoterapijom, morate osobu dovesti u stanje spremnosti na suradnju, �to nije mogu�e ako se prethodno ne smire (lijekom) neuronske strukture preko kojih je djelovala droga.

Kako djeluje suvremena psihoterapija heroinskih ovisnika?
Psihoterapija ima zada�u provesti kognitivnu rekonstrukciju, restrukturirati rad mozga i poku�ati pokrenuti proces formiranja krovne kontrolne strukture mozga koja kod ve�ine ovisnika ne funkcionira. Kad u mozgu ovisnika postignete ambivalenciju u smislu �uzeti drogu - ne uzeti drogu�, odnosno kad ovisnik sam sebi po�ne postavljati to pitanje, mo�emo govoriti o velikom napretku. Jednom kad je pacijent u psihi�koj ravnote�i, a um mu relativno dobro radi pod utjecajem lijeka koji je uspostavio red u funkciji mozga, terapeut u njegov misaoni prostor ugra�uje nove elemente. Dakle, formira se novi mentalni sklop zbog kojeg �e pacijent htjeti mijenjati svoje pona�anje

Izvor: www.vasezdravlje.com

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Methylphenidate (Ritalin, Methylin, ili generi�ki methyphenidate)
Oblik:
Tablete sa kratkoro�nim djelovanjem, uzimaju se oralno. Methylphenidate hydrochloride 5mg, 10mg, 20mg
Doziranje:
Vrlo individualno. Obi�no izme�u 2,5-20mg po dozi. U�inkovita doza nije u vezi sa godinama, te�inom ili ja�inom ADHD simptoma. Obi�no lije�nik propisuje malu po�etnu dozu, a onda je postepeno pove�ava dok ne prona�e naju�inkovitiju dozu koja ne�e izazvati jake nuspojave. �esto je potrebno nekoliko tjedana da bi se utvrdila ispravna doza i raspored uzimanja lijeka. Kako dijete raste ili kako adolescent dobiva na te�ini ne�e se uvijek mijenjati doza lijeka. Mnogi nastavljaju dobro reagirati na istu koli�inu lijeka, a nekima �e trebati ve�a doza. S druge strane, neka �e djeca na po�etku dobro reagirati na malu koli�inu lijeka, ali �e je naknadno trebati malo pove�ati. U odre�ivanju doze lijeka potrebna je dobra komunikacija i izmjena podataka izme�u roditelja, u�itelja ili odgajatelja.
Trajanje djelovanja:
Po�inje djelovati nakon 15-20 minuta, te traje 3,5 do 4 sata. Ne uzima se preko no�i.
Mogu�e nuspojave:
Smanjenje apetita, mali problemi sa spavanjem, neznatan gubitak na te�ini. Kada u�inak lijeka polagano prestaje mo�e se javiti bijes ili frustracija. Kada je doziranje previsoko, javljaju se motori�ki tikovi, pojavljuje se letargija i depresija. Kada se smanji doza ti problemi nestaju.

Methylphenidate sa produ�enim djelovanjem/osloba�anjem
Kako bi se izbjeglo uzimanje methylphenidata sa kratkoro�nim djelovanjem 3-4 puta dnevno, razvijeno je nekoliko sistema sa produ�enim djelovanjem. Svaki od �est sistema sadr�i isti lijek kao i tablete methyphenidata sa kratkim djelovanjem, ali su napravljeni tako da du�e djeluju, tako da dijete mo�e biti u �koli cijeli dan, bez da mora uzimati tablete.
Mogu�e nuspojave su iste kao kod methylphenidata s kratkim djelovanjem.
Jedan od ovih sistema sa produ�enim djelovanjem zove se Concerta. Concerta je novi osmoti�ki sistem otpu�tanja methylphenidata odobren od strane FDA u rujnu 2000. g. Ova kapsula sadr�i tri �upljine, od kojih su dvije ispunjene razli�itim koncentracijama methylphenidata, a jedna sa polimerskom supstancom koja se �iri kada do�e u dodir sa teku�inom, te na jednom kraju postoji laserski probu�ena rupica. Po�etna doza methylphenidata osloba�a se iz vanjskog sloga ubrzo nakon uzimanja kapsule. Postepeno, iz dviju unutra�njih �upljina izbacuje se lijek potisnut polimerskom supstancom koja se �iri uslijed doticaja sa teku�om iz probavnog trakta. Concerta ima djelovanje otprilike 10-12 sati nakon uzimanja, iako postoje individualne varijacije. Koristi se samo ujutro, traje cijeli dan. Kapsule Concerte ne smiju se otvarati niti �vakati.
Oblik:
kapsule Methylphenidate hydrochlorid od 18 mg, 36 mg, 54 mg (kapsula od 18 mg jednaka je koli�ini od 5 mg methylphenidata s kratkim djelovanjem)

O pojedinostima ovdje spomenutih lijekova potrebno je razgovarati s lije�nikom koji je specijaliziran za ovaj poreme�aj.
Kona�no, uspjeh pojedinca ovisi o zajedni�kom naporu pacijenta i ljudi koji se o njemu skrbe. Za ve�inu djece s ADHD-om lijekovi su sastavni dio multimodalnog programa lije�enja. Lijekovi se ne koriste da bi se kontroliralo pona�anje ove djece ve� se koriste da bi se pobolj�ali simptomi koje uzrokuje ADHD kako bi uspje�nije funkcionirali. Uzimanje lijekova kao jedino lije�enje �esto je nedovoljno.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Uvod
Metilfenidat (MPH) je stimulant kori�ten u medicini, sli�an amfetaminu, naj�e��e kori�ten u le�enju sindroma hiperaktivnosti i deficita pa�nje (ADHD sindrom) kod dece i mladih. Tako�e je i jedan od primarnih lekova kori�ten u le�enju simptoma povreda glave, simptoma uspavanosti kod narkolepsije i sindroma hroni�ne gojaznosti, kao i sekundarni potpoma�u�i lek u tretmanu depresije. Brend imena lekova koji sadr�e metilfenidat uklju�uju Ritalin�, Attenta�, Concerta� (tablete sa sporim otpu�tanjem), Metadate�, Methylin� i Rubifen�.
Focalin� je preparacija koja sadr�i samo dekstro-metilfenidat, za razliku od uobi�ajenih rakemik formulacija dekstro- i levo-metilfenidata. Noviji na�in uzimanja metilfenidata je pomo�u flastera (Daytrana�), sli�nih onima koji se koriste za kontrolu poro�aja i nikotinskog osloba�anja.

Istorija
Metilfenidat je patentiran 1954. Godine od strane farmaceutske kompanije Ciba (jedan od predaka Novartis-a) i inicijalno je bio prepisivan u tretmanu depresije, hroni�ne kojaznosti, narkolepsije i drugih oboljenja. Po�etkom 1960-ih, kori�ten je u tretmanu dece sa ADHD sindromom, u to vreme poznat kao hiperaktivnost ili minimalna mo�dana disfunkcija (MMD). Danas, metilfenidat je medikament naj�ire prepisivan u tretmanu ADHD sindroma �irom sveta.Prema najskorijim istra�ivanjima, vi�e od 75% recepata za metilfenidat su prepisana za decu, sa �injenicom da de�aci imaju �etiri puta ve�u mogu�nost za oboljenje od ADHD od devoj�ica. Proizvodnja i prepisivanje metilfenidata se zna�ajno uve�alo tokom 90-ih, pogotovo u Americi, jer je ADHD dijagnoza postala bolje shvatana i generalno �ire prihvatana unutar medicinskih krugova i dru�tava za mentalno zdravlje. Metilfenidat je ilegalno kori�ten od strane studenata kojima lek nije prepisan, kako bi im pomogao u spremanju ispita i polaganju istih.
Dok je ADHD medikament usmeren ka deci, dejstvo jo� nije prou�eno na decu mla�u od 6 godina. Ovo izaziva pote�ko�e kod dijagnostikovanja dece ispod ove starosti i verovatno se ne bi trebalo prou�avati.
Najve�i brend Ritalin� se proizvodi u Americi, ali se metilfenidat tako�e proizvodi u Meksiku i Argentini od strane legalnih farmaceutskih ku�a i naj�e��e se prodaje pod brend nazivom Ritalin� za Novartis. U Americi, razne generi�ke forme metilfenidata se tako�e proizvode od strane nekoliko farmaceutskiuh kompanija (kao �to je Methylin�, itd.), a Ritalin se tako�e prodaje i u Engleskoj, Nema�koj i u drugim evropskim zemljama (pak u mnogo manjoj meri nego u Americi).
Medikament sa istim sadr�ajem je Concerta�, jednodnevna preparacija metilfenidata sa produ�enim delovanjem, koja je odobrena u Aprilu 2000. godine, a stavljena u redovni spisak lekova Srbije Aprila, 2006. godine. Studije su pokazale da su dugo-deluju�e preparacije metilfenidata isto toliko, ako ne i efikasnije od formulacija sa momentalnim otpu�tanjem. Medikamente sa vremenskim otpu�tanjem je tako�e te�e zloupotrebiti.
U Aprilu 2006. godine, FDA je odobrila transdermalni flaster za le�enje ADHD, pod nazivom Daytrana�. Jednodnevni flaster otpu�ta metilfenidat u dozama od 10, 15, 20, ili 30mg. Ipak, flaster mora biti aplikovan nekoliko sati pre no �to je efekat po�eljan, a efekti leka ostaju na nekoliko sati posle skidanja flastera, �ine�i ga neophodnim za skidanje do najkasnije popodneva, kako bi se izbegla insomnija.

Efekti
Metilfenidat je stimulans centralnog nervnog sistema. Tvrdi se da ima smiruju�i efekat na mno�tvo dece sa ADHD sindromom, redukuje impulsivno pona�anje i poma�e im da se skoncentri�u na �kolski rad i druge delatnosti. Odrasli mladi koji imaju ADHD �esto tvrde da im metilfenidat poja�ava sposobnost da se skoncentri�u na delatnosti i da organizuju svoj �ivot.
Otkriveno je da metilfenidat ima manje �ansi da izazove ne�eljene efekte u pore�enju sa dekstroamfetaminom, ne�to re�e prepisivanim medikamentom. Prepisan u korektnoj dozi, metilfenidat se obi�no dobro toleri�e od strane pacijenata.
Na�ini na koji metilfenidat poma�e ljudima sa ADHD sindromom nisu najbolje poznati. Neki istra�iva�i su teoretisali da je ADHD izazvan dopaminskim imbalansom u mozgu obolelih. Metilfenidat je inhibitor preuzimanja dopanima, �to zna�i da pove�ava nivo dopamin neurotransmitera u mozgu delimi�no blokiraju�i transportere koji ga uklanjaju iz sinapsi. Alternativno obja�njenje koje je istra�ivano je da metilfenidat menja funkcionisanje serotonina u mozgu.
Internacionalno, metilfenidat je klasifikovan pod II rednim brojem Konvencije o Psihotropnim Supstancijama.

Efekti du�eg termina le�enja

Mozak i telo
U studiji 2005. godine, promatrani su samo �minimalni efekti na rast u visinu i te�inu� posle 2 godine tretmana. �Nikakvih klini�ki zna�ajnih efekata na vitalne znake ili parametre laboratorijskih testova nije prime�eno.�
I dalje, neke teoretske studije su podigle pitanja. Na primer, Adriani et al (2005) je otkrio plasti�ne promene u pona�anju vezanom za nagradu kod pacova po�to su bili u stanju bez droge. Metilfenidat mo�e ili ne mora imati sli�ne efekte na ljudsku kogniciju.
Esej iz 2006. godine u kome se izvodi bezbednost metilfenidata na mozak u razvitku otkriva da su se kod �ivotinja sa psihomotornim poreme�ajima (kao �to je ADHD), strukturalni i funkcionalni parametri dopaminskog sistema zna�ajno pobolj�ali sa tretmanom. Ovo ukazuje da bi kod subjekata sa raznim psihomotornim poreme�ajima kao �to je ADHD, tretman sa metilfenidatom mogao pozitivno potpomo�i razvoj mozga.

Rast
Istra�iva�i su tako�e nadgledali ulogu metilfenidata u ulozi rasta, sa nekim studijama koje otkrivaju blago smanjenje brzine rasta u visinu. Druge studije ukazuju da se visina normalizuje do adolescencije.

Metilfenidat u le�enju depresije
Augmentacija metilfenidata na selektivne inhibitore preuzimanja serotonina
Pozadina: Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) su efektivni u tretmanu op�te depresije i depresivnih epizoda. Ipak, za podgrupu pacijenata koji ostaju nepromenjeni za vreme terapije, augmentacione strategije mogu pobolj�ati efikasnost ovih agenata.
Metod: Iznosimo rezultate otvorenog ispitivanja augmentacije metilfenidata na SSRI u tretmanu od 5 slu�ajeva DSM-III, dijagnosticiranih sa op�tom depresijom.
Rezultati: Prijavljeno smanjenje simptoma je rapidno uspostavljeno u svim slu�ajevima, sa dozama metilfenidata u rasponu od 10 do 40mg/dan. Tako�e, beneficijalni efekti kombinacije metilfenidata i SSRI su se pokazali kao jasni i �vrsti. Nijedan pacijent nije zloupotrebio metilfenidat.
Zaklju�ak: Empirijsko kori�tenje metilfenidata dodato u neefektivnom ili delom efektivnom SSRI tretmanu se pokazalo kao rapidna, bezbedna i efikasna alternativa za ve� postoje�e augmentativne strategije u tretmanu op�te depresije.

Dodavanje Metilfenidata u terapiji sa SSRI kako bi se pobolj�ao i ubrzao antidepresivni odgovor pacijenta
U pro�losti, amfetamini su se mnogo ekstenzivnije koristili u tretmanu depresije nego danas (na�alost). Psihijatri su po�eli manje da ih koriste posle otkri�a efektivnijih lekova poput tricikli�nih antidepresiva, inhibitora monoamino-oksidaze i SSRI-a.
Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) � novija klasa antidepresiva � su efikasni u le�enju op�tih depresivnih epizoda. Ipak, op�ta depresija ne da odgovaraju�i odgovor na SSRI terapiju u 21% do 55% slu�ajeva.
Me�u amfetaminskim derivatima, metilfenidat se koristi kao augmentaciona terapija sa standardnim antidepresivima (triciklici, MAO inhibitori). Noviji dokazi ukazuju da je metilfenidat efikasan kada se primeni u terapiji zajedno sa SSRI. Stoga, �ini se logi�nim dodati metilfenidat nekom SSRI-u kada se desi samo delimi�an odgovor na terapiju.
Istra�iva�i predpostavljaju da dodatni efekat nastaje zato �to ove dve vrste droga uti�u na dva razli�ita sistema � metilfenidat na dopamiski, norepinefrinski i delom serotoninski, a SSRI sna�nim dejstvom na serotoninski sistem. Tako�e je postulirano da metilfenidat kao psihostimulans smanjuje vreme za koje je potrebno da se dobije prvi odgovor na terapiju, kada se primeni ranije u tretmanu.

�ta nam literatura pokazuje
Iako je teorija obe�avaju�a, istra�iva�i nisu dali definitivan dokaz da je dodavanje psihostimulansa SSRI terapiji od neke koristi. Na�inio sam pretra�nju studija publikovanih izme�u 1980. I 2000. godine i na�ao samo 4 koje se bave ovom temom:
- Cohen je na fluoksetin dodao dekstroamfetamin trojici pacijenata sa anergi�kom depresijom i otkrio da je to re�ilo njihovu veoma upornu anergiju..On je naglasio da amfetaminski-prouzrokovano pobolj�anje dopaminske i noradrenergi�ke aktivnosti pobolj�ava raspolo�enje, smanjuje iscrpljenost i pobolj�ava psihomotornu aktivnost.
- Metz i Shader su opisali �etiri pacijenata sa te�ko izle�ivom depresijom koji su dali klini�ki antidepresivni odgovor sa kombinacijom fluoksetina i pemolina.
- Stoll et al je otkrio da je dodavanjem metilfenidata SSRI terapiji rapidno re�io simptome kod 5 pacijenata sa op�tom depresijom.

Metilfenidat kod medicinski obolelih pacijenata
Nepoznato je za�to metilfenidat potpoma�e antidepresivne efekte kod medicinski obolelih, a za�to ne kod neobolelih pacijenata. Kod medicinski ne obolelih, �ak i kada postoji inicijalni odgovor, isti nije odr�an.
Kada se le�e pacijenti sa depresijom, dekstroamfetamin ili metilfenidat se mogu koristiti da poja�aju antidepresivnu terapiju. Dekstrometorfan se po�inje sa dozom od 5 do 10mg na dan. Metilfenidat mo�e biti zapo�et sa dozom od 2.5 do 5mg dva puta dnevno. Maksimalna doza metilfenidata je oko 40mg na dan.
Da bi se spre�ila insomnija, ovi lekovi se ne bi smeli davati posle 15:00h.

Izvor: forum.narkomanija.ba

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nova upozorenja za sigurniju primjenu lijekova s djelatnom tvari metilfenidat
23.01.2009.

Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency, EMEA) je 22. sije�nja 2009. objavila priop�enje za javnost u kojem navodi upozorenja i mjere opreza kod primjene metilfenidata. Ovu djelatnu tvar sadr�i lijek Concerta, nositelja odobrenja Johnson & Johnson S.E. d.o.o., koji ima odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj.

Europska agencija za lijekove zaklju�ila je kako je metilfenidat prikladan za lije�enje djece u dobi od 6 godina ili starijih te adolescenata koji imaju poreme�aj pa�nje s hiperaktivno��u (ADHD, attention deficit/hyperactivity disorder). Tako�er, preporu�eno je uskla�ivanje podataka u Sa�etcima opisa svojstava lijeka i Uputi o lijeku u Europskoj uniji za lijekove s djelatnom tvari metifenidat kako bi se osigurala sigurnija primjena ovog lijeka.

Povjerenstvo za humane lijekove Europske agencije za lijekove (Committee for Medicinal Products for Human Use, CHMP) ponovno je pregledalo metilfenidat zbog mogu�eg kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog rizika primjene lijeka. Povjerenstvo je tako�er provjerilo rizik od razvoja psihijatrijskih poreme�aja, u�inka na rast i spolno sazrijevanje te u�inka dugotrajnog lije�enja.

Povjerenstvo za humane lijekove odlu�ilo je da informacije o lijekovima s djelatnom tvari metilfenidat trebaju sadr�avati sljede�e podatke:
� prije po�etka lije�enja treba izvr�iti probir bolesnika s obzirom na probleme s krvnim tlakom ili sr�anom frekvencijom. Potrebno je provjeriti i obiteljsku anamnezu vezano uz kardiovaskularne probleme. Bolesnike s navedenim problemima ne treba lije�iti metilfenidatom bez prethodne specijalisti�ke evaluacije;
� tijekom lije�enja treba redovito pratiti vrijednosti krvnog tlaka i sr�ane frekvencije. U slu�aju njihova poreme�aja, treba odmah provesti potrebne pretrage;
� nedostatni su podaci o dugotrajnoj primjeni metilfenidata. Kod bolesnika koji uzimaju metilfenidat dulje od jedne godine, lije�nici trebaju prekinuti lije�enje najmanje jednom godi�nje kako bi odredili je li neophodno daljnje lije�enje;
� primjena metilfenidata mo�e uzrokovati ili pogor�ati neke psihijatrijske poreme�aje kao �to su depresija, suicidalne misli, neprijateljstvo, psihoza i manija. Treba izvr�iti probir svih bolesnika prije po�etka lije�enja i redovito pratiti bolesnike tijekom lije�enja kako bi se uo�ili psihijatrijski simptomi;
� tijekom lije�enja metilfenidatom potrebno je pratiti te�inu i visinu bolesnika.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske prihvatit �e predmetne izmjene u skladu s Europskom unijom te �e i dalje pozorno motriti sigurnost primjene ovog lijeka.

Priop�enje Europske agencije za lijekove mo�ete vidjeti pod sljede�im linkom:
http://www.emea.europa.eu/pdfs/human/referral/methylphenidate/2231509en.pdf

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mentalni doping uzeo maha me�u u�enicima i studentima

Ritalin se na hrvatskom tr�i�tu prvi put pojavio prije mjesec dana pod imenom Concerta i registriran je, a proizvodi ga Jansen Pharma

Neki novi speed? Da bi lak�e polo�ili ispite mladi sve u�estalije zloupotrebljavaju lijek ritalin
S pribli�avanjem posljednjeg �kolskog zvona i zavr�etka predavanja na fakultetima po�inje ispitna groznica. To je sezonska pojava uz koju se sve �e��e koristi �mentalni doping� ili �mind doping�, �brain booster� kako ga zovu na ameri�kim svei�ili�tima odakle je cijela stvar i krenula, a rije� je o sredstvima koja pove�avaju mentalne sposobnosti, ja�aju koncentraciju i pam�enje, daju snagu da se u najmanjoj jedinici vremena popamti najvi�e podataka, posebno brojki.
Zvijezda me�u takvim �pomaga�ima� je lijek ritalin za kojim je prema nekim istra�ivanjima poseglo barem jednom 16 posto ameri�kih studenata, a onda se stvar poput epidemije pro�irila Europom �to potvr�uje i vrtoglavi porast proizvodnje tih lijekova za 900 posto u samo jednom desetlje�u.
Postoji podatak da je ritalin osobito popularan me�u studentima medicine koji moraju konzumirati gradivo iz najdebljih knjiga i to im s ritalinom �ide kao po loju�.
A kako ni Hrvatska nije na kraju svijeta, nego ve� jednom nogom u Europi ritalin je ve� dobro poznat i na�im �acima u studentima koji ga, iako u Hrvatskoj donedavno nije bio registrian, nabavljaju na crnom tr�i�tu i putem interneta.
Cijena je izme�u 150 do 300 kuna zavisno o broju i ja�ini tableta u kutijici. Da se u�enicima popravilo pam�enje i �elja za ispravljanajem ocjena primje�uju i profesori kojima je neobi�no kako su mnogi �nabildali� mozak znanjem i sada ispravljaju �kroni�ne ase� u jednome danu ili pripreme debeli ispit za tjedan-dva umjesto mjesec dva.
Neki priznaju da nisu tro�ili na repeticije nego da su posegli za �vitaminom R� kako ga u �argonu nazivaju i da je stvar profunkcionirala. Pojava mentalnog dopinga nije nimalo bezazlena, jer lijek primarno slu�i za lije�enje hiperaktivnosti i poreme�aja pa�nje kod djece i nipo�to nije namijenjen zdravoj populaciji jer ima niz nuspojava i kontraindikacija �to nam potvr�uju i stru�njaci.

Poseban oprez
- Ritalin se na hrvatskom tr�i�tu prvi put pojavio prije mjesec dana pod imenom Concerta i registriran je, a proizvodi ga Jansen Pharma, kazala nam je dr. sc. Asja Smol�i� Bubalo mr. farmacije.
Lijek se proizvodi u obliku tableta od po 30 komada od 18 mg ili 30 tableta od 36 mg, a uskoro �e se pojaviti i pakiranje od 54 mg. Slu�i za lije�enje hiperaktivnosti i poreme�aja pa�nje kod djece starije od �est godina i kod tinej�era i izdaje se isklju�ivo na recept i to specijalisti�ki tako da ga ne mo�e prepisati lije�nik op�e prakse. U svijetu ga se nalazi pod imenima ritalin, vitamin R, ili modafilin...i sl.
Razlozi takvih mjera opreza su, ka�e farmaceutka, brojne kontraindikacije. Tako se lijek ne smije koristiti u vrijeme izra�ene tjelesne napetosti, a to je ba� vrijeme intenzivnog u�enja, u trenucima tjeskobe, kod glaukoma, aritmije, hipertenzije, poreme�aja rada �titnja�e, angine pektoris...Tako�er je potreban poseban oprez kod osoba ovisnih o alkoholu, a poznato je da se kod na�ih �aka i studenata vrlo �esto bilje�e trovanja zbog prekomjernog konzumiranja alkohola.

Mogu�a ovisnost
Mogu�e su dakako i zloupotrebe, isti�e mr. Smol�i� Bubalo. Ako se lijek dulje koristi a to je upravo mjesec ili dva koliko traje ispitna groznica, a ponekad i spremanje jednog ozbiljnijeg ispita mo�e do�i do intolerancije i ovisnosti. Nakon toga, kad su se poslo�ile petice ili polo�ili ispiti, slijedi postupak koji mora biti pod strogim nadzorom jer u tom razdoblju mo�e do�i do te�ke depresije. I tako se zatvara krug ovisnosti koja kod dulje upotrebe mo�e dovesti do prestanka rasta i naglog debljanja.

Upotreba lijeka nespojiva je sa vo�njom i trudno�om a kada se lijek koristi istodobno se mora koristiti i u�inkovita kontracepcija. Roditelji trebaju znati da lijek djeluje na centralni �iv�ani sustav pa je i logi�no da su me�u nuspojavama vrlo �este glavobolje, gubitak apetita, nesanica, bol u �elucu, depresija i emocionalna nestabilnost.

To su stanja koja roditelji mogu lako prepoznati i mo�da posumnjati da je njihovo dijete pod utjecajem nedopu�tenih lijekova koji o�ito uz sve �to smo �uli od stru�njaka predstavlja svojevrsnu novu drogu, nedopu�ten doping koji mo�e imati ozbiljne posljedice na zdravlje mladih. A �to �e im onda polo�eni ispiti i nabildane ocjene, pa neka su i petice.

Izvor: slobodnadalmacija.hr (Javorka Lueti�)

Korisnici vi�e informacija mogu potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Methylphenidate (Ritalin, Methylin, ili generi�ki methyphenidate)
Oblik:
Tablete sa kratkoro�nim djelovanjem, uzimaju se oralno. Methylphenidate hydrochloride 5mg, 10mg, 20mg
Doziranje:
Vrlo individualno. Obi�no izme�u 2,5-20mg po dozi. U�inkovita doza nije u vezi sa godinama, te�inom ili ja�inom ADHD simptoma. Obi�no lije�nik propisuje malu po�etnu dozu, a onda je postepeno pove�ava dok ne prona�e naju�inkovitiju dozu koja ne�e izazvati jake nuspojave. �esto je potrebno nekoliko tjedana da bi se utvrdila ispravna doza i raspored uzimanja lijeka. Kako dijete raste ili kako adolescent dobiva na te�ini ne�e se uvijek mijenjati doza lijeka. Mnogi nastavljaju dobro reagirati na istu koli�inu lijeka, a nekima �e trebati ve�a doza. S druge strane, neka �e djeca na po�etku dobro reagirati na malu koli�inu lijeka, ali �e je naknadno trebati malo pove�ati. U odre�ivanju doze lijeka potrebna je dobra komunikacija i izmjena podataka izme�u roditelja, u�itelja ili odgajatelja.
Trajanje djelovanja:
Po�inje djelovati nakon 15-20 minuta, te traje 3,5 do 4 sata. Ne uzima se preko no�i.
Mogu�e nuspojave:
Smanjenje apetita, mali problemi sa spavanjem, neznatan gubitak na te�ini. Kada u�inak lijeka polagano prestaje mo�e se javiti bijes ili frustracija. Kada je doziranje previsoko, javljaju se motori�ki tikovi, pojavljuje se letargija i depresija. Kada se smanji doza ti problemi nestaju.

Methylphenidate sa produ�enim djelovanjem/osloba�anjem
Kako bi se izbjeglo uzimanje methylphenidata sa kratkoro�nim djelovanjem 3-4 puta dnevno, razvijeno je nekoliko sistema sa produ�enim djelovanjem. Svaki od �est sistema sadr�i isti lijek kao i tablete methyphenidata sa kratkim djelovanjem, ali su napravljeni tako da du�e djeluju, tako da dijete mo�e biti u �koli cijeli dan, bez da mora uzimati tablete.
Mogu�e nuspojave su iste kao kod methylphenidata s kratkim djelovanjem.
Jedan od ovih sistema sa produ�enim djelovanjem zove se Concerta. Concerta je novi osmoti�ki sistem otpu�tanja methylphenidata odobren od strane FDA u rujnu 2000. g. Ova kapsula sadr�i tri �upljine, od kojih su dvije ispunjene razli�itim koncentracijama methylphenidata, a jedna sa polimerskom supstancom koja se �iri kada do�e u dodir sa teku�inom, te na jednom kraju postoji laserski probu�ena rupica. Po�etna doza methylphenidata osloba�a se iz vanjskog sloga ubrzo nakon uzimanja kapsule. Postepeno, iz dviju unutra�njih �upljina izbacuje se lijek potisnut polimerskom supstancom koja se �iri uslijed doticaja sa teku�om iz probavnog trakta. Concerta ima djelovanje otprilike 10-12 sati nakon uzimanja, iako postoje individualne varijacije. Koristi se samo ujutro, traje cijeli dan. Kapsule Concerte ne smiju se otvarati niti �vakati.
Oblik:
kapsule Methylphenidate hydrochlorid od 18 mg, 36 mg, 54 mg (kapsula od 18 mg jednaka je koli�ini od 5 mg methylphenidata s kratkim djelovanjem)

O pojedinostima ovdje spomenutih lijekova potrebno je razgovarati s lije�nikom koji je specijaliziran za ovaj poreme�aj.
Kona�no, uspjeh pojedinca ovisi o zajedni�kom naporu pacijenta i ljudi koji se o njemu skrbe. Za ve�inu djece s ADHD-om lijekovi su sastavni dio multimodalnog programa lije�enja. Lijekovi se ne koriste da bi se kontroliralo pona�anje ove djece ve� se koriste da bi se pobolj�ali simptomi koje uzrokuje ADHD kako bi uspje�nije funkcionirali. Uzimanje lijekova kao jedino lije�enje �esto je nedovoljno.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Uvod
Metilfenidat (MPH) je stimulant kori�ten u medicini, sli�an amfetaminu, naj�e��e kori�ten u le�enju sindroma hiperaktivnosti i deficita pa�nje (ADHD sindrom) kod dece i mladih. Tako�e je i jedan od primarnih lekova kori�ten u le�enju simptoma povreda glave, simptoma uspavanosti kod narkolepsije i sindroma hroni�ne gojaznosti, kao i sekundarni potpoma�u�i lek u tretmanu depresije. Brend imena lekova koji sadr�e metilfenidat uklju�uju Ritalin�, Attenta�, Concerta� (tablete sa sporim otpu�tanjem), Metadate�, Methylin� i Rubifen�.
Focalin� je preparacija koja sadr�i samo dekstro-metilfenidat, za razliku od uobi�ajenih rakemik formulacija dekstro- i levo-metilfenidata. Noviji na�in uzimanja metilfenidata je pomo�u flastera (Daytrana�), sli�nih onima koji se koriste za kontrolu poro�aja i nikotinskog osloba�anja.

Istorija
Metilfenidat je patentiran 1954. Godine od strane farmaceutske kompanije Ciba (jedan od predaka Novartis-a) i inicijalno je bio prepisivan u tretmanu depresije, hroni�ne kojaznosti, narkolepsije i drugih oboljenja. Po�etkom 1960-ih, kori�ten je u tretmanu dece sa ADHD sindromom, u to vreme poznat kao hiperaktivnost ili minimalna mo�dana disfunkcija (MMD). Danas, metilfenidat je medikament naj�ire prepisivan u tretmanu ADHD sindroma �irom sveta.Prema najskorijim istra�ivanjima, vi�e od 75% recepata za metilfenidat su prepisana za decu, sa �injenicom da de�aci imaju �etiri puta ve�u mogu�nost za oboljenje od ADHD od devoj�ica. Proizvodnja i prepisivanje metilfenidata se zna�ajno uve�alo tokom 90-ih, pogotovo u Americi, jer je ADHD dijagnoza postala bolje shvatana i generalno �ire prihvatana unutar medicinskih krugova i dru�tava za mentalno zdravlje. Metilfenidat je ilegalno kori�ten od strane studenata kojima lek nije prepisan, kako bi im pomogao u spremanju ispita i polaganju istih.
Dok je ADHD medikament usmeren ka deci, dejstvo jo� nije prou�eno na decu mla�u od 6 godina. Ovo izaziva pote�ko�e kod dijagnostikovanja dece ispod ove starosti i verovatno se ne bi trebalo prou�avati.
Najve�i brend Ritalin� se proizvodi u Americi, ali se metilfenidat tako�e proizvodi u Meksiku i Argentini od strane legalnih farmaceutskih ku�a i naj�e��e se prodaje pod brend nazivom Ritalin� za Novartis. U Americi, razne generi�ke forme metilfenidata se tako�e proizvode od strane nekoliko farmaceutskiuh kompanija (kao �to je Methylin�, itd.), a Ritalin se tako�e prodaje i u Engleskoj, Nema�koj i u drugim evropskim zemljama (pak u mnogo manjoj meri nego u Americi).
Medikament sa istim sadr�ajem je Concerta�, jednodnevna preparacija metilfenidata sa produ�enim delovanjem, koja je odobrena u Aprilu 2000. godine, a stavljena u redovni spisak lekova Srbije Aprila, 2006. godine. Studije su pokazale da su dugo-deluju�e preparacije metilfenidata isto toliko, ako ne i efikasnije od formulacija sa momentalnim otpu�tanjem. Medikamente sa vremenskim otpu�tanjem je tako�e te�e zloupotrebiti.
U Aprilu 2006. godine, FDA je odobrila transdermalni flaster za le�enje ADHD, pod nazivom Daytrana�. Jednodnevni flaster otpu�ta metilfenidat u dozama od 10, 15, 20, ili 30mg. Ipak, flaster mora biti aplikovan nekoliko sati pre no �to je efekat po�eljan, a efekti leka ostaju na nekoliko sati posle skidanja flastera, �ine�i ga neophodnim za skidanje do najkasnije popodneva, kako bi se izbegla insomnija.

Efekti
Metilfenidat je stimulans centralnog nervnog sistema. Tvrdi se da ima smiruju�i efekat na mno�tvo dece sa ADHD sindromom, redukuje impulsivno pona�anje i poma�e im da se skoncentri�u na �kolski rad i druge delatnosti. Odrasli mladi koji imaju ADHD �esto tvrde da im metilfenidat poja�ava sposobnost da se skoncentri�u na delatnosti i da organizuju svoj �ivot.
Otkriveno je da metilfenidat ima manje �ansi da izazove ne�eljene efekte u pore�enju sa dekstroamfetaminom, ne�to re�e prepisivanim medikamentom. Prepisan u korektnoj dozi, metilfenidat se obi�no dobro toleri�e od strane pacijenata.
Na�ini na koji metilfenidat poma�e ljudima sa ADHD sindromom nisu najbolje poznati. Neki istra�iva�i su teoretisali da je ADHD izazvan dopaminskim imbalansom u mozgu obolelih. Metilfenidat je inhibitor preuzimanja dopanima, �to zna�i da pove�ava nivo dopamin neurotransmitera u mozgu delimi�no blokiraju�i transportere koji ga uklanjaju iz sinapsi. Alternativno obja�njenje koje je istra�ivano je da metilfenidat menja funkcionisanje serotonina u mozgu.
Internacionalno, metilfenidat je klasifikovan pod II rednim brojem Konvencije o Psihotropnim Supstancijama.

Efekti du�eg termina le�enja

Mozak i telo
U studiji 2005. godine, promatrani su samo �minimalni efekti na rast u visinu i te�inu� posle 2 godine tretmana. �Nikakvih klini�ki zna�ajnih efekata na vitalne znake ili parametre laboratorijskih testova nije prime�eno.�
I dalje, neke teoretske studije su podigle pitanja. Na primer, Adriani et al (2005) je otkrio plasti�ne promene u pona�anju vezanom za nagradu kod pacova po�to su bili u stanju bez droge. Metilfenidat mo�e ili ne mora imati sli�ne efekte na ljudsku kogniciju.
Esej iz 2006. godine u kome se izvodi bezbednost metilfenidata na mozak u razvitku otkriva da su se kod �ivotinja sa psihomotornim poreme�ajima (kao �to je ADHD), strukturalni i funkcionalni parametri dopaminskog sistema zna�ajno pobolj�ali sa tretmanom. Ovo ukazuje da bi kod subjekata sa raznim psihomotornim poreme�ajima kao �to je ADHD, tretman sa metilfenidatom mogao pozitivno potpomo�i razvoj mozga.

Rast
Istra�iva�i su tako�e nadgledali ulogu metilfenidata u ulozi rasta, sa nekim studijama koje otkrivaju blago smanjenje brzine rasta u visinu. Druge studije ukazuju da se visina normalizuje do adolescencije.

Metilfenidat u le�enju depresije
Augmentacija metilfenidata na selektivne inhibitore preuzimanja serotonina
Pozadina: Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) su efektivni u tretmanu op�te depresije i depresivnih epizoda. Ipak, za podgrupu pacijenata koji ostaju nepromenjeni za vreme terapije, augmentacione strategije mogu pobolj�ati efikasnost ovih agenata.
Metod: Iznosimo rezultate otvorenog ispitivanja augmentacije metilfenidata na SSRI u tretmanu od 5 slu�ajeva DSM-III, dijagnosticiranih sa op�tom depresijom.
Rezultati: Prijavljeno smanjenje simptoma je rapidno uspostavljeno u svim slu�ajevima, sa dozama metilfenidata u rasponu od 10 do 40mg/dan. Tako�e, beneficijalni efekti kombinacije metilfenidata i SSRI su se pokazali kao jasni i �vrsti. Nijedan pacijent nije zloupotrebio metilfenidat.
Zaklju�ak: Empirijsko kori�tenje metilfenidata dodato u neefektivnom ili delom efektivnom SSRI tretmanu se pokazalo kao rapidna, bezbedna i efikasna alternativa za ve� postoje�e augmentativne strategije u tretmanu op�te depresije.

Dodavanje Metilfenidata u terapiji sa SSRI kako bi se pobolj�ao i ubrzao antidepresivni odgovor pacijenta
U pro�losti, amfetamini su se mnogo ekstenzivnije koristili u tretmanu depresije nego danas (na�alost). Psihijatri su po�eli manje da ih koriste posle otkri�a efektivnijih lekova poput tricikli�nih antidepresiva, inhibitora monoamino-oksidaze i SSRI-a.
Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) � novija klasa antidepresiva � su efikasni u le�enju op�tih depresivnih epizoda. Ipak, op�ta depresija ne da odgovaraju�i odgovor na SSRI terapiju u 21% do 55% slu�ajeva.
Me�u amfetaminskim derivatima, metilfenidat se koristi kao augmentaciona terapija sa standardnim antidepresivima (triciklici, MAO inhibitori). Noviji dokazi ukazuju da je metilfenidat efikasan kada se primeni u terapiji zajedno sa SSRI. Stoga, �ini se logi�nim dodati metilfenidat nekom SSRI-u kada se desi samo delimi�an odgovor na terapiju.
Istra�iva�i predpostavljaju da dodatni efekat nastaje zato �to ove dve vrste droga uti�u na dva razli�ita sistema � metilfenidat na dopamiski, norepinefrinski i delom serotoninski, a SSRI sna�nim dejstvom na serotoninski sistem. Tako�e je postulirano da metilfenidat kao psihostimulans smanjuje vreme za koje je potrebno da se dobije prvi odgovor na terapiju, kada se primeni ranije u tretmanu.

�ta nam literatura pokazuje
Iako je teorija obe�avaju�a, istra�iva�i nisu dali definitivan dokaz da je dodavanje psihostimulansa SSRI terapiji od neke koristi. Na�inio sam pretra�nju studija publikovanih izme�u 1980. I 2000. godine i na�ao samo 4 koje se bave ovom temom:
- Cohen je na fluoksetin dodao dekstroamfetamin trojici pacijenata sa anergi�kom depresijom i otkrio da je to re�ilo njihovu veoma upornu anergiju..On je naglasio da amfetaminski-prouzrokovano pobolj�anje dopaminske i noradrenergi�ke aktivnosti pobolj�ava raspolo�enje, smanjuje iscrpljenost i pobolj�ava psihomotornu aktivnost.
- Metz i Shader su opisali �etiri pacijenata sa te�ko izle�ivom depresijom koji su dali klini�ki antidepresivni odgovor sa kombinacijom fluoksetina i pemolina.
- Stoll et al je otkrio da je dodavanjem metilfenidata SSRI terapiji rapidno re�io simptome kod 5 pacijenata sa op�tom depresijom.

Metilfenidat kod medicinski obolelih pacijenata
Nepoznato je za�to metilfenidat potpoma�e antidepresivne efekte kod medicinski obolelih, a za�to ne kod neobolelih pacijenata. Kod medicinski ne obolelih, �ak i kada postoji inicijalni odgovor, isti nije odr�an.
Kada se le�e pacijenti sa depresijom, dekstroamfetamin ili metilfenidat se mogu koristiti da poja�aju antidepresivnu terapiju. Dekstrometorfan se po�inje sa dozom od 5 do 10mg na dan. Metilfenidat mo�e biti zapo�et sa dozom od 2.5 do 5mg dva puta dnevno. Maksimalna doza metilfenidata je oko 40mg na dan.
Da bi se spre�ila insomnija, ovi lekovi se ne bi smeli davati posle 15:00h.

Izvor: forum.narkomanija.ba

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nova upozorenja za sigurniju primjenu lijekova s djelatnom tvari metilfenidat
23.01.2009.

Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency, EMEA) je 22. sije�nja 2009. objavila priop�enje za javnost u kojem navodi upozorenja i mjere opreza kod primjene metilfenidata. Ovu djelatnu tvar sadr�i lijek Concerta, nositelja odobrenja Johnson & Johnson S.E. d.o.o., koji ima odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj.

Europska agencija za lijekove zaklju�ila je kako je metilfenidat prikladan za lije�enje djece u dobi od 6 godina ili starijih te adolescenata koji imaju poreme�aj pa�nje s hiperaktivno��u (ADHD, attention deficit/hyperactivity disorder). Tako�er, preporu�eno je uskla�ivanje podataka u Sa�etcima opisa svojstava lijeka i Uputi o lijeku u Europskoj uniji za lijekove s djelatnom tvari metifenidat kako bi se osigurala sigurnija primjena ovog lijeka.

Povjerenstvo za humane lijekove Europske agencije za lijekove (Committee for Medicinal Products for Human Use, CHMP) ponovno je pregledalo metilfenidat zbog mogu�eg kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog rizika primjene lijeka. Povjerenstvo je tako�er provjerilo rizik od razvoja psihijatrijskih poreme�aja, u�inka na rast i spolno sazrijevanje te u�inka dugotrajnog lije�enja.

Povjerenstvo za humane lijekove odlu�ilo je da informacije o lijekovima s djelatnom tvari metilfenidat trebaju sadr�avati sljede�e podatke:
� prije po�etka lije�enja treba izvr�iti probir bolesnika s obzirom na probleme s krvnim tlakom ili sr�anom frekvencijom. Potrebno je provjeriti i obiteljsku anamnezu vezano uz kardiovaskularne probleme. Bolesnike s navedenim problemima ne treba lije�iti metilfenidatom bez prethodne specijalisti�ke evaluacije;
� tijekom lije�enja treba redovito pratiti vrijednosti krvnog tlaka i sr�ane frekvencije. U slu�aju njihova poreme�aja, treba odmah provesti potrebne pretrage;
� nedostatni su podaci o dugotrajnoj primjeni metilfenidata. Kod bolesnika koji uzimaju metilfenidat dulje od jedne godine, lije�nici trebaju prekinuti lije�enje najmanje jednom godi�nje kako bi odredili je li neophodno daljnje lije�enje;
� primjena metilfenidata mo�e uzrokovati ili pogor�ati neke psihijatrijske poreme�aje kao �to su depresija, suicidalne misli, neprijateljstvo, psihoza i manija. Treba izvr�iti probir svih bolesnika prije po�etka lije�enja i redovito pratiti bolesnike tijekom lije�enja kako bi se uo�ili psihijatrijski simptomi;
� tijekom lije�enja metilfenidatom potrebno je pratiti te�inu i visinu bolesnika.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske prihvatit �e predmetne izmjene u skladu s Europskom unijom te �e i dalje pozorno motriti sigurnost primjene ovog lijeka.

Priop�enje Europske agencije za lijekove mo�ete vidjeti pod sljede�im linkom:
http://www.emea.europa.eu/pdfs/human/referral/methylphenidate/2231509en.pdf

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mentalni doping uzeo maha me�u u�enicima i studentima

Ritalin se na hrvatskom tr�i�tu prvi put pojavio prije mjesec dana pod imenom Concerta i registriran je, a proizvodi ga Jansen Pharma

Neki novi speed? Da bi lak�e polo�ili ispite mladi sve u�estalije zloupotrebljavaju lijek ritalin
S pribli�avanjem posljednjeg �kolskog zvona i zavr�etka predavanja na fakultetima po�inje ispitna groznica. To je sezonska pojava uz koju se sve �e��e koristi �mentalni doping� ili �mind doping�, �brain booster� kako ga zovu na ameri�kim svei�ili�tima odakle je cijela stvar i krenula, a rije� je o sredstvima koja pove�avaju mentalne sposobnosti, ja�aju koncentraciju i pam�enje, daju snagu da se u najmanjoj jedinici vremena popamti najvi�e podataka, posebno brojki.
Zvijezda me�u takvim �pomaga�ima� je lijek ritalin za kojim je prema nekim istra�ivanjima poseglo barem jednom 16 posto ameri�kih studenata, a onda se stvar poput epidemije pro�irila Europom �to potvr�uje i vrtoglavi porast proizvodnje tih lijekova za 900 posto u samo jednom desetlje�u.
Postoji podatak da je ritalin osobito popularan me�u studentima medicine koji moraju konzumirati gradivo iz najdebljih knjiga i to im s ritalinom �ide kao po loju�.
A kako ni Hrvatska nije na kraju svijeta, nego ve� jednom nogom u Europi ritalin je ve� dobro poznat i na�im �acima u studentima koji ga, iako u Hrvatskoj donedavno nije bio registrian, nabavljaju na crnom tr�i�tu i putem interneta.
Cijena je izme�u 150 do 300 kuna zavisno o broju i ja�ini tableta u kutijici. Da se u�enicima popravilo pam�enje i �elja za ispravljanajem ocjena primje�uju i profesori kojima je neobi�no kako su mnogi �nabildali� mozak znanjem i sada ispravljaju �kroni�ne ase� u jednome danu ili pripreme debeli ispit za tjedan-dva umjesto mjesec dva.
Neki priznaju da nisu tro�ili na repeticije nego da su posegli za �vitaminom R� kako ga u �argonu nazivaju i da je stvar profunkcionirala. Pojava mentalnog dopinga nije nimalo bezazlena, jer lijek primarno slu�i za lije�enje hiperaktivnosti i poreme�aja pa�nje kod djece i nipo�to nije namijenjen zdravoj populaciji jer ima niz nuspojava i kontraindikacija �to nam potvr�uju i stru�njaci.

Poseban oprez
- Ritalin se na hrvatskom tr�i�tu prvi put pojavio prije mjesec dana pod imenom Concerta i registriran je, a proizvodi ga Jansen Pharma, kazala nam je dr. sc. Asja Smol�i� Bubalo mr. farmacije.
Lijek se proizvodi u obliku tableta od po 30 komada od 18 mg ili 30 tableta od 36 mg, a uskoro �e se pojaviti i pakiranje od 54 mg. Slu�i za lije�enje hiperaktivnosti i poreme�aja pa�nje kod djece starije od �est godina i kod tinej�era i izdaje se isklju�ivo na recept i to specijalisti�ki tako da ga ne mo�e prepisati lije�nik op�e prakse. U svijetu ga se nalazi pod imenima ritalin, vitamin R, ili modafilin...i sl.
Razlozi takvih mjera opreza su, ka�e farmaceutka, brojne kontraindikacije. Tako se lijek ne smije koristiti u vrijeme izra�ene tjelesne napetosti, a to je ba� vrijeme intenzivnog u�enja, u trenucima tjeskobe, kod glaukoma, aritmije, hipertenzije, poreme�aja rada �titnja�e, angine pektoris...Tako�er je potreban poseban oprez kod osoba ovisnih o alkoholu, a poznato je da se kod na�ih �aka i studenata vrlo �esto bilje�e trovanja zbog prekomjernog konzumiranja alkohola.

Mogu�a ovisnost
Mogu�e su dakako i zloupotrebe, isti�e mr. Smol�i� Bubalo. Ako se lijek dulje koristi a to je upravo mjesec ili dva koliko traje ispitna groznica, a ponekad i spremanje jednog ozbiljnijeg ispita mo�e do�i do intolerancije i ovisnosti. Nakon toga, kad su se poslo�ile petice ili polo�ili ispiti, slijedi postupak koji mora biti pod strogim nadzorom jer u tom razdoblju mo�e do�i do te�ke depresije. I tako se zatvara krug ovisnosti koja kod dulje upotrebe mo�e dovesti do prestanka rasta i naglog debljanja.

Upotreba lijeka nespojiva je sa vo�njom i trudno�om a kada se lijek koristi istodobno se mora koristiti i u�inkovita kontracepcija. Roditelji trebaju znati da lijek djeluje na centralni �iv�ani sustav pa je i logi�no da su me�u nuspojavama vrlo �este glavobolje, gubitak apetita, nesanica, bol u �elucu, depresija i emocionalna nestabilnost.

To su stanja koja roditelji mogu lako prepoznati i mo�da posumnjati da je njihovo dijete pod utjecajem nedopu�tenih lijekova koji o�ito uz sve �to smo �uli od stru�njaka predstavlja svojevrsnu novu drogu, nedopu�ten doping koji mo�e imati ozbiljne posljedice na zdravlje mladih. A �to �e im onda polo�eni ispiti i nabildane ocjene, pa neka su i petice.

Izvor: slobodnadalmacija.hr (Javorka Lueti�)

ZAKON O ZA�TITI OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA

(NN 111/97)


I. OP�E ODREDBE

�lanak 1.

Ovim se Zakonom propisuju temeljna na�ela, na�in organiziranja i provo�enja za�tite te pretpostavke za primjenu mjera i postupanje prema osobama s du�evnim smetnjama.

�lanak 2.

Za�tita i unaprje�ivanje zdravlja osoba s du�evnim smetnjama ostvaruje se:

1. omogu�avanjem odgovaraju�e dijagnosti�ke obrade i lije�enja osoba s du�evnim smetnjama,

2. znanstvenim istra�ivanjima na podru�ju za�tite i unaprje�ivanja zdravlja osoba s du�evnim smetnjama i njihovom za�titom od lije�ni�kih ili znanstvenih istra�ivanja bez njihova pristanka ili pristanka njihovih zastupnika,

3. uklju�ivanjem osoba s du�evnim smetnjama u obrazovne programe koji se provode u psihijatrijskoj ili nekoj drugoj ustanovi u kojoj su one smje�tene, kao i nastavne programe obrazovnih ustanova, ovisno o zdravstvenom stanju osobe s du�evnim smetnjama,

4. oporavkom osoba s du�evnim smetnjama njihovim uklju�ivanjem u obiteljsku, radnu i dru�tvenu sredinu, uva�avaju�i izbor osobe kada je to mogu�e,

5. izobrazbom osoba koje se bave za�titom osoba s du�evnim smetnjama i unaprje�ivanjem njihova zdravlja,

6. poticanjem udru�ivanja osoba s du�evnim smetnjama u cilju ostvarivanja njihovih prava, samopomo�i i pomo�i.

�lanak 3.

Zna�enje izraza u ovom Zakonu:

1. Osoba s du�evnim smetnjama je du�evno bolesna osoba, osoba s du�evnim poreme�ajem, nedovoljno du�evno razvijena osoba, ovisnik o alkoholu ili drogama ili osoba s drugim du�evnim smetnjama.

2. Osoba s te�im du�evnim smetnjama je osoba s du�evnim smetnjama koja nije u mogu�nosti shvatiti zna�enje svojega postupanja ili ne mo�e vladati svojom voljom ili su te mogu�nosti smanjene u tolikoj mjeri da joj je neophodna psihijatrijska pomo�.

3. Neubrojiva osoba je osoba koja u vrijeme ostvarenja zakonskih obilje�ja kaznenog djela ili prekr�aja nije bila u mogu�nosti shvatiti zna�enje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog du�evne bolesti, privremene du�evne poreme�enosti, nedovoljnoga du�evnog razvitka ili druge te�e du�evne smetnje.

4. Osoba nesposobna za sudjelovanje u kaznenom ili prekr�ajnom postupku je okrivljenik s utvr�enim du�evnim smetnjama zbog kojih nije u mogu�nosti sudjelovati u tim postupcima.

5. Psihijatrijska ustanova je zdravstvena ustanova ili njezina jedinica za obavljanje specijalisti�ko-konzilijarnog i bolni�kog lije�enja iz podru�ja psihijatrije ustrojena prema Zakonu o zdravstvenoj za�titi.

6. Socijalna ustanova je ustanova ili njezina jedinica za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi, ustrojena prema posebnom zakonu.

7. Psihijatar je doktor medicine specijalist iz podru�ja psihijatrije ili neuropsihijatrije.

8. Doktor medicine je osoba sa zavr�enim medicinskim fakultetom i polo�enim dr�avnim ispitom.

9. Dijete i maloljetna osoba su osobe koje nisu navr�ile osamnaest godina �ivota i koje nisu stekle poslovnu sposobnost.

10. Lije�ni�ki postupak je odre�en oblik lije�enja, dijagnosti�ki postupak, prijam i smje�taj u psihijatrijsku ustanovu radi dijagnosti�ke obrade i lije�enja, uklju�ivanje u obrazovne programe koji se provode u psihijatrijskoj ustanovi, izvo�enje istra�ivanja na podru�ju za�tite i unaprje�ivanja zdravlja osoba s du�evnim smetnjama.

11. Prijam u psihijatrijsku ustanovu je postupak od dolaska ili dovo�enja osobe u tu ustanovu radi pregleda ili lije�enja do dono�enja odluke o njezinom dobrovoljnom smje�taju ili prisilnom zadr�avanju u psihijatrijskoj ustanovi.

12. Pristanak je slobodno dana suglasnost osobe s du�evnim smetnjama za provo�enje odre�enoga lije�ni�kog postupka, koja se zasniva na odgovaraju�em poznavanju svrhe, prirode, posljedica, koristi i opasnosti toga lije�ni�kog postupka i drugih mogu�nosti lije�enja.

13. Dobrovoljni smje�taj je smje�taj osobe s du�evnim smetnjama u psihijatrijskoj ustanovi uz njezin pristanak. O smje�taju punoljetne osobe koja nije sposobna dati pristanak i koja nema zakonskog zastupnika, djeteta ili maloljetne osobe ili osobe li�ene poslovne sposobnosti s du�evnim smetnjama �iji zakonski zastupnik je dao pristanak za smje�taj u psihijatrijsku ustanovu, odlu�uje sud po �urnom postupku primjenjuju�i odgovaraju�e odredbe ovoga Zakona o prisilnom zadr�avanju i prisilnom smje�taju u psihijatrijskoj ustanovi. U svim drugim postupcima, pravima i slobodama ove osobe su izjedna�ene s dobrovoljno smje�tenim osobama.

14. Prisilno zadr�avanje je smje�taj osobe s te�im du�evnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu od trenutka dono�enja odluke psihijatra o zadr�avanju te osobe bez njezina pristanka do odluke suda o prisilnom smje�taju bez obzira da li se radi o osobi koja je tek do�la ili dovedena u psihijatrijsku ustanovu ili osobi koja se ve� nalazi na lije�enju u psihijatrijskoj ustanovi pa je opozvala pristanak za dobrovoljni smje�taj.

15. Prisilni smje�taj je smje�taj osobe s te�im du�evnim smetnjama u psihijatrijskoj ustanovi bez njezina pristanka, a djeteta, maloljetne osobe ili osobe li�ene poslovne sposobnosti s te�im du�evnim smetnjama bez pristanka njezinog zakonskog zastupnika uz uvjete i po postupku iz glave V. ovoga Zakona.

16. Zakonski zastupnik za maloljetnika je roditelj ako nije li�en roditeljskog prava, za maloljetnika koji je bez roditelja ili o kojem se roditelji ne brinu - staratelj, za maloljetnog usvojenika - usvojitelj, za punoljetnu osobu nad kojom je produ�eno roditeljsko pravo - roditelj, za punoljetnu osobu kojoj je oduzeta ili ograni�ena poslovna sposobnost - staratelj.


II. TEMELJNA NA�ELA

�lanak 4.

(1) Svaka osoba s du�evnim smetnjama ima pravo na za�titu i unaprje�ivanje svoga zdravlja.

(2) Osoba s du�evnim smetnjama ima pravo na jednake uvjete lije�enja kao i osobe smje�tene u druge zdravstvene ustanove.

(3) Slobode i prava osobe s du�evnim smetnjama mogu se ograni�iti samo zakonom ako je to nu�no radi za�tite zdravlja ili sigurnosti te ili drugih osoba.

�lanak 5.

(1) Dostojanstvo osoba s du�evnim smetnjama mora se �tititi i po�tovati u svim okolnostima.

(2) Osobe s du�evnim smetnjama imaju pravo na za�titu od bilo kakvog oblika zlostavljanja te poni�avaju�eg postupanja.

(3) Osobe s du�evnim smetnjama ne smiju biti dovedene u neravnopravan polo�aj zbog svoje du�evne smetnje. Posebne mjere koje se poduzimaju da bi se za�titila prava ili osiguralo unaprje�ivanje zdravlja osoba s du�evnim smetnjama ne smatraju se oblikom nejednakog postupanja.

�lanak 6.

Psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici du�ni su organizirati lije�enje osoba s du�evnim smetnjama tako da u najmanjoj mogu�oj mjeri ograni�avaju njihove slobode i prava te prouzrokuju fizi�ke i psihi�ke neugodnosti osobama s du�evnim smetnjama i vrije�aju njihovu osobnost i ljudsko dostojanstvo.

�lanak 7.

Psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici du�ni su dobrovoljnom prihva�anju suradnje u lije�enju i uva�avanju �elja i potreba osobe s du�evnim smetnjama dati prednost pred prisilnim mjerama.

�lanak 8.

(1) Osobu s du�evnim smetnjama koja mo�e razumjeti prirodu, posljedice i opasnost predlo�enoga lije�ni�kog postupka i koja na osnovi toga mo�e donijeti odluku i izraziti svoju volju mo�e se pregledati ili podvrgnuti lije�ni�kom postupku samo uz njezin pisani pristanak.

(2) Sposobnost osobe dati pristanak utvr�uje doktor medicine ili psihijatar u vrijeme kad ta osoba donosi odluku i u tu svrhu izdaje pisanu potvrdu. Ova se potvrda prila�e u lije�ni�ku dokumentaciju. Osoba iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e zahtijevati da postupku davanja pristanka bude nazo�na osoba od njenog povjerenja.

(3) Osoba s du�evnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak, bilo zbog toga �to u odre�enom trenutku ne mo�e razumjeti prirodu, posljedice ili opasnost predlo�enoga lije�ni�kog postupka ili zbog toga �to u tom trenutku ne mo�e donijeti odluku ili izraziti svoju slobodnu volju mo�e se podvrgnuti samo onom lije�ni�kom postupku koji je u njenom najboljem interesu.

(4) Dijete ili maloljetna osoba s du�evnim smetnjama, koja nije sposobna dati pristanak, mo�e se podvrgnuti pregledu ili drugom lije�ni�kom postupku samo uz pristanak njegovoga zakonskog zastupnika. Mi�ljenje djeteta se pri tome treba uzimati u obzir sukladno njegovoj dobi i stupnju zrelosti.

(5) Punoljetna osoba s du�evnim smetnjama, koja nije sposobna dati pristanak, mo�e se podvrgnuti pregledu ili drugom lije�ni�kom postupku samo uz pristanak njenoga zakonskog zastupnika, a ako ga nema onda uz suglasnost eti�kog povjerenstva u psihijatrijskoj ustanovi.

(6) Kad pristanak daju osobe iz stavka 4. i 5. ovoga �lanka psihijatar im je du�an pod istim uvjetima dati obavijesti koje je du�an dati osobi s du�evnim smetnjama kad ova daje pristanak.

(7) Pristanak iz stavka 1., 4. i 5. ovoga �lanka mo�e se povu�i u bilo kojem trenutku. Osobi koja povla�i pristanak moraju se objasniti posljedice prestanka primjenjivanja odre�enog lije�ni�kog postupka.

(8) Odricanje osobe s du�evnim smetnjama od prava na davanje pristanka ne proizvodi pravne u�inke.

�lanak 9.

(1) Tra�enje pristanka iz �lanka 8. stavka 1., 4. i 5. nije obvezno ako bi zbog njegovoga pribavljanja bio neposredno ugro�en �ivot osobe s du�evnim smetnjama ili bi prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od te�eg naru�enja njenog zdravlja. Lije�ni�ki postupak mo�e se primjenjivati bez pristanka samo dok traje navedena opasnost.

(2) Predstojnik odjela, ili psihijatar kojeg je predstojnik odjela za to ovlastio treba odlu�iti o nu�nosti i �urnosti odre�enoga lije�ni�kog postupka. O tom postupku treba se bez odga�anja obavijestiti zakonskog zastupnika osobe s du�evnim smetnjama ako ga ova ima.

(3) Osobu s te�im du�evnim smetnjama, koja je prisilno smje�tena u psihijatrijsku ustanovu, mo�e se i bez njenog pristanka podvrgnuti pregledu ili drugom lije�ni�kom postupku koji slu�i lije�enju du�evnih smetnji zbog kojih je prisilno smje�tena u psihijatrijskoj ustanovi samo ako bi bez provo�enja tog postupka nastupilo te�ko o�te�enje zdravlja te osobe.

(4) Ako se lije�ni�ki postupak provodi bez pristanka osobe s du�evnim smetnjama u skladu sa �lankom 8. stavkom 4. i 5. i stavkom 2. i 4. ovoga �lanka treba u mjeri u kojoj je to mogu�e objasniti toj osobi mogu�e postupke njenog lije�enja i uklju�iti tu osobu u planiranje njenog lije�enja.

�lanak 10.

(1) Svako prisilno zadr�avanje i prisilni smje�taj punoljetnih osoba s du�evnim smetnjama bez njihova pristanka, odnosno djece i maloljetnih osoba s du�evnim smetnjama i osoba li�enih poslovne sposobnosti bez pristanka njihovih zakonskih zastupnika podlije�e sudskom nadzoru prema postupku utvr�enom ovim Zakonom.

(2) Postupci po odredbama ovoga Zakona su �urni.

(3) Sredstva za tro�kove sudskog postupka te prisilnog zadr�avanja i prisilnog smje�taja u psihijatrijskoj ustanovi osiguravaju se u dr�avnom prora�unu.

(4) Psihijatrijska ustanova mora obavijestiti povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama o svakom slu�aju oduzimanja slobode iz stavka 1. ovoga �lanka.


III. PRAVA I DU�NOSTI OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA I OSOBA KOJE PROVODE NJIHOVU ZA�TITU I LIJE�ENJE

�lanak 11.

(1) Svaka osoba s du�evnim smetnjama dobrovoljno ili prisilno smje�tena u psihijatrijsku ustanovu ima pravo:

1. biti upoznata u vrijeme prijama, a kasnije na svoj izri�it zahtjev, sa svojim pravima i du�nostima te pou�ena o tome kako mo�e svoja prava ostvariti,

2. biti upoznata s razlozima i ciljevima njenog smje�taja te sa svrhom, prirodom, posljedicama, korisno��u i opasnostima provedbe predlo�enog oblika lije�enja kako i s korisno��u i opasnostima provedbe drugih mogu�nosti lije�enja,

3. djelatno sudjelovati u planiranju i provo�enju svojeg lije�enja, oporavka i resocijalizacije,

4. obrazovati se i radno osposobiti prema op�em programu ili posebnom programu za osobe s pote�ko�ama u u�enju,

5. na odgovaraju�u nov�anu naknadu za rad u radno-terapijskim poslovima od kojih ustanova u kojoj se nalaze na lije�enju ostvaruje prihod,

6. podnositi pritu�be izravno ravnatelju psihijatrijske ustanove ili predstojnik odjela glede oblika lije�enja, dijagnosticiranja, otpusta iz ustanove i povrede njezinih prava i sloboda,

7. postavljati zahtjeve i izjavljivati bez nadzora i ograni�enja prigovore, �albe i druge pravne lijekove nadle�nim pravosudnim i dr�avnim tijelima,

8. savjetovati se o svom tro�ku na samo s lije�nikom ili odvjetnikom po svom izboru,

9. dru�iti se sa drugim osobama u psihijatrijskoj ustanovi i primati posjete,

10. o svom tro�ku slati i primati bez nadzora i ograni�enja po�tu, pakete i tiskovine te telefonirati,

11. pratiti radio i televizijske programe,

12. posjedovati predmete za osobnu uporabu,

13. sudjelovati po svom izboru u vjerskim aktivnostima u okviru mogu�nosti psihijatrijske ustanove,

14. predlagati premje�taj u drugu psihijatrijsku ustanovu,

15. biti otpu�tena iz ustanove uz osiguranu podr�ku za prihvat u zajednici.

(2) Obavijesti iz stavka 1. to�ke 1. i 2. ovoga �lanka unose se u lije�ni�ku dokumentaciju osobe s du�evnim smetnjama.

(3) Prava iz stavka 1. to�ke 1., 2., 3., 5., 6., 7. i 14. ovoga �lanka mogu u ime osobe s du�evnim smetnjama ostvarivati �lanovi obitelji ili druge osobe koje djeluju u njezinom interesu.

(4) Prava iz stavka 1. to�ke 9., 10., 11. i 12. ovoga �lanka mogu se ograni�iti kad postoji osnovana sumnja da osoba s du�evnim smetnjama nastoji pribaviti oru�je ili drogu, dogovara se o bijegu ili po�injenju kaznenog djela ili kad to zahtijeva zdravstveno stanje osobe.

�lanak 12.

(1) Kad je lije�enje osobe s du�evnim smetnjama prijeko potrebno u psihijatrijskoj ustanovi, ono �e se omogu�iti i provesti u odgovaraju�oj ustanovi koja se nalazi u mjestu njezina prebivali�ta, ako nema prebivali�ta onda u mjestu njena boravi�ta, a ako ni njega nema onda u mjestu gdje je osoba zate�ena, a ako u tom mjestu nema psihijatrijske ustanove u psihijatrijskoj ustanovi koja je najbli�a mjestu njezina prebivali�ta, boravi�ta ili mjesta gdje je osoba zate�ena.

(2) Uz pisani pristanak osobe s du�evnim smetnjama, odnosno zakonskog zastupnika osobe li�ene poslovne sposobnosti ili djeteta s du�evnim smetnjama dan u skladu sa �lankom 8. stavkom 1., 4. i 5. ovoga Zakona ili na pisani zahtjev osoba ovla�tenih dati pristanak lije�enje se mo�e provesti i u psihijatrijskoj ustanovi koja ne odgovara uvjetima iz stavka 1. ovoga �lanka.

(3) Psihijatrijsko lije�enje djece provodi se na odjelu psihijatrijskih ustanova namijenjenih lije�enju djece i mlade�i koji su odvojeni od odjela za punoljetne bolesnike.

�lanak 13.

Nedovoljno du�evno razvijena osoba koja ne raspola�e psihi�kim mogu�nostima za uklju�ivanje u lije�enje u psihijatrijskoj ustanovi kao i svaka druga osoba s du�evnim smetnjama, lije�it �e se u ustanovama ili odjelima koji su prilago�eni posebnim potrebama tih osoba.

�lanak 14.

(1) Psihijatrijsko lije�enje djece s poreme�ajima u pona�anju, tjelesno ili mentalno o�te�ene djece, psihi�ki bolesne djece te tjelesno ili mentalno o�te�ene ili bolesne osobe organizira i provodi nadle�na zdravstvena ustanova.

(2) Prisilni smje�taj osoba iz stavka 1. ovoga �lanka provodi se po odredbama ovoga Zakona.

�lanak 15.

(1) Elektrokonvulzivno ili hormonalno lije�enje mo�e se primijeniti samo pod sljede�im pretpostavkama:

(a) na temelju pisanog pristanka osobe s du�evnim smetnjama ili ako ga ona nije sposobna dati, na temelju pisanog pristanka osoba iz �lanka 8. stavka 4. i 5. ovoga Zakona,

(b) uz pozitivno mi�ljenje drugog psihijatra o potrebi i posljedicama primjene takvoga lije�ni�kog postupka,

(c) ako su prethodno iscrpljene sve ostale metode lije�enja,

(d) ako je primjena navedenih metoda nu�na za lije�enje osobe s du�evnim smetnjama i

(e) ako se ne o�ekuje da bi primjena navedenih metoda mogla imati �tetne popratne posljedice.

(2) Prema osobi s te�im du�evnim smetnjama koja je prisilno zadr�ana ili prisilno smje�tena u psihijatrijskoj ustanovi mo�e se primijeniti elektrokonvulzivno lije�enje i bez pristanka te osobe ili osoba navedenih u �lanku 8. stavku 4. i 5. ovoga Zakona samo uz odobrenje eti�kog povjerenstva pri psihijatrijskoj ustanovi i uz po�tovanje ostalih protpostavki navedenih u stavku 1. ovoga �lanka.

(3) Primjena lije�enja iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka mora se uvijek upisati u lije�ni�ku dokumentaciju zajedno s pisanim pristankom navedenih osoba i mi�ljenjem drugog lije�nika.

(4) Primjena psihokirurgije i kastracije nije dopu�tena.

�lanak 16.

(1) Biomedicinska istra�ivanja nad osobama s du�evnim smetnjama mogu se poduzeti samo:

(a) ako nema druge odgovaraju�e mogu�nosti istra�ivanja nad ljudima,

(b) ako opasnost od istra�ivanja za osobu s du�evnim smetnjama nije nesrazmjerna koristi od istra�ivanja,

(c) ako je istra�iva�ki projekt odobrilo Dr�avno povjerenstvo nakon nezavisnog preispitivanja znanstvenog zna�aja, va�nosti cilja i eti�nosti samog istra�ivanja,

(d) ako su osobe koje sudjeluju u istra�ivanju obavije�tene o svojim pravima i pravnoj za�titi koju u�ivaju,

(e) ako su osobe koje sudjeluju u istra�ivanju dale svoj pisani pristanak koji mogu povu�i u svakom trenutku.

(2) Biomedicinska istra�ivanja nad osobom s du�evnim smetnjama koja nije u stanju dati svoj pristanak mo�e se poduzeti samo ukoliko su uz pretpostavke iz stavka 1. to�ke a -d ovoga �lanka ispunjene jo� i ove dodatne pretpostavke:

(a) ako se o�ekuje da �e rezultati istra�ivanja biti od stvarne ili izravne koristi za zdravlje te osobe i

(b) uz suglasnost eti�kog povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama pri psihijatrijskoj ustanovi za svaki pojedini slu�aj ako istra�ivanje ima cilj doprinjeti kroz pove�anje zdravstvenog razumijevanja odre�ene bolesti ili stanja, stvaranju koristi za samu osobu koja sudjeluje u istra�ivanju ili osobe iste dobi ili s istom dobi ili s poreme�ajem ako istra�ivanje predstavlja najmanju mogu�u opasnost i optere�enje za tu osobu.

�lanak 17.

(1) Osobe koje obavljaju djelatnosti za�tite i lije�enja osobe s du�evnim smetnjama du�ne su �uvati kao profesionalnu tajnu sve �to saznaju ili primijete tijekom obavljanja tih djelatnosti.

(2) Osobe navedene u stavku 1. ovoga �lanka mogu otkriti ono �to su saznale ili primijetile glede du�evno oboljelih osoba tijekom obavljanja svoje djelatnosti, samo uz pristanak tih osoba ili njihovoga zakonskog zastupnika.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga �lanka mogu i bez pristanka osobe s du�evnim smetnjama ali uz pristanak zakonskog zastupnika iz stavka 2. ovoga �lanka, otkriti ono �to saznaju tijekom lije�enja i za�tite te osobe:

(a) drugom psihijatru ili doktoru medicine ako je to nu�no za pru�anje lije�ni�ke pomo�i toj osobi,

(b) slu�benim osobama u centrima za socijalnu skrb i drugim dr�avnim tijelima kada je to nu�no da bi one mogle postupati u svezi s osobom s du�evnim smetnjama na temelju i u okviru svojih ovlasti, i to samo onda kad osobe s du�evnim smetnjama nisu sposobne dati svoj pristanak, a osobe iz stavka 1. ovoga �lanka nemaju osnove vjerovati da bi se osoba s du�evnim smetnjama protivila otkrivanju takvih podataka,

(c) ako je to nu�no u�initi u op�em interesu ili interesu druge osobe koji je va�niji od interesa �uvanja tajne.

(4) Otkrit �e se samo oni podaci koji su nu�ni za ostvarivanje svrha navedenih u stavku 3. ovoga �lanka i ti podaci ne smiju se koristiti u druge svrhe osim onih za koje su dani.

(5) Op�im interesom ili interesom koji je va�niji od interesa �uvanja tajne u smislu stavka 3. ovoga �lanka smatra se:

(a) otkrivanje saznanja da osoba s du�evnim smetnjama priprema po�injenje kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora od pet godina ili te�a kazna,

(b) otkrivanje ili su�enje za najte�a kaznena djela ako bi ono bilo znatno usporeno ili onemogu�eno bez otkrivanja ina�e za�ti�enih podataka,

(c) za�tita javnog zdravlja i sigurnosti,

(d) sprje�avanje izlaganja druge osobe neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti za njen �ivot ili zdravlje.

(6) Psihijatar i doktor medicine iz stavka 3. ovoga �lanka du�ni su �uvati kao profesionalnu tajnu, a slu�bene osobe iz stavka 3. ovoga �lanka kao slu�benu tajnu, sve �to se odnosi na osobu s du�evnim smetnjama.

(7) Klini�ki i drugi materijali koji se koriste u predavanjima ili znanstvenim tiskovinama moraju prikriti identitet osoba s du�evnim smetnjama o kojima govore.

�lanak 18.

(1) Lije�ni�ka dokumentacija o lije�enju osobe s du�evnim smetnjama dostupna je isklju�ivo sudu za potrebe postupka koji je u tijeku.

(2) Lije�ni�ka dokumentacija sadr�ava samo one podatke koji su prijeko potrebni za ostvarenje svrhe zbog koje se zahtjeva njezina dostava.

(3) Izjave osobe s du�evnim smetnjama sadr�ane u lije�ni�koj dokumentaciji koje se odnose na po�injenje nekoga kaznenog djela ne mogu se koristiti kao dokaz u sudskom postupku.

(4) Podaci iz lije�ni�ke dokumentacije koji su potrebni za ostvarenje zdravstvene, socijalne, obiteljskopravne ili mirovinske za�tite mogu se dati za slu�bene svrhe na zahtjev tijela nadle�nih za tu za�titu samo uz suglasnost osoba s du�evnim smetnjama, a ako one nisu sposobne dati suglasnost onda samo ukoliko se osnovano vjeruje da se osoba s du�evnim smetnjama ne bi protivila davanju navedenih podataka.

�lanak 19.

Svaki lije�ni�ki postupak mora se upisati u lije�ni�ku dokumentaciju sa naznakom je li bio poduzet sa ili bez pristanka.

�lanak 20.

(1) Psihijatar mo�e odobriti razgovor osobe s du�evnim smetnjama smje�tene u psihijatrijsku ustanovu sa slu�benim osobama Ministarstva unutarnjih poslova i stru�nim djelatnicima centra za socijalnu skrb samo kad to dopu�ta zdravstveno stanje osobe s du�evnim smetnjama.

(2) Psihijatar ne�e odobriti razgovor slu�benim osobama Ministarstva unutarnjih poslova i stru�nim djelatnicima skrbni�tva s osobom iz stavka 1. ovoga �lanka koja nije sposobna razumjeti stanje u kojem se nalazi, niti posljedice takvog razgovora.


IV. DOBROVOLJNI SMJE�TAJ OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU

�lanak 21.

(1) Osoba s du�evnim smetnjama, koja je sposobna razumjeti svrhu i posljedice smje�taja u psihijatrijsku ustanovu i koja je na osnovi toga sposobna donijeti slobodnu odluku mo�e se uz njen pisani pristanak, na njen zahtjev, ili zahtjev tre�e osobe smjestiti, u psihijatrijsku ustanovu. Pristanak se daje pred predstojnikom odjela ili psihijatrom kojeg je za to posebno ovlastio predstojnik odjela i de�urnim psihijatrom koji su du�ni u vrijeme davanja pristanka utvrditi sposobnost osobe s du�evnim smetnjama za davanje pristanka te u svezi s tim izdati pisanu potvrdu koja se ula�e u lije�ni�ku dokumentaciju.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga �lanka smjestit �e se u psihijatrijsku ustanovu ukoliko predstojnik odjela ili psihijatar kojeg je on posebno za to ovlastio i de�urni psihijatar svaki samostalnim i nezavisnim pregledom utvrdi da se radi o osobi s du�evnim smetnjama kod koje se odgovaraju�i terapijski uspjesi ne mogu posti�i lije�enjem izvan takve ustanove.

(3) Ako ne postoji suglasnost lije�nika iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka glede potrebe smje�taja doti�ne osobe u psihijatrijsku ustanovu ili se radi o punoljetnoj osobi koja nije sposobna dati pristanak i koja nema zakonskog zastupnika ili ako se radi o djetetu ili osobi li�enoj poslovne sposobnosti s du�evnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak, a �iji je zakonski zastupnik dao pristanak za smje�taj te osobe u psihijatrijsku ustanovu, odluku o smje�taju te osobe u psihijatrijsku ustanovu donijet �e sud nadle�an odlu�ivati u postupku prisilnog smje�taja po �urnom postupku primjenjuju�i odgovaraju�e odredbe ovoga Zakona o prisilnom zadr�avanju i prisilnom smje�taju u psihijatrijskoj ustanovi. Ove su osobe izjedna�ene s dobrovoljno smje�tenim osobama u svim drugim postupcima, pravima i slobodama.

(4) U postupku iz stavka 3. ovoga �lanka sud je prije dono�enja odluke o smje�taju ili o otpustu osobe s du�evnim smetnjama du�an pribaviti pisano mi�ljenje jednog od psihijatara s liste stalnih sudskih vje�taka o tome radi li se o osobi s du�evnim smetnjama kod koje se odgovaraju�i terapijski uspjesi ne mogu posti�i lije�enjem izvan takve ustanove. Kad odlu�uje o smje�taju djeteta sud je du�an ovo mi�ljenje pribaviti od psihijatra specijaliziranog za lije�enje djece.


V. PRISILNO ZADR�AVANJE I PRISILNI SMJE�TAJ U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU

�lanak 22.

(1) Osoba s te�im du�evnim smetnjama koja uslijed svoje du�evne smetnje ozbiljno i izravno ugro�ava vlastiti �ivot ili zdravlje ili sigurnost, odnosno �ivot ili zdravlje ili sigurnost drugih osoba mo�e se smjestiti u psihijatrijsku ustanovu bez svog pristanka, po postupku za prisilno zadr�avanje i prisilni smje�taj propisanim ovim Zakonom.

(2) Dijete, maloljetna osoba ili osoba li�ena poslovne sposobnosti mo�e se iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga �lanka smjestiti u psihijatrijsku ustanovu i bez pristanka njenoga zakonskog zastupnika po postupku za prisilno zadr�avanje ili prisilni smje�taj predvi�en ovim Zakonom.

�lanak 23.

(1) Osoba iz �lanka 22. primit �e se u psihijatrijsku ustanovu nadle�nu prema �lanku 12. stavku 1. ovoga Zakona na temelju uputnice doktora medicine koji nije zaposlen u doti�noj psihijatrijskoj ustanovi i koji je tu osobu osobno pregledao i napisao propisanu ispravu o tom pregledu.

(2) Obrazac isprave s odgovaraju�im sadr�ajem iz stavka 1. ovoga �lanka propisuje ministar zdravstva. U ispravi moraju biti nazna�eni i obrazlo�eni razlozi zbog kojih doktor medicine smatra prisilni smje�taj nu�nim.

�lanak 24.

Osobu s du�evnim smetnjama za koju se osnovano sumnja da mo�e neposredno ugroziti vlastiti �ivot ili zdravlje odnosno �ivot ili zdravlje drugih u osobito �urnim slu�ajevima mogu ovla�tene slu�bene osobe Ministarstva unutarnjih poslova dovesti u psihijatrijsku ustanovu nadle�nu prema prebivali�tu ili boravi�tu osobe odnosno prema mjestu na kojem je osoba trenuta�no zate�ena bez prethodnoga lije�ni�kog pregleda iz �lanka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

�lanak 25.

(1) Psihijatar koji primi osobu na temelju �lanka 23. ili 24. ovoga Zakona du�an ju je odmah pregledati kako bi utvrdio postoje li razlozi za prisilno zadr�avanje iz �lanka 22. ovoga Zakona.

(2) Kad psihijatar ocijeni da ne postoje razlozi iz �lanka 22. ovoga Zakona za prisilno zadr�avanje, otpustit �e dovedenu osobu i upisati svoju odluku o tome s obrazlo�enjem u lije�ni�ku dokumentaciju.

�lanak 26.

(1) Kad psihijatar utvrdi postojanje razloga za prisilno zadr�avanje iz �lanka 22. ovoga Zakona, du�an je donijeti odluku o prisilnom zadr�avanju koja se s obrazlo�enjem upisuje u lije�ni�ku dokumentaciju.

(2) Psihijatar �e tu odluku priop�iti prisilno zadr�anoj osobi na primjeren na�in i upoznati je s razlozima i ciljevima njenoga prisilnog zadr�avanja te s njezinim pravima i du�nostima po ovom Zakonu.

�lanak 27.

(1) Psihijatrijska ustanova koja je prisilno zadr�ala osobu s du�evnim smetnjama iz �lanka 22. ovoga Zakona du�na je o tome bez odgode, a najkasnije u roku od 12 sati od dono�enja odluke o prisilnom zadr�avanju, neposredno ili putem elektronskih sredstava komuniciranja dostaviti �upanijskom sudu na podru�ju kojega se nalazi psihijatrijska ustanova obavijest o prisilnom zadr�avanju zajedno sa lije�ni�kom dokumentacijom o pregledu osobe s du�evnim smetnjama s obrazlo�enjem razloga za prisilno zadr�avanje.

(2) Psihijatrijska ustanova du�na je obavijest o prisilnom zadr�avanju i lije�ni�ku dokumentaciju dostaviti u roku iz stavka 1. ovoga �lanka zakonskom zastupniku prisilno zadr�ane osobe, nadle�nom centru za socijalnu skrb i povjerenstvu za za�titu osoba s du�evnim smetnjama.

(3) Obrazac s odgovaraju�im sadr�ajem obavijesti o prisilnom zadr�avanju propisuje ministar zdravstva.

(4) Centar za socijalnu skrb iz stavka 2. ovoga �lanka nadle�an je prema posljednjem prebivali�tu odnosno boravi�tu prisilno zadr�ane osobe, a ako je prebivali�te odnosno boravi�te prisilno zadr�ane osobe nepoznato prema podru�ju na kojem se nalazi psihijatrijska ustanova.

�lanak 28.

(1) Postupak propisan �lankom 26. i 27. ovoga Zakona primjenjuje se i na osobu s du�evnim smetnjama koja se prisilno zadr�ava u slu�aju kad je ve� smje�tena na lije�enje u psihijatrijsku ustanovu uz njezin pristanak pa pristanak opozove, ali su u me�uvremenu nastupili uvjeti koji odgovaraju uvjetima za prisilni smje�taj iz �lanka 22. ovoga Zakona te na osobu glede koje su ispunjeni uvjeti iz �lanka 22. ovoga Zakona koja se na drugi na�in na�la u psihijatrijskoj ustanovi.

(2) Rok od 12 sati za dostavu obavijesti o prisilnom zadr�avanju i lije�ni�ku dokumentaciju �upanijskom sudu, centru za socijalnu skrb, povjerenstvu za za�titu osoba s du�evnim smetnjama i zakonskom zastupniku osobe s du�evnim smetnjama, po�inje te�i od opoziva pristanka smje�tene osobe.

�lanak 29.

(1) U postupku prisilnog smje�taja osobe s du�evnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu odlu�uje sudac pojedinac �upanijskog suda nadle�nog prema sjedi�tu psihijatrijske ustanove u kojoj je osoba s te�im du�evnim smetnjama prisilno zadr�ana ili smje�tena.

(2) Postupak po kojem sud odlu�uje o prisilnom smje�taju je izvanparni�ni postupak.

(3) U postupku za prisilni smje�taj javnost je isklju�ena.

(4) Isklju�enje javnosti ne odnosi se na zakonskog zastupnika i odvjetnika osobe s du�evnim smetnjama.

(5) Dopustit �e se da raspravi budu nazo�ne pojedine slu�bene osobe koje se bave lije�enjem i za�titom osoba s du�evnim smetnjama, znanstveni i javni radnici, a ukoliko se osoba s du�evnim smetnjama tome ne protivi, odnosno ako se ona nije sposobna protiviti ako se tome ne protive njen zakonski zastupnik ili odvjetnik, mo�e se to dopustiti i njenom bra�nom drugu i bliskim srodnicima.

(6) Osobe koje su nazo�ne raspravi upozorit �e se da su du�ne kao tajnu �uvati sve ono �to su na raspravi saznale te na posljedice otkrivanja tajne.

�lanak 30.

(1) Kad �upanijski sud primi obavijest o prisilnom zadr�avanju ili na koji drugi na�in sazna za prisilno zadr�avanje, donijet �e rje�enje o pokretanju postupka po slu�benoj du�nosti i postaviti osobi punomo�nika iz redova odvjetnika radi za�tite njezinih prava ako to ona ve� nije u�inila.

(2) Sudac iz �lanka 29. stavka 1. ovoga Zakona du�an je bez odgode, a najkasnije u roku od 72 sata od primitka obavijesti o prisilnom zadr�avanju, prisilno zadr�anu osobu posjetiti u psihijatrijskoj ustanovi i ako je to s obzirom na njezino zdravstveno stanje mogu�e, obaviti s njom razgovor.

(3) U roku iz stavka 2. ovoga �lanka sudac �e donijeti rje�enje o nastavku prisilnog zadr�avanja koje mo�e trajati najdu�e 8 dana od trenutka prisilnog zadr�avanja.

(4) �alba protiv rje�enja iz stavka 3. ovoga �lanka ne zadr�ava izvr�enje.

�lanak 31.

(1) Prije dono�enja odluke o prisilnom smje�taju ili o otpustu osobe s du�evnim smetnjama, sud je du�an pribaviti pisano mi�ljenje jednog od psihijatara s liste stalnih sudskih vje�taka koji nije zaposlen u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj se nalazi prisilno zadr�ana osoba, o tome je li prisilni smje�taj u psihijatrijskoj ustanovi prijeko potreban. Kad odlu�uje o prisilnom smje�taju djeteta ili maloljetne osobe sud je du�an ovo mi�ljenje pribaviti od psihijatra specijaliziranog za lije�enje djece i maloljetnika.

(2) Iznimno, u slu�aju kada zbog mogu�nosti neodr�avanja roka iz �lanka 33. ovoga Zakona ili druge objektivne okolnosti nije mogu�e postupiti na na�in odre�en stavkom 1. ovoga �lanka, pisano mi�ljenje mo�e dati psihijatar s liste stalnih sudskih vje�taka koji je zaposlen u ustanovi u kojoj se nalazi prisilno zadr�ana osoba.

(3) Psihijatar iz stavka 1. ovoga �lanka daje sudu pisano mi�ljenje o potrebi prisilnog smje�taja nakon �to osobno obavi pregled osobe s du�evnim smetnjama.

(4) Prije dono�enja odluke o prisilnom smje�taju ili o otpustu, sud mo�e zatra�iti obavijesti i od centra za socijalnu skrb i od drugih osoba koje mogu dati potrebne podatke.

�lanak 32.

Glede izuze�a �lanova vije�a primjenjuju se odredbe Zakona o parni�nom postupku o izuze�u, a glede psihijatra i djelatnika nadle�nog centra za socijalnu skrb odredbe toga zakona o izuze�u vje�taka te odredbe Zakona o upravnom postupku o izuze�u slu�benih osoba.

�lanak 33.

(1) Nakon provedenog postupka sud odlu�uje rje�enjem ho�e li prisilno zadr�ana osoba i dalje ostati u psihijatrijskoj ustanovi ili �e se otpustiti.

(2) Rje�enje o prisilnom smje�taju ili o otpustu sud je du�an izraditi i dostaviti bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od primitka obavijesti i dokumentacije o prisilnom zadr�avanju

(3) U rje�enju o prisilnom smje�taju sud odre�uje trajanje prisilnog smje�taja koje ne smije biti du�e od trideset dana ra�unaju�i od dana kojeg je psihijatar donio odluku o prisilnom zadr�avanju osobe s du�evnim smetnjama (�lanak 26. stavak 1., �lanak 29.).

�lanak 34.

(1) Ako psihijatrijska ustanova utvrdi da prisilno smje�tena osoba treba ostati smje�tena i nakon isteka trajanja prisilnog smje�taja odre�enog u rje�enju suda, du�na je 7 dana prije isteka toga vremena predlo�iti sudu dono�enje rje�enja o produ�enju prisilnog smje�taja. O prijedlogu psihijatrijske ustanove sud �e odlu�iti do isteka vremena odre�enog rje�enjem o prisilnom smje�taju iz �lanka 33. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Rje�enjem iz stavka 1. ovoga �lanka sud mo�e produ�iti prisilni smje�taj osobe u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju do tri mjeseca od dana isteka vremena odre�enog rje�enjem o prisilnom smje�taju iz �lanka 33. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Svaki daljnji prisilni smje�taj mo�e se produ�iti rje�enjem suda na vrijeme do �est mjeseci.

�lanak 35.

(1) Rje�enje o produ�enom prisilnom smje�taju sud donosi po istom postupku po kojem donosi i prvo rje�enje o prisilnom smje�taju.

(2) Sud je du�an rje�enje o produ�enom prisilnom smje�taju donijeti najkasnije do isteka prethodno odre�enog trajanja prisilnog smje�taja.

�lanak 36.

(1) Rje�enje suda iz �lanka 33. do 35. ovoga Zakona mora biti obrazlo�eno i sadr�avati pouku o pravu na �albu.

(2) Rje�enje se dostavlja prisilno smje�tenoj osobi, njezinom zakonskom zastupniku, bliskom srodniku sa kojim �ivi u zajedni�kom doma�instvu, opunomo�niku, nadle�nom Centru za socijalnu skrb, povjerenstvu za za�titu osoba s du�evnim smetnjama i psihijatrijskoj ustanovi u kojoj je osoba s du�evnim smetnjama prisilno smje�tena.

�lanak 37.

(1) Protiv rje�enja o prisilnom smje�taju dopu�tena je �alba �upanijskom sudu.

(2) �albu protiv rje�enja mogu podnijeti osobe iz �lanka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) �alba se podnosi u roku od 3 dana od dana dostave rje�enja. �alba ne zadr�ava izvr�enje rje�enja.

�lanak 38.

(1) O �albi iz �lanka 37. stavka 1. ovoga Zakona odlu�uje vije�e �upanijskog suda od 3 suca na sjednici vije�a.

(2) Drugostupanjski sud du�an je o �albi odlu�iti u roku od 8 dana od dostave �albe.

(3) Drugostupanjski sud mo�e odbaciti �albu kao nepravodobnu ili kao nedopu�tenu, ili odbiti �albu kao neosnovanu, ili uva�iti �albu i rje�enje preina�iti, ili ukinuti rje�enje i prema potrebi uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlu�ivanje.

(4) Kada drugostupanjski sud ukine prvostupanjsko rje�enje i uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlu�ivanje, prvostupanjski sud provest �e postupak i donijeti rje�enje u roku od 8 dana od dana primitka rje�enja drugostupanjskog suda.

(5) U rje�enju kojim ukida prvostupanjsko rje�enje, vije�e iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e odrediti da se osoba s du�evnim smetnjama prisilno zadr�i do dono�enja rje�enja iz stavka 4. ovoga �lanka.


VI. OTPUST IZ PSIHIJATRIJSKE USTANOVE

�lanak 39.

Postupak otpusta iz psihijatrijske ustanove dobrovoljno smje�tene osobe s du�evnim smetnjama istovjetan je postupku otpusta iz druge zdravstvene ustanove osim u slu�aju ako su nastupili uvjeti koji odgovaraju uvjetima iz �lanka 22. ovoga Zakona. Tada �e se osoba prisilno zadr�ati u skladu sa �lankom 28. ovoga Zakona.

�lanak 40.

(1) Prisilno smje�tena osoba otpustit �e se iz psihijatrijske ustanove odmah po�to istekne vrijeme prisilnog smje�taja odre�eno u rje�enju suda o prisilnom smje�taju.

(2) Psihijatrijska ustanova mo�e otpustiti prisilno smje�tenu osobu prije isteka trajanja prisilnog smje�taja odre�enog u rje�enju suda samo na temelju rje�enja suda koji je donio rje�enje o prisilnom smje�taju.

�lanak 41.

(1) Sud iz �lanka 40. stavka 2. ovoga Zakona donijet �e rje�enje o otpustu prisilno smje�tene osobe iz psihijatrijske ustanove i prije isteka vremena prisilnog smje�taja odre�enog u rje�enju o prisilnom smje�taju ako utvrdi da su prestali razlozi za prisilni smje�taj iz �lanka 22. ovoga Zakona. Ovo rje�enje sud donosi po slu�benoj du�nosti ili na prijedlog prisilno smje�tene osobe, njezinoga zakonskog zastupnika, bliskog srodnika, punomo�nika, povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama ili psihijatrijske ustanove u kojoj je osoba smje�tena.

(2) U postupku radi otpusta sud �e na odgovaraju�i na�in primijeniti odredbe glave V. ovoga Zakona.

�lanak 42.

(1) Kad u slu�ajevima propisanima ovim Zakonom osobu s du�evnim smetnjama treba otpustiti iz psihijatrijske ustanove, a ona zbog svojega psihofizi�kog stanja i uvjeta u kojima �ivi izvan ustanove nije sposobna brinuti se o sebi niti ima ro�ake ili druge osobe koje su po zakonu du�ne i mogu se brinuti o njoj, premjestit �e se iz psihijatrijske ustanove u socijalnu ustanovu po postupku predvi�enom Zakonom o socijalnoj skrbi.

(2) O premje�taju iz stavka 1. ovoga �lanka psihijatrijska ustanova izvijestit �e odmah sud koji je donio odluku o prisilnom smje�taju ili o otpustu.

�lanak 43.

Prisilno smje�tenim osobama psihijatrijska ustanova mo�e odobriti privremeni izlazak iz psihijatrijske ustanove iz razloga oporavka ili medicinske terapije, osim ako se radi o osobi prisilno smje�tenoj po odredbama iz glave VII. ovoga Zakona.


VII. POSTUPCI PREMA OSOBAMA S DU�EVNIM SMETNJAMA PROTIV KOJIH SE VODI KAZNENI ILI PREKR�AJNI POSTUPAK ILI KOJE SU OSU�ENICI

�lanak 44.

(1) Kada sud u kaznenom postupku utvrdi da je osoba u vrijeme kada je ostvarila opis kaznenog djela bila neubrojiva te zbog toga donese odgovaraju�u odluku po Zakonu o kaznenom postupku, a ta se osoba nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi, ne�e se pustiti na slobodu ve� �e sud donijeti rje�enje o njezinu privremenom zadr�avanju do najvi�e deset dana od dono�enja tog rje�enja.

(2) Sud koji je sudio u kaznenom postupku mo�e po dono�enju presude i rje�enja iz stavka 1. ovoga �lanka posebnim rje�enjem odrediti prisilno zadr�avanje neubrojive osobe prema odredbama ovoga Zakona na vrijeme koje ne mo�e trajati du�e od 8 dana od pravomo�nosti presude iz stavka 1. ovoga �lanka.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga �lanka prisilno �e se zadr�ati u psihijatrijskoj ustanovi koja se nalazi u mjestu njezina prebivali�ta ili boravi�ta, a ako u tom mjestu nema psihijatrijske ustanove, u psihijatrijskoj ustanovi koja je najbli�a mjestu njezina prebivali�ta ili boravi�ta, ili mjestu gdje je vo�en kazneni postupak.

�lanak 45.

Po primitku presude i rje�enja iz �lanka 44. stavka 1.ovoga Zakona �upanijski sud nadle�an po ovom Zakonu donijet �e rje�enje o pokretanju postupka za prisilni smje�taj i provesti ga po odredbama ovoga Zakona.

�lanak 46.

O privremenom izlasku neubrojive osobe iz �lanka 44. ovoga Zakona u svrhu oporavka ili medicinske terapije, na prijedlog psihijatrijske ustanove isklju�ivo odlu�uje sud koji je donio rje�enje o prisilnom smje�taju.

�lanak 47.

Za otpust neubrojive osobe iz �lanka 44. ovoga Zakona isklju�ivo je nadle�an sud koji je donio rje�enje o prisilnom smje�taju. Postupak povodom otpusta provodi se po odredbama glave V. ovoga Zakona.

�lanak 48.

(1) Kad se radi o otpustu neubrojive osobe koja je ostvarila obilje�ja kaznenog djela za koje se mo�e izre�i kazna zatvora od deset godina ili te�a kazna, sud �e obavijestiti dr�avnog odvjetnika i zatra�iti njegovo mi�ljenje.

(2) Protiv rje�enja o otpustu neubrojive osobe iz stavka 1. ovoga �lanka dr�avni odvjetnik ima pravo �albe u roku od 3 dana od dana dostave rje�enja.

(3) �alba dr�avnog odvjetnika odga�a otpust neubrojive osobe do odluke drugostupanjskog suda.

(4) Drugostupanjski sud povodom �albe koju je du�an rije�iti u roku od 8 dana od primitka �albe mo�e odbaciti �albu kao nepravodobnu ili kao nedopu�tenu, ili odbiti �albu kao neosnovanu i potvrditi rje�enje suda prvog stupnja, ili uva�iti �albu i rje�enje preina�iti ili ukinuti rje�enje i prema potrebi uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlu�ivanje.

(5) Nakon proteka vremena koje odgovara najvi�oj zaprije�enoj kazni za kazneno djelo �ija je obilje�ja neubrojiva osoba ostvarila postupak otpusta provodi se prema odredbama glave VI. ovoga Zakona.

�lanak 49.

Odredbe �lanka 44. do 48. ovoga Zakona kazneni sud �e primijeniti i kada se radi o osobi protiv koje se vodi kazneni postupak ako ta osoba zbog du�evnih smetnji nije sposobna sudjelovati u tom postupku.

�lanak 50.

(1) Odredbe �lanka 44. do 45. ovoga Zakona primijenit �e i prekr�ajni sud u slu�aju kad donese rje�enje o obustavi prekr�ajnog postupka zbog toga �to je osoba u vrijeme ostvarenja zakonskog opisa prekr�ajnog djela za koje se mo�e izre�i kazna zatvora bila neubrojiva.

(2) Odredbe �lanka 44. do 45. ovoga Zakona primijenit �e i prekr�ajni sud u slu�aju kada se radi o osobi protiv koje se vodi prekr�ajni postupak ako ta osoba zbog du�evnih smetnji nije sposobna sudjelovati u tom postupku.

(3) Postupak prema osobama iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka i njihova prava i du�nosti u svemu drugom izjedna�ena su s postupkom i pravima i du�nostima osoba iz �lanka 22. ovoga Zakona.

�lanak 51.

(1) Kad se kod osobe koja se nalazi na izdr�avanju kazne zatvora utvrdi postojanje du�evnih smetnji, postupit �e se prema odredbama zakona kojim se propisuje izvr�enje kaznenopravnih i prekr�ajnih sankcija.

(2) Postupak prema osobama iz stavka 1. ovoga �lanka osim u pogledu prisilnog smje�taja izjedna�en je s postupkom prema drugim osobama s du�evnim smetnjama.

�lanak 52.

Odredba �lanka 51. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuje se i na osu�enika kojemu je uz kaznu zatvora sud izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lije�enja za vrijeme izdr�avanja te kazne.

�lanak 53.

Mjera obveznoga psihijatrijskog lije�enja na slobodi, primijenit �e se na na�in odre�en Kaznenim zakonom i propisima o izvr�enju kaznenopravnih i prekr�ajnih sankcija.


VIII. PRIMJENA FIZI�KE SILE U ZA�TITI OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA

�lanak 54.

(1) Fizi�ka sila ili izdvajanje u za�titi osobe s du�evnim smetnjama primijenit �e se u psihijatrijskoj ustanovi samo kad je to jedino sredstvo da se tu osobu sprije�i da svojim napadom ne ugrozi �ivot ili zdravlje druge osobe ili svoj �ivot ili zdravlje ili nasilno uni�ti ili o�teti tu�u imovinu ve�e vrijednosti.

(2) Fizi�ka sila ili izdvajanje iz stavka 1. ovoga �lanka primijenit �e se samo u mjeri i na na�in prijeko potreban radi otklanjanja opasnosti izazvane napadom osobe s du�evnim smetnjama.

(3) Primjena fizi�ke sile ili izdvajanja smije trajati samo dok je nu�no da se ostvari svrha iz stavka 1. ovoga �lanka.

�lanak 55.

Fizi�ka sila je u smislu ovoga Zakona uporaba sredstava za fizi�ko ograni�avanje kretanja i djelovanja osoba s du�evnim smetnjama. Zdravstveni djelatnici u tu svrhu koriste sredstva sukladno propisima ministra zdravstva. Kada tijela unutarnjih poslova postupaju prema �lanku 24. i 59. ovoga Zakona koriste sredstva sukladno propisima o unutarnjim poslovima.

�lanak 56.

(1) Odluku o primjeni fizi�ke sile ili izdvajanja iz �lanka 54. ovoga Zakona donosi psihijatar te nadzire njezinu primjenu.

(2) Kada zbog iznimne �urnosti nije mogu�e �ekati da odluku donese psihijatar, odluku o primjeni fizi�ke sile ili izdvajanja mo�e donijeti doktor medicine, medicinska sestra ili tehni�ar, koji su du�ni o tome odmah obavijestiti psihijatra koji �e odlu�iti o njenoj daljnjoj primjeni.

�lanak 57.

Kod izdvajanja osobe s du�evnim smetnjama ili pri uporabi stezulje ili drugog oblika fizi�kog obuzdavanja osobe s du�evnim smetnjama obvezno je osigurati stalno pra�enje tjelesnog i du�evnog stanja te osobe od strane stru�noga medicinskog osoblja.

�lanak 58.

(1) Prije nego �to se na nju primijeni fizi�ka sila, osoba �e, ako je to s obzirom na okolnosti slu�aja mogu�e biti na to upozorena.

(2) Razlozi, na�in i mjera primjene fizi�ke sile te ime osobe koja je donijela odluku o njezinoj primjeni obvezno se upisuju u lije�ni�ku dokumentaciju.

(3) Roditelji maloljetne osobe s du�evnim smetnjama ili zakonski zastupnik ili skrbnik osobe s du�evnim smetnjama obavijestit �e se odmah o primjeni fizi�ke sile ili izdvajanja.

�lanak 59.

(1) Ovla�tene slu�bene osobe Ministarstva unutarnjih poslova du�ne su na poziv doktora medicine pru�iti pomo� zdravstvenim djelatnicima pri savladavanju tjelesnog otpora osobe iz �lanka 22. ovoga Zakona, ali samo dok ta osoba pru�a tjelesni otpor te dok se ne osigura zbrinjavanje i otklanjanje neposredne opasnosti te osobe.

(2) Kada postoji izravna opasnost da �e osoba s du�evnim smetnjama svojim pona�anjem u psihijatrijskoj ustanovi napasti na �ivot ili tijelo neke osobe ili otu�iti, uni�titi ili te�e o�tetiti imovinu te ustanove, slu�bene osobe Ministarstva unutarnjih poslova du�ne su na poziv ravnatelja ili zdravstvenog djelatnika kojeg je za to ovlastio ravnatelj psihijatrijske ustanove �urno pru�iti odgovaraju�u pomo�.

(3) Osoba koja je uputila pozive iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka du�na ga je naknadno u pisanom obliku obrazlo�iti te to obrazlo�enje ulo�iti u lije�ni�ku dokumentaciju.


IX. POVJERENSTVA ZA ZA�TITU OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA I PSIHIJATRIJSKE USTANOVE

�lanak 60.

(1) Povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama osnivaju se pri psihijatrijskim ustanovama, a Dr�avno povjerenstvo za za�titu osoba s du�evnim smetnjama pri Ministarstvu zdravstva.

(2) Povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama nadziru provedbu za�tite osoba s du�evnim smetnjama neovisno o tome da li su dobrovoljno smje�tene, prisilno zadr�ane ili prisilno smje�tene u psihijatrijsku ustanovu.

�lanak 61.

(1) Povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama nadle�na su:

a) poduzimati mjere za sprje�avanje nastanka du�evnih bolesti i drugih du�evnih smetnji,

b) unaprje�ivati postupanje prema osobama s du�evnim smetnjama,

c) pratiti provo�enje postupaka propisanih ovim Zakonom i predlagati psihijatrijskoj ustanovi i nadle�nom dr�avnom tijelu mjere za otklanjanje uo�enih nezakonitosti,

d) nadzirati po�tovanje ljudskih prava i sloboda i dostojanstva osoba s du�evnim smetnjama,

e) po vlastitoj prosudbi ili na prijedlog tre�e osobe ispitivati pojedina�ne slu�ajeve prisilnog zadr�avanja ili prisilnog smje�taja u psihijatrijsku ustanovu, odnosno smje�taja djece, maloljetnih osoba, osoba li�enih poslovne sposobnosti te punoljetnih osoba koje nisu sposobne dati pristanak,

f) primati prigovore i pritu�be osoba s du�evnim smetnjama, njihovih zakonskih zastupnika, �lanova obitelji, opunomo�nika, tre�ih osoba, ili centra za socijalnu skrb te poduzimati potrebne mjere provjere i nadzora,

g) predlagati nadle�nom sudu dono�enje odluke o otpustu iz psihijatrijske ustanove.

(2) Dr�avno povjerenstvo posje�uje najmanje jednom u �est mjeseci i to bez najave psihijatrijsku ustanovu radi provjere uvjeta i na�ina provo�enja za�tite i lije�enja osoba s du�evnim smetnjama.

(3) Stru�ni nadzor nad radom povjerenstava u psihijatrijskim ustanovama obavlja Dr�avno povjerenstvo. Ono odobrava i nadzire istra�iva�ke projekte koji se provode u psihijatrijskim ustanovama.

(4) Povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama najmanje jedanput godi�nje podnose ministru zdravstva izvje�taj o svom radu i predla�u ministru zdravstva mjere za unapre�enje djelatnosti za�tite i lije�enja osoba s du�evnim smetnjama.

�lanak 62.

(1) Ustroj i rad povjerenstva propisuje ministar zdravstva.

(2) �lanom povjerenstva ne mo�e biti osoba koja je zdravstveni djelatnik u psihijatrijskoj ustanovi za koju se osniva povjerenstvo ili je u srodstvu sa zdravstvenim djelatnikom zaposlenim u toj ustanovi.

(3) Na sve �lanove povjerenstva se primjenjuje obveza �uvanja profesionalne odnosno slu�bene tajne u skladu sa �lankom 17. ovoga Zakona.

�lanak 63.

(1) Za�titu i lije�enje osoba s du�evnim smetnjama obavljaju psihijatrijske ustanove.

(2) Smje�taj i lije�enje neubrojivih osoba obavlja se samo u javnim psihijatrijskim ustanovama koje odredi Ministarstvo zdravstva.


X. KAZNENE ODREDBE

�lanak 64.

(1) Psihijatrijska ustanova kazniti �e se nov�anom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 300.000,00 kuna za prekr�aj ako:

1. pregleda ili podvrgne osobu s du�evnim smetnjama lije�ni�kom postupku bez prethodnog valjanog pristanka (�lanak 8. i 9.),

2. osobi s du�evnim smetnjama ometa ili uskra�uje prava iz �lanka 10. ovoga Zakona,

3. u lije�enju osobe s du�evnim smetnjama postupi suprotno �lanku 15. ovoga Zakona,

4. poduzima biomedicinska istra�ivanja nad osobama s du�evnim smetnjama suprotno �lanku 16. ovoga Zakona,

5. povrijedi obvezu �uvanja profesionalne odnosno slu�bene tajne (�lanak 17.),

6. vodi i postupa s medicinskom dokumentacijom suprotno �lanku 18. i 19. ovoga Zakona,

7. dobrovoljno smjesti osobu s du�evnim smetnjama suprotno �lanku 21. ovoga Zakona,

8. o prisilnom zadr�avanju osobe ne obavijesti �upanijski sud u roku od 12 sati od dono�enja odluke o prisilnom zadr�avanju (�lanak 27. stavak 1.),

9. ne otpusti osobu s du�evnim smetnjama istekom trajanja prisilnog smje�taja odre�enog u rje�enju suda (�lanak 40.),

10. u roku od 7 dana prije isteka trajanja prisilnog smje�taja ne zatra�i od suda dono�enje rje�enja o otpustu ili o produ�enom prisilnom smje�taju neubrojive osobe (�lanak. 34. stavak 1.),

11. dopusti prisilno smje�tenoj osobi privremeni izlazak iz psihijatrijske ustanove suprotno �lanku 46. ovoga Zakona,

12. otpusti iz psihijatrijske ustanove prisilno smje�tenu osobu za �iji je otpust isklju�ivo nadle�an sud ili ne otpusti osobu po rje�enju suda kojim se odre�uje prijevremeni otpust (�lanak 41.)

(2) Za prekr�aje iz stavka 1. ovoga �lanka kaznit �e se nov�anom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna osoba �ijom je radnjom ostvaren prekr�aj iz stavka 1. ovoga �lanka i odgovorna osoba u psihijatrijskoj ustanovi.


XI. PRIJELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

�lanak 65.

Ministar zdravstva du�an je donijeti provedbene propise na koje je ovla�ten po odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

�lanak 66.

Psihijatrijska �e ustanova u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavijestiti nadle�ni �upanijski sud o svim osobama koje su se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatekle u psihijatrijskoj ustanovi bez pristanka.

�lanak 67.

�upanijski sud �e najkasnije u roku od 30 dana po primitku obavijesti iz �lanka 66. ovoga Zakona donijeti rje�enja sukladno �lanku 34. ovoga Zakona za sve osobe koje su prisilno smje�tene u psihijatrijsku ustanovu prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

�lanak 68.

U sudskom postupku o prisilnom smje�taju ako pojedina pitanja nije mogu�e rije�iti prema pravilima izvanparni�nog postupka odgovaraju�e �e se primjenjivati odredbe Zakona o parni�nom postupku ("Narodne novine", br. 53/91.).

�lanak 69.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje va�iti �lanak 29. Zakona o zdravstvenoj za�titi ("Narodne novine", br. 11/94., 75/95., 55/96. i 1/97. - pro�i��eni tekst).

�lanak 70.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sije�nja 1998. godine.

Klasa: 500-01/96-01/09
Zagreb, 19. rujna 1997.

ZASTUPNI�KI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupni�kog doma Sabora
akademik Vlatko Pavleti�, v. r.

---

Nakon izvr�enog uspore�ivanja s izvornim tekstom utvr�ene su pogre�ke u Zakonu o za�titi osoba s du�evnim smetnjama objavljenom u "Narodnim novinama" broj 111 od 22. listopada 1997., te se daje

ISPRAVAK ZAKONA O ZA�TITI OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA

(NN 27/98)


U �lanku 3. to�ki 11. iza rije�i: "zadr�avanju u psihijatrijskoj ustanovi" trebaju stajati rije�i: "ili njezinom otpu�tanju".

U �lanku 4. stavku 2. iza rije�i: "smetnjama" trebaju stajati rije�i: "smje�tena u psihijatrijsku ustanovu".

U �lanku 32. umjesto rije�i: "�lanova vije�a" treba stajati rije�: "sudaca".

Klasa: 500-01/96-01/09
Zagreb, 17. velja�e 1997.

Tajnik Zastupni�kog doma Hrvatskoga dr�avnog sabora
Berislav �ivkovi�, v. r.

---

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA�TITI OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA

(NN 128/99)


�lanak 1.
U Zakonu o za�titi osoba s du�evnim smetnjama (�Narodne novine�, br. 111/97.) u �lanku 3. to�ki 11. dodaje se nova re�enica koja glasi:

�Prijam mo�e trajati do 72 sata od trenutka dolaska, odnosno dovo�enja osobe u psihijatrijsku ustanovu.�

To�ka 13. mijenja se i glasi:

�13. Dobrovoljni smje�taj je smje�taj osobe s du�evnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu uz njezin pristanak. Smje�taj bez pristanka je smje�taj osobe koja nije sposobna dati pristanak pa pristanak umjesto nje daje zakonski zastupnik ili nadle�ni Centar za socijalnu skrb. Predstavnik Centra za socijalnu skrb daje ili uskra�uje svoj pristanak najkasnije u roku od tri dana donose�i odluku na temelju svih dostupnih podataka o eventualnoj potrebi poduzimanja daljnjih mjera socijalne za�tite osobe smje�tene u psihijatrijsku ustanovu bez njezinog pristanka. Odluka kao i svi daljnji na njoj temeljeni postupci obvezno se unosi u dokumentaciju Centra i u lije�ni�ku dokumentaciju psihijatrijske ustanove u kojoj je ta osoba smje�tena.�

To�ka 15. mijenja se i glasi:

�15. Prisilni smje�taj je smje�taj osobe s te�im du�evnim smetnjama prema mjerilima �lanka 22. i �lanka 45e. ovoga Zakona. U rje�enju sud �e navesti radi li se o prisilnom zadr�avanju i prisilnom smje�taju u psihijatrijsku ustanovu po �lanku 22. ili �lanku 44. ovoga Zakona.�


�lanak 2.
U �lanku 8. stavak 1. mijenja se i glasi:

�(1) Osobu s du�evnim smetnjama koja mo�e razumjeti prirodu, posljedice i opasnost predlo�enoga lije�ni�kog postupka i koja na osnovi toga mo�e donijeti odluku i izraziti svoju volju mo�e se pregledati ili podvrgnuti lije�ni�kom postupku samo uz njezin usmeni pristanak ako postoje medicinski razlozi da se takav pregled ili lije�ni�ki postupak obavi.�

Stavak 2. mijenja se i glasi:

�(2) Sposobnost osobe dati pristanak utvr�uje doktor medicine ili psihijatar u vrijeme kad ta osoba donosi odluku. Pregled kojim se utvr�uje sposobnost davanja pristanka dopu�ten je u svim slu�ajevima u kojima osoba ne pokazuje otvoreno protivljenje obavljanju tog pregleda. U slu�aju protivljenja pregledu za ocjenu sposobnosti za davanje pristanka, pregled osobe mo�e se obaviti i protiv njene volje samo ukoliko su ispunjeni uvjeti iz �lanka 22. ovoga Zakona. Usmeni pristanak osobe iz stavka 1. ovoga �lanka upisuje se u lije�ni�ku dokumentaciju. Osoba iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e zahtijevati da postupku davanja pristanka bude nazo�na osoba od njenog povjerenja.�

Stavak 5. mijenja se i glasi:

�(5) Punoljetna osoba s du�evnim smetnjama, koja nije sposobna dati pristanak, mo�e se podvrgnuti pregledu ili drugom lije�ni�kom postupku samo uz pristanak njenog zakonskog zastupnika, a ako ga nema, pregled se mo�e obaviti prema mjerilima stavka 2. i 3. ovoga �lanka.�


�lanak 3.
U �lanku 9. stavak 2. bri�e se.


�lanak 4.
U �lanku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:

�(1) Svako prisilno zadr�avanje i prisilni smje�taj osoba s du�evnim smetnjama podlije�e sudskom nadzoru prema postupku utvr�enom ovim Zakonom.�

Stavak 4. bri�e se.


�lanak 5.
U �lanku 12. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:

�(4) Osobama s du�evnim smetnjama koje su u kaznenom ili prekr�ajnom postupku ogla�ene neubrojivim osobama, prisilni smje�taj se osigurava pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz �lanka 45e. ovoga Zakona u ustanovama koje posebnim aktom odre�uje ministar zdravstva.

(5) Izbor ustanove u koju �e osoba iz stavka 4. ovoga �lanka biti smje�tena ili premje�tena obavlja posebno povjerenstvo ministarstva zdravstva na temelju sigurnosnih i stru�nih mjerila nu�nih za osiguranje odgovaraju�ih terapijskih i sigurnosnih uvjeta.

(6) Sastav povjerenstva i postupak za izbor ustanove prema stavku 5. ovoga �lanka propisuje ministar zdravstva uz suglasnost ministra pravosu�a.�


�lanak 6.
U �lanku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:

�(2) Prema osobi s te�im du�evnim smetnjama koja je prisilno zadr�ana ili prisilno smje�tena u psihijatrijskoj ustanovi mo�e se primijeniti elektrokonvulzivno lije�enje i bez pristanka te osobe ili osoba navedenih u �lanku 8. stavku 4. i 5. ovoga Zakona ako su ispunjeni i uvjeti iz �lanka 9. stavka 3. i uz po�tivanje ostalih pretpostavki navedenih u stavku 1. ovoga �lanka.�


�lanak 7.
U �lanku 16. stavku 2. dodaje se nova to�ka b. koja glasi:

�(b) ako je zakonski zastupnik osobe koja sudjeluje u istra�ivanju dao svoj pisani pristanak�.

U dosada�njoj to�ki b. koja postaje to�ka c. bri�u se rije�i: �za za�titu osoba s du�evnim smetnjama�.


�lanak 8.
U �lanku 17. stavku 3. rije�i: �ali uz pristanak� zamjenjuju se rije�ima: �ili njenog zakonskog zastupnika�.


�lanak 9.
U �lanku 18. stavku 4. rije�i: �onda samo ukoliko se osnovano vjeruje da se osoba s du�evnim smetnjama ne bi protivila davanju navedenih podataka� zamjenjuju se rije�ima: �uz suglasnost zakonskog zastupnika�.


�lanak 10.
U �lanku 19. iza rije�i: �postupak� dodaju se rije�i: �koji se provodi na temelju ovoga Zakona�.


�lanak 11.
�lanak 21. mijenja se i glasi:

�Osoba s du�evnim smetnjama koja je sposobna razumjeti svrhu i posljedice smje�taja u psihijatrijsku ustanovu i koja je na osnovi toga sposobna donijeti slobodnu odluku mo�e se uz njen usmeni pristanak na njen zahtjev ili na zahtjev tre�e osobe smjestiti u psihijatrijsku ustanovu. Usmeni pristanak te osobe na smje�taj u psihijatrijsku ustanovu obvezno se upisuje u lije�ni�ku dokumentaciju.�


�lanak 12.
U �lanku 25. stavak 1. mijenja se i glasi:

�(1) Psihijatar koji primi osobu na temelju �lanka 23. ili 24. ovoga Zakona du�an je odmah zapo�eti dijagnosti�ke i terapijske postupke i na temelju rezultata tih postupaka najkasnije u roku do 72 sata utvrditi postoje li razlozi za prisilno zadr�avanje iz �lanka 22. ovoga Zakona.�


�lanak 13.
U �lanku 27. stavku 2. rije�i: �i povjerenstvu za za�titu osoba s du�evnim smetnjama� bri�u se.


�lanak 14.
U �lanku 28. stavku 2. i �lanku 36. stavku 2. rije�i: �povjerenstvu za za�titu osoba s du�evnim smetnjama� bri�u se.


�lanak 15.
U �lanku 29. dodaje se stavak 7. koji glasi:

�(7) Rasprava se mo�e odr�ati u odgovaraju�oj prostoriji psihijatrijske ustanove i po potrebi na raspravi mo�e biti nazo�na i osoba s du�evnim smetnjama o �ijem se prisilnom smje�taju vodi rasprava kao i predstavnik terapijskog tima.�


�lanak 16.
U �lanku 33. stavak 3. mijenja se i glasi:

�(3) U rje�enju o prisilnom smje�taju sud odre�uje trajanje prisilnog smje�taja do trideset dana ra�unaju�i od dana kojeg je psihijatar donio odluku o prisilnom zadr�avanju osobe s du�evnim smetnjama.�


�lanak 17.
�lanak 40. mijenja se i glasi:

�(1) Prisilno smje�tena osoba otpustit �e se iz psihijatrijske ustanove nakon �to prestanu razlozi zbog kojih je odre�en prisilni smje�taj. Odluku o otpustu prisilno smje�tene osobe donosi predstojnik odjela ili psihijatar kojeg je predstojnik za to posebno ovlastio.

(2) Psihijatrijska ustanova du�na je bez odga�anja poslati sudu obavijest o otpustu prisilno smje�tene osobe iz stavka 1. ovoga �lanka i obrazlo�enje odluke o tom otpustu.�


�lanak 18.
�lanak 41. bri�e se.


�lanak 19.
U �lanku 42. stavak 2. bri�e se.


�lanak 20.
�lanak 45. mijenja se i glasi:

�Po primitku presude i rje�enja iz �lanka 44. stavka 1. ovoga Zakona �upanijski sud nadle�an po ovom Zakonu donijet �e rje�enje o pokretanju postupka za prisilni smje�taj neubrojivih osoba protiv kojih je vo�en kazneni ili prekr�ajni postupak ili koje su kaznenici.�


�lanak 21.
Iza �lanka 45. dodaju se �lanci 45a., 45b., 45c., 45d. i 45e. koji glase:


��lanak 45a.
(1) �upanijski sud nadle�an po ovom Zakonu donosi odluku u roku od osam dana prema kojoj se:

1. neubrojiva osoba koja nije opasna za okolinu bez odga�anja pu�ta na slobodu,

2. neubrojiva osoba kod koje mali stupanj opasnosti za okolinu omogu�ava kontrolu te opasnosti lije�enjem na slobodi, obvezuje na provedbu takvog lije�enja u najdu�em trajanju do dvije godine,

3. neubrojiva osoba opasna za okolinu upu�uje se na prisilni smje�taj u posebnu ustanovu koju odre�uje Ministarstvo zdravstva.


�lanak 45b.
Ukoliko kod osobe koja se lije�i na slobodi do�e do pogor�anja zdravstvenog stanja i uslijed toga do porasta stupnja njezine opasnosti na razinu koja vi�e ne omogu�ava nastavljanje lije�enja na slobodi, uputit �e se na prisilni smje�taj u posebnu ustanovu koju odre�uje Ministarstvo zdravstva. Daljnje postupanje prema toj osobi identi�no je postupanju prema osobama kojima je odmah po zavr�etku kaznenog postupka odre�en prisilni smje�taj.


�lanak 45c.
(1) Ocjena o opasnosti za okolinu i na�inu lije�enja primjerenom stupnju opasnosti neubrojive osobe, preuzima se iz odluke u kaznenom postupku ukoliko od dono�enja te odluke nije pro�lo vi�e od 90 dana. Nakon proteka toga roka, a iznimno i prije, ukoliko je u me�uvremenu do�lo do ve�ih promjena u zdravstvenom stanju neubrojive osobe, provest �e se novo vje�ta�enje radi odre�ivanja stupnja njezine opasnosti za okolinu, po mogu�nosti po istom vje�taku koji je tu ocjenu dao u kaznenom postupku.

(2) Sud �e nakon provedenog vje�ta�enja donijeti odluku o najprimjerenijem obliku lije�enja te osobe koju �e u roku od 8 dana dostaviti Ministarstvu zdravstva radi odre�ivanja ustanove u kojoj �e se provoditi to lije�enje.

(3) Sud je du�an dostaviti Ministarstvu zdravstva svu dokumentaciju, pravnu i medicinsku, potrebnu za dono�enje odluke o izboru ustanove u kojoj �e se provoditi daljnje lije�enje neubrojive osobe.

(4) Po dono�enju odluke o izboru ustanove Ministarstvo zdravstva �e istu dokumentaciju dostaviti toj ustanovi radi planiranja i provo�enja forenzi�kog tretmana neubrojive osobe.


�lanak 45d.
(1) Prisilni smje�taj neubrojive osobe odre�uje se ve� u prvom, a i u svim kasnijim rje�enjima na rok od �est mjeseci.

(2) Izvanredni prekid prisilnog smje�taja neubrojive osobe mo�e se odrediti i prije isteka tog roka na prijedlog predstojnika odjela ili psihijatra kojeg je predstojnik za to posebno ovlastio.


�lanak 45e.
Temeljno mjerilo za produ�enje prisilnog smje�taja neubrojive osobe predstavlja stupanj vjerojatnosti da bi ta osoba zbog du�evnih smetnji zbog kojih je ogla�ena neubrojivom mogla ponovno po�initi neko novo (te�e) kazneno djelo.�


�lanak 22.
�lanak 46. mijenja se i glasi:

�(1) O prvom privremenom izlasku neubrojive osobe i o terapijskim izlascima duljim od 15 dana odlu�uje sud dok odluku o svim ostalim izlascima donosi predstojnik odjela i o svakom takvom izlasku obvezno izvje��uje sud.

(2) Odlukama kojima sud odlu�uje o izlascima duljim od 15 dana sud mo�e odrediti zabranu napu�tanja boravi�ta, zabranu posje�ivanja odre�enih mjesta, odnosno zabranu bilo kakvog kontakta s odre�enim osobama.

(3) Predstojnik odjela du�an je poduzeti sve potrebne mjere kojima �e se rizici od mogu�eg opasnog pona�anja neubrojive osobe za vrijeme terapijskog izlaska smanjiti na najmanju mogu�u mjeru.�


�lanak 23.
U �lanku 47. dodaje se stavak 2. koji glasi:

�(2) U rje�enju o otpustu neubrojive osobe sud �e posebno navesti radi li se o potpunom prekidu forenzi�kog tretmana te osobe ili �e se njezin daljnji forenzi�ki tretman nastaviti na slobodi.�


�lanak 24.
Iza �lanka 47. dodaje se �lanak 47a. koji glasi:


��lanak 47a.
(1) Odluku o produ�enju prisilnog smje�taja, o terapijskom izlasku prema �lanku 46. stavak 1. ovoga Zakona i o otpustu neubrojivih osoba donosi sud na temelju pisanog prijedloga predstojnika odjela.

(2) Vje�ta�enja opravdanosti prijedloga za produ�enje prisilnog smje�taja, prijedloga za odobravanje privremenog izlaska i prijedloga za otpust neubrojive osobe, sud �e odre�ivati samo iznimno kada je provo�enje takvog vje�ta�enja neophodno zbog posebne slo�enosti slu�aja ili zbog ozbiljnih manjkavosti u obrazlo�enju prijedloga predstojnika odjela.

(3) Takva vje�ta�enja �e se povjeravati isklju�ivo forenzi�kim psihijatrima koji se bave lije�enjem prisilno smje�tenih neubrojivih osoba na drugim forenzi�kim odjelima u Republici Hrvatskoj ili vje�tacima forenzi�kim psihijatrima koji se nalaze na posebnom popisu vje�taka odobrenom po Hrvatskom lije�ni�kom zboru, odnosno Hrvatskoj lije�ni�koj komori.�


�lanak 25.
U naslovu Glave IX rije�: �povjerenstva� zamjenjuje se rije�ju: �povjerenstvo�.


�lanak 26.
�lanak 60. mijenja se i glasi:

�(1) Dr�avno povjerenstvo za za�titu osoba s du�evnim smetnjama osniva se pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske.

(2) Sredstva za rad Dr�avnog povjerenstva za za�titu osoba s du�evnim smetnjama osiguravaju se u dr�avnom prora�unu.�


�lanak 27.
U �lanku 61. stavku 1. rije�: �Povjerenstva� zamjenjuje se rije�ima: �Dr�avno povjerenstvo�, a rije�i: �nadle�na su� rije�ima: �nadle�no je:�

Stavci 3. i 4. bri�u se.


�lanak 28.
U �lanku 62. stavku 1. rije�: �povjerenstva�, zamjenjuje se rije�ima: �Dr�avnog povjerenstva�.

Stavak 2. bri�e se.

Dosada�nji stavak 3. postaje stavak 2.


�lanak 29.
U �lanku 64. stavku 1. to�ki 9. rije�i: �odre�enog u rje�enju suda� zamjenjuju se rije�ima: �ili o otpustu ne obavijesti sud�.

To�ka 12. bri�e se.


�lanak 30.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u �Narodnim novinama�.


Klasa: 500-01/96-01/09
Zagreb, 12. studenoga 1999.

ZASTUPNI�KI DOM HRVATSKOGA DR�AVNOG SABORA

Predsjednik Zastupni�kog doma Hrvatskoga dr�avnog sabora
akademik Vlatko Pavleti�, v. r.

---

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA�TITI OSOBA S DU�EVNIM SMETNJAMA

(NN 79/02)


�lanak 1.

U Zakonu o za�titi osoba s du�evnim smetnjama (�Narodne novine�, br. 111/97. i 128/99.) naziv Glave VII. �Postupci prema osobama s du�evnim smetnjama protiv kojih se vodi kazneni ili prekr�ajni postupak ili koje su osu�enici� mijenja se i glasi: �POSTUPAK PRISILNOG SMJE�TAJA PREMA NEUBROJIVIM OSOBAMA I OSU�ENICIMA�.

�lanak 2.

Ispred �lanka 44. dodaje se podnaslov koji glasi: �1. Postupak prisilnog smje�taja prema neubrojivim osobama�, a �lanak 44. mijenja se i glasi:

�(1) Sud �e donijeti odluku o prisilnom smje�taju neubrojive osobe ako je na temelju mi�ljenja vje�taka psihijatra utvrdio da ima te�e du�evne smetnje i da je opasna za okolinu.

(2) Neubrojiva osoba je opasna za okolinu ako postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi ta osoba zbog du�evnih smetnji, zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost, mogla ponovno po�initi kazneno djelo za koje je zaprije�ena kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine.�

�lanak 3.

Iza �lanka 44. dodaje se �lanak 44.a koji glasi:

��lanak 44.a

(1) Postupak prisilnog smje�taja prema odredbama �lanka 44. do 50.a ovoga Zakona provodi se prema osobama kojima je prisilni smje�taj odredio sud u kaznenom postupku.

(2) U postupku prisilnog smje�taja neubrojivih osoba primjenjivat �e se odredbe �lanka 44. do 50.a ovoga Zakona, a ako u tim odredbama nije �to posebno propisano primjenjivat �e se odredbe ovoga Zakona.

(3) Prisilni smje�taj zapo�inje pravomo�no��u rje�enja o odre�ivanju prisilnoga smje�taja u kaznenom postupku, odnosno rje�enja o njegovom izvr�enju prije pravomo�nosti (�lanak 462. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku).

(4) Nakon proteka vremena koje odgovara najvi�oj zaprije�enoj kazni za djelo koje je neubrojiva osoba po�inila postupak otpusta provodi se prema odredbama glave VI. ovoga Zakona.�

�lanak 4.

�lanak 45. mijenja se i glasi:

�(1) Prvostupanjski sud koji je sudio u kaznenom postupku u kojem je odre�en prisilni smje�taj neubrojivoj osobi dostavit �e sudu nadle�nom za postupak prisilnog smje�taja (u daljnjem tekstu: sud) prijepise:

� presude kojom se utvr�uje da je optu�enik po�inio protupravno djelo u stanju neubrojivosti,
� rje�enje o prisilnom smje�taju s naznakom datuma njihove pravomo�nosti, odnosno pravomo�nosti rje�enja iz �lanka 462. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku,
� nalaza i mi�ljenja vje�taka,
� izvatka iz kaznene evidencije,
� socijalne ankete ako njome raspola�e, a po potrebi i druge podatke.

(2) Sud �e neubrojivoj osobi postaviti opunomo�enika iz redova odvjetnika radi za�tite njezinih prava ako to ona sama ne u�ini.

(3) Sud �e dostaviti bez odgode Ministarstvu zdravstva prijepis presude kojom se utvr�uje da je optu�enik po�inio protupravno djelo u stanju neubrojivosti i rje�enje o prisilnom smje�taju, nalaz i mi�ljenje vje�taka, a po potrebi i druge podatke potrebne za dono�enje odluke o izboru ustanove u kojoj �e se provoditi prisilni smje�taj. Ministarstvo zdravstva �e u roku od tri dana od primitka rje�enja iz stavka 1. ovoga �lanka donijeti odluku o izboru psihijatrijske ustanove u kojoj �e se provoditi prisilni smje�taj neubrojive osobe i tu �e odluku dostaviti sudu. Ministarstvo zdravstva �e toj ustanovi dostaviti prijepise navedenih dokumenata i druge podatke potrebne za planiranje i provo�enje forenzi�kog tretmana neubrojive osobe.

(4) Nakon primitka odluke Ministarstva zdravstva iz stavka 3. ovoga �lanka sud �e u roku od tri dana donijeti rje�enje o upu�ivanju neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu radi provo�enja prisilnog smje�taja.

(5) Rje�enje o upu�ivanju neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu sadr�i:

� osobne podatke o neubrojivoj osobi koja se upu�uje,
� podatke o presudi i rje�enju na temelju kojih se upu�uje,
� psihijatrijsku ustanovu u koju se upu�uje,
� naznaku da je prisilni smje�taj odre�en na rok od �est mjeseci,
� dan, mjesec i godinu kada je po�eo te�i taj rok i kada isti�e, te
� dan, mjesec i godinu kada se neubrojiva osoba upu�uje u psihijatrijsku ustanovu.

(6) Rje�enje o upu�ivanju neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu dostavlja se neubrojivoj osobi, njenom zakonskom zastupniku, a ako ga nema, bliskoj osobi, opunomo�eniku, ustanovi u kojoj je neubrojiva osoba pritvorena i psihijatrijskoj ustanovi u kojoj �e se provoditi prisilni smje�taj.

(7) �alba protiv rje�enja o upu�ivanju ne zadr�ava njegovo izvr�enje.�

�lanak 5.

�lanak 45.a mijenja se i glasi:

�Sud mo�e, na obrazlo�eni prijedlog Ministarstva zdravstva, donijeti rje�enje o premje�taju neubrojive osobe u drugu psihijatrijsku ustanovu kojim �e izmijeniti rje�enje o upu�ivanju neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu, odnosno rje�enje o produljenju prisilnog smje�taja.�

�lanak 6.

�lanci 45.b, 45.c, 45.d i 45.e bri�u se.

�lanak 7.

�lanak 46. mijenja se i glasi:

(1) Privremeni izlazak neubrojive osobe iz psihijatrijske ustanove radi njezine forenzi�ke terapije i rehabilitacije te socijalne adaptacije ili iz drugih opravdanih razloga odobrit �e se ako postoji visoki stupanj vjerojatnosti da za vrijeme izlaska ne�e biti ugro�eni njezin ili tu�i �ivot, zdravlje ili sigurnost.

(2) O prvom izlasku neubrojive osobe i o kasnijim izlascima duljima od petnaest dana na temelju pisanoga obrazlo�enog prijedloga predstojnika odjela odlu�uje sud. Odluku o ostalim izlascima donosi predstojnik odjela, o �emu izvje��uje sud.

(3) Rje�enjem kojim odlu�uje o izlascima duljima od petnaest dana sud mo�e odrediti zabranu napu�tanja boravi�ta, posje�ivanja odre�enih mjesta, susretanja i dru�enja s odre�enim osobama.

(4) Predstojnik odjela je du�an poduzeti sve mjere i radnje radi sprje�avanja mogu�ega opasnog pona�anja neubrojive osobe za vrijeme privremenog izlaska.�

�lanak 8.

�lanak 47. mijenja se i glasi:

�(1) Ako predstojnik odjela smatra da neubrojivoj osobi treba produljiti prisilni smje�taj du�an je najmanje petnaest dana prije isteka trajanja prisilnog smje�taja podnijeti sudu pisani obrazlo�eni prijedlog za produljenje smje�taja.

(2) Ako sud utvrdi da i dalje postoje razlozi za prisilni smje�taj neubrojive osobe iz �lanka 44. stavka 1. ovoga Zakona donijet �e rje�enje o produljenju prisilnog smje�taja prije isteka trajanja prisilnog smje�taja.

(3) Prisilni smje�taj neubrojivoj osobi produljuje se na rok od godinu dana.�

�lanak 9.

�lanak 47.a bri�e se.

�lanak 10.

�lanak 48. mijenja se i glasi:

�(1) Ako predstojnik odjela smatra da neubrojivu osobu treba otpustiti, du�an je odmah, a najkasnije petnaest dana prije isteka trajanja prisilnog smje�taja, podnijeti sudu pisani obrazlo�eni prijedlog za otpust.

(2) Neubrojiva osoba kojoj je prisilni smje�taj produljen, njezin zakonski zastupnik, bliska osoba i opunomo�enik mogu podnijeti zahtjev za otpust jednom u godinu dana.

(3) Sud �e donijeti rje�enje o otpustu neubrojive osobe iz psihijatrijske ustanove ako utvrdi na temelju mi�ljenja lije�ni�kog tima lije�nika psihijatara koji su lije�ili neubrojivu osobu da ona vi�e nema te�e du�evne smetnje ili da nije opasna za okolinu.

(4) Sud �e donijeti rje�enje o uvjetnom otpustu neubrojive osobe i njezinom lije�enju na slobodi ako je na temelju mi�ljenja lije�ni�kog tima lije�nika psihijatara koji su lije�ili neubrojivu osobu i utvrdio da je za otklanjanje opasnosti za okolinu dostatno njeno lije�enje na slobodi.�

�lanak 11.

Iza �lanka 48. dodaje se �lanak 48.a koji glasi:

��lanak 48.a

(1) Uvjetni otpust mo�e trajati najdulje tri godine.

(2) Za vrijeme uvjetnog otpusta sud �e na prijedlog lije�nika psihijatra, ako utvrdi da neubrojiva osoba vi�e nema te�e du�evne smetnje ili da nije opasna za okolinu, rje�enjem odrediti prestanak lije�enja neubrojive osobe.

(3) Ako kod neubrojive osobe koja je na uvjetnom otpustu do�e do pogor�anja zdravstvenog stanja i uslijed toga do visokog stupnja vjerojatnosti da bi zbog du�evnih smetnji, zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost, mogla ponovno po�initi te�e kazneno djelo, sud �e opozvati uvjetni otpust.�

�lanak 12.

�lanak 49. mijenja se i glasi:

�(1) Sud �e postupak za otpust, uvjetni otpust ili produljenje prisilnog smje�taja zapo�eti povodom prijedloga predstojnika odjela psihijatrijske ustanove, zahtjeva osoba iz �lanka 48. stavka 2. ovoga Zakona, ili po slu�benoj du�nosti ako petnaest dana prije isteka trajanja prisilnog smje�taja ne primi prijedlog za otpust, odnosno za produljenje smje�taja neubrojive osobe.

(2) O produljenju prisilnog smje�taja, uvjetnom otpustu ili otpustu neubrojive osobe sud odlu�uje nakon provedene rasprave. O raspravi �e se izvijestiti neubrojiva osoba, njezin zakonski zastupnik, punomo�nik, bra�ni ili izvanbra�ni drug, prema potrebi i druge bliske osobe te njezin lije�nik psihijatar, centar za socijalnu skrb (�lanak 27. stavak 4.) i dr�avni odvjetnik. Rasprava se ne mo�e odr�ati bez prisutnosti opunomo�enika i lije�nika psihijatra neubrojive osobe.

(3) Ako neubrojiva osoba ne mo�e do�i na raspravu, sudac �e je posjetiti u psihijatrijskoj ustanovi i, ako je to s obzirom na njezino zdravstveno stanje mogu�e, obaviti s njom razgovor. Sud �e u pravilu raspravu odr�ati u odgovaraju�oj prostoriji psihijatrijske ustanove.

(4) Rje�enje o produljenju prisilnog smje�taja neubrojive osobe sadr�i: osobne podatke o neubrojivoj osobi koja je prisilno smje�tena, podatke o presudi i rje�enju na temelju kojih je njen prisilni smje�taj odre�en, psihijatrijsku ustanovu u kojoj je smje�tena, naznaku da se prisilni smje�taj produljuje na rok od jedne godine, dan, mjesec i godinu od kada je prisilni smje�taj zapo�eo te dan, mjesec i godinu kada isti�e.

(5) Rje�enje o otpustu sadr�i osobne podatke o neubrojivoj osobi koja je prisilno smje�tena, podatke o presudi i rje�enju na temelju kojih je njen prisilni smje�taj bio odre�en, psihijatrijsku ustanovu u kojoj je smje�ten, dan, mjesec i godinu kada je zapo�eo prisilni smje�taj.

(6) Rje�enje o uvjetnom otpustu sadr�i, uz podatke iz prethodnog stavka, obveze uvjetno otpu�tene osobe u njezinom forenzi�kom tretmanu na slobodi.�

�lanak 13.

Iza �lanka 49. dodaje se �lanak 49.a koji glasi:

��lanak 49.a

(1) U postupku prestanka uvjetnog otpusta i opoziva uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe �lanka 49. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Rje�enje o prestanku uvjetnog otpusta sadr�i osobne podatke o neubrojivoj osobi koja je bila prisilno smje�tena, podatke o presudi i rje�enju na temelju kojih je njen prisilni smje�taj bio odre�en, podatke o rje�enju o uvjetnom otpustu te odluku o prestanku lije�enja.

(3) Rje�enje o opozivu uvjetnog otpusta sadr�i osobne podatke o neubrojivoj osobi koja je prisilno smje�tena, podatke o presudi i rje�enju na temelju kojih je njen prisilni smje�taj bio odre�en, podatke o rje�enju o uvjetnom otpustu koje se opoziva, psihijatrijsku ustanovu u koju �e se smjestiti te naznaku da se prisilni smje�taj produljuje na rok od jedne godine.

(4) Sud �e, na temelju rje�enja o opozivu uvjetnog otpusta, izdati dovedbeni nalog koji sadr�i: ime i prezime neubrojive osobe i druge potrebne osobne podatke, podatke o rje�enju o opozivu uvjetnog otpusta i psihijatrijsku ustanovu u koju �e neubrojiva osoba biti dovedena, kao i slu�beni pe�at i potpis suca koji izdaje nalog.

(5) Dovedbeni nalog izvr�avaju redarstvene vlasti, u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima psihijatrijske ustanove. Osoba kojoj je povjereno izvr�enje naloga predaje nalog neubrojivoj osobi i poziva ju da po�e s njom. Ako neubrojiva osoba to odbije, dovest �e se prisilno.�

�lanak 14.

�lanak 50. mijenja se i glasi:

�(1) Kada odlu�uje o produljenju, otpustu, uvjetnom otpustu, privremenom izlasku te prestanku ili opozivu uvjetnog otpusta neubrojive osobe zbog slo�enosti slu�aja mo�e, a zbog nedostatka u obrazlo�enju prijedloga predstojnika odjela mora zatra�iti nalaz i mi�ljenje vje�taka psihijatra.

(2) Nalaz i mi�ljenje vje�taka iz stavka 1. ovoga �lanka sud mo�e zatra�iti i na prijedlog neubrojive osobe ili njezinog zastupnika.

(3) Vje�tak daje svoje mi�ljenje na temelju psihijatrijskog pregleda neubrojive osobe, uvida u raspolo�ivu medicinsku dokumentaciju i u spis predmeta.

(4) Vje�ta�enje u postupku prisilnog smje�taja neubrojivih osoba mo�e se zatra�iti isklju�ivo od ferenzi�kih psihijatara koji se bave lije�enjem prisilno smje�tenih neubrojivih osoba na drugim forenzi�kim odjelima u Republici Hrvatskoj ili od vje�taka forenzi�kih psihijatara koji se nalaze na posebnom popisu vje�taka koji odobrava Hrvatska lije�ni�ka komora.�

�lanak 15.

Iza �lanka 50. dodaje se �lanak 50.a koji glasi:

��lanak 50.a

(1) Rje�enja iz �lanka 49. stavka 4., 5. i 6. te �lanka 49.a stavka 2. i 3. ovoga Zakona sud �e dostaviti osobama iz �lanka 36. stavak 2. ovoga Zakona i dr�avnom odvjetniku.

(2) Protiv rje�enja iz stavka 1. ovoga �lanka pravo �albe imaju osobe iz �lanka 36. stavka 2. ovoga Zakona i dr�avni odvjetnik.

(3) �alba protiv rje�enja o otpustu odga�a njegovo izvr�enje.�

�lanak 16.

Ispred �lanka 51. dodaje se podnaslov koji glasi:

�2. Postupak prisilnog smje�taja prema osu�enicima�.

�lanak 17.

(1) Postupak prisilnog smje�taja koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit �e se po odredbama Zakona o za�titi osoba s du�evnim smetnjama (�Narodne novine�, br. 111/97. i 128/99.).

(2) Postupak prisilnog smje�taja neubrojivih osoba prema kojima je donesena presuda i rje�enje u kaznenom postupku provest �e se prema odredbama Zakona o za�titi osoba s du�evnim smetnjama (�Narodne novine�, br. 111/97. i 128/99.) ako sud nadle�an za prisilni smje�taj nije donio odluku o prisilnom smje�taju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Postupak o otpustu ili produljenju prisilnog smje�taja koji je pokrenut nakon stupanja na snagu ovoga Zakona provest �e se po odredbama ovoga Zakona.

�lanak 18.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u �Narodnim novinama�.

Klasa: 500-01/02-01/05
Zagreb, 20. lipnja 2002.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Zlatko Tom�i�, v. r.

Dr. Debbie Mandel, autorica knjige "7 koraka do radosti", tvrdi da postoje namirnice za smanjenje stresa i pove�anje osje�aja sre�e i zadovoljstva. Jedan od najjednostavnijih na�ina za postizanje psihi�kog i fizi�kog zdravlja je mediteranska dijeta nalik na�im prehrambenim navikama, a koja podrazumijeva uzimanja malo mesa, nekoliko puta tjedno ribu, mnogo sezonskog vo�a i povr�a, mlije�nih proizvoda, te djevi�ansko maslinovo ulje.

Mediteranska dijeta

Pravila u prehrani uklju�uju:
� mnogo vo�a i povr�a
� malo crvenog mesa
� riba nekoliko puta tjedno
� zdravih masti kao �to je maslinovo ulje
� vino umjereno
� nisko-masni mlije�ni proizvodi, uglavnom jogurt i sir


Slo�eni ugljikohidrati

Kada se po�nete osje�ati depresivno, nivo �e�era je vjerojatno nizak. Umjesto kantice sladoleda, preporu�eno je koristiti slo�ene ugljikohidrate, poput integralnih �itarica. One stvaraju serotonin, neurotransmiter A koji utje�e na kemijsku ravnote�u osobito u �ena.

Preporu�ene namirnice su:
� zobena ka�a
� dvopek ili tost
� sme�a ri�a
� sme�a tjestenina


Bjelan�evine

Redosljed hrane tako�er utje�e na raspolo�enje. Nakon ugljikohidrata slijede proteini, kako to obi�no i �ine Talijani koji obrok zapo�inju s pastom, a nastavljaju s ribom ili mesom.

Zdravi izvori proteina:
- Piletina
- Riba
- Jaja
- Nemasni sir


Omega-3 masne kiseline

Osim �to su poznate kao protuupalni faktori, omega-3 masne kiseline pozitivno djeluju na mozak i preporu�ljivo ih je uzimati nekoliko puta tjedno.

Najpoznatiji izvori omega-3 masnih kiselina:
� losos
� srdela
� lokarda
� pastrva
� orasi


Tamna �okolada

Tamna �okolada s velikim udjelom kakaoa (min 70%) direktno utje�e na osje�aj sre�e, a jedna kockica (ili redak) ne�e pogubno djelovati na liniju.

�okolada sadr�e mnogo hranjivih tvari:
- Triptofan, esencijalnu aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, a lagano topljenje �okolade na jeziku poti�e lu�enje endorfina (prirodnih hormona sre�e), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme vo�enja ljubavi.
- Feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se ina�e do�ivljava i orgazam
- Anandamid, prirodni opijat, ali u malim koli�inama


Korisne namirnice

� namirnice bogate vitaminom B: �koljke, le�a, �itarica quinoa. Hrana s vitaminom B u ima umiruju�i u�inak na tijelo, poma�e odstranjivanju tjeskobe i pobolj�ava raspolo�enje.
� Papaja: vo�e i povr�e s naran�astim i �utim pigmentom sadr�e vitamine A i C, kao i folnu kiselinu koja poti�e optimizam
� Crvene babura paprike: sadr�avaju vitamine A i C, i folna kiselina, koji daju energiju, te popravljaju o�te�enja stanica uzrokovanih stresom.
� Suncokretove sjemenke: sadr�e vitamin E i folna kiselina kako bi unaprijedili va�e raspolo�enje.


�tetne namirnice

� Kofeinizirana pi�a: kofein mo�e izazvati anksioznost i povisiti razine hormon stresa, uzrokovati lupanje srca i nesanicu
� Slano: grickalice, �ips, pretjerano soljenje hrane ozbiljno o�te�uje bubrege i onemogu�ava njihov normalan rad
� �e�er: slatki�i uzrokuje povi�enje koncentracije �e�era u krvi �to umanjuje sposobnost nadbubre�ne �lijezde da kontrolira stresa i hormona
� Alkohol: prekomjerna potro�nja alkohola dodaje vi�e �e�era u prehranu, i �tetna je za nadbubre�nu �lijezdu, koja vas �titi od stresa.

Izvor: Oprah.com

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

PROZAC LIQUID
20 mg/5 mL, otopina za oralnu primjenu (70 mL)
fluoxetinum

SASTAV
5 mL otopine sadr�ava 20 mg fluoksetina u obliku fluoksetin-klorina.
Farmaceutski oblik: otopina za oralnu primjenu.

SVOJSTVA
Pretpostavlja se da je antidepresivno i antiopsesivno-kompulzivno djelovanje fluoksetina vezano na inhibiciju ulaska serotonina u neurone sredi�njeg �iv�anog sustava (S�S-a). Nakon jedne oralne doze od 40 mg, najve�a koncentracija fluoksetina u plazmi ljudi iznosi 15-55 ng/mL, a zabilje�ena je nakon 6-8 sati. Kad je koncentracija fluoksetina ve�a od 200 do 1000 ng/mL, pribli�no 94,5% fluoksetina in vitro ve�e se na ljudske serumske proteine: Fluoksetin se opse�no metabolilzira u jetri u norfluoksetin (demetiliranjem) i u brojne druge, neidentificirane metabolite. �ini se da je primarni put eliminacije jetreni metabolizam do inaktivnih metabolita, koji se izlu�uju bubrezima.
Slo�enost metabolizma fluoksetina mo�e izazvati posljedice koje potencijalno mogu utjecati na klini�ku primjenu.
Akumulacija i spora eliminacija. Relativno sporo izlu�ivanje fluoksetina (polu�ivot eliminacije je 1-3 dana nakon akutne primjene i 4-6 dana nakon kroni�ne primjene) i njegova aktivnog metabolita, norfluoksetina (polu�ivot eliminacije od 4 do 16 dana nakon akutne i kroni�ne primjene) u kroni�noj uporabi dovodi do zna�ajnog akumuliranja ovih aktivnih oblika. Nakon 30-dnevne primjene doze od 40 mg/dan, opa�aju se koncentracije fluoksetina u plazmi od 91 do 302 ng/mL, a norfluoksetina od 72 do 258 ng/mL. Koncentracije fluoksetina u plazmi vi�e su od pretpostavljenih doza nakon jednokratnog doziranja, vjerojatno stoga �to metabolizam fluoksetina nije proporcionalan primijenjenoj dozi. To zna�i da je prosje�ni terminalni polu�ivot fluoksetina nakon jednokratne doze 8,6 dana, a nakon vi�ekratne doze 9,3 dana. Stoga, iako se bolesniku daje stalna doza, stabilne koncentracije u plazmi posti�u se tek nakon kontinuiranog doziranja tjednima. Dug polu�ivot eliminacije fluoksetina i norfluoksetina osigurava da, �ak i kad se davanje lijeka prekine, aktivna supstancija lijeka ostaje u tijelu tjednima (ovisno u prvom redu o individualnim osobitostima bolesnika, prethodnom podru�ju doziranja, du�ini prethodne terapije prije prekida). Navedene karakteristike lijeka mogu biti va�ne u slu�aju potrebe za prekidanjem primjene lijeka, ili uvo�enjem u terapiju drugog lijeka koji mo�e izazvati interakciju s fluoksetinom ili norfluoksetinom i nakon prekida terapije fluoksetin-kloridom.

TERAPIJSKE INDIKACIJE
Depresija. Fluoksetin-klorid indiciran je za lije�enje depresije. Njegova djelotvornost ustanovljena je 5 i 6-tjednim pokusima s ambulantnim depresivnim bolesnicima (>18 godina �ivota), �ija je dijagnoza odgovarala najbli�e DSM-III kategoriji glavnoga depresivnog poreme�aja. U�inkovitost fluoksetin-klorida u dugotrajnoj uporabi, duljoj od 5 do 6 tjedana, nije sistematski evaluirana u kontroliranim pokusima. Stoga, lije�nik koji izabere lije�enje fluoksetin-kloridom za produljeno razdoblje treba povremeno provjeriti korisnost lijeka za pojedinog bolesnika.
Bulimia nervosa. Fluoksetin-klorid pokazao je zna�ajno smanjenje prekomjernog jedenja i stvaranja stolice u usporedbi s u�inkom placeba u kontroliranim klini�kimpokusima s bolesnicima koji su imali bulimiju, a koja je bila najbli�a DSM-III-R kriterijima.
Opsesivno-kompulzivni poreme�aj. Fluoksetin-klorid indiciran je i za lije�enje opsesivno-kompulzivnog poreme�aja. Njegova djelotvornost ustanovljena je 13-tjednim pokusima s ambulantnim opsesivno-kompulzivnim bolesnicima (>18 godina �ivota), �ija je dijagnoza odgovarala najbli�e DSM-III kategoriji opsesivno-kompulzivnog poreme�aja.

KONTRAINDIKACIJE
Fluoksetin-klorid je kontraindiciran u bolesnika u kojih je poznata preosjetljivost na ovaj lijek.
Inhibitori monoaminooksidaze. Postoje izvje��a o ozbiljnim, katkad smrtonosnim reakcijama (uklju�uju�i hipertermiju, rigiditet, mioklonus, autonomnu nestabilnost s mogu�im brzim promjenama vitalnih znakova i mentalnog statusa, koje uklju�uju izrazitu progresiju agitacije sve do delirija i kome) u bolesnika koji primaju fluoksetin u kombinaciji s inhibitorima monoaminooksidaze (MAO) i u bolesnika u kojih je nedavno prekinut fluoksetin, a tada zapo�eto lije�enje inhibitorima MAO. Neki slu�ajevi pokazali su se sa zna�ajkama sli�nim neurolepti�kom malignom sindromu. Stoga se fluoksetin-klorid ne smije rabiti u kombinaciji s inhibitorima MAO niti manje od 14 dana od prekida terapije inhibitorima MAO. Budu�i da fluoksetin i njegov glavni metabolit imaju vrlo dug polu�ivot eliminacije, treba pro�i najmanje 5 tjedana (mo�da dulje, osobito ako se fluoksetin propisuje kroni�no i/ili u vi�im dozama - vidi Akumulacija i spora eliminacija u odjeljku Svojstva) poslije prestanka primjene fluoksetin-klorida, a prije zapo�injanja lije�enja inhibitorima MAO.

MJERE OPREZA
Dugi polu�ivot eliminacije fluoksetin-klorida i njegovih metabolita
Zbog dugog polu�ivota eliminacije fluoksetin-klorida i njegova metabolita promjene doze ne�e se potpuno odraziti u plazmi tijekom nekoliko tjedana, �to utje�e na prilago�avanje do kona�ne doze, kao i na prekid lije�enja. (Vidi odjeljak Svojstva i Doziranje).
Uporaba u bolesnika s drugim bolestima
Klini�ko je iskustvo s fluoksetin-kloridom u bolesnika s istodobnim sistemskim bolestima ograni�eno. Savjetuje se oprez pri uporabi fluoksetin-klorida u bolesnika s bolestima ili stanjima koja mogu utjecati na metabolizam ili hemodinamski odgovor.
U osoba s cirozom jetre klirenski fluoksetina i njegova aktivnog metabolita, norfluoksetina, jesu smanjeni, produ�en je polu�ivot eliminacije ovih lijekova, te treba rabiti ni�e i manje �este doze fluoksetina.
Budu�i da se fluoksetin opse�no metabolizira u jetri, a manji se dio lijeka izlu�uje ekskrecijom nepromijenjenog lijeka u urinu, tijekom kroni�nog lije�enja fluoksetinom, pri bolestima bubrega fluoksetin treba rabiti s oprezom. U bolesnika s dijabetesom fluoksetin-klorid mo�e promijeniti kontrolu glikemije; tijekom lije�enja mo�e se javiti hipoglikemija, a nakon prestanka hiperglikemija. Stoga prilikom uvo�enja ili prestanka lije�enja fluoksetin-kloridom treba prilagoditi dozu inzulina i/ili oralnih antidijabetika.

Informacije za bolesnika
Savjetuje se da lije�nici prilikom propisivanja fluoksetin-klorida s bolesnikom rasprave ovo:
- Budu�i da fluoksetin-klorid mo�e utjecati na prosu�ivanje, razmi�ljanje ili motori�ke vje�tine, bolesniku treba savjetovati da izbjegava vo�nju automobila ili rukovanje opasnim strojevima, sve dok nije sigurno da primjena lijeka ne utje�e nepovoljno.
- Savjetuje se bolesnicama da obavijeste svojeg lije�nika ako zatrudne ili namjeravaju zatrudnjeti tijekom lije�enja.
- Savjetuje se bolesnicama da obavijeste svojeg lije�nika ako doje dijete.
- Savjetuje se bolesnicima da obavijeste svojeg lije�nika ako se pojavi crvenilo ili osip.

INTERAKCIJE S DRUGIM LIJEKOVIMA
Fluoksetin se metabolizira izoenzimom P450IID6; u slabih metabolizatora (pribli�no 3-10% normalne populacije) mijenjaju se i farmakokinetske osobine i relativni odnos metabollita. Fluoksetin inhibira aktivnost ovog izoenzima, stoga mo�e osobe s normalnim metabolizmom u�initi sli�nima slabim metabolizatorima. Terapiju lijekovima koji se najve�im dijelom metaboliziraju s pomo�u P450IID6 sustava i koji imaju relativno uzak terapijski indeks (vidi popis dolje) treba zapo�eti donjom najni�om granicom terapijske doze, ako bolesnik istodobno prima fluoksetin ili ako ga je uzimao u prethodnih 5 tjedana. Obrnuto, u bolesnika koji ve� primaju lijek koji se metabolizira s pomo�u P450IID6, pri uklju�ivanju fluoksetina, treba smanjiti dozu prvotnog lijeka. Na lijekove s uskim terapijskim indeksom treba obratiti najve�u pozornost (npr. flekainid, enkainid, vinblastin, karbamazepin i tricikli�ki antidepresivi).
Triptofan. U pet bolesnika koji su primali fluoksetin-klorid u kombinaciji s triptofanom razvili su se ne�eljeni u�inci, uklju�uju�i agitaciju, nemir i gastrointestinalne poreme�aje.
Inhibitori monoaminooksidaze. Vidi Kontraindikacije.
Drugi antidepresivi. Uklju�ivanjem fluoksetina u lije�enje u kombinaciji s drugim antidepresivima, dolazi do vi�e nego dvostrukog porasta prije stabilnih koncentracija ovih antidepresiva u plazmi. (Vidi Akumulacija i spora eliminacija pod Svojstva)
Litij. Postoje izvje��a o povi�enoj i sni�enoj razini litija kada se primjenjuje istodobno s fluoksetinom. Primije�eni su slu�ajevi toksi�nog u�inka litija. Kad se fluoksetin daje istodobno s litijem, potrebno je pratiti razinu litija.
Klirens diazepama. U nekih bolesnika polu�ivot istodobno primijenjenog diazepama mo�e biti produljen. (Vidi Akumulacija i spora eliminacija pod Svojstva)
Mogu�i u�inci istodobne primjene lijekova koji se �vrsto ve�u na proteine plazme. Budu�i da se fluoksetin �vrsto ve�e na proteine plazme, primjena fluoksetina bolesniku koji uzima neki drugi lijek sa sna�nim vezanjem na proteine (npr. antikoagulansi, digitoksin) mo�e uzrokovati porast koncentracija u plazmi s potencijalnim razvojem ne�eljenih u�inaka. Obrnuto, do nuspojava mo�e do�i zbog istiskivanja fluoksetina vezanog na proteine plazmeod strane drugih lijekova s afinitetom �vrstog vezanja na proteine.
Lijekovi s aktivno��u na S�S. Rizik od uporabe fluoksetin-klorida u kombinaciji s drugim lijekovima s izra�enim u�inkom na S�S do sada nije sustavno prou�en. Posljedi�no, savjetuje se oprez pri istodobnoj primjeni fluoksetin-klorida i takvih lijekova.
Elektrokonvulzivna terapija (EKT). Nema klini�kih studija koje bi potvrdile prednosti kombinirane uporabe EKT i fluoksetina. Postoje rijetka izvje��a o produljenim epilepti�kim napadima u bolesnika koji su primali fluoksetin zajedno s EKT.

POSEBNA UPOZORENJA
Djeca. Sigurnost i u�inkovitost lije�enja fluoksetinom u djece nije ustanovljena, pa se treba provesti daljnja istra�ivanja u toj dobnoj populaciji.
Starija dob. U bolesnika starijih od 60 godina koji su primali 20 mg fluoksetin-klorida na dan nisu uo�ene nuspojave koje su klini�ki bile uo�ene u mla�ih bolesnika. Ipak ovi su podaci nedostatni da potvrde mogu�e razlike zbog dobi tijekom kroni�ne uporabe, osobito u starijih bolesnika koji imaju istodobne sistemske bolesti ili koji primaju istodobno druge lijekove.
Trudno�a i dojenje. Ne postoje dokazi o kancerogenosti, mutagenosti ili o�te�enju fetusa pri lije�enju fluoksetin-kloridom. budu�i da se mnogi lijekovi izlu�uju u ljudskom mlijeku, potreban je oprez kada se fluoksetin-klorid primjenjuje u �ene koja doji.

DOZIRANJE
Depresija. Po�etno lije�enje. Doza od 20 mg/dan, primijenjena ujutro, preporu�uje se kao po�etna doza pri lije�enju depresije. Kao �to je slu�aj i s drugim antidepresivima, potpun antidepresivni u�inak fluoksetina mo�e biti odgo�en tijekom 4 tjedna lije�enja ili dulje. Nakon nekoliko tjedana mo�e se razmotriti pove�anje doze ako nije do�lo do klini�kog pobolj�anja. Doze vi�e od 20 mg/dan treba primijeniti po shemi dva puta na dan (npr. jutro i podne) i ne smiju prema�iti maksimalnu dozu od 80 mg/dan.
Odr�avanje, nastavljanje, produ�eno lije�enje. Za sada se ne raspola�e �vrstim dokazom koji bi dao odgovor kako dugo bolesnik lije�en fluoksetinom treba ostati na terapiji. Op�enito je prihva�eno me�u stru�njacima psihofarmakolozima (oko 1987. godine) da akutna epizoda depresije zahtijeva nekoliko mjeseci ili dulje odr�avanu farmakolo�ku terapiju.
U bolesnika s bubre�nom ili jetrenom insuficijencijom treba primijeniti ni�e doze. U starijih bolesnika s istodobnim drugim bolestima ili koji uzimaju vi�e lijekova treba razmisliti o ni�im ilil manje �estim dozama.
Bulimia nervosa. Budu�i da su u kontroliranim klini�kim pokusima u lije�enju bulimije dobiveni najbolji rezultati (zna�ajno smanjenje bulimi�nih epizoda) u bolesnika koji su dobivali 60 mg fluoksetina u poredbi sbolesnicima koji su dobivali doze od 20 mg fluoksetina ili placebo, pri lije�enju bulimiae nervosae preporu�uje se doza od 60 mg na dan.
Opsesivno-kompulzivni poreme�aj. Doza od 20 mg/dan do 60 mg/dan preporu�uje se kao doza za lije�enje opsesivno-kompulzivnog poreme�aja.

PREDOZIRANJE
Pri predoziranju s vi�im dozama fluoksetina izra�eni su mu�nina i povra�anje. Ostali simptomi pri predoziranju obuhva�aju agitaciju, nemir, hipomaniju i druge znakove ekscitacije S�S-a. Osim dvije navedene smrti, svi ostali slu�ajevi oporavili su se bez posljedica.
Postupak pri predoziranju. Treba osigurati i odr�avati prohodnost di�nih putova, treba osigurati odgovaraju�u oksigenaciju i ventilaciju. Aktivni medicinski ugljen, koji se mo�e dati sa sorbitolom, mo�e biti u�inkovitiji nego povra�anje ili lava�a, te o njemu treba razmisliti pri lije�enju predoziranja.
Preporu�uje se pratiti kardijalne i vitalne znakove, zajedno s op�im simptomatskim i suportivnim mjerama. Ne postoji specifi�ni antidot za fluoksetin-klorid.
U lije�enju predoziranja treba razmisliti o mogu�oj upletenosti vi�e lijekova.
Pri lije�enju predoziranja lije�nik treba razmisliti o konzultaciji s toksikolo�kim centrom.

NUSPOJAVE
Naj�e��e primije�ene nuspojave povezane s uporabom fluoksetin-klorida u lije�enju depresije, a koje nisu imale odgovaraju�u incidenciju u skupini bolesnika tretiranim placebom, bile su: smetnje �iv�anog sustava uklju�uju�i nervozu i nesanicu; pospanost i umor ili astenija; tremor, znojenje; gastrointestinalne smetnje, uklju�uju�i gubitak apetita i mu�ninu, proljev; vrtoglavicu i omamljenost. Naj�e��i razlozi za prestanak lije�enja fluoksetin-kloridom bili su: psihijatrijski, me�u kojima naj�e��e nervoza, anksioznost i nesanica; probavni, naj�e��e mu�nina; �iv�ani sustav, naj�e��e vrtoglavica; tijelo u cijelosti, naj�e��e astenija i glavobolja; i ko�a, naj�e��e osip i svrbe�.
O svakoj nuspojavi potrebno je izvijestiti lije�nika ili ljekarnika.

ROK VALJANOSTI
Ozna�en je na vanjskom pakovanju.

�UVANJE
�uvati na sobnoj temperaturi, od 15�C do 30�C, za�ti�eno od svjetla i dobro zatvoreno.
�uvati izvan dohvata djece.

NA�IN IZDAVANJA
Izdaje se samo na lije�ni�ki recept.

PAKOVANJE
Staklena bo�ica sa 70 mL otopine.

IME I ADRESA POSJEDNIKA ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET
Eli Lilly (Suisse) S. A., Predstavni�tvo u Republici Hrvatskoj
Trg D. Petrovi�a 3/18, 10 000 Zagreb

IME I ADRESA PROIZVO�A�A
Lilly, S.A., Alcobendas (Madrid), �panjolska

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Sastav
1 dra�eja sadr�ava 150 mg ili 300 mg natrijeva valproata.
1 ml (30 kapi) sadr�ava 300 mg natrijeva valproata.

Djelovanje
Apilepsin, generi�kim imenom natrijev valproat, jest antiepileptik koji je kemijski i po na�inu djelovanja razli�it od drugih antiepileptika. Natrijev valproat enzimskim putem pove�ava koncentraciju gama-aminomasla�ne kiseline (GABA) u sredi�njem �iv�anom sustavu tako da inhibira transaminazu koja razgra�uje taj enzim. Time spre�ava presinapti�ke i postsinapti�ke epilepti�ke napade.
Apsorpcija natrijeva valproata iz probavnoga sustava prakti�ki je 100%-tna. Najvi�u serumsku koncentraciju posti�e 1 sat poslije uzimanja kapi i 4 sata poslije uzimanja dra�eja. Pribli�no 90% lijeka ve�e se na serumske bjelan�evine. Farmakolo�ki je u�inkovit samo nevezani dio. Biolo�ko vrijeme polueliminacije razli�ito je, od 6 do 16 sati. Dulje je u djece mla�e od 18 mjeseci, u bolesnika s poreme�enom jetrenom funkcijom i u starih osoba. U bolesnika koji istodobno uzimaju antiepileptike, induktore jetrenih enzima, vrijeme polueliminacije je kra�e. Raspon terapijski u�inkovitih koncentracija u serumu je velik, od 50 do 150 mg/l. Ako serumske koncentracije dosegnu 200 mg/l, treba smanjiti dnevnu dozu lijeka. Natrijev valproat i njegovi metaboliti izlu�uju se prete�ito mokra�om, a samo u malom dijelu stolicom i izdahnutim zrakom.

Indikacije
Primarno generalizirane epilepsije s konvulzivnim i nekonvulzivnim napadima: apsans, petit mal, grand mal, miokloni�ki napadi.
Sekundarno generalizirane epilepsije (Westov sindrom, Lennoxov sindrom).
Parcijalne epilepsije s elementarnom ili kompleksnom simptomatologijom.
Mije�ani oblici.

Kontraindikacije
Preosjetljivost na lijek. Akutni i kroni�ni hepatitis. Te�ko o�te�enje jetre.

Mjere opreza
Preporu�uje se kontrola jetrenih testova prije i tijekom prvih �est mjeseci lije�enja, posebno u bolesnika s ve� o�te�enom jetrom.
U pogledu o�te�enja jetre najosjetljivija je dojen�ad i djeca do 3. godine s te�kim oblikom posebno toni�ko-kloni�kih ili miokloni�kih napada povezanih s mo�danim o�te�enjima, uro�enim anomalijama te du�evnom zaostalo��u zbog metaboli�kih ili degenerativnih bolesti nasljednoga porijekla ili bez njih. Zato se takvim bolesnicima preporu�uje monoterapija ako je to ikako mogu�e.
U bolesnika s otkazivanjem bubrega mo�e do�i do pove�ane koncentracije valproata u serumu pa katkada treba doze natrijeva valproata smanjiti.

Interakcije
Oprez je potreban pri kombinacijama s tricikli�kim antidepresivima, maprotilinom i neurolepticima koji mogu poja�ati depresiju sredi�njega �iv�anog sustava ili sniziti konvulzivni prag. Pri takvim kombinacijama treba pratiti bolesnikovo stanje i, ako je potrebno, prilagoditi doze natrijeva valproata.
Natrijev valproat mo�e poja�ati djelovanje depresora sredi�njega �iv�anog sustava i njihove ne�eljene u�inke pa katkada treba smanjiti doze natrijeva valproata. Djeluje sinergisti�ki s drugim antiepilepticima pa treba pratiti bolesnikovo stanje i prilago�avati mu doze, posebno na po�etku lije�enja. Dodatak natrijeva valproata mo�e izazvati pove�anje koncentracija fenitoina, fenobarbitona, primidona ili karbamazepina u serumu; ako se ti lijekovi ukinu, mo�e se o�ekivati za 60 do 100% vi�a koncentracija valproata u serumu.
Istodobno uzimanje barbiturata i primidona mo�e izazvati pove�anu depresiju sredi�njega �iv�anog sustava zbog istiskivanja barbiturata sa serumskih bjelan�evina i zbog smanjenja njihova metabolizma.
Istodobno uzimanje karbamazepina mo�e smanjiti koncentraciju valproata u serumu i zbog pove�anoga metabolizma skratiti njegovo biolo�ko vrijeme polueliminacije, dok valproat spre�ava razgradnju aktivnoga metabolita karbamazepina. Preporu�uje se mjerenje serumskih koncentracija, posebno kad se dodaje ili ukida jedan od lijekova.
Istodobno uzimanje fenitoina mo�e izazvati ponovne napade i toksi�ne u�inke fenitoina. Valproat, naime, istiskuje fenitoin iz njegove veze s bjelan�evinama u serumu i tako uzrokuje porast slobodnoga fenitoina u serumu; fenitoin pak indukcijom enzima smanjuje koncentraciju valproata u serumu.
Kombinirano lije�enje antikoagulansima i acetilsalicilnom kiselinom se ne savjetuje, posebno ne u djece; kada je ono neophodno, preporu�uje se povremena kontrola broja trombocita i vremena krvarenja.

Trudno�a i dojenje
Mladim �enama koje se odlu�e na trudno�u lije�nik mora odrediti smisleno lije�enje ve� prije zano�enja. Treba mjeriti serumske koncentracije lijekova. Preporu�uje se bri�an nadzor nad trudno�om kako bi se mogli isklju�iti poreme�aji zatvaranja neuralne cijevi (ultrazvuk, biokemijski pokazatelji). Trudnicama treba davati �to manje, ali jo� uvijek u�inkovite doze podijeljene u tri do �etiri dijela i, ako je mogu�e, izbjegavati kombinirano lije�enje drugim antiepilepticima. (D)
Natrijev valproat slabo prelazi u mlijeko (do 10% serumske koncentracije). U dojene djece dosad nisu ustanovljena klini�ka o�te�enja u slu�ajevima kada se majka lije�ila natrijevim valproatom.

Posebna upozorenja
Lijek mo�e sna�no utjecati na psihofizi�ke sposobnosti, posebno ako ga bolesnik uzima zajedno s alkoholnim pi�em ili depresorima sredi�njega �iv�anog sustava. Lije�nik i ljekarnik moraju na to upozoriti bolesnika ukoliko on tijekom lije�enja upravlja motornim vozilima ili strojevima.

Doziranje
Doziranje je inividualno. Bolesnik mora dra�eje progutati cijele s malo teku�ine, najbolje poslije obroka.
Apilepsin se mo�e upotrijebiti kao monoterapija ili u kombinaciji s drugim antiepilepticima. Mora se uvoditi postupno.

�ivotna dob	Dnevne doze	dra�eje od 150 mg ili 300 mg kapi od 300 mg/1 ml
odrasli i djeca starija od 15 godina	900 do 1.800 mg, najvi�e 2.400 mg pri tvrdokornim napadima u 2 ili 3 doze	dozu pove�avamo svaka 2 do 3 dana do optimalnoga u�inka koji obi�no nastupa nakon 1 tjedna
djeca od 1 do 15 godina dojen�ad do 1 godine	20 do 30 mg/kg* u 3 doze u 2 doze	dozu pove�avamo svakih 5 dana za 5 do 10 mg/kg

* pri tvrdokornim napadima do 50 mg/kg

Kada bolesnik ve� uzima druge antiepileptike, Apilepsin se uvodi postupno tako da se optimalno doziranje postigne tijekom 2 tjedna, a zatim se postupno smanjuju doze drugih antiepileptika.

Ne�eljeni u�inci
Naj�e��i op�i ne�eljeni u�inci ovisni o dozi: ispadanje kose, debljanje, amenoreja, neredovita menstruacija, enureza.
Hematolo�ki: trombocitopenija, produ�eno vrijeme krvarenja koje obi�no klini�ki nije zna�ajno, izoliran pad fibrinogena, leukopenija, anemija.
Probavni poreme�aji: mu�nina, bol u �elucu, pankreatitis.
Promjene u pona�anju: hiperaktivnost, agresivnost, posebno pri istodobnom uzimanju barbiturata.
Akutna encefalopatija izra�ena sedacijom, smeteno��u, pove�anjem broja napada, ataksijom, stuporom, komom, eventualno mu�ninom i povra�anjem.
Ovi su ne�eljeni u�inci reverzibilni. Mogu prestati sami po sebi, a katkada je potrebno smanjiti dozu ili prekinuti lije�enje.
Hepatalni ne�eljeni u�inci: lak�a o�te�enja predstavljaju reverzibilni hepatitis i promjene vrijednosti jetrenih testova. Iznimno se razvija toksi�ni hepatitis koji mo�e biti fatalan.

Predoziranje
Klini�ki znakovi akutnoga predoziranja su koma s mi�i�nom hipotonijom, oslabljeni refleksi, mioza i smetnje disanja.
Potrebno je bolni�ko lije�enje. Ispiranje �eluca u�inkovito je u prvih 10 do 12 sati nakon uzimanja lijeka. Treba osigurati dovoljnu diurezu te pratiti plu�nu i sr�anu funkciju. U vrlo te�kim slu�ajevima potrebna je dijaliza ili zamjenska transfuzija.

Proizvo�a�
KRKA, tovarna zdravil, d. d., Novo mesto, �marje�ka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija

Oprema
100 dra�eja po 150 mg i 300 mg
60 ml kapi (300 mg/1 ml)

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

SASTAV
Tableta sadr�ava 25 mg karbidope i 250 mg levodope, MSD.
Pomo�ne tvari: mikrokristalna celuloza

SVOJSTVA I DJELOVANJE
Nakom je lijek za lije�enje parkinsonizma. Karbidopa u kombinaciji s levodopom ko�i razgradnju levodope u krvi i perifernim organima. Zato se stvara dopamin na periferiji. Tako se pove�ava razina levodope u mozgu, gdje se ona pretvara u dopamin, stoga ne treba davati velike doze levodope u kratkim vremenskim razmacima. Ubla�ava ve�inu simptoma parkin�so�nizma, osobito uko�enost, nekontrolirane tjelesne kretnje i psi�hi�ko reagiranje.
Smanjuje i tremor, te�ko�e pri gutanju i salivaciju te nestabilnost pri stajanju. Kombinacija levodope s karbidopom olak�ava kon�trolu ukupne dnevne doze. Nakom se mo�e uzimati zajedno s vitaminskim preparatima koji sadr�avaju piridoksin.
Levodopa se dobro resorbira iz probavnog sustava, osobito iz tankog crijeva. Najvi�e koncentracije u krvi posti�u se 1-2 sata nakon peroralne primjene lijeka nata�te. Levodopa se meta�bolizira u dopamin, noradrenalin i adrenalin, koji se u obliku svojih daljnjih metabolita izlu�uje s mokra�om. Nakon peroralne primjene karbidope maksimalne koncentracije u krvi posti�u se za 3-5 sati u bolesnika s Parkinsonovom bole��u. Izlu�uje se s mokra�om i izmetom, i to 35 % u nepromijenjenom obliku tijekom 7 sati, a nakon tog vremena mogu se na�i samo meta�boliti.

INDIKACIJE
Parkinsonova bolest; Parkinsonov sindrom

KONTRAINDIKACIJE
Akutni glaukom i preosjetljivost na Nakom. Levodopa mo�e aktivirati maligni melanom. Zato se ne smije davati pri sumnjivim ko�nim lezijama i bolesnicima koji imaju u anamnezi melanom.
Nakom se ne smije primjenjivati istodobno s inhibitorima mono�aminooksidaze A, pa lije�enje tim lijekovima treba prekinuti 14 dana prije primjene Nakoma.
Ne smije se davati djeci, trudnicama i dojiljama.

MJERE OPREZA
Ne preporu�uje se primjenjivati Nakom za lije�enje diskinezije. Oprez je potreban u bolesnika s te�kim krvo�ilnim i endokrinim bolestima, bolestima plu�a, jetre, bubrega i pri bronhalnoj astmi.
Bolesnicima nakon preboljelog infarkta miokarda i s aritmijama treba bri�ljivo prilagoditi po�etnu dozu lijeka.
Bolesnicima koji uzimaju antihipertenzivne lijekove treba pri lije�enju Nakomom ponovo odrediti dozu tih lijekova.
Treba biti oprezan u bolesnika s psihozom i u bolesnika sklonim konvulzijama, depresijama sa samoubila�kim nagonom ili asoci�jalnim pona�anjem.
U bolesnika koji su imali nekontrolirane tjelesne kretnje i psi�hoti�ne epizode prijelaz od levodope na lije�enje Nakomom mo�e izazvati recidiv. Bolesnicima s kroni�nim glaukomom tre�ba kontrolirati intraokularni tlak.
U op�oj anesteziji bolesnik smije dobiti lijek ako je dopu�teno uzimanje teku�ine i lijekova. Nakon narkoze, �im je mogu�e, nastavlja se uobi�ajena terapija.
Tijekom lije�enja Nakomom javljaju se prolazno pove�ane vri�jednosti nekih laboratorijskih testova i pozitivan Coombsov test.

INTERAKCIJE
Fenitoin i papaverin poni�tavaju antiparkinsonski u�inak levo�dope. Oprez je potreban i pri istodobnom davanju fenotijazina ili butirofenona jer se mo�e uni�titi antiparkinsonski u�inak.

POSEBNA UPOZORENJA
Lijek mo�e utjecati na psihofizi�ke sposobnosti, osobito ako se uzima s alkoholom ili depresorima sredi�njega �iv�anog sustava. Lije�nik i farmaceut du�ni su upozoriti bolesnika da o tome vodi ra�una ako za vrijeme uzimanja Nakoma upravlja motornim vozilom ili strojem.

DOZIRANJE I PRIMJENA
Doziranje je individualno i treba ga prilagoditi potrebama bo�lesnika.
Bolesnik se mora strogo pridr�avati propisanog doziranja i ne smije sam mijenjati doze.
Djelotvornost lijeka mo�e se zapaziti ve� prvi dan lije�enja, a katkada i nakon prve doze. Puna djelotvorna doza posti�e se obi�no ve� u prvom tjednu.
Uobi�ajena je po�etna doza pola tablete jedanput do dva puta na dan nakon jela. Ta se doza pove�ava za pola tablete tri puta na dan svaki ili svaki drugi dan dok se ne postigne optimalan u�inak.
Kod ve�ine bolesnika u�inak se mo�e odr�avati dozom 3-6 tableta na dan. Doza ne smije biti ve�a od 8 tableta na dan.
U bolesnika koji dobivaju druge standardne antiparkinsonike uz Nakom treba prilagoditi njihovu dozu.

PREDOZIRANJE
Kod predoziranja bolesnika se mora pa�ljivo nadzirati, osobito s obzirom na mogu�u pojavu aritmije. Ako treba, daju se odgo�varaju�i antiaritmici, a prema potrebi provode se uobi�ajene potporne mjere.

NUSPOJAVE
Tijekom primjene Nakoma mogu se javiti nuspojave, koje pro�laze sa smanjenjem doze ili za vrijeme lije�enja. Mi�i�ni gr�evi i blefarospazam prvo su upozorenje da treba smanjiti dozu. �esto se javljaju koreiformni, distoni�ni i drugi nekontrolirani pokreti.
Druge nuspojave
Probavne: mu�nina, anoreksija, povra�anje, krvarenja iz pro�bavnog sustava, razvoj duodenalnog ulkusa, opstipacija, pro�ljev, bol u epigastriju i trbuhu, meteorizam, �tucanje, preveliko izlu�ivanje pljuva�ke, te�ko�e pri gutanju, gorak ukus, suha usta, peku�i jezik
Krvo�ilne: ortostatska hipotenzija, palpitacije, rijetko hiper�tenzija
Psihi�ke: paranoidne ideje, psihoti�ne epizode, depresija sa samoubila�kim mislima, demencija, euforija, letargija, sedacija, stimulacija, zamor, iznemoglost, zbunjenost, nesanica, no�ne more, halucinacije, deluzije, agitacije i anksioznost
Neurolo�ke: ataksija, nesvjestica, glavobolja, drhtanje ruku, trizam, okulogirne krize, oslabjelost, uko�enost, �kripanje zubi�ma, bradikineti�ke epizode (�on-off� fenomen)
Urogenitalne: zastajanje mokra�e, inkontinencija, hematurija, tamna mokra�a, prijapizam
Di�ne: promuklost, nepravilno disanje
Ko�ne: znojenje, edemi, osip, opadanje kose, taman znoj, neugodan miris
Smetnje vida: zamagljen vid, diplopija, ra�irene zjenice, akti�vacija latentnog Hornerova sindroma
Druge: oblijevanje vru�inom, crvenilo lica, promjene tjelesne mase, flebitis, leukopenija, agranulocitoza, hemoliti�na i nehe�moliti�na anemija

UVJETI �UVANJA
Lijek se �uva na suhom i tamnom mjestu pri temperaturi do 25 �C.
Lijek se treba �uvati izvan dohvata djece.

NA�IN IZDAVANJA LIJEKA
R - Lijek se izdaje samo na lije�ni�ki recept.

PROIZVO�A�
Lek

OPREMA
kutije sa 100 tableta od 25 + 250 mg

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

SASTAV
1 tableta sadr�ava 2 mg ili 10 mg haloperidola.
1 ml otopine (20 kapi) sadr�ava 2 mg ili 10 mg haloperidola.
1 ampula (1 ml) sadr�ava 5 mg haloperidola.
1 ampula (1 ml) sadr�ava 50 mg haloperidola u obliku dekanoata

DJELOVANJE
HALDOL
Sadr�ava butirofenonski derivat haloperidol koji spada me�u najja�e neuroleptike. Haloperidol djeluje sna�no antipsihoti�ki, dobro regulira djelovanje psihomotori�koga i neurovegetativnoga sustava, dobro sprje�ava nekoordinirane pokrete, a djeluje i sna�no antiemeti�ki.
Haloperidol se dobro, ali individualno razli�ito apsorbira iz probavnoga sustava. Najvi�e serumske koncentracije nakon peroralne primjene posti�e unutar 3 do 4 sata, a nakon intramuskularne unutar 10 do 20 minuta. Biolo�ka raspolo�ivost peroralnoga haloperidola iznosi pribli�no 60%.
Biolo�ko vrijeme polueliminacije poslije peroralne primjene iznosi prosje�no 24 sata, poslije intramuskularne 21 sat, a poslije intravenske 14 sati. Klini�ki u�inkovite koncentracije u serumu kre�u se izme�u 4 i 20 ng/ml. 92% lijeka ve�e se na serumske bjelan�evine. Metabolizira se u jetri i izlu�uje mokra�om (40%) te stolicom (60%). Metaboliti nisu aktivni.
HALDOL depo
Sadr�ava haloperidol-dekanoat koji je ester haloperidola i dekanoi�ne kiseline. Spada u skupinu dugotrajno djeluju�ih depo-neuroleptika. Njegova glavna zna�ajka jest postupno osloba�anje iz mi�i�noga tkiva i hidroliziranje u slobodni haloperidol koji prelazi u sustavni krvotok. Stabilan terapijski u�inak posti�e se jednom injekcijom svaka �etiri tjedna. Serumske koncentracije haloperidola poslije intramuskularne injekcije Haldola depo rastu polagano i posti�u vrh tijekom 3 do 9 dana, a zatim postupno padaju. Virtualno biolo�ko vrijeme polueliminacije iznosi pribli�no 3 tjedna. U bolesnika koji primaju Haldol depo svaka 4 tjedna ravnote�no stanje u serumu uspostavlja se unutar 2 do 4 mjeseca.

INDIKACIJE
Haldol
Psihomotori�ka agitacija pri maniji, demenciji, oligofreniji, akutnoj i kroni�noj shizofreniji te alkoholizmu.
Buncanje i halucinacije pri akutnoj i kroni�noj shizofreniji, paranoji, akutnim konfuznim stanjima.
Koreati�ni pokreti. Senilna razdra�ljivost i agresivnost. Poreme�aji pona�anja u djece. Tikovi, mucanje i �tucanje.
Premedikacija u anesteziji. Postoperativno spre�avanje mu�nine i povra�anja.
Haldol depo
Odr�avaju�e lije�enje shizofrenije i drugih psihoza.

KONTRAINDIKACIJE
- Trudno�a i dojenje
- Preosjetljivost na haloperidol ili druge sastojke lijeka. Akutna trovanja depresorima sredi�njega �iv�anog sustava (alkohol, antidepresivi, neuroleptici, sedativi, anksiolitici, hipnotici i narkotici).
- Parkinsonova bolest
Haldol ne dajemo djeci do 3. godine �ivota.
Haldol depo ne preporu�ujemo djeci do 12. godine �ivota.

MJERE OPREZA
Ako bolesnici tijekom lije�enja Haldolom odnosno Haldolom depo uzimaju i antiparkinsonik, u slu�aju iznenadnoga prekida lije�enja Haldolom odnosno Haldolom depo propisani antiparkinsonik moraju uzimati jo� nekoliko dana odnosno tjedana.
Haloperidol oprezno se daje bolesnicima s te�kim kardiovaskularnim bolestima kao �to su popu�tanje srca, ishemi�na sr�ana bolest i opasni poreme�aji sr�anoga ritma jer mo�e izazvati pad arterijskoga tlaka i anginoznu bol.
Pri izrazitom padu arterijskoga tlaka ne smije se dati adrenalin!
Oprezno ga se propisuje bolesnicima s jetrenim i bubre�nim bolestima, poreme�enom funkcijom �titnja�e i glaukomom.
Haldol
Oprez je potreban u bolesnika s ozljedom glave, encefalitisom ili epilepti�kim gr�evima u anamnezi jer mo�e sniziti konvulzivni prag. Starijim i te�ko bolesnim osobama haloperidol se daje u prilago�enoj dozi jer je u njih pove�ana vjerojatnost pojave ne�eljenih u�inaka.
U bolesnika s depresivnom simptomatikom kombinira se s antidepresivima.
Pri malignom neurolepti�kom sindromu u anamnezi lijek se ne preporu�uje ili ga se uvodi uz veliki oprez.
Haldol depo
Haldol depo ne smije se davati intravenski.
Kao i druge antipsihotike, kad prevladava depresivna simptomatika ne primjenjuje ga se samog ve� se istodobno propisuju antidepresivi.

INTERAKCIJE
- Kombinacija s litijevim solima mo�e, iako rijetko, izazvati pogor�anje ekstrapiramidnoga sindroma ili se pak mogu javiti znakovi trovanja litijem ili malignoga neurolepti�kog sindroma.
- Haloperidol poja�ava djelovanje alkohola, analgetika, sedativa, hipnotika i narkotika.
- Lijekovi koji su induktori jetrenih enzima (antiepileptici, rifampicin) sni�avaju koncentraciju haloperidola u serumu.
- Zbog blokade dopaminskih receptora haloperidol mo�e pogor�ati parkinsonizam u bolesnika lije�enih levodopom.
- Ekstrapiramidni ne�eljeni u�inci mogu se pogor�ati pri istodobnom davanju dopaminskih blokatora (metoklopramid).

Trudno�a i dojenje
Poznato je da je rizik od nastanka uro�enih malformacija pove�an pa se u trudno�i ne preporu�uje lije�enje haloperidolom. Kad je lije�enje neophodno, treba odvagnuti njegovu korist za majku s obzirom na mogu�i rizik za dijete.
Haloperidol prelazi u mlijeko pa ga majka koja doji ne smije uzimati.

Posebno upozorenje
Lijekovi sna�no djeluju na psihofizi�ke sposobnosti pa je upravljanje motornim vozilima i strojevima tijekom lije�enja zabranjeno. Lije�nik i ljekarnik na to moraju upozoriti bolesnika.


DOZIRANJE

Haldol

Preporu�uje se da bolesnici Haldol u kapima i tabletama uzimaju prije jela s malo teku�ine.
Iznimno je dozvoljena polagana intravenska primjena injekcija haloperidola.

Okvirne dnevne doze

Haldol depo

Haldol depo daje se bolesnicima koji su prije bili stabilizirani peroralnim lije�enjem. Ako je potrebno, mo�e se kombinirati s peroralnim oblikom Haldola.

Dozu Haldola depo izra�unava se za svakoga bolesnika posebno na temelju dnevne peroralne doze Haldola. Po�etna doza obi�no je 10 do 15 puta ve�a od prethodne dnevne peroralne doze, a odr�avaju�a doza 20 puta.
Haldol depo injicira se duboko intramuskularno. Uobi�ajeni razmak izme�u injekcija iznosi 4 tjedna, a on se, ovisno o bolesnikovu odgovoru, mo�e skratiti ili produ�iti.


PREDOZIRANJE
Zbog predoziranja ili trovanja javljaju se te�i ekstrapiramidni poreme�aji, sedacija, poreme�aji svijesti, gr�evi, hipotenzija ili hipertenzija, respiratorna depresija, poreme�aji sr�anoga ritma i zastoj mokra�e.
Bolesniku je potreban intenzivan nadzor. U prvim satima ispere se �eludac, daje se aktivni ugljen i laksative. Lije�enje je simptomatsko; adrenalin je kontraindiciran.

NE�ELJENI U�INCI
Kao i tijekom primjene drugih jakih neuroleptika, pri haloperidolu se tako�er mogu javiti ekstrapiramidni poreme�aji koje se smiruje antikolinergi�kim antiparkinsonicima. Rijetka su pojava kasne diskinezije koje se mogu javiti poslije dugotrajnog uzimanja lijeka i ne reagiraju na lije�enje antiparkinsonicima. Njihov nastanak spre�ava se propisivanjem �to manjih u�inkovitih doza.
Rje�i ne�eljeni u�inci u sredi�njem �iv�anom sustavu su omaglica, pospanost, agitacija, glavobolja, nesanica, vrtoglavica, depresija i epilepti�ki napadi u epilepti�ara lije�enih antiepilepticima.
Mogu se javiti mu�nina, povra�anje, gubitak apetita, zatvor ili proljev.
Zbog pove�anog izlu�ivanja prolaktina mogu nastati poreme�aji u menstruacijskom ciklusu, ginekomastija i galaktoreja.
Rijetko se javljaju poreme�aji sr�anoga ritma, glaukom, zastoj mokra�e, tireotoksikoza i prolazna leukopenija.
Opisane su pojave alergijskih reakcija, seboroi�noga dermatitisa i fotosenzibilnosti. Iznimno se mogu javiti te�ke rane diskinezije s gu�enjem. Tako�er je rijedak neurolepti�ki maligni sindrom s hiperpireksijom, rigorom, akinezijom, leukocitozom i poreme�ajima svijesti, stuporom. Lije�enje treba odmah prekinuti i bolesnika lije�iti simptomatski u bolnici.

PROIZVO�A�
Krka

OPREMA
Haldol
25 tableta po 2 mg
30 tableta po 10 mg
10 ml kapi (2 mg/1 ml)
30 ml kapi (10 mg/1 ml)
10 ampula po 1 ml (5 mg/1 ml)
Haldol depo
5 ampula po 1 ml (50 mg/1 ml)

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

IndikacijeDodatno sredstvo za lije�enje parcijalnih napadaja sa sekundarnom generalizacijom ili bez nje koji nisu zadovoljavaju�e kontrolirani ostalim antiepilepticima.
Lijek je za lijecenje neuropatske boli, iako za tu svrhu nije registriran u Hrvatskoj.
Upozorenje: treba izbjegavati naglo obustavljanje lijeka (preporucuje se postupni prekid kroz tjedan dana), oprez u bolesnika s prethodnom psihozom, starijih bolesnika (manje doze), u bolesnika sa zatajivanjem bubrega, �e�ernom bolesti. Moze dovesti do la�no pozitivnoga testa urina na bjelan�evine. Oprez tijekom trudno�e i dojenja.

Nuspojave
Somnolencija, vrtoglavica, ataksija, umor, nistagmus, tremor, dvoslike, ambliopija, faringitis, dizartrija, pove�anje tjelesne mase, dispepsija, amnezija, nervoza, ka�alj, astenija, parestezije, artralgija, purpura, leukopenija, rinitis, mialgija, glavobolja, rijetko pankreatitis, promijenjeni testovi jetrene funkcije, rijetko se moze pojaviti Stevens-Johnsonov sindrom, mu�nina i povra�anje.

Doza
Kod epilepsije daje se prvi dan 300 mg, drugi dan 2 x po 300 mg, treCi dan 3 x po 300 mg, zatim se doza pove�ava za po 300 mg na dan, podijeljeno u tri dnevne doze do maksimalno 2,4 g na dan, uobi�ajena je doza 0,9-1,2 g na dan.
U djece se daje 10 mg/kg na dan i zatim 20 mg/kg na dan, te se pove�ava za 10 mg/kg na dan podijeljeno u tri dnevne doze i zatim se odr�ava za tjelesnu masu od 26 do 36 kg na 900 mg/dan, odnosno za tjelesnu masu od 37 do 50 kg na 1,2 g/dan, podijeljeno u tri dnevne doze.
Kod neuropatske boli doza se uvodi isto kao kod epilepsije, ali je maksimalna doza 1,8 g/dan podijeljena u tri dnevne doze.

Proizvo�a�
Pfizer

Oblik
kaps 20 x100 mg 100%
kaps 50 x 300 mg 100%
kaps 50 x 400 mg 100%

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

methylphenobarbitalum
ATK: Antiepileptici (N03AA)

Sastav
Jedna tableta sadr�ava 30 mg metilfenobarbitala. Pomo�ne tvari: laktoza.
Tablete: 30 tableta po 30 mg; 50 tableta po 200 mg

Farmakoterapijska skupina i djelovanje
Metilfenobarbital je antiepileptik iz skupine barbiturata, a po svojoj kemijskoj gra�i to je metilirani oblik fenobarbitala. Za razliku od fenobarbitala, njegovo je hipnoti�ko djelovanje slabije izra�eno, dok mu je antikonvulzivno djelovanje jednako onom fenobarbitala. Antikonvulzivno djelovanje metilfenobarbitala posljedica je njegova utjecaja na prijenos impulsa sredi�njim �iv�anim sustavom, te povi�enja praga elektri�ne podra�ljivosti motori�ke kore. Sedacijsko-hipnoti�ko i antikonvulzivno djelovanje barbiturata posljedica je poja�anog inhibicijskog djelovanja gamaaminomasla�ne kiseline (GABA).

Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

Terapijske indikacije
Grand mal i psihomotorna epilepsija (osim vrste petit mal - apsans), febrilne konvulzije.

Kontraindikacije
Preosjetljivost na barbiturate, porfirija, zatajenje bubrega ili jetre, onemo�alost, senilnost, zlouporaba alkohola ili drugih lijekova ili povijest takve zlouporabe. Kontraindiciran je u hiperaktivne djece.

Mjere opreza
Nagli prekid lije�enja metilfenobarbitalom mo�e uzrokovati epilepti�ke napadaje ili pojavu epilepti�kog statusa, te se doziranje mora smanjivati postupno.
Pri politerapiji epilepsije bitno je voditi ra�una o nuspojavama. Preporu�uje se pratiti koncentraciju antiepileptika u krvi. Pri dugotrajnom lije�enju metilfenobarbitalom, preporu�uje se redovito pratiti pokazatelje jetrene i bubre�ne funkcije kao i broj krvnih stanica. Pri dugotrajnom lije�enju metilfenobarbitalom, preporu�uje se uzimanje vitamina D i folne kiseline radi sprje�avanja osteomalacije i megaloblastne anemije.
Metilfenobarbital treba oprezno davati bolesnicima s te�kom akutnom ili kroni�nom boli jer postoji mogu�nost prikrivanja simptoma ili paradoksalnih reakcija ekscitiranosti.
Metilfenobarbital treba oprezno propisivati bolesnicima s bolesnom jetrom jer se lijek metabolizira u jetri. Treba ga oprezno davati i bolesnicima s naru�enom funkcijom bubrega ili zatajenjem bubrega. Zbog disfunkcije bubrega mo�e se iskazati toksi�nost metilfenobarbitala jer se do 50 % lijeka izlu�uje urinom. Barbiturati mogu uzrokovati respiracijsku depresiju, te ih stoga valja oprezno davati bolesnicima s bronhopneumonijom ili infekcijiama di�nog sustava.
Produ�eno uzimanje metilfenobarbitala mo�e izazvati ovisnost!

Interakcije
Barbiturati mogu utjecati na djelovanje �irokog raspona ostalih lijekova, uglavnom pospje�uju�i njihovu razgradnju, jer poti�u aktivnost mikrosomnih enzima, �to obi�no rezultira smanjenjem, a katkada i poja�anjem njihovih u�inaka i toksi�nosti. Interakcije mogu biti obostrane, te i drugi lijekovi mogu utjecati na plazmatsku koncentraciju i aktivnost barbiturata. Bez obzira na kinetske i metaboli�ke interakcije, u�inak lijeka se mo�e poja�ati, npr. mo�e nastupiti te�ka depresija kad se barbiturati kombiniraju s alkoholom ili s drugim depresivima sredi�njeg �iv�anog sustava, npr. sedativima, hipnoticima, anksioliticima, antihistaminicima i disulfiramom. Poseban je oprez nu�an kad se metilfenobarbltal daje u kombinaciji s nekim antiaritmicima (disopiramid, kinidin), antihipertenzivima, uklju�iv�i beta-blokatore kao npr. metopropol i propanolol, ali i furosemid i digoksin, s peroralnlm antikoagulansima, antidepresivima, inhibitorima monoamin-oksidaze, s teofilinom, cimetidlnom, tiroksinom, steroidima za sustavnu uporabu, uklju�iv�i oralne kontraceptive, s antikonvulzivima poput fenitoina i valproata, antibioticima poput kloramfenikola, rifampicina, metronidazola i doksicilina, ali i griseofulvina te s nekim oralnim hipoglikemijskim lijekovima.

Posebna upozorenja
Metilfenobarbital treba oprezno davati djeci i starijim bolesnicima, bolesnicima s depresijom, bolesnicima s naru�enom funkcijom jetre, bubrega ili plu�a (status asthmaticus), kao i bolesnicima sa zatajenjem srca.
Metilfenobarbital se mora oprezno davati i bolesnicima s vru�icom, hipertireozom, dijabetesom melitusom, te�kom anemijom, �okom i uremijom.
Metilfenobarbital utje�e na mentalne i fizi�ke sposobnosti, pa se za vrijeme lije�enja bolesnicima ne preporu�uje upravljanje motornim vozilima ni strojevima.

Trudno�a i dojenje
Barbiturati prolaze kroz placentu i mala se koli�ina lijeka izlu�uje u maj�ino mlijeko, te mo�e izazvati pospanost u dojen�adi. Metilfenobarbital treba u trudno�i rabiti samo ako o�ekivana korist opravdava potencijalni rizik za plod. Uzimanje barbiturata tijekom posljednjeg tromjese�ja trudno�e mo�e izazvati fizi�ku ovisnost s posljedi�nim sindromom apstinencije u novoro�en�eta. Mo�e izazvati i poreme�aj koagulacije u neonatalnom razdoblju, obilje�en smanjenom koncentracijom vitamina K.

Doziranje i na�in uporabe
Lijek treba titrirati oprezno i polako, vode�i ra�una o individualnim potrebama i odgovoru na lije�enje. Preporu�uje se jednokratnu dozu uzeti uve�er ako se napadaji javljaju no�u i/ili tijekom dana ako se napadaji javljaju danju.
Odrasli
Preporu�ena srednja doza za odrasle iznosi 200 - 400 mg na dan, a uzima se jednokratno ili podijeljena u vi�e pojedina�nih doza. Maksimalna dnevna doza je 600 mg.
U nemo�nih i starijih bolesnika, kao i onih s naru�enom funkcijom bubrega ili jetre, nu�ne su manje doze (100 - 400 mg)
Djeca
Preporu�uje se doza od 5-15 mg/kg tjelesne te�ine podijeljena u vi�e pojedina�nih doza
Nagli prekid lije�enja metilfenobarbitalom ili njegova zamjena drugim antikonvulzivom mo�e uzrokovati epilepti�ke napadaje ili pojavu epilepti�kog statusa, te se doziranje mora smanjivati postupno kroz tri ili �etiri dana.

Predoziranje
Simptomi predoziranja su mu�nina, povra�anje, glavobolja, vrtoglavica, mentalna konfuzija, poreme�aji disanje i koma.
Valja isprati �eludac i provesti suportivne mjere za odr�avanje rada srca, bubrega i di�nih funkcija, te za odr�anje ravnote�e elektrolita. Radi poja�anja izlu�ivanja lijeka (ako je funkcija bubrega o�uvana) valja pospje�iti diurezu i alkalinizirati urin.

Nuspojave
Me�u naj�e��e nuspojave ubrajaju se pospanost, vrtoglavica, glavobolja, depresija sredi�njeg �iv�anog sustava i mentalna depresija, no mogu se javiti i nistagmus, ataksija, mijalgija, neuralgija i artralgija. Od gastrointestinalnih poreme�aja mogu�i su mu�nina, povra�anje, proljev i zatvor. Rijetke su reakcije preosjetljivosti s promjenama na ko�i, probavnim organima i krvo�ilnom sustavu. Stevens-Johnsonov sindrom javlja se samo iznimno. Mogu�a je pojava tolerancije na metilfenobarbital, te fizi�ke i psihi�ke ovisnosti, napose pri dugotrajnijem uzimanju ve�ih doza.
O svakoj nuspojavi valja obavijestiti svog lije�nika ili ljekarnika.

Proizvo�a�:
Belupo

Rok valjanosti
Ozna�en je na pakiranju.
Lijek se ne smije rabiti nakon isteka roka valjanosti.
�uvati pri temperaturi do 25�C.
LIJEK VALJA �UVATI IZVAN DOSEGA DJECE!

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Sastav1 dra�eja sadr�i 25,0 mg tioridazin hlorida.
1 dra�eja sadr�i 100,0 mg tioridazin hlorida.

Djelovanje
Neuroleptici, pa i tioridazin hidrohlorid, djeluju blokiranjem dopaminskih receptora u mozgu i na periferiji, te dijelom blokadom serotoninskih receptora. Kao �to je poznato D1 i D5 receptori aktiviraju adenilnu ciklazu, dok je D2, D3 i D4 receptori inhibiraju. Tioridazin inhibira D2 receptore u mezolimbi�kom sistemu mozga. Efekti nastale inhibicije klini�ki se iskazuju kao: antipsihoti�ki, antiemeti�ki, antimuskarinski, ekstrapiramidalni i drugi efekti (blokada a-adrenergi�kih receptora izaziva ortostatsku hipotenziju, poikilotermiju, porast prolaktina).

Indikacije

A. Psihoze
� �izofrenija (svi oblici)
� mani�ne, egzogene i endogene psihoze
� te�ke neuroze
� apstinencijalni sindrom
� mani�na ili agitirana depresivna stanja
� bolovi rezistentni na analgetsku terapiju
� poreme�aji pona�anja u mentalnoj retardiranosti djece
� disociranost djece
� mentalne subnormalnosti

B. Nepsihoti�ni poreme�aji
� anksioznost (i udru�ena s depresijom)
� napetost
� agitiranost u svakom dobu �ivota
� poreme�aji sna
� konfuzna stanja u �tre�em dobu�
� poreme�aji koncentracije u djece
� poreme�aji pona�anja u djece
� agresivnost i hiperaktivnost
� psihosomatski poreme�aji

Doziranje i na�in primjene

Psihoze:
� Uobi�ajena po�etna doza je 50 do 100 mg, 3 puta na dan, s mogu�no��u pove�anja do maksimalno 800 mg na dan. Poslije toga, doza se mo�e postepeno smanjivati do doze odr�avanja.
Ukupna dnevna doza kre�e se od 200 do 800 mg, podijeljena u 2 ili 4 pojedina�ne doze.
Kratkotrajni tretman umjerenih do izra�enih depresija s razli�itim stupnjem straha i lije�enje multiplih simptoma kao �to su agitiranost, strah, depresija pam�enja, tenzija, poreme�aji sna, fobije:
� Uobi�ajena doza je 25 mg, 3 puta na dan. Doze se mogu kretati od 10 mg, 2 do 4 puta na dan do 50 mg, 3 do 4 puta na dan.
Ukupna dnevna doza kre�e se od 20 do 200 mg.
Djeca:
� THIORILL se ne preporu�uje djeci mla�oj od dvije godine. Za djecu od 2 do 12 godina preporu�uju se doze od 0,5 mg/kg/dan do maksimalno 3 mg/kg/dan.
� Hospitalizirana, te�ko poreme�ena i psihoti�na djeca zahtijevaju tretman s 25 mg, 2 do 3 puta na dan.

Apstinencijalni sindrom:
� 100-200 mg na dan.
U pothranjenih pacijenata, pacijenata s oboljenjima jetre ili bubrega, kao i u starijih pacijenata preporu�uje se primijeniti znatno ni�e inicijalne doze.

Kontraindikacije
� Izra�ena depresija CNS-a ili komatozna stanja
� Alergija na tioridazin ili druge fenotijazine
� Krvne diskrazije
� Te�ka kardiovaskularna oboljenja.
Tioridazin se ne primjenjuje u djece mla�e od 2 godine.

Proizvo�a�:
Bosnalijek, BiH

Pakiranje
Kutija s 50 dra�eja po 25 mg.
Kutija s 25 dra�eja po 100 mg.

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Sastav
1 tableta sadr�ava 15 mg ili 100 mg fenobarbitala
1 ampula sadr�ava 220 mg fenobarbital-natrija

Djelovanje
Phenobarbiton je sedativ, hipnotik i antikonvulziv, a uz to ima i umjereno spazmoliti�ko i vazodilatatorno djelovanje. Ta ga svojstva �ine pogodnim sredstvom u lije�enju raznih bolesti i patolo�kih stanja.

Indikacije
Besanica, hipertireoza, hipertenzija, ateroskleroza, epilepsija, psihomotori�ki nemir, eklampsija, epilepti�ki status, tetanus, gr�evi zbog trovanja ili bilo koje druge etiologije.

Kontraindikacije
Preosjetljivost prema barbituratima, te�ka insuficijencija srca, jetre ili bubrega. Voza�i ne smiju uzeti fenobarbiton 4 sata prije po�etka vo�nje i za vrijeme vo�nje.

Doziranje i na�in primjene
Za smirenje daje se 1 -2 tablete od 15 mg 3 puta na dan.
Kao hipnotik uzima se 1 -2 tablete od 100 mg pola sata prije spavanja.
Kao antiepileptik uzima se 1 tableta od 100 mg 1 -3 puta dnevno
Djeci se daje 6 mg/kg/dan, tj. dozu odre�uje lije�nik.
Intramuskularno
Odraslima se daje duboko intramuskularno 1 ampula, a po potrebi se ista doza ponavlja vi�e puta.
Djeci se daje 6 mg/kg/24 sata.
Otopinu za injiciranje pripremiti neposredno prije upotrebe.

Proizvo�a�
Pliva, Zagreb

Na�in izdavanja
R -Samo na lije�ni�ki recept.

Rok valjanosti
ozna�en je na pakiranju

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Sastav
5 ml sirupa (1 �li�ica) sadr�ava 250 mg etosuksimida.
Pomo�ne tvari: natrij benzoat, natrij ciklamat, sorbitol, boje: E 123, E 124, E 110.

Farmaceutski oblik i veli�ina pakiranja
sirup; 200 ml sirupa.
* Izvornom je pakiranju prilo�ena �li�ica za 5 ml sirupa.

Farmakoterapijska skupina i djelovanje
Asamid je antiepileptik koji pove�avaju�i prag za izbijanje konvulzija i deprimiranjem provo�enja impulsa u motornom korteksu smanjuje u�estalost epilepti�nih napadaja tipa apsansa.

Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

Terapijske indikacije
Asamid je lijek izbora za kontrolu napadaja epilepsije tipa apsansa (petit mal). Kombiniran s ostalim antiepilepticima koristi se u lije�enju mije�anih oblika epilepsije koji uklju�uju apsanse.

Kontraindikacije
Preosjetljivost na etosuksimid i ostale sukcinimide.

Mjere opreza
Tijekom lije�enja Asamidom bolesnici trebaju obavljati redovite kontrole krvne slike, bubre�ne i jetrene funkcije, te pretrage mokra�e.
Doza se etosuksimida pri prekidu lije�enja mora postupno smanjivati. Pri zamjeni nekog antikonvulziva etosuksimidom, dozu etosuksimida treba postupno pove�avati, a dozu antikonvulziva istodobno postupno smanjivati.

Interakcije

Istodobnom primjenom etosuksimida s depresorima sredi�njeg �iv�anog sustava ili s alkoholom mogu se poja�ati depresivni u�inci. Istodobna primjena etosuksimida s haloperidolom mo�e promijeniti na�in i u�estalost pojavljivanja epileptiformnih napadaja; serumska se koncentracija haloperidola mo�e znatno smanjiti.

Istodobnom primjenom etosuksimida s tricikli�kim antidepresivima, loksapinom, maprotilinom, molindonom, MAO inhibitorima, fenotijazinima, pimozidom ili s tioksantenima prag za izbijanje konvulzija i antikonvulzivni u�inci mogu se smanjiti, a depresivni u�inak na sredi�nji �iv�ani sustav pove�ati.

Zbog indukcije jetrenih mikrosomnih enzima karbamazepinom, fenobarbitalom, fenitoinom ili primidonom, mo�e se pove�ati metabolizam i smanjiti serumska koncentracija istodobno primijenjenog etosuksimida; preporu�uje se pra�enje serumskih koncentracija kao orijentacija za doziranje.

Valproi�na kiselina, zbog promjena metabolizma, mo�e smanjiti, ali i pove�ati koncentraciju etosuksimida; kao orijentacija za doziranje preporu�uje se pra�enje serumskih koncentracija etosuksimida.

Posebna upozorenja
U bolesnika s bubre�nim ili jetrenim o�te�enjem Asamid valja primijenjivati s oprezom. U bolesnika s krvnim diskrazijama i u bolesnika s porfirijom primjenu Asamida zbog mogu�e egzacerbacije treba izbjegavati.
Asamid mo�e smanjiti sposobost upravljanja vozilima i strojevima, na �to bolesnike koji se njime lije�e treba upozoriti.
Trudno�a i dojenje
Iako tijekom trudno�e nisu zapa�eni �tetni u�inci etosuksimida, valja pa�ljivo procijeniti korist lije�enja u odnosu na mogu�u opasnost po plod, te davati najmanje doze uz pra�enje njegove serumske koncentracije.
Etosuksimid se izlu�uje u mlijeku dojilje. Iako nisu zapa�eni �tetni u�inci etosuksimida na dojen�e, tijekom dojenja ga valja primjenjivati s oprezom.

Doziranje i na�in uporabe
Uobi�ajena po�etna doza Asamida u djece mla�e od 6 godina iznosi 250 mg na dan (1 �li�ica), a u djece starije od 6 godina i u odraslih 500 mg na dan (2 �li�ice). Doza se, ovisno o terapijskom odgovoru, mo�e pove�avati za 250 mg (jednu �li�icu) svakih 4 do 7 dana, do najve�e dnevne doze od 1 g (4 �li�ice) u djece, odnosno 1,5 g (6 �li�ica) u odraslih. Optimalna dnevna doza odr�avanja u djece iznosi oko 20 mg/kg.
Asamid se preporu�uje uzimati tijekom obroka ili s mlijekom.

P r e d o z i r a n j e
Znakovi predoziranja etosuksimidom su jaka pospanost (zbog depresije sredi�njeg �iv�anog sustava), jaka mu�nina i povra�anje, te problemi s disanjem (usporeno i nepravilno disanje, depresija disanja).
Specifi�nog antidota nema, pa je lije�enje predoziranja simptomatsko i suportivno. Da bi se smanjila apsorpcija valja izazvati povra�anje (u svjesnih bolesnika) ili isprati �eludac, te primijeniti aktivni ugljen. Eliminacija se mo�e pove�ati hemodijalizom.

Nuspojave
Naj�e��e su nuspojave anoreksija, ataksija, vrtoglavica, pospanost, glavobolja, �tucanje, mu�nina ili povra�anje, gr�evi u trbuhu, a od ozbiljnijih se mogu pojaviti Stevens-Johnsonov sindrom ili sustavni lupus eritematosus. Rije�e se mogu pojaviti umor ili slabost, agresivnost, pote�ko�e koncentracije i depresija. Iznimno su rijetke krvne diskrazije (agranulocitoza, aplasti�na anemija, eozinofilija, leukopenija, pancitopenija), toni�ko-kloni�ki gr�evi, psihoza i pruriti�ni eritematozni osip.
O svakoj nuspojavi valja obavijestiti svog lije�nika ili ljekarnika.

Proizvo�a�
Pliva, Zagreb

Rok valjanosti
Ozna�en je na pakiranju.
Lijek se ne smije rabiti nakon isteka roka valjanosti.
�uvati pri temperaturi do 25 �C.
LIJEK VALJA �UVATI IZVAN DOSEGA DJECE!

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Sastav
Djelatna tvar: 1 tableta sadr�ava 2 mg biperiden-klorida
Pomo�ne tvari: laktoza, mikrokristalinicna celuloza

Pakiranje
Kutija s 50 tableta (blister pakiranje, 5x10 tbl)

Farmakoterapijska skupina i djelovanje
Akineton je antiparkinsonik iz skupine antikolinergi�kih lijekova.
On uspostavlja ponovnu ravnote�u cerebralnih dopaminergi�kih i kolinergi�kih kojih je o�te�enje izraz postojanja Parkinsonove bolesti i drugih ekstrapiramidnih poreme�aja.
Blokator je acetilkolinskih receptora s ve�im afinitetom za one M1 tipa. Kako su ti receptori smje�teni prete�ito na strukturama u sredi�njem �iv�anom sustavu, Akineton uglavnom tamo posti�e svoje u�inke.

Proizvo�a�
Abbott GmbH & Co. KG
Ludwigshafen, Njema�ka

Indikacije
Lije�enje Parkinsonova sindroma, osobito da bi se suzbili rigidnost misnica i podrhtavanje (tremor).
Lije�enje ekstrapiramidnih poreme�aja uzrokovanih lijekovima (neurolepticima ili sli�nim lijekovima), kao �to su rane diskinezije (smetnje gutanja, kretnji jezikom i pogleda ustranu), akatizija i simptomi nalik Parkinsonovoj bolesti.
Drugi ekstrapiramidni poreme�aji, oni koji zahva�aju cijelo tijelo (generalizirani), odnosno oni koji zahva�aju samo pojedine njegove dijelove (segmentalni), kao sto su distonije, osobite smetnje kretnji u podru�ju glave (sindrom Meige), gr� o�nih kapaka (blefarospazam), gr� vratnih mi�i�a (spasticki tortikolis).

Kontraindikacije
Akineton se ne smije primijeniti u bolesnika koji imaju nelije�eno povi�enje o�noga tlaka (glaukom uskoga kuta), u bolesnika s mehani�kim su�enjem u probavnom sustavu (stenozom) te kod megakolona.
S oprezom valja primijeniti Akineton u bolesnika s adenomom prostate, a takoder i kod bolesti koje mogu dovesti do opasna ubrzanja rada srca (tahikardije).

Mjere opreza
Ispitivanja na �ivotinjama pokazuju da lijekovi sa sredi�njim antikolinergi�kim djelovanjem, kakav je i Akineton, mogu pove�ati sklonost konvulzijama. 0 tome valja voditi ra�una u bolesnika koji pokazuju sklonost konvulzijama. Mogu�a je zlouporaba Akinetona. To je vjerojatno povezano s njegovim u�incima na pobolj�anje raspolo�enja i stvaranje kratkotrajne euforije, �to se katkad zapa�a.

Interakcije
Istovremena primjena s drugim lijekovima koji tako�er imaju antikolinergi�ki u�inak na sredi�nji �iv�ani sustav, kao �to su psihofarmaci, lijekovi za lije�enje alergija (antihistaminici), antiparkinsonici i lijekovi protiv mi�i�nih gr�eva (spazmolitici), mo�e dovesti do poja�anja centralnih i perifernih nuspojava.
Uporaba uz kinidin mo�e poja�ati njegova antikolinergi�ka djelovanja (posebice na AV-provo�enje).
Istovremena uporaba s levodopom mo�e dovesti do poja�anja motori�kih poreme�aja (diskinezija).
Biperiden mo�e pogor�ati motori�ki poreme�aj (tardivnu diskineziju) izazvan dugotrajnom uporabom neuroleptika.
Ponekad su Parkinsonski simptomi kod tardivne diskinezije tako izra�eni da je, unato� toj �injenici, potrebno antikolinergi�ko lije�enje.
Antikolinergici mogu poja�ati nuspojave petidina na sredi�nji �iv�ani sustav.
Za vrijeme uzimanja biperidena mo�e se poja�ati u�inak alkohola.
Biperiden oslabljuje djelovanje metoklopramida.

Posebna upozorenja
Uporaba tijekom trudno�e i dojenja
Nema pokazatelja da bi Akineton mogao imati nepo�eljni, teratogeni u�inak na nero�eno dijete. Ipak, valja biti suzdr�an u propisivanju Akinetona trudnicama, osobito tijekom prvoga tromjesje�ja, budu�i da iskustva u uporabi Akinetona tijekom trudno�e nisu dovoljna.
Antikolinergi�ki lijekovi mogu sprije�iti stvaranje i izlu�ivanje mlijeka. Za Akineton o tome nema podataka. Djelatna tvar Akinetona izlu�uje se u mlijeku �ene i tu moze posti�i iste koncentracije kao i u njezinoj plazmi. Zbog toga se redovito preporu�uje prestanak dojenja.
Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Nepo�eljni periferni u�inci i u�inci na sredi�nji �iv�ani sustav.(S�S) mogu smanjiti sposobnost upravljanja vozilima ili strojevima, osobito ukollko se Akineton uzima u kombinaciji s drugim lijekovima s u�inkom na S�S, drugim antikolinergicima ili s alkoholom.
Stariji bolesnici, osobito oni s oste�enjima mozga vaskularne ili degenerativne naravi, mogu pokazati ve�u osjetljivost ve� i na terapijske doze lijeka.

Doziranje i na�in primjene

Lije�enje Akinetonom se u na�elu zapo�inje postupno, doza ovisi o �eljenim u�incima i nuspojavama.
Iskustva pri primjeni u djece jo� su ograni�ena uglavnom na kratkotrajno lije�enje distonije izazvane lijekovima (npr. neurolepticima ili metoklopramidom i sli�nim tvarima).
Tablete se uzimaju s vodom za vrijeme ili nakon obroka.
Ukoliko nije druk�ije propisano, vrijede sljede�e preporuke za doziranje:

Parkinsonova bolest

Lije�enje se u odraslih zapo�inje dnevnom dozom 2 puta 1/2 tablete. Doza se mo�e potom pove�avati dnevno za najvi�e 1 tabletu. U starijih bolesnika, osobito u onih s ve� postoje�im organskim o�te�enjem mozga, potrebno je oprezno doziranje, npr. prema sljede�em predlo�ku:

	sveukupno	ujutro	u podne	nave�er
1. i 2. dan	2 x dnevno 1/2 tablete	1/2 tablete	1/2 tablete	0
3. i 4.	3 x dnevno 1/2 tablete	1/2 tablete	1/2 tablete	1/2 tablete
5. i 6.	2 tablete dnevno	1 tableta	1/2 tablete	1/2 tablete
7. do 10.	3 x dnevno 1 tableta	1 tableta	1 tableta	1 tableta
11. i 12.	4 tablete dnevno	1/2 tableta	1/2 tableta	1 tableta
13. i 14.	3 x dnevno 2 tablete	2 tablete	2 tablete	2 tablete

Najvi�a ukupna dnevna doza iznosi 8 tableta. Dnevnu dozu valja ravnomjerno rasporediti tijekom dana.

Ekstrapiramidni poreme�aji izazvani lijekovima i drugi ekstrapiramidni poreme�aji
Odrasli uzimaju jednom do �etiri puta dnevno 1/2 do 2 tablete, kao popratno lije�enje uz neuroleptik, �to ovisi o te�ini simptoma. Djeca u dobi 3-15 godina uzimaju jednom do tri puta dnevno 1/2 do 1 tablete.
Za lije�enje drugih ekstrapiramidnih poreme�aja Akineton valja uvoditi vrlo postupno, pove�avaju�i dozu za 1 tabletu tjedno, sve do najvi�e doze koja se podnosi, a mo�e biti i nekoliko puta vi�a od uobi�ajene doze Akinetona u drugim indikacijama.

Simptomi predoziranja i lije�enje
Simptomi i znaci otrovanja biperidenom u na�elu su poput onih kod otrovanja atropinom. Javljaju se znaci periferne blokade parasimpatikusa (npr. �iroke trome zjenice, suho�a sluznica, crvenilo lica, ubrzanje sr�anog rada, atonija crijeva i mokra�nog mjehura, povi�enje tjelesne temperature (posebice u djece) te znaci sa strane sredi�njeg �iv�anog sustava (uzbu�enje, zbunjenost, zanesenost svijesti i/ili halucinacije).
Pri masivnom otrovanju postoji rizik sredi�nje paralize disanja i zatajenja krvotoka.
Lije�enje predoziranja
Otrovanim osobama koje su �ivotno ugro�ene daju se blokatori acetilkolinesteraze koji prolaze u likvor, kao npr. fizostigmin. Uz to je va�no nadziranje krvotoka i disanja (katkad i njihova mehani�ka potpora) te nadziranje tjelesne topline. Potrebno je derivirati mokra�u urinarnim kateterom.

Nuspojave
Nuspojave se osobito javljaju na po�etku lije�enja ili pri prebrzom pove�anju doze. Nagli prestanak lije�enja valja izbje�i zbog opasnosti pojave sna�nih suprotnih u�inaka, osim u slu�aju ozbiljnih komplikacija.
Nuspojave sa strane sredi�njeg �iv�anog sustava su umor, vrtoglavica i slabost, a kod vi�ih doza nemir, uzbu�enost, strah, zbunjenost i delirij; katkad smetnje upam�ivanja te, rijetko, halucinacije.
Periferne nuspojave su suho�a usta, smetnje vida (akomodacije), smanjenje izlu�ivanja znoja, za�epljenost,�elu�ane tegobe i pove�anje ili ,vrlo rijetko, smanjenje sr�ane frekvencije. Katkad moze do�i do smetnji pra�njenja mokra�noga mjehura, posebice u bolesnika s pove�anjem prostate. Tad valja smanjiti dozu lijeka. Rijetko dolazi do prestanka mokrenja (retencije urina): tada se mo�e primijeniti karbakol kao antidot.
U pojedinim slu�ajevima zapa�eni su alergijski ko�ni osipi, motori�ke smetnje koje su nastale zbog uporabe biperidena (diskinezije), smetnje koordinacije pokreta (ataksija), mi�i�ni trzaji i smetnje govora.
O svakoj nuspojavi, i onoj koja nije navedena u ovoj uputi, bolesnik treba obavijestiti svojega lije�nika ili ljekarnika.

Rok valjanosti
Napisan je na kutiji. Lijek se ne smije koristiti nakon isteka roka.

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

1 tableta sadr�ava 25,0 mg klozapina.
1 tableta sadr�ava 100,0 mg klozapina.

Djelovanje
Klozapin je neuroleptik iz grupe tricikli�nih derivata dibenzodiazepina. Posjeduje sedativne i hipnotske efekte, te antidepresivnu i antipsihoti�ku aktivnost. Uspje�no suzbija niz psihopatolo�kih fenomena kao psihomotorni nemir, agresivnost, anksioznost, afektivnu turbulenciju, produktivne psihoti�ne fenomene kao halucinacije i sumanute misli. Efekti klozapina na CNS ispoljavaju se blokadom dopaminskih receptora �ime se smanjuju simptomi shizofrenije koji nastaju uslijed pove�ane osjetljivosti ili pove�anja broja dopaminskih receptora u limbi�kom sistemu. Klozapin tako�er djeluje antagonisti�ki na holinergi�ke, histaminske i serotoninske receptore.

Indikacije
Shizofrenija u pacijenata koji ne odgovaraju ili ne podnose terapiju klasi�nim neurolepticima.

Doziranje
Prvi dan: 12,5 mg, 1 do 2 puta dnevno.
Drugi dan: 25 mg ili 50 mg, jednom dnevno.
Od tre�eg dana doza se postepeno pove�ava do doze od 300 do 450 mg/dan (eventualno 600 mg/dan) i primjenjuje se podijeljena na nekoliko pojedina�nih doza.
Maksimalna dnevna doza je 900 mg/dan.
Kao doza odr�avanja primjenjuje se najni�a efektivna terapijska doza.

Kontraindikacije
Preosjetljivost na lijek
Toksi�na ili idiosinkrazijska granulocitopenija ili agranulocitoza (izuzev onih koje su izazvane hemoterapijom karcinoma)
O�te�ena funkcija ko�tane sr�i
Nelije�ena epilepsija
Cirkulatorni kolaps
Depresija CNS-a
Te�ka renalna ili sr�ana oboljenja
Akutno oboljenje jetre sa sljede�im simptomima (mu�nina, gubitak apetita ili �utica)
Progresivno oboljenje jetre ili jetrena insuficijencija

Proizvo�a�
Novartis Pharma Services

Pakiranje
Kutija s 50 tableta od 25 mg.
Kutija s 50 tableta od 100 mg.

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Tegretol, Tegretol CR tablete
carbamazepinum
ATK: Antiepileptici (N03AF)

Sastav
1 tableta Tegretola sadr�ava 200 mg karbamazepina.
Pomo�ne tvari: mikrokristalna celuloza, karmeloza natrij.
1 tableta Tegretola CR sadr�ava 400 mg karbamazepina.
Pomo�ne tvari: etilceluloza, mikrokristalna celuloza, kroskarmeloza natrij, hipromeloza, polietoksilirano ricinusovo ulje, boje E171 i 172.

Farmaceutski oblik i veli�ina pakiranja
Tegretol: 50 tableta
Tegretol CR: 30 tableta s postupnim osloba�anjem

Farmakoterapijska skupina i djelovanje

Tegretol sadr�ava karbamazepin, antiepileptik iz skupine karboksamida s neurotropnim i psihotropnim u�inkom. Smanjeno osloba�anje glutamata i stabiliziranje neuronske membrane osnova je antiepilepti�nog djelovanja, a smanjenje dopaminergi�nog i noradrenergi�nog provo�enja impulsa odgovorno je za antimani�na obilje�ja karbamazepina. Karbamazepin tako�er inhibira ponavljana izbijanja neurona i smanjuje sinapti�ko �irenje ekscitacijskih impulsa. Pretpostavlja se da je mehanizam djelovanja karbamazepina blokiranje natrijskih kanala.

U lije�enju epilepsije pogodan je za monoterapiju i za kombiniranje s ostalim antiepilepticima. Psihotropno djelovanje omogu�uje bolju kontaktibilnost i resocijalizaciju bolesnika s epilepsijom ili s mani�no-depresivnom psihozom. Karbamazepin naj�e��e sprije�ava paroksizmalnu bol idiopatske neuralgije trigeminusa. U alkoholi�ara s apstinencijskim sindromom pove�ava prag za izbijanje konvulzija i umanjuje apstinencijske simptome.

Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

Terapijske indikacije
Epilepsija:
- parcijalni napadaji s jednostavnom ili slo�enom simptomatologijom (sa ili bez gubitka svijesti) sa ili bez sekundarne generalizacije
- generalizirani toni�ko-kloni�ki napadaji (grand mal)
- mije�ani oblici epilepsije
Bol trigeminalne neuralgije (idiopatske ili zbog multiple skleroze), idiopatske glosofaringealne neuralgije te bolne dijabeti�ne neuropatije.
Apstinencijski sindrom u alkoholi�ara.
Akutna manija i terapija odr�avanja u bolesnika s bipolarnim afektivnim poreme�ajima u svrhu prevencije ili ubla�avanja rekurencije.

Kontraindikacije
Preosjetljivost na karbamazepin i srodne lijekove (tricikli�ki antidepresivi), AV-blok, depresija ko�tane sr�i ili akutna intermitentna porfirija u anamnezi, istodobno lije�enje MAO-inhibitorima. Lije�enje MAO-inhibitorima treba prekinuti najmanje 2 tjedna prije po�etka lije�enja Tegretolom, a ako je mogu�e i prije.

Mjere opreza
Tijekom lije�enja Tegretolom mo�e se prolazno ili trajno smanjiti broj leukocita. �e��e je to prolazni poreme�aj koji ne signalizira po�etak aplasti�ne anemije ili agranulocitoze. Krvna se slika svim bolesnicima mora provjeriti prije po�etka lije�enja te pratiti periodi�no tijekom lije�enja. Ako se broj leukocita ili trombocita trajno smanji ili se nastavi smanjivati tijekom lije�enja, bolesnika i kompletnu krvnu sliku valja pozorno pratiti. U slu�aju zna�ajne depresije ko�tane sr�i lije�enje Tegretolom valja prekinuti.
Ako se pojave simptomi ozbiljne ko�ne reakcije, npr. Stevens-Johnsonov sindrom ili Lyellov sindrom, uzimanje Tegretola treba odmah prekinuti. Blage ko�ne reakcije su ve�inom prolazne, nisu opasne i obi�no nestaju tijekom nekoliko dana ili tjedana lije�enja istom ili manjom dozom; bolesnika treba nadzirati.
Bolesnike treba upozoriti na rane znakove hematolo�kih poreme�aja, kao i na ko�ne i jetrene simptome. Bolesnik treba obavijestiti lije�nika ako se pojave reakcije poput vru�ice, angine, osipa, ulkusa u ustima, pojavljivanja modrica i petehijalnog krvarenja.
Lije�enje se Tegretolom smije provoditi samo uz lije�ni�ki nadzor.
Preporu�uje se periodi�no obavljati osnovne i kompletne pretrage mokra�e te ureu u krvi.
Nagli prestanak uzimanja Tegretola mo�e izazvati epilepti�ne napadaje. Ako se u bolesnika s epilepsijom uzimanje Tegretola treba hitno prekinuti, treba ga zamijeniti s drugim odgovaraju�im antiepileptikom.

Interakcije

Lijekovi koji mogu pove�ati plazmatsku razinu karbamazepina te zbog kojih treba prilagoditi dozu Tegretola su:
verapamil, diltiazem, dekstropropoksifen, viloksazin, fluoksetin, fluvoksamin, mogu�e cimetidin, acetazolamid, danazol, mogu�e desipramin, nikotinamid (u odraslih, samo u velikim dozama), nefazodon, makrolidni antibiotici (eritromicin, troleandomicin, josamicin, klaritromicin), azoli (itrakonazol, ketokonazol, flukonazol), terfenadin, loratadin.

Lijekovi koji mogu smanjiti plazmatsku razinu karbamazepina su:
fenobarbital, fenitoin, primidon, progabid, teofilin, metsuksimid, fensuksimid, rifampicin, cisplatin ili doksorubicin te mogu�e klonazepam, valproi�na kiselina ili valpromid. Valproi�na kiselina, valpromid i primidon mogu pove�ati plazmatsku razinu farmakolo�ki aktivnog -epoksid metabolita karbamazepina. Dozu Tegretola treba u tom slu�aju prilagoditi.

Pri istodobnoj primjeni s felbamatom mo�e se smanjiti plazmatska razina karbamazepina, pove�ati razina -epoksid metabolita te smanjiti razina felbamata.

Izotreonin mo�e smanjiti bioraspolo�ivost i/ili klirens karbamazepina i -epoksid metabolita te valja pratiti plazmatsku koncentraciju karbamazepina.

Karbamazepin mo�e smanjiti plazmatsku koncentraciju nekih lijekova dok im se u�inci mogu umanjiti ili sasvim nestati. Stoga se pri istodobnoj primjeni s karbamazepinom doziranje mora prilagoditi slijede�im lijekovima:
klobazam, klonazepam, etosuksimid, primidon, valproi�na kiselina, alprazolam, kortikosteroidi, ciklosporin, digoksin, doksiciklin, felodipin, haloperidol, imipramin, metadon, oralni kontraceptivi, teofilin, oralni antikoagulansi, felbamat, lamotrigin, zonisamid, tiagabin, topiramat, tricikli�ki antidepresivi, klozapin.

Karbamazepin mo�e pove�ati ili smanjiti plazmatske razine fenitoina, a rijetko pove�ati razine mefenitoina.

Karbamazepin mo�e smanjiti bioraspolo�ivost paracetamola, pove�ati hepatotoksi�nost izonijazida, u kombinaciji s litijem ili metoklopramidom ili neurolepticima pove�ati u�estalost neurolo�kih nuspojava, u kombinaciji s nekim diureticima (hidroklorotiazid, furosemid) uzrokovati simptomatsku hiponatremiju, te antagonizirati u�inke nedepolariziraju�ih mi�i�nih relaksansa.

Karbamazepin, poput svih ostalih psihotropnih lijekova mo�e smanjiti toleranciju na alkohol, te se tijekom lije�enja preporu�uje suzdr�avanje od alkohola.

Posebna upozorenja

Bolesnicima s mije�anim oblicima epilepsije koji uklju�uju apsanse, tipi�ne ili atipi�ne, Tegretol valja primjenjivati s oprezom jer mo�e izazvati egzacerbaciju napadaja. Ako se pojave napadaji, uzimanje Tegretola treba odmah prekinuti.

Tijekom lije�enja Tegretolom posebice bolesnika s jetrenom bolesti u anamnezi i starijih bolesnika periodi�no valja obavljati osnovne jetrene pretrage. U slu�aju pogor�anja jetrene funkcije ili aktivne jetrene bolesti lije�enje Tegretolom odmah treba prekinuti.

U bolesnika s anamnezom sr�anih, jetrenih ili bubre�nih bolesti, s hematolo�kim nuspojavama na ostale lijekove ili s prekidom prethodnog lije�enja Tegretolom, Tegretol se propisuje samo nakon kriti�ke procjene koristi u odnosu na rizike uz pozorno pra�enje.

Tegretol ima blago antikolinergi�no djelovanje, te bolesnike s pove�anim intraokularnim tlakom tijekom lije�enja Tegretolom valja pomno nadzirati.

Tijekom lije�enja Tegretolom treba obratiti pozornost na mogu�nost aktivacije latentne psihoze, a u starijih bolesnika na mogu�nost konfuzije i agitacije.

Zbog interakcija i razli�ite farmakokinetike u starijih bolesnika dozu Tegretola valja odrediti s oprezom.

U �ena reproduktivne dobi koje se lije�e Tegretolom, zbog smanjene pouzdanosti oralnih kontraceptiva u kombinaciji s Tegretolom, preporu�uje se odabir druge kontracepcijske metode.

U slijede�im se stanjima preporu�uje pra�enje plazmatskih koncentracija karbamazepina: dramati�no pove�anje u�estalosti napadaja, trudno�a, u djece i adolescenata, kod sumnje na poreme�aje apsorpcije, kod sumnje na toksi�nost pri primjeni vi�e lijekova.

Utjecaj na sposobnosti upravljanja vozilima i strojevima
Bolesnike valja upozoriti na umanjenu sposobnost reagiranja pri upravljanju vozilima ili strojevima zbog mogu�e vrtoglavice i pospanosti koje se javljaju osobito u po�etku lije�enja Tegretolom. Vozilima i strojevima bi smjeli upravljati samo bolesnici �ija je epilepsija primjereno kontrolirana.

Trudno�a i dojenje
Tegretol bi se tijekom trudno�e, posebice tijekom prvog tromjese�ja, smio uzimati samo ako je mogu�a korist ve�a od mogu�eg rizika za plod.
Preporu�uje se monoterapija najmanjim u�inkovitim dozama Tegretola, te pra�enje koncentracija lijeka u krvi.
S obzirom da tijekom trudno�e nastaje manjak folne kiseline, a antiepilepti�ki lijekovi mogu taj manjak pove�ati, preporu�uje ga se nadomjestiti.
Da bi se sprije�ila krvarenja u novoro�en�eta, preporu�uje se davanje vitamina K1 trudnici tijekom posljednjih tjedana trudno�e i novoro�en�etu.
S obzirom da karbamazepin prolazi u mlijeko, valja procijeniti prednosti dojenja u odnosu na malu mogu�nost nuspojava u dojen�eta. Dojilje koje se lije�e Tegretolom, stoga, mogu dojiti ako se dijete nadzire zbog mogu�ih nuspojava (npr. pretjerana pospanost).

Doziranje i na�in uporabe

Tegretol tablete se uzimaju s malo teku�ine tijekom obroka, nakon ili izme�u obroka. Tegretol CR tablete treba progutati cijele ili prepolovljene prema lije�nikovom uputstvu.

Epilepsija
Kad je to mogu�e Tegretol se primijenjuje kao monoterapija. Lije�enje valja zapo�eti s manjim dozama uz postupno pove�avanje dok se posigne terapijski u�inak.
Odre�ivanju optimalne doze mo�e pomo�i odre�ivanje plazmatskih koncentracija lijeka.

Odrasli
Preporu�ena po�etna doza iznosi 100 do 200 mg (1/2 do 1 tableta Tegretola ili 1/2 tablete Tegretola CR) jedanput ili dvaput na dan. Dnevna se doza postupno pove�ava do postizanja optimalnog terapijskog odgovora, obi�no do 400 mg 2-3 puta na dan. Nekim je bolesnicima potrebno i 1600 do 2000 mg na dan.

Djeca
Lije�enje u djece starije od 4 godine mo�e zapo�eti dozom od 100 mg na dan, koja se pove�ava za 100 mg svakog tjedna. S obzirom da tablete nisu primjerene manjoj djeci navedeno je doziranje za dobne skupine djece starije od 6 godina.
Djeca od 6 do 10 godina: 400 do 600 mg na dan (2 do 3 tablete Tegretola)
Djeca od 11 do 15 godina: 600 do 1000 mg na dan (3 do 5 tableta Tegretola) podijeljeno u 2 do 3 pojedina�ne doze.

Bol trigeminalne neuralgije i ostalih bolnih sindroma

Po�etna se doza od 200 do 400 mg na dan (od 1/2 do 1 tablete Tegretola dvaput na dan) postupno pove�ava do prestanka boli. Uobi�ajena je doza 200 mg (1 tableta Tegretola) 3 do 4 puta na dan. Doza se zatim postupno smanjuje do najmanje u�inkovite doze odr�avanja. U starijih se bolesnika lije�enje preporu�uje zapo�eti dozom od 100 mg dvaput na dan.
U bolesnika s bolnom dijabeti�nom neuropatijom prosje�na doza iznosi 200 mg (1 tableta Tegretola) 2-4 puta na dan.

Apstinencijski sindrom u alkoholi�ara

Prosje�na doza odr�avanja iznosi 200 mg (1 tableta Tegretola) triput na dan. U ozbiljnijim se slu�ajevima doza tijekom prvih dana lije�enja mo�e pove�ati na 400 mg (2 tablete Tegretola ili 1 tableta Tegretola CR) triput na dan. Bolesnicima s te�im apstinencijskim simptomima, Tegretol se u po�etku lije�enja kombinira sa sedativima-hipnoticima (npr. oksazepam, klometiazol, klordiazepoksid). Nakon prolaska akutnog stadija lije�enje se mo�e nastaviti samo Tegretolom.

Akutna manija i terapija odr�avanja u bolesnika s bipolarnim afektivnim poreme�ajima

Dnevna doza obi�no iznosi 400 do 600 mg podijeljeno u 2-3 doze (1 tableta Tegretola dvaput ili triput na dan odnosno 1 tableta Tegretola CR dvaput na dan); iznimno se daje do 1600 mg na dan. U lije�enju akutne manije dozu valja povisivati prili�no brzo, dok se u terapiji odr�avanja u bolesnika s bipolarnim poreme�ajima preporu�uju postupna i mala pove�anja doze.

P r e d o z i r a n j e

Prvi se znakovi i simptomi pojavljuju 1 do 3 sata nakon primjene. Obi�no se pojavljuju simptomi sredi�njeg �iv�anog sustava, a najistaknutiji su neuromuskularni poreme�aji. Utjecaj na sredi�nji �iv�ani sustav za posljedicu mo�e imati stupor, komu, konvulzije, depresiju disanja i smrt.

Kardiovaskularni poreme�aji su op�enito blagi, a ozbiljne se sr�ane komplikacije pojavljuju samo nakon iznimno velikih doza (>60 g).

Znakovi predoziranja se mogu o�itovati i kao poreme�aji u di�nom i probavnom sustavu, te poreme�aji bubre�ne funkcije.

Specifi�ni antidot ne postoji. Lije�enje u po�etku ovisi o bolesnikovu klini�kom stanju. Da bi se potvrdilo predoziranje karbamazepinom i ustvrdila veli�ina predoziranja treba izmjeriti plazmatsku koncentraciju karbamazepina. Preporu�uje se ispiranje �eluca i primjena aktivnog ugljena. Najva�nije su suportivne mjere kontinuirano nadziranje sr�anog rada i pa�ljivo korigiranje ravnote�e elektrolita u jedinici intenzivne skrbi. Zbog odgo�ene apsorpcije, drugog i tre�eg dana nakon predoziranja treba o�ekivati relaps i pogor�anje simptoma.

Nuspojave

Vrtoglavica, pospanost i ataksija su uobi�ajene nuspojave karbamazepina, posebice u po�etku lije�enja, a mogu se ubla�iti ako se zapo�ne s manjom dozom. Pospanost i poreme�aji funkcije malog mozga i okulomotorne funkcije (s ataksijom, nistagmusom i diplopijom) su znakovi prevelike plazmatske koncentracije karbamazepina, a mogu nestati ako se lije�enje nastavi manjom dozom.

Probavni su poreme�aji, uklju�uju�i suho�u usta, bol u trbuhu, mu�ninu, povra�anje, anoreksiju, proljev ili opstipaciju, rje�i.

Generalizirani eritematozni osipi ponekad, zbog ozbiljnosti, mogu zahtijevati prekid lije�enja. Uo�ene su i fotosenzitivne reakcije, urtikarija, eksfolijativni dermatitis, multiformni eritem, Stevens-Johnsonov sindrom i lupus eritematosus.

Karbamazepin povremeno mo�e izazvati krvne poreme�aje uklju�uju�i leukopeniju, trombocitopeniju, eozinofiliju, a rije�e agranulocitozu, aplasti�nu anemiju, leukocitozu, purpuru, kao i limfadenopatiju, splenomegaliju, pneumonitis, poreme�aje jetrene i bubre�ne funkcije te �uticu. Neki od ovih simptoma ili svi mogu predstavljati generaliziranu reakciju preosjetljivosti na karbamazepin.

Ostale nuspojave koje se mogu pojaviti su parestezije, glavobolja, aritmije i sr�ani blok, kongestivna sr�ana insuficijencija, hiponatremija i trovanje vodom, te distonije i diskinezije s asteriksima.

O svakoj nuspojavi valja obavijestiti svog lije�nika ili ljekarnika.

Proizvo�a�
Pliva, Zagreb

Rok valjanosti
Ozna�en je na pakiranju.
Lijek se ne smije rabiti nakon isteka roka valjanosti.
�uvati pri temperaturi do 25 �C.

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

SASTAV
Tableta sadr�ava 1,5 mg bromazepama.
���Pomo�ne tvari: mikrokristalna celuloza, laktoza, E110
Tableta sadr�ava 3 mg bromazepama.
���Pomo�ne tvari: mikrokristalna celuloza, laktoza
Tableta sadr�ava 6 mg bromazepama.
���Pomo�ne tvari: mikrokristalna celuloza, laktoza

SVOJSTVA I DJELOVANJE

Lekotam je benzodijazepinski anksiolitik i mi�i�ni relaksant. Ot�kla�nja psihosomatske smetnje i uspostavlja ravnote�u u vege�tativnom �iv�anom sustavu. U manjim dozama osloba�a od psihi�ke napetosti, otklanja nemir i tjeskobu, ne smanjuju�i pri tome motori�ku aktivnost. U ve�im dozama djeluje jo� seda�tivno i miorelaksantno, pa je zato pogodan za lije�enje te�kih neuroznih i psihosomatskih bolesti. Sli�no drugim benzo�di�ja�zepinima, bromazepam djeluje tako �to ko�i odre�ene strukture limbi�kog sustava (sredi�ta afektivnosti) dozama koje ne utje�u na ostale dijelove mozga. Pri tome ne djeluje na retikularnu formaciju, korteks i talamus, tako da uz smanjenje ili otklanjanje posljedica straha, psihi�ke napetosti i agresivnosti pa�nja bo�lesnika ostaje o�uvana.

Bromazepam se nakon peroralne primjene brzo i potpuno re�sorbira. Oko 70 % resorbirane koli�ine bromazepama vezano je za proteine plazme. U organizmu se gotovo potpuno meta�bo�lizira, pri �emu neki metaboliti imaju farmakodinamska svojstva izvornoga bromazepama. Ve� izme�u prvoga i �etvrtoga sata dosti�e najvi�u koncentraciju u krvi. Vrijeme je polovi�nog iz�lu�ivanja iz plazme od 7,9 do 19,3 sata (prosje�no 11,9 sati). Izlu�uje se s mokra�om, uglavnom u obliku metabolita.

INDIKACIJE
emocionalni poreme�aji, stanje �iv�ane napetosti i anksioznosti, anksiozne disforije, nervoze, uzne�mi�renost, poreme�aji sna; psihosomatski poreme�aji, psihogena glavobolja, psi�hogene dermatoze, astma, �elu�ani i duodenalni ulkus, ulcerozni kolitis; psihoneuroze, psihogene reakcije koje prate akutni i kroni�ni alkoholizam

KONTRAINDIKACIJE
mijastenija gravis, glaukom, trudno�a, dojenje

MJERE OPREZA
Kod starijih i kahekti�nih bolesnika te bolesnika sa sklerozom mozga i sr�anom insuficijencijom preporu�uje se poseban oprez i odgovaraju�e prilago�avanje doze.

INTERAKCIJE
Za vrijeme lije�enja Lekotamom, bolesnici ne smiju piti alko�holna pi�a.
Lekotam se mo�e kombinirati s lijekovima sredi�njega djelova�nja, npr. neurolepticima, trankvilizantima, antidepresivima, hip�no�ticima, anesteticima i analgeticima, ali pritom treba imati na umu da bromazepam poja�ava njihovo centralno sedativno djelo�va�nje, pa se zato preporu�uje oprez. Istodobna primjena s ci�me�ti�dinom ili propranololom produljuje i poja�ava u�inak Lekotama.

POSEBNA UPOZORENJA
Pri du�oj primjeni nije isklju�ena mogu�nost navikavanja na lijek i zato se dugotrajno uzimanje ne preporu�uje.
Lijek mo�e utjecati na psihofizi�ke sposobnosti, pogotovo ako se uzima zajedno s alkoholom ili depresorima sredi�njega �iv�a�nog sustava. Lije�nik i farmaceut du�ni su upozoriti bolesnike da �etiri sata nakon uzimanja lijeka ne smiju voziti motorna vozila ili raditi strojevima.

DOZIRANJE I PRIMJENA
Najbolji u�inak u primjeni Lekotama posti�e se prilago�avanjem doze prema osnovnoj bolesti, ja�ini simptoma i reagiranju bo�lesnika.
Prosje�na je doza za odrasle ambulantne bolesnike od 1,5 do 3 mg tri puta na dan. U te�kim slu�ajevima i kod ve�ine hospi�taliziranih bolesnika optimalna je doza od 6 do 12 mg dva do tri puta na dan. Pri dugotrajnom lije�enju terapiju ne treba naglo prekidati, ve� postupno smanjivati dozu.

PREDOZIRANJE
U literaturi je opisano vi�e slu�ajeva namjernog predoziranja sa smrtonosnim ishodom. Budu�i da specifi�ni antidot ne postoji, akutno se trovanje lije�i poduzimanjem uobi�ajenih mjera za potporu sr�anog i cirkulacijskog sustava, uz osiguranje pro�laz�nosti di�nih putova i odgovaraju�u ventilaciju plu�a.

NUSPOJAVE
Kod osjetljivih bolesnika, osobito nakon uzimanja ve�ih doza ponekad se javlja blag umor, pospanost ili vrtoglavica, a po�vremeno mi�i�na slabost i ataksija. Takve nuspojave mogu se izbje�i prilago�avanjem doze. Osjetljiviji bolesnici zbog dugo�trajnog uzimanja Lekotama mogu postati ovisnici.

UVJETI �UVANJA
Lijek se �uva na tamnom mjestu pri temperaturi do 25 �C.
Lijek se treba �uvati izvan dohvata djece.

NA�IN IZDAVANJA LIJEKA
R - Lijek se izdaje samo na lije�ni�ki recept.

OPREMA
kutije s 30 tableta od 1,5 mg
kutije s 30 tableta od 3 mg
kutije s 20 tableta od 6 mg

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

SASTAV
Tableta sadr�ava 5, odnosno 10 mg zolpidemova hemitartarata.

SVOJSTVA I DJELOVANJE
Zolpidem je imidazopiridinski sedativni hipnotik s brzim po�etkom djelovanja. Benzodiazepini se neselektivno ve�u za sve tri receptorske benzodiazepinske podskupine omega, a za razliku od njih zolpidem selektivno aktivira samo podskupinu omega-1 benzodiazepinskih receptora.
Zato zolpidem gotovo ne djeluje miorelaksantno i antikonvulzivno, a zadr�ava fazu dubokog sna. Zolpidemom se skra�uje vrijeme uspavljivanja, pove�ava ukupno trajanje spavanja, spre�ava rano bu�enje te smanjuje broj i trajanje bu�enja no�u.
Zolpidem ne uzrokuje dnevnu sedaciju.

FARMAKOKINETIKA
Lijek po�inje brzo djelovati. Njegova je koncentracija najvi�a pribli�no 0,8 sata nakon primjene. Vrijeme je polovi�ne eliminacije kratko, i to od 1,4 do 3,8 sati. Metabolizira se u tri neaktivna metabolita, koji se izlu�uju prete�no mokra�om.
U starijih bolesnika vrijednosti vremena polueliminacije i najvi�e koncentracije znatno su promijenjene. Zato u njih, a i u bolesnika s jetrenom insuficijencijom treba prilagoditi dozu.

INDIKACIJE
Zolpidem se upotrebljava za kratkotrajno lije�enje nesanice.
Lije�enje hipnoticima trebalo bi u pravilu biti ograni�eno na dva do tri tjedna. Kad se lijek daje vi�e vremena, treba ponovno ocijeniti bolesnikovo stanje.

KONTRAINDIKACIJE
Lijek ne smiju uzimati bolesnici osjetljivi na zolpidem. U bolesnika s apnejom za vrijeme spavanja mo�e se zbog zolpidema i benzodiazepina pogor�ati respiracijska funkcija. Lijek se ne daje djeci mla�oj od 15 godina te trudnicama i dojiljama.

MJERE OPREZA
Zbog depresivnog u�inka na S�S i brzoga djelovanja zolpidem treba uzeti neposredno prije spavanja.
Iako u klini�kim ispitivanjima nije dokazano da zolpidem depresivno djeluje na respiracijsku funkciju, potreban je oprez u bolesnika s poreme�enom respiracijskom funkcijom.

INTERAKCIJE
Bolesnika treba upozoriti na mogu�nost pove�avanja u�inaka drugih depresora S�S (anksiolitika, hipnotika, neuroleptika i tricikli�nih antidepresiva) pri istodobnom uzimanju zolpidema. Zato doze lijeka treba odgovaraju�e smanjiti.
Lijek se ne smije uzimati istodobno s alkoholom.

POSEBNA UPOZORENJA
Lije�nik i farmaceut du�ni su upozoriti bolesnika da lijek mo�e utjecati na sposobnost upravljanja motornim vozilom ili strojem.

DOZIRANJE I PRIMJENA
Dozu lijeka treba prilagoditi pojedinom bolesniku.
Uobi�ajena je doza 10 mg prije spavanja. Ako je potrebno, mo�e se pove�ati na 15 mg ili najvi�e 20 mg.
U starijih bolesnika i onih s jetrenom insuficijencijom po�etna je doza 5 mg, a poslije se mo�e pove�ati do 10 mg.
Lijek se uvijek uzima neposredno prije spavanja.

PREDOZIRANJE
Pri otrovanju zolpidemom provode se uobi�ajene mjere: ispiranje �eluca i pra�enje sr�ano-di�nih parametara. Kao protuotrov mo�e se upotrijebiti flumazenil.

NUSPOJAVE
Bolesnici Sanval dobro podnose. �e��e su nuspojave zolpidema (u vi�e od 1 posto bolesnika): pospanost, ataksija, konfuzija, euforija, nesanica, vrtoglavica, diplopija i smetnje vida. Rijetko se pojavljuju (u manje od 1 posto bolesnika): znojenje, bljedilo, ortostatska hipotenzija, agitiranost, halucinacije, parestezije, stupor, proljev i padovi.
U�estalost nuspojava ovisi o veli�ini doze. U �ena su nuspojave �e��e nego u mu�karaca.

UVJETI �UVANJA
Lijek se �uva na temperaturi do 25�C.
Lijek valja �uvati izvan dosega djece.

ROK VALJANOSTI
Ozna�en je na opremi.

NA�IN IZDAVANJA LIJEKA
R - Lijek se izdaje samo na lije�ni�ki recept.

OPREMA
kutije s 20 tableta od 5 mg, reg. br. 530-10/99-01/17.
kutije s 10 tableta od 10 mg, reg. br. 530-10/99-01/18.
kutije s 20 tableta od 10 mg, reg. br. 530-10/99-01/18.

Revizija upute: lipanj 1995
Ime i adresa posjednika odobrenja za stavljanje lijeka u promet:
Lek Zagreb, Maksimirska 120, Zagreb

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

SASTAV
1 tableta sadr�ava 1,5 mg, 3 mg ili 6 mg bromazepama

DJELOVANJE

Bromazepam je anksiolitik iz skupine benzodiazepina srednjeg djelovanja. Uz nagla�eno anksioliti�no, pokazuje i hipnoti�no, miorelaksantno i antikonvulzivno djelovanje. Mehanizam nastanka ovih djelovanja se povezuje s pove�anom aktivnosti gamaaminomasla�ne kiseline, glavnog inhibitora neurotransmitera u mozgu.

Anksioliti�no djelovanje se manifestira uklanjanjem emocionalnih poreme�aja kao �to su: psihi�ka napetost, psihomotorni nemir, uznemirenost, razdra�ljivost, poreme�ena koncentracija, strah, nesigurnost, rastrojenost. Isto tako, uklanja i somatske reakcije koje prate anksioznost, stabiliziraju�i neurovegetativni sustav.

Brzo i potpuno se resorbira u gastrointestinalnom traktu. Maksimalna koncentracija u plazmi se posti�e za 1-4 sata po aplikaciji. Metabolizira se u jetri putem glukuronske konjugacije. Polu�ivot eliminacije je 20-28 sati, �to ga ubraja u benzodiazepine srednjeg djelovanja.

INDIKACIJE
- Emocionalni poreme�aji i stanja psihi�ke napetosti: anksioznost, nervoza, uznemirenost, nesanica;
- Psihomotorni poreme�aji krvo�ilnog, respiratornog i gastrointestinalnog sustava, koji dovode do pseudoanginoznih bolova, glavobolje, dermatoza, astme, hiperventilacijskog sindroma, gastri�nog i duodenalnog ulkusa, osje�aja punog �eluca, ulceroznog kolitisa, iritabilnog kolona;
- Psihoneuroze, psihogene reakcije koje se javljaju kod akutnog i kroni�nog alkoholizma.

DOZIRANJE I NA�IN PRIMJENE
Doziranje je individualno. Srednja doza u ambulantno lije�enih pacijenata je 1,5 mg do 3 mg, do 3 puta dnevno.
Kod te�ih slu�ajeva, osobito kod hospitaliziranih pacijenata, 6 mg do 12 mg, do 2 puta na dan.
U osoba starije dobne skupine dozu treba smanjiti na pola.
Terapiju u pacijenata koji se lije�e ambulantno treba zapo�eti s najni�om preporu�enom dozom, koja se mo�e po potrebi pove�ati do optimalnog djelovanja.
U slu�ajevima dugotrajnog lije�enja Leksiliumom, terapiju ne treba naglo prekinuti, ve� dozu treba postupno smanjivati.

KONTRAINDIKACIJE
Preosjetljivost na benzodiazepine, miastenija gravis, glaukom, trudno�a, dojenje i te�a o�te�enja funkcije jetre i bubrega.

Trudno�a, dojenje, fertilitet
Lijek je kontraindiciran u trudno�i, pri dojenju i u fertilitetnoj fazi. U prvom tromjese�ju trudno�e pove�an je rizik kongenitalnih anomalija ploda, a u kasnijim mjesecima mo�e prouzrokovati pospanost, respiratornu depresiju novoro�en�eta, hipotoniju i inaktivitet u prvim satima �ivota.

NE�ELJENI U�INCI
U osjetljivih pacijenata, osobito pri vi�im dozama, mo�e se pojaviti pospanost, vrtoglavica, ataksija. U nekih pacijenata se javlja glavobolja, mu�nina, povra�anje, slabost, razdra�ljivost. Pri nepodno�ljivosti ili predoziranju, mo�e se pojaviti izra�ena sedacija, dezorjentacija, letargija i koma. Pri dugotrajnoj uporabi, kao i kod drugih benzodiazepina, mo�e se javiti ovisnost o lijeku, koja se manifestira s tolerancijom, psihi�kom i fizi�kom ovisnosti.

MJERE OPREZA
Dozu treba prilagoditi starosnoj dobi, zato �to u starijih osoba i kod debilnih osoba postoji pove�ana osjetljivost i opasnost od razvijanja prekomjerne sedacije, konfuzije i vrtoglavice.
Pri anksioznim stanjima pra�enim depresijom potreban je poseban oprez, zato �to benzodiazepini uzrokuju dezinhibiciju, �to mo�e dovesti do suicida. Oprez je potreban i u bolesnika s o�te�enom funkcijom jetre i bubrega.

INTERAKCIJE
Izme�u Lexiliuma i drugih lijekova koji djeluju na sredi�nji �iv�ani sustav (neuroleptici, antidepresivi i drugi, trankvilansi i hipnotici) postoji sinergizam, zato pri takvim kombinacijama valja biti oprezan. Lijek mo�e utjecati na psihofizi�ke sposobnosti, osobito ako se uzima istodobno s alkoholom ili depresorima sredi�njeg �iv�anog sustava.
Cimetidin i propranolol produ�avaju polu�ivot eliminacije bromazepama.

UPOZORENJE
Tijekom lije�enja Lexiliumom potrebno je suzdr�avati se od alkoholnih pi�a. Leksilium, osobito, treba pa�ljivo i postupno uvoditi u lije�enje starijih i oslabljenih bolesnika i bolesnika s organskim promjenama na sredi�njem �iv�anom sustavu.
Lije�nik i ljekarnik su du�ni upozoriti bolesnika da vodi ra�una ukoliko tijekom uzimanja lijeka upravlja motornim vozilom ili strojem.

PREDOZIRANJE
Simptomi predoziranja su pospanost, konfuzija i koma u najte�im slu�ajevima. Ako se pojavi ekscitacija, primjena barbiturata nije odgovaraju�a. Ako su istodobno uneseni alkohol ili druga depresivna sredstva, ishod mo�e biti smrtonosan.
Indicirano je ispiranje �eluca. Specifi�ni benzodiazepinski antidot je flumazenil.

PROIZVO�A�
Alkaloid Skopje, Makedonija

OPREMA
Kutija s 30 tableta po 1,5 mg
Kutija s 30 tableta po 3 mg
Kutija s 30 tableta po 6 mg

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blospot.com

1. NAZIV LIJEKA

PRAZINE� dra�eje 25 mg
PRAZINE� dra�eje 100 mg
PRAZINE� injekcije 50 mg
PRAZINE� injekcije 100 mg

2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV

Jedna dra�eja sadr�ava 25 mg promazin klorida.
Jedna dra�eja sadr�ava 100 mg promazin klorida.
Jedna ampula s 1 ml otopine za injekciju sadr�ava 50 mg promazin klorida.
Jedna ampula s 2 ml otopine za injekciju sadr�ava 100 mg promazin klorida.

3. FARMACEUTSKI OBLIK

Dra�eje.
Otopina za injekciju.

4. KLINI�KI PODACI

4.1. Terapijske indikacije

Akutna psihomotorna ekscitacija kod shizofrenije, delirium tremens, akutna alkoholna halucinoza i apstinencijski sindrom.

Razdra�enost, napetost, tjeskoba i bol u bolesnika s kroni�nim bolestima i u bolesnika bez nalaza organskih poreme�aja, mu�nina, povra�anje i �tucavica uzrokovana uremijom, antineoplasticima i zra�enjem.

Preoperacijska priprava bolesnika i premedikacija za op�u i lokalnu anesteziju (poja�ava anesteziju i ubla�ava poslijeoperacijsku �tucavicu, mu�ninu i povra�anje).

4.2. Doziranje i na�in uporabe

Za kontrolu psihomotori�ke ekscitiranosti u hospitaliziranih bolesnika daje se �etiri puta na dan po 50 - 100 mg promazina intramuskularno. Po potrebi, doza se mo�e nakon 30 minuta pove�ati do 300 mg. Doza odr�avanja je 10 - 200 mg svakih 4 - 6 sati.

U iznimnim slu�ajevima lije�enje mo�e zapo�eti intravenskom primjenom 25 - 50 mg promazina (vrlo sporo, u fiziolo�koj otopini).

Za vrijeme davanja injekcije i pola sata nakon toga, bolesnik mora ostati u le�e�em polo�aju da se izbjegne ortostatska hipotenzija. Kad se daje intramuskularno, lijek treba dati dubokom intramuskularnom injekcijom. Intravenski se mora davati vrlo precizno, da se izbjegne periarterijsko ili intraarterijsko injiciranje otopine.

Pri nastavku lije�enja i u blagih slu�ajeva, 10 do 200 mg promazina daje se peroralno svakih 4 do 6 sati. Dozu treba postupno prilago�avati prema potrebi i prema tome kako bolesnik podnosi lije�enje.

Kroni�nim bolesnicima, bolesnicima koji su pro�li radioterapiju, te svim ambulantnim bolesnicima daje se 10 do 100 mg tri do �etiri puta na dan.

Doziranje u starijih bolesnika
Starijim se bolesnicima preporu�uje polovina uobi�ajene doze za odrasle.

Bolesnicima s organskim mo�danim simptomima i akutnim stanjima konfuzije najprije se daje tre�ina do polovina uobi�ajene doze za odrasle, a potom se doza pove�ava, po mogu�nosti u razmacima od sedam do deset dana, no nikako u razmacima manjim od dva do tri dana.

Djeci starijoj od 12 godina daje se 1,5 do 6 mg/kg tjelesne te�ine na dan, podijeljeno u tri do �etiri pojedina�ne doze.

Nakon postizanja klini�kog pobolj�anja treba poku�ati prekinuti lije�enje, no to se ne smije u�initi naglo.

4.3. Kontraindikacije

Preosjetljivost na fenotiazine, depresija sredi�njeg �iv�anog sustava i komatozna stanja, te�ka bolest jetre, supresija ko�tane sr�i ili te�ka hematolo�ka bolest, glaukom uskog kuta. Ne davati djeci mla�oj od 12 godina.

4.4. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi

U gerijatrijskih bolesnika postoji sklonost k povi�enju plazmatskih koncentracija fenotiazina, te starijim osobama treba dati manju po�etnu dozu promazina, a potom je postupno titrirati. Bolesnicima s kardiovaskularnim bolestima tako�er se daju manje terapijske doze promazima, a nu�ne su i �e��e medicinske kontrole. U slu�aju pogor�anja krvnih diskrazija, lije�enje promazinom treba prekinuti. Promazin mo�e pogor�ati simptome u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.

�ini se da u djece postoji sklonost pojavi neuromuskularnih i ekstrapiramidnih reakcija, napose distonija, te ih pri davanju terapijskih doza fenotiazina valja pozornije nadzirati. Posebno su rizi�na djeca s akutnim bolestima i poreme�ajima poput vodenih kozica, infekcija sredi�njeg �iv�anog sustava, ospica, gastroenteritisa i dehidracije.

4.5. Interakcije s ostalim lijekovima i ostali oblici interakcija

Istodobno uzimanje fenotiazina s alkoholom ili ostalim depresorima sredi�njeg �iv�anog sustava mo�e prouzro�iti poja�anu depresiju sredi�njeg �iv�anog i di�nog sustava i imati poja�ano hipotenzivno djelovanje.

Uz to, barbiturati poja�avaju metabolizam klorpromazina, pospje�uju�i aktivnost jetrenih mikrosomnih enzima.

Osim �to se poja�ava depresija sredi�njeg �iv�anog i di�nog sustava, istodobnom primjenom fenotiazina s opioidnim (narkoti�kim) analgeticima pove�ava se ortostatska hipotenzija i rizik od te�kog zatvora, �iji ishod mo�e biti paraliti�ki ileus i/ili retencija urina.

Istodobnim uzimanjem fenotiazina s amantadinom, antidiskineticima, antihistaminicima, antikolinergicima i ostalim lijekovima s antikolinergi�kim djelovanjem, mo�e se poja�ati hiperpireti�ko djelovanje fenotiazina. Bolesnike tako�er valja upozoriti da obavijeste lije�nika o pojavi gastrointestinalnih smetnji, jer je pri istodobnoj uporabi mogu�a pojava paraliti�kog ileusa.

Triheksifenidil mo�e smanjiti plazmatsku koncentraciju fenotiazina smanjivanjem gastrointestinalne pokretljivosti i poja�avanjem metabolizma fenotiazina.

Antacidi, lijekovi koji sadr�avaju aluminij ili magnezij, lijekovi protiv proljeva i adsorbensi mogu inhibirati apsorpciju peroralno uzetih fenotiazina. Stoga valja izbjegavati istodobnu uporabu fenotiazina s tim lijekovma.

Istodobnim uzimanjem s cimetidinom mo�e se smanjiti apsorpcija klorpromazina u probavnom sustavu.

Istodobnim uzimanjem fenotiazina s litijem mo�e se smanjiti apsorpcija fenotiazina u probavnom sustavu. Smanjenjem serumske koncentracije fenotiazina za vi�e od 40 % pri istodobnom uzimanju, mo�e se pove�ati brzina izlu�ivanja litija putem bubrega. Mogu se poja�ati ekstrapiramidni simptomi. Antiemeti�ki u�inak nekih fenotiazina mo�e prikriti i rane znakove toksi�nosti litija - mu�ninu i povra�anje.
Pri istodobnom uzimanju fenotiazina s antikonvulzivima, uklju�iv�i barbiturate, mo�e se pokazati potrebnim prilagoditi doziranje antikonvulziva. Fenotiazini mogu inhibirati metabolizam fenitoina i tako izazvati toksi�nost fenitoina.

Istodobnom uporabom fenotiazina s tricikli�kim antidepresivima, inhibitorima MAO i selegilinom mo�e se produ�iti i poja�ati sedacijsko i antikolinergi�ko djelovanje.

Istodobnom primjenom fenotiazina s tireostaticima mo�e se pove�ati rizik pojave agranulocitoze.

Pri istodobnom uzimanju fenotiazina i lijekova s hipotenzijskim djelovanjem, mo�e nastupiti jaka hipotenzija s posturalnom sinkopom.

Istodobnom uporabom fenotiazina s beta-blokatorima, vjerojatno uklju�iv�i i oftalmike, mogu se, zbog inhibicije metabolizma, povisiti plazmatske koncentracije oba lijeka. To mo�e imati dodatno hipotenzivno djelovanje, te izazvati nepovratnu retinopatiju, sr�anu aritmiju i tardivnu diskineziju.

Istodobnim uzimanjem fenotiazina s diureticima mo�e se poja�ati hiponatremija i intoksikacija vodom. Stoga valja razmotriti alternativne metode kontrole hipertenzije.

Istodobnom primjenom fenotiazina i lijekova za koje se zna da utje�u na jetrene mikrosomne enzime, mo�e se pove�ati u�estalost hepatotoksi�nosti. Bolesnike, napose one na dugotrajnijem lije�enju i one s povije��u bolesti jetre, valja pozornije pratiti.

Djelovanje levodopa kod Parkinsonove bolesti mo�e se inhibirati zbog blokade dopaminskih receptora u mozgu, ako se levodopa uzima istodobno s fenotiazinima. Levodopa se nije pokazao djelotvornim u lije�enju parkinsonizma izazvanog fenotiazinom.

Pri istodobnom uzimanju s ototoksi�nim lijekovima, napose s ototoksi�nim antibioticima, fenotiazini mogu prikriti neke simptome ototoksi�nosti, npr. tinitus, omaglicu i vrtoglavicu.

Istodobnim uzimanjem s lijekovima koji izazivaju fotoosjetljivost, ona se mo�e poja�ati. Uz to, istodobnom sustavnom primjenom metoksalena, troksalena ili tetraciklina s fenotiazinima mo�e se pove�ati intraokularno fotokemijsko o�te�enje �ilnice, mre�nice i le�e.

Potreban je oprez kod primjene antipsihotika i antiaritmika (koji produ�uju QT interval) zbog pove�anog rizika od javljanja aritmija.

4.6. Trudno�a i dojenje

Ne preporu�uje se uzimanje Prazinea u trudno�i. Budu�i da se promazin izlu�uje u maj�ino mlijeko, ne preporu�uje se njegovo uzimanje ni za vrijeme dojenja.

4.7. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima

Promazin mo�e (napose na po�etku lije�enja i nakon primjene velikih doza) utjecati na psiho-fizi�ke sposobnosti, te se za vrijeme uzimanja promazina ne smije upravljati motornim vozilima i strojevima.

4.8. Nuspojave

�e��e nuspojave

Antikolinergi�ko djelovanje, kongestija nosa, kserostomija, zatvor, hipotenzija. Zamu�enje vida povezano s antikolinergi�kim djelovanjem; odlaganje mutnog materijala u le�i, ro�nici i mre�nici, akatizija, distoni�ki ili parkinsonski ekstrapiramidni u�inci.

Manje �este nuspojave

Ote�ano mokrenje; pove�ana osjetljivost ko�e na sunce, ko�ni osip - povezan s kontaktnim dermatitisom, s drugim alergijskim reakcijama ili s kolestatskom �uticom.

Rijetke nuspojave

Agranulocitoza se mo�e pojaviti u prva tri mjeseca lije�enja, a oporavak uslijedi jedan do dva tjedna po okon�anju lije�enja; nakon oporavka mo�e se ponovno pojaviti pri nastavku lije�enja.

Kolestatska �utica mo�e se javiti dva tjedna nakon te�kog pruritusa, te mo�e napredovati do kroni�nog aktivnog hepatitisa. U takvim se slu�ajevima mo�e pokazati nu�nim prekinuti lije�enje. Jetreni funkcijski testovi mogu biti poreme�eni i bez o�evidnih znakova �utice.

Neurolepti�ki maligni sindrom (NMS) mo�e se pojaviti bilo kada za vrijeme lije�enja neurolepticima. Uz jasne znakove poput uko�enosti skeletnih mi�i�a, hipertermije, disfunkcije autonomnog �iv�anog sustava i poreme�aja svijesti, diferencijalno-dijagnosti�kim postupcima mogu se otkriti leukocitoza (9500 do 26000 stanica/mm3), povi�ene vrijednosti jetrenih enzima i povi�ena vrijednost kreatinin-fosfokinaze (CPK).

Ostale nuspojave: prijapizam, melanoza.

4.9. Predoziranje
Znaci predoziranja su poreme�aji svijesti (do kome), konvulzije, hipotenzija, tahikardija, ventrikularna aritmija, hipotermija, usporeno disanje (do paralize).
Treba hitno provesti ispiranje �eluca. Lije�enje je simptomatsko, uz odr�avanje vitalnih funkcija.


5. FARMAKOLO�KE OSOBINE

5.1. Farmakodinamske osobine
Prazine sadr�ava promazin, koji je alifatski fenotiazinski antipsihotik. Zajedno s klorpromazinom pripada prvoj skupini neuroleptika kojoj je svojstveno sna�no sedacijsko i antikolinergi�ko djelovanje, te umjereno ekstrapiramidno djelovanje kao nuspojava. Fenotiazini blokiraju postsinapti�ke dopaminske receptore u mezolimbi�kom sustavu i pove�avaju promet dopamina blokiranjem D2 somatodendriti�nih autoreceptora. Nakon otprilike 12 tjedana kroni�nog lije�enja nastupa depolarizacijska blokada dopaminskog sustava. Pokazalo se da smanjenje dopaminske neurotransmisije korelira s antipsihoti�kim djelovanjem. Blokada dopamina u zoni podra�ivanja kemoreceptora doprinosi antiemeti�kom djelovanju. Sedacijsko djelovanje promazina na sredi�nji �iv�ani sustav iskazuje se i na psihomotori�kom i na afektivnom podru�ju.

5.2. Farmakokinetske osobine
Promazin se opse�no metabolizira u jetri, a izlu�uje u urin i �u� u obliku brojnih djelatnih i nedjelatnih metabolita. Nakon parenteralne primjene posti�u se znatno ve�e koncentracije u plazmi negoli nakon peroralne primjene. Oko 95 % do 98 % lijeka ve�e se na plazmine proteine. �iroko se raspore�uje po organizmu, prolazi krvno-mo�danu zapreku i u mozgu ga se mo�e na�i �ak i u vi�im koncentracijama negoli u plazmi. Promazin i njegovi derivati prolaze i kroz posteljicu i izlu�uju se u maj�ino mlijeko. Promazin se metabolizira hidroksilacijom i konjugiranjem s glukuronskom kiselinom, N-oksidacijom atoma sumpora i dealkilacijom. Vrijeme poluizlu�ivanja metabolita mo�e biti znatno du�e od vremena poluizlu�ivanja samog promazina.

5.3. Pretklini�ki podaci o ne�kodljivosti
U glodavaca je uo�ena pove�ana u�estalost novotvorina dojke pri kroni�noj primjeni antipsihotika. Premda se zna da antipsihotici pri dugotrajnoj uporabi pove�avaju razinu prolaktina, a pokusi na stani�nim kulturama pokazuju da je tre�ina tumora dojke u �ena in vitro ovisna o prolaktinu, ni klini�ki ni epidemiolo�ki podaci nisu ukazali na vezu izme�u kroni�nog uzimanja antipsihotika i karcinogenog u�inka na dojku.
Fenotiazini u dozama koje znatno prema�uju one koje se rabe u humanoj medicini, smanjuju spermatogenezu u pokusnih �ivotinja.


6. FARMACEUTSKI PODACI

6.1. Popis pomo�nih tvari

Dra�eje
Jezgra: laktoza, saharoza, polividon, silicij dioksid, koloidni, talk, �krob kukuruzni, magnezij stearat
Za�titna ovojnica: celuloza acetat ftalat, dietil ftalat
�e�erna ovojnica: saharoza, talk, titan dioksid, polividon, polietilenglikol, boja purpurno crvena (E-123, E-124, E-110).
Injekcije
Formaldehid sulfoksilat natrij, natrij citrat, limunska kiselina monohidrat, voda za injekcije.

6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.

6.3. Rok valjanosti
Dra�eje - 36 mjeseci.
Injekcije - 24 mjeseca.

6.4. Posebne mjere pri �uvanju lijeka
Dra�eje - �uvati pri temperaturi do 25 �C.
Injekcije - �uvati pri temperaturi do 25 �C, za�ti�eno od svjetlosti.

6.5. Vrsta i sastav unutarnjeg pakovanja (spremnika)
Dra�eje - PVC/Al blister; 5 blistera, svaki s 10 dra�eja.
Injekcije - Ampula 2 ml sme�a, samolomljiva; 10 ampula.

6.6. Upute o uporabi/rukovanju
Ne postoje posebne upute o uporabi/rukovanju.

6.7. Ime i adresa proizvo�a�a, odnosno podnositelja zahtjeva
PLIVA Hrvatska d.o.o.
Ulica grada Vukovara 49,
10 000 Zagreb, Hrvatska

6.8. Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

6.9. Broj i datum rje�enja o odobrenju za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj
530-09/03-03/264 od 09.12.2003.
530-09/03-03/263 od 09.12.2003.
530-09/03-03/266 od 09.12.2003.
530-09/03-03/265 od 09.12.2003.

Prosinac, 2003.

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

1. NAZIV LIJEKA

HEPTANON� tablete
HEPTANON� otopina
HEPTANON� kapi
HEPTANON� injekcije

2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV

1 tableta sadr�ava 5 mg metadon klorida.
1 ml otopine sadr�ava 10 mg metadon hidroklorida.
1 ml otopine (30 kapi) sadr�ava 10 mg metadon klorida.
1 ampula sadr�ava 10 mg metadon klorida.

3. FARMACEUTSKI OBLIK

Tablete.
Oralna otopina.
Kapi, otopina.
Otopina za injekciju.

4. KLINI�KI PODACI

4.1 Terapijske indikacije

Lije�enje ovisnosti o heroinu i ostalim morfinskim drogama (sprje�avanje apstinencijskog sindroma u ovisnika).

Jaka bol razli�itih uzroka na koju ne djeluju nenarkoti�ki analgetici (bol u terminalnom stadiju malignoma, �u�ne i bubre�ne kolike, postoperacijska i posttraumatska bol, bol zbog infarkta miokarda)

Jak nadra�ajni ka�alj koji se ne mo�e suzbiti nenarkoti�kim ili narkoti�kim antitusicima.

4.2 Doziranje i na�in uporabe

Lije�enje ovisnosti:
U lije�enju ovisnosti o heroinu i ostalim morfinskim drogama rabe se samo oralni oblici.
Po�inje se s 10 do 20 mg (1 do 2 ml) metadona na dan i doza se pove�ava za 10 do 20 mg dnevno sve dok se ne povuku simptomi apstinencije, a uobi�ajena doza kojom se u detoksikaciji kontroliraju apstinencijski simptomi iznosi 20 do 40 mg (2 do 4 ml) na dan. Ponekad je potrebna i ve�a doza, a najve�a dopu�tena doza iznosi 120 mg (12 ml) na dan. Primijenjena se doza postupno smanjuje svakom bolesniku ponaosob, svakog ili svakog drugog dana, te ovisno o bolesnikovu odgovoru. Ako je potrebno prije�i na dozu odr�avanja, ona se tako�er odre�uje svakom bolesniku ponaosob.
Sve bolesnike koji se lije�e od ovisnosti, a dobivaju vi�e od 100 mg metadona na dan treba tijekom prva tri mjeseca lije�enja svakodnevno nadzirati.
Veli�ina doza i u�estalost doziranja se prilago�avaju svakom bolesniku ponaosob, ovisno o jakosti boli, stanju bolesnika, ostalim istodobno primijenjenim lijekovima i bolesnikovu odgovoru.

Analgezija
2,5 do 10 mg metadona svakih 4 do 6 sati, ovisno o jakosti boli.
Uobi�ajena doza iznosi 5 do 10 mg svakih 6 do 8 sati.
Za suzbijanje veoma jake boli i u slu�aju tolerancije dnevna se doza mo�e pove�ati na 80 mg i vi�e.

Suzbijanje ka�lja
1 do 2 mg svakih 4 do 6 sati.
Tijekom du�e uporabe navedena se doza primijenjuje najvi�e dvaput na dan.

Doziranje u starijih bolesnika
Stariji i oslabljeli bolesnici, te oni s di�nim problemima mogu biti osjetljiviji na u�inke metadona, te im zbog opasnosti od depresije disanja treba dati ni�e doze. Oni su osjetljiviji i na analgeti�ki u�inak metadona, te �e manje doze ili dulji razmaci izme�u pojedinih doza osigurati u�inkovitu analgeziju.

4.3 Kontraindikacije

U bolesnika s akutnim napadajem astme, kroni�nom opstruktivnom plu�nom bolesti ili plu�nim srcem, te s ostalim kroni�nim di�nim poreme�ajima, hipoksijom ili hiperkapnijom metadon ne treba primjenjivati ili ga treba primjenjivati s oprezom zbog opasnosti od ja�e depresije disanja.

Istovremeno s uzimanjem MAO inhibitora i unutar dva tjedna nakon prestanka njihovog uzimanja ne preporu�a se primjena metadona.

Uporaba metadona za lije�enje ovisnosti kod osoba ovisnih o ne-opioidnim lijekovima je kontraindicirana.

Preosjetljivost na metadon ili na neki od pomo�nih sastojaka lijeka.

Metadon se ne smije primjenjivati tijekom poroda jer njegovo dugotrajno djelovanje pove�ava opasnost od depresije disanja u novoro�en�eta.

Heptanon se ne primjenjuje u djece.

4.4 Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi

- U bolesnika s jetrenom ili bubre�nom insuficijencijom dozu metadona treba prilagoditi stupnju o�te�enja.
- Stariji i oslabjeli bolesnici mogu biti osjetljiviji na u�inke metadona (vidi Doziranje).
- Dugotrajno lije�enje metadonom mo�e izazvati ovisnost morfinskog tipa. Da bi se nakon dugotrajnog lije�enja izbjegli apstinencijski simptomi, doze treba smanjivati postupno.
- Zbog autoindukcije jetrenih mikrosomnih enzima nakon dugotrajne uporabe pove�ava se metabolizam metadona, zbog �ega nastaje tolerancija. Prvi je znak tolerancije skra�eno trajanje analgezije. Istodobno s tolerancijom na analgeti�ki u�inak pojavljuje se i tolerancija na depresivni u�inak na disanje. Pri pa�ljivom pove�anju doze do one koja osigurava analgeti�ki u�inak, opasnost se od depresije disanja obi�no ne pove�ava.
- Heptanon mo�e izazvati ortostatsku hipotenziju, pa iz le�e�eg ili sjede�eg polo�aja valja ustajati polako.
- U bolesnika s proljevom uz pseudomembranozni kolitis uzrokovanim antibioticima ili s proljevom zbog otrovanja, te s te�kom upalnom bolesti debelog crijeva primjena metadona se ne preporu�uje.
- Primjena se metadona ne preporu�uje ni bolesnicima s akutnim abdomenom jer zbog prikrivanja simptoma mo�e onemogu�iti dijagnozu i lije�enje.
- Oprez pri primjeni je potreban u bolesnika sa slijede�im stanjima: ozljede glave, intrakranijalne lezije, pove�ani intrakranijalni tlak, hipotireoza, hipertrofija prostate, strikture uretre, preosjetljivost na ostale narkoti�ke analgetike i Addisonova bolest.

4.5 Interakcije s ostalim lijekovima ili ostali oblici interakcija

Alkohol: mo�e poja�ati depresivni u�inak na disanje i na sredi�nji �iv�ani sustav op�enito, kao i hipotenzivni u�inak.
Cimetidin: pove�an rizik za toksi�no djelovanje metadona ihibitornim djelovanjem na metabolizam metadona.
Rifampicin: poti�e jetrene mikrosomalne enzime pa mo�e smanjiti koncentraciju metadona u krvi i izazvati apstinencijske simptome u ovisnika koji se lije�e metadonom.
Antikonvulzivi (fenitoin, fenobarbiton, karbamazepin i primidon): induciraju metabolizam metadona i mogu izazvati apstinencijske simptome u ovisnika.
Inhibitori monoaminooksidaze (MAO): poja�avaju depresivni u�inak na disanje i na srdi�nji �iv�ani sustav (S�S) op�enito; mogu�a i ekscitacija S�S-a
Lijekovi koji pove�avaju kiselost urina: pove�avaju izlu�ivanje metadona urinom smanjuju�i njegovu koncentraciju u plazmi.
Depresori sredi�njeg �iv�anog sustava (sedativi, tricikli�ki antidepresivi) - poja�avaju depresivni u�inak na S�S, depresiju disanja i hipotenzivni u�inak.
Opioidni agonisti (analgetici): poja�avaju depresiju disanja i hipotenziju, depresija S�S-a.
Nalokson i naltrekson: anatogoniziraju u�inke metadona (anlageziju, depresiju S�S-a i hipotenziju).
Nevirapin: smanjuje koncentraciju metadona u plazmi pove�avaju�i metablizam u jetri. Mo�e se pojaviti apstinencijski sindrom.
Buprenorfin: mo�e smanjiti terapijski u�inak metadona.
Pentazocin: primijenjen istodobno s metadonom u ovisnika tako�er mo�e izazvat apstinencijske simptome.
Ciprofloksacin: primijenjen istodobno s metadonom mo�e uzrokovati sedaciju, konfuziju i depresiju disanja.

4.6 Trudno�a i dojenje

Nema dovoljno podataka o sigurnosti primjene metadona za vrijeme trudno�e, iako se lijek primjenjuje dugi niz godina bez ikakvih posljedica po zdravlje. Metadon se ne smije primjenjivati tijekom poroda (vidi Kontraindikacije).

Pove�an klirens metadona i smanjena koncentracija lijeka u plazmi, su zabilje�eni tijekom trudno�e. Ukoliko se pojave znakovi sindroma ustezanja ponekad je tijekom trudno�e potrebno pove�ati dozu.

Metadon se izlu�uje u mlijeko pa se dojenje ne preporu�a tijekom lije�enja metadonom.

4.7 Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Heptanon mo�e umanjiti bolesnikovu sposobnost upravljanja vozilima ili strojevima, pa ambulantne bolesnike valja na to upozoriti.

4.8 Nuspojave
Metadon mo�e uzrokovati pove�anje intrakranijalnog tlaka osobito ako je ve� povi�en. Stoga je potreban oprez pri primjeni u bolesnika s: ozljedom glave i intrakranijalnim lezijma.
Metadon mo�e povremeno uzrokovati nuspojave u probavnom sustavu: mu�ninu, povra�anje, i opstipaciju. Tako�er mo�e uzrokovati miozu, egazacerbaciju astme, depresiju disanja i hipotenziju osobito pri naglom ustajanju.
Na neke od ovih nuspojava mo�e se javiti tolerancija.
Produljena primjena metadona mo�e izazvati jako znojenje i pove�ane vrijednosti prolaktina.

4.9 Predoziranje

Znakovi predoziranja su depresija disanja, hladna i vla�na ko�a, konfuzija, konvulzije, jaka vrtoglavica, izrazita pospanost, hipotenzija, �iv�anost ili nemir, izrazita mioza, usporena sr�ana frekvencija, usporeno ili ote�ano disanje, nesvjesno stanje i jaka slabost. Predoziranje metadonom mo�e zavr�iti prestankom sr�anog rada, prestankom disanja, komom i smr�u.

Predoziranje metadona lije�i se primjenom narkoti�kog antagonista naloksona obi�no intravenski, (mo�e i im. ili sc.) u dozi od 0,4 do 2 mg. Intravenska se doza naloksona, ako je potrebno, mo�e ponavljati svake 2 do 3 minute ili se lije�enje nastavlja s infuzijom �ija se brzina odre�uje prema bolesnikovu odgovoru. Nakon davanja naloksona veoma brzo nestaju depresorni u�inci metadona.

Ako je osoba fizi�ki ovisnik i nije u neposrednoj �ivotnoj opasnosti, oprezno se primijenjuje manja doza od 0,1 do 0,2 mg, koja se tako�er mo�e ponavljati svake 2 do 3 minute. Novoro�en�adi i djeci nalokson se daje u dozi od 10 mikrograma/kg tjelesne te�ine, a mo�e se ponavljati svake 2 do 3 minute dok se postigne terapijski odgovor.

Zbog depresije disanja i ostalih �ivotno opasnih nuspojava treba poduzeti �to hitnije mjere, tj. osigurati prohodnost zra�nih putova i odr�avati disanje, te intravenski nadoknaditi teku�ine i/ili vazopresore, uz ostale suportivne mjere.

Kad je predoziranje uzrokovano uzimanjem na usta, nakon primjene naloksona i sprovo�enja potrebnih hitnih mjera valja potaknuti povra�anje ili isprati �eludac.

Zbog bitno du�eg djelovanja metadona (36-48 sati) od djelovanja naloksona (1 -3 sata) bolesnika valja nadzirati kako bi se na vrijeme uo�ila mogu�a ponovna pojava simptoma predoziranja oi ponovne primjene terapije ukoliko je potrebno.

5. FARMAKOLO�KE OSOBINE

5.1 Farmakodinamske osobine

Metadon je opioidni agonist - lijek za lije�enje ovisnosti o opioidima.

U�inak ostvaruje vezanjem i agonisti�kim u�inkom na opioidne � - receptore u sredi�njem �iv�anom sustavu, mijenjaju�i percepciju boli u le�noj mo�dini i vi�im razinama sredi�njeg �iv�anog sustava, te emocionalni odgovor na bol. � - receptori su �iroko rasprostranjeni u sredi�njem �iv�anom sustavu, posebice u limbi�kom sustavu (frontalni i temporalni korteks, amigdaloidno tijelo, hipokampus), talamusu, striatumu, hipokampusu, srednjem mozgu, kao i u I., II., IV. i V. lamini stra�njeg roga le�ne mo�dine. Analgeti�ki u�inak zapo�inje 30 minuta do 1 sat nakon uzimanja na usta, najja�i je 1,5 do 2 sata nakon uzimanja, a traje 4 do 6 sati.

Metadon ko�i refleks ka�lja izravnim djelovanjem na centre najvjerojatnije u produ�enoj mo�dini ili ponsu.

Metadon nakon oralne primjene zamjenjuje ostale narkotike preveniraju�i, odnosno bitno smanjuju�i apstinencijske simptome tijekom detoksikacije ovisnika. Kontinuiranom uporabom metadon uzrokuje kri�anu toleranciju na poticajne u�inke ostalih narkotika, smanjuju�i bolesnikovu potrebu za njima.

Lokalno, a vjerojatno i sredi�nje djeluju�i metadon usporava crijevnu peristaltiku.

5.2 Farmakokinetske osobine

Metadon se nakon oralne primjene nepotpuno, ali brzo apsorbira, te se djelatna plazmatska koncentracija posti�e za 30 min, a vr�na za 4 sata. Nakon oralnih doza odr�avanja od 40, odnosno 80 mg na dan, prosje�ne plazmatske koncentracije metadona su iznosile 182, odnosno 420 ng/ml. Na plazmatske se bjelan�evine ve�e 71 do 90% metadona. Bioraspolo�ivost mu u prosjeku iznosi oko 80%. Plazmatska se koncentracija sporo smanjuje.

Metadon je veoma lipofilan i volumen raspodjele mu iznosi od 2 do 4 l/kg. Vrlo se visoke koncentracije posti�u u plu�ima, jetri i bubregu. Prolazi kroz posteljicu, a velike koncentracije se posti�u i u mlijeku.

Metadon se metabolizira uglavnom demetilacijom u jetri. Izlu�uje se mokra�om dijelom nepromijenjen, te u obliku metabolita. U mokra�i se, zbog nepotpune apsorpcije izlu�i samo 52% primijenjene oralne doze. Stolicom se izlu�uje samo manji dio. Poluvrijeme eliminacije iznosi otprilike 25 sati, s rasponom od 13 do 47 sati. Zbog dugog poluvremena eliminacije metadon se mo�e nakupljati. pH mokra�e je va�an �imbenik koji utje�e na poluvrijeme eliminacije metadona. Vrijeme izlu�ivanja mokra�om je du�e pri vi�em pH, tj. iznosi od 24 do 75 sati. Izlu�ivanje je sporije i u bolesnika s karcinomom i u osoba starijih od 65 godina.

5.3 Pretklini�ki podaci o ne�kodljivosti
Kod primjene velikih doza u �takora i mi�eva primije�ena je embriotoksi�nost i fetotoksi�nost te promjene pona�anja potomaka. Kod primjene zna�ajno ve�ih doza od terapijskih u ljudi, primije�ene su malformacije u mi�eva i zamoraca.
Svakodnevna subkutana primjena metadon klorida (5, 10 ili 20 mg/kg) tijekom 5 ili 10 dana izazvala je zna�ajno smanjenje te�ine reproduktivnih organa kod zrelih mi�eva.

6. FARMACEUTSKI PODACI

6.1 Popis pomo�nih tvari
Tablete: Saharoza, laktoza, kukuruzni �krob, �elatina, talk, magnezij stearat.
Otopina, kapi: Metil parahidroksibenzoat, propilenglikol, voda pro�i��ena.
Injekcije: Natrij klorid, voda za injekcije.

6.2 Inkompatibilnosti
Nisu poznate.

6.3 Rok valjanosti
Tablete - 60 mjeseci
Otopina, kapi, injekcije - 48 mjeseci.

6.4 Posebne mjere pri �uvanju lijeka
Tablete - �uvati pri temperaturi do 25 �C.
Otopina, kapi, injekcije - �uvati pri temperaturi do 25 �C, za�ti�eno od svjetlosti.

6.5 Vrsta i sastav unutarnjeg pakovanja (spremnika)
Tablete - Blister PVC/Al; 2 blistera svaki s 10 tableta.
Otopina - Bo�ica staklena, sme�a 125 ml; Zavor aluminijski; Brizgalica za oralno doziranje, 5 ml
Kapi - Sme�a staklena bo�ica od 10 ml; Umetak za kapanje od polietilena niske gusto�e; Polipropilenski zavor.
Injekcije - Ampula 1 ml, bezbojna samolomljiva; 50 ampula.

6.6 Ime i adresa proizvo�a�a, odnosno podnositelja zahtjeva
PLIVA Hrvatska d.o.o.
Ulica grada Vukovara 49,
10 000 Zagreb, Hrvatska

6.7 Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama).

6.8 Broj i datum rje�enja u odobrenju za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj
530-09/03-02/135 od 23. 04. 2004.
UP/I-530-09/05-02/309 od 02. svibnja 2005.
530-09/03-02/136 od 23. 04. 2004.
530-09/03-02/137 od 23. 04.2004.

Tablete, kapi, injekcije - Prosinac, 2003.
Otopina - O�ujak, 2005.

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

1. NAZIV LIJEKA

LADIOMIL� tablete 25 mg
LADIOMIL� tablete 50 mg
LADIOMIL� injekcije

2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV

Jedna tableta sadr�ava 25 mg maprotilin klorida.
Jedna tableta sadr�ava 50 mg maprotilin klorida.
Jedna ampula sadr�ava 25 mg maprotilin metansulfonata.

3. FARMACEUTSKI OBLIK

Tablete.
Otopina za injekciju.


4. KLINI�KI PODACI

4.1. Terapijske indikacije
Depresija [unipolarna depresija, bipolarni poreme�aj (mani�no-depresivna bolest), distImi�ki poreme�aji (depresivne neuroze)] i tjeskoba zdru�ena s depresijom.

4.2. Doziranje i na�in uporabe

Tablete

Ladiomil se dozira individualno; doza ovisi o bolesnikovom stanju i terapijskom odgovoru. Ve�ernja se doza mo�e pove�ati, a dnevne smanjiti ili se mo�e primijeniti samo jedna dnevna doza.

Terapijski u�inak bi trebalo posti�i najni�om u�inkovitom dozom. Stoga, kad se tijekom lije�enja simptomi bolesti povuku, mo�e se poku�ati smanjenjem doze. Ako se stanje bolesnika pogor�a, dozu valja ponovno pove�ati.

Ladiomil tablete valja popiti s teku�inom.

Blaga do umjerena depresija
25 mg 1 do 3 puta na dan ili 25 do 75 mg jedanput na dan, tijekom najmanje 2 tjedna; doza se po potrebi, i ovisno o podno�ljivosti, mo�e postupno povisivati za 25 mg na dan. Najvi�a dnevna doza iznosi 150 mg.

Te�ka depresija
25 mg 3 puta na dan ili 75 mg jedanput na dan; doza se po potrebi, i ovisno o podno�ljivosti, mo�e postupno povisivati do najvi�e 150 mg na dan.

Doziranje u starijih bolesnika
Po�etna doza iznosi 25 mg na dan. Doza se po potrebi, i ovisno o podno�ljivosti, mo�e postupno povisivati do najvi�e 75 mg na dan, jednokratno ili podijeljeno u 3 doze.

Injekcije

Ladiomil se intravenski daje bolesnicima koji ne mogu uzimati lijek na usta, kod kojih nije postignut zadovoljavaju�i terapijski odgovor nakon oralne primjene ili u refraktornim slu�ajevima depresije.

Sadr�aj 1 do 2 ampule (25 do 50 mg) treba razrijediti s 250 ml fiziolo�ke otopine ili otopine glukoze. Primjenjuje se infuzijom tijekom 1,5 do 2 sata.

Ako je potrebna ve�a doza 3 do 6 ampula (75 do 150 mg) treba razrijediti s 500 ml fiziolo�ke otopine ili otopine glukoze, te primijeniti infuzijom tijekom 2 do 3 sata.

�im se postigne terapijski odgovor (obi�no tijekom 1 do 2 tjedna) nastavlja se oralnim lije�enjem.

Doziranje u starijih bolesnika
U starijih se primjenjuju manje doze, ovisno o bolesnikovom stanju i terapijskom odgovoru.

4.3. Kontraindikacije
Ladiomil je kontraindiciran u bolesnika preosjetljivih na maprotilin, u bolesnika s konvulzivnim poreme�ajima (postoje�ima ili u anamnezi), akutnim sr�anim infarktom, te u bolesnika koji se lije�e inhibitorima monoaminooksidaze (vidi Interakcije).

4.4. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi

Lije�enje Ladimilom valja zapo�eti malim dozama, odr�avati ih tijekom 2 tjedna, a potom postupno s manjim porastima pove�avati. Dozu valja odr�avati na najni�oj u�inkovitoj razini. Valja izbjegavati nagli prekid lije�enja Ladiomilom zbog mogu�ih nuspojava. Tijekom lije�enja Ladiomilom bolesnika se mora nadzirati.

Tijekom lije�enja Ladiomilom preporu�uje se periodi�no pra�enje krvne slike, redoviti nadzor jetrene i bubre�ne funkcije, te redoviti pregledi zubi, posebice tijekom dugotrajnog lije�enja.

Ladiomil valja s oprezom primjenjivati u starijih bolesnika i u bolesnika s kardiovaskularnim bolestima, uklju�uju�i preboljeli sr�ani infarkt, smetnje provo�enja, aritmije i/ili ishemijsku sr�anu bolest. U takovih je bolesnika potrebno nadzirati sr�anu funkciju, uklju�uju�i EKG, posebice tijekom dugotranog lije�enja. U bolesnika sklonih ortostatskoj hipotenziji potrebno je redovito mjeriti krvni tlak.

Ladiomil s oprezom valja primijenjivati u bolesnika s glaukomom uskog kuta ili pove�anim intraokularnim tlakom, kroni�nom ja�om opstipacijom, poreme�ajima jetrene i bubre�ne funkcije, hipertireozom, te retencijom mokra�e (postoje�om ili u anamnezi), posebice u bolesnika s hipertrofijom prostate.

U shizofrenih bolesnika koji se lije�e Ladiomilom postoji mogu�nost pogor�anja psihoze, dok u bolesnika s bipolarnim (cikli�nim afektivnim) poreme�ajima Ladiomil mo�e potaknuti hipomani�ne i mani�ne epizode, zbog kojih valja smanjiti dozu ili prekinuti lije�enje te primijeniti antipsihotik. U rijetkih depresivnih bolesnika antidepresivi mogu potaknuti egzacerbaciju suicidnih skonosti (koje su ina�e sastavni dio bolesti).

U starijih i u predisponiranih bolesnika tricikli�ki antidepresivi mogu potaknuti farmakogene psihoze, koje nestaju spontano tijekom nekoliko dana nakon prekida lije�enja.

Uporaba u starijih bolesnika
U starijih se bolesnika preporu�uju manje doze (vidi Doziranje i na�in uporabe).

Uporaba u djece
U�inkovitost i ne�kodljivost u djece (mla�e od 18 godina) nije utvr�ena.

4.5. Interakcije s ostalim lijekovima i ostali oblici interakcija

Zbog mogu�nosti opasnih nuspojava maprotilin i inhibitori monoaminooksidaze se ne smiju uzimati istodobno. Lije�enje Ladiomilom smije zapo�eti nakon najmanje 2 tjedna od prestanka lije�enja inhibitorima monoaminooksidaze. Nakon prestanka lije�enja Ladiomilom tako�er se tijekom najmanje 2 tjedna ne smije zapo�eti lije�enje inhibitorima monoaminooksidaze.

Maprotilin mo�e poja�ati kardiovaskularne u�inke simpatomimetika �ak ako su primijenjeni u obliku kapi za nos ili kao lokalni anestetici (npr. u stomatologiji), te je potreban strogi nadzor (krvnog tlaka i sr�ane frekvencije) te pa�ljivo prilago�avanje doze. Maprotilin mo�e poja�ati i u�inke antikolinergi�nih lijekova na o�ne zjenice, sredi�nji �iv�ani sustav, debelo crijevo i mokra�ni mjehur. Zbog sinergizma antikolinergi�nih u�inaka maprotilin se ne bi smio kombinirati s kinidinom i sli�nim antiaritmicima.

Istovremena primjena maprotilina i tricikli�kih antidepresiva dovodi do porasta koncentracije maprotilina �to mo�e dovesti do pojave konvulzija.

U kombinaciji s alkoholom ili depresorima sredi�njeg �iv�anog sustava mogu se poja�ati depresivni u�inci maprotilina na sredi�nji �iv�ani sustav.

Oprez je potreban pri kombiniranju maprotilina s hormonima �titnja�e zbog mogu�e poja�ane kardiotoksi�nosti.

Maprotilin mo�e smanjiti ili blokirati antihipertenzivni u�inak blokatora adrenergi�nih neurona (gvanetidin, betanidin, rezerpin, klonidin, alfa-metildopa), te hipertenzivnim bolesnicima koji se lije�e Ladiomilom treba dati antihipertenziv drugog mehanizma djelovanja.

Lijekovi koji aktiviraju jetrene mikrosomne enzime (barbiturati, fenitoin, karbamazepin, oralni kontraceptivii dr.) mogu ubrzati metabolizam maprotilina smanjuju�i mu plazmatsku koncentraciju i u�inkovitost, te dozu ponekad valja prilagoditi.

Plazmatska se koncentracija maprotilina mo�e pove�ati u kombinaciji s cimetidinom ili s fluoksetinom. I zbog znatne biotransformacije propranolola mo�e se pove�ati plazmatska koncentracija maprotilina te se moraju kombinirati oprezno, uz nadziranje plazmatskih razina. Maprotilin mo�e poja�ati u�inke kumarinskih antikoagulansa, oralnih hipoglikemika (tipa sulfonilureje) i inzulina.

4.6. Trudno�a i dojenje

Ladiomil se tijekom trudno�e i dojenja mo�e koristiti samo ako je neophodno.
Studije u �ivotinja nisu pokazale ni teratogenih, ni mutagenih u�inaka, a niti u�inaka �tetnih za reprodukciju ili fetus.

4.7. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Bolesnike koji se lije�e Ladiomilom valja upozoriti na simptome sredi�njeg �iv�anog sustava koji se mogu pojaviti i smanjiti sposobnost upravljanja vozilima i strojevima. Konzumacija alkohola i ostalih lijekova mo�e poja�ati ove simptome.

4.8. Nuspojave
Nuspojave Ladiomila su obi�no blage i prolazne i naj�e��e nestaju tijekom lije�enja ili nakon smanjenja doze. Neke je nuspojave (umor, poreme�aji spavanja, agitacija, tjeskoba, opstipacija, suho�a usta) �esto te�ko razlu�iti od simptoma same depresije.

Sredi�nji �iv�ani sustav - psihi�ki u�inci
Tjeskoba, nesanica, agitacija; rje�e konfuzija, halucinacije, dezorijentacija, nemir, no�ne more, hipomanija, manija, egzacerbacija psihoze, poreme�aji pam�enja

Neurolo�ki u�inci
Pospanost, vrtoglavica, tremor; rje�e obamrlost, motorna hiperaktivnost, konvulzije, EEG promjene, tinitus, ekstrapiramidni simptomi, ataksija, dizartrija, parestezije.

U�inci u kardiovaskularnom sustavu
Rijetko: ortostatska hipotenzija, hipertenzija, tahikardija, palpitacije, aritmije, sr�ani blok, sinkopa.

Antikolinergi�ni u�inci
Suho�a usta, opstipacija, zamagljen vid; rje�e: poreme�aji akomodacije, midrijaza, retencija mokra�e, problemi s mokrenjem, zubni karijes.

Alergijski u�inci
Rijetko: ko�ni osip, petehije, svrbe�, urtikarija, fotosenzitizacija, edemi, lijekom uzrokovana vru�ica.

U�inci u probavnom sustavu
Mu�nina; rje�e: povra�anje, �elu�ani problemi, proljev, gorak okus, gr�evi u trbuhu, disfagija.

U�inci u endokrinom sustavu
Rje�e: poja�an ili oslabljen libido, impotencija, pove�anje ili smanjenje koncentracije glukoze u krvi, izolirani slu�aj galaktoreje.

U�inci u hematpoetskom sustavu
Izolirani slu�ajevi: leukopenija, agranulocitoza, eozinofilija, trombocitopenija.

Ostali u�inci
Slabost, umor, glavobolja, promijenjena jetrena funkcija, �utica, smanjenje ili porast tjelesne te�ine, pretjerano znojenje, crvenilo lica, u�estalo mokrenje, pove�ano stvaranje sline, kongestija nosne sluznice, alopecija.

4.9. Predoziranje

Znakovi se predoziranja op�enito pojavljuju tijekom prva 4 sata nakon uzimanja, a najja�i su 24 sata nakon uzimanja. Zbog farmakokineti�kih osobina maprotilina bolesnik je u opasnosti i slijede�ih 4 do 6 dana.

Znakovi sredi�njeg �iv�anog sustava koji se mogu pojaviti su jaka pospanost i vrtoglavica, koma, konvulzije, nemir ili agitiranost, mi�i�na uko�enost ili slabost. Od kardiovaskularnih komplikacija mogu se pojaviti tahikardija, aritmije, poreme�aji provo�enja, te sr�ano zatajenje. Bolesnik mo�e imati vru�icu, povra�ati, a mo�e se pojaviti i depresija disanja.

Kako maprotilin nema antidota lije�enje je simptomatsko i suportivno. �to prije treba potaknuti povra�anje ili, ako bolesnik nije pri svijesti isprati �eludac. Ako je bolesnik u cirkulacijskom kolapsu primijenjuju se plazma ekspanderi intravenski, kisik i kortikosteroidi. Pri kongestivnom zatajenju srca bolesnika valja brzo digitalizirati. Za sr�ane aritmije primijenjuje se natrij bikarbonat, a ako su refraktorne, fenitoin ili oprezno propranolol. Ako se pojave konvulzije i hiperiritabilnost pa�ljivo se primijenjuju benzodiazepini. Vru�icu treba kontrolirati svim raspolo�ivim metodama.


5. FARMAKOLO�KE OSOBINE

5.1. Farmakodinamske osobine
Ladiomil sadr�ava maprotilin, tetracikli�ki antidepresiv koji osim �to djeluje antidepresivno i anksioliti�ki, ubla�ava agitaciju i psihomotornu retardaciju. Posjeduje izra�eni i selektivni inhibitorni u�inak na preuzimanje noradrenalina u presinapti�kim neuronima kortikalnih struktura sredi�njeg �iv�anog sustava, �ime pove�ava njegovu sinapti�ku koncentraciju. Takav u�inak na serotonin ne ispoljava. Posjeduje slab do umjereni afinitet za sredi�nje a1-adrenergi�ne receptore, nagla�eni inhibitorni u�inak na H1-receptore i umjereni antikolinergi�ni u�inak. Smatra se da su promjene funkcionalnog odgovora neuroendokrinog sustava (hormon rasta, melatonin, endorfini) i/ili neurotransmitera (noradrenalin, serotonin, GABA) tijekom dugotrajnog lije�enja tako�er uklju�eni u mehanizam djelovanja maprotilina.

5.2. Farmakokinetske osobine

Nakon oralne primjene maprotilin hidroklorid se apsorbira polako i potpuno. Prosje�na apsolutna bioraspolo�ivost iznosi 66 do 70 %. Vr�ne se plazmatske koncetracije od 48 do 150 nmol/l (13 do 47 ng/ml) posti�u do 8 sati nakon primjene doze od 50 mg.

1 sat nakon intravenske bolus injekcije od 50 mg Ladiomila posti�u su se koncentracije od 54 do 182 nmol/l (17 do 57 ng/ml).

Nakon ponavljane (oralne ili intravenske) primjene 150 mg Ladiomila na dan ravnote�ne krvne koncentracije od 320 do 1270 nmol/l (100 do 400 ng/ml) posti�u se tijekom drugog tjedna lije�enja, bilo primijenjena kao pojedina�na dnevna doza ili podijeljena u tri doze.

Ravnote�ne koncentracije maprotilina linearno su proporcionalne dozi, iako se bitno razlikuju od osobe do osobe.

Omjer maprotilina u krvi i plazmi iznosi 1,7. Prosje�ni volumen raspodjele iznosi 23 do 27 l/kg. 88 do 90 % maprotilina je vezano za plazmatske bjelan�evine, neovisno o bolesnikovoj dobi ili bolesti. Koncentracija u mo�danom likvoru iznosi 2 do 13 % serumske koncentracije maprotilina.

Znatna se koli�ina maprotilina metabolizira, te se samo 2 do 4 % doze izlu�uje u mokra�i nepromijenjeno. Glavni je metabolit farmakolo�ki aktivni desmetil derivat. Hidroksilirani i/ili metoksilirani metaboliti koji se izlu�uju konjugirani putem bubrega su manje bitni.

Prosje�no poluvrijeme izlu�ivanja maprotilina iz krvi iznosi 43 do 45 sati. Prosje�ni se sustavni klirens kre�e od 510 do 570 ml/min.

Tijekom 21 dana u mokra�i se izlu�i otprilike dvije tre�ine pojedina�ne doze, najve�im dijelom u obliku slobodnih i konjugiranih metabolita, a u stolici otprilike tre�ina.

Farmakokinetika u starijih bolesnika

U starijih su bolesnika (starijih od 60 godina) ravnote�ne koncentracije vi�e nego u mla�ih bolesnika nakon iste doze. I poluvrijeme izlu�ivanja je dulje, te bi dnevne doze trebalo prepoloviti. U bolesnika s o�te�enom bubre�nom funkcijom (klirens kreatinina 24 do 37 ml/min) poluvrijeme izlu�ivanja nije promijenjeno, ako je jetrena funkcija neo�te�ena. Bubre�no je izlu�ivanje metabolita smanjeno, ali je ono kompenzirano pove�anim izlu�ivanjem putem �u�i.

5.3. Pretklini�ki podaci o ne�kodljivosti

U studijama akutne toksi�nosti u �takora intravenska primjena doza pribli�no 8 puta ve�ih od maksimalne preporu�ene doze u �ovjeka izazvala je paralizu bez anestezije, konvulzije i druge poreme�aje sredi�njeg �iv�anog sustava i respiratornu depresiju. Sli�ne pojave primije�ene su nakon intraperitonealne i supkutane primjene.

Pra�enjem �ivotinja tijekom godine dana uz primjenu velikih doza maprotilina nije dokazana karcinogenost. Tako�er nije bilo dokaza mutagenosti u potomaka mi�eva kojima su davana i do 60 puta ve�e doze od onih koje se primjenjuju u ljudi.


6. FARMACEUTSKI PODACI

6.1. Popis pomo�nih tvari

Tablete
Laktoza, �krob kukuruzni, kalcij fosfat, silicij dioksid koloidni, �elatina, talk, magnezij stearat, hipromeloza, polisorbat, titan dioksid (E171), �eljezo oksid �uti (E172), �eljezo oksid crveni (E172).

Injekcije
Manitol, metansulfonska kiselina, voda za injekcije.

6.2. Inkompatibilnosti - Nije primjenljivo.

6.3. Rok valjanosti - 60 mjeseci.

6.4. Posebne mjere pri �uvanju lijeka
Tablete - �uvati pri temperaturi do 25 �C
Injekcije - �uvati pri temperaturi do 25 �C, za�ti�eno od svjetlosti.

6.5. Vrsta i sastav unutarnjeg pakovanja (spremnika)
PVC/Al blister; 3 blistera, svaki s 10 tableta.
Ampula 2 ml, bezbojna, samolomljiva; 10 ampula.

6.6. Upute o uporabi/rukovanju
Ne postoje posebne upute o uporabi/rukovanju.

6.7. Ime i adresa proizvo�a�a, odnosno podnositelja zahtjeva

Proizvo�a�i

PLIVA Hrvatska d.o.o.
Ulica grada Vukovara 49,
10 000 Zagreb, Hrvatska
i
NOVARTIS, Basel, �vicarska u suradnji
Podnositelj zahtjeva
PLIVA Hrvatska d.o.o.
Ulica grada Vukovara 49,
10 000 Zagreb, Hrvatska

6.8. Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

6.9. Broj i datum rje�enja o odobrenju za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj
530-09/03-03/190 od 11.12.2003.
530-09/03-03/206 od 11.12.2003.
530-09/03-03/189 od 11.12.2003.

Prosinac, 2003.