ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Anksiolitici je lijekovi koji se koriste za ublažavanje laganih psihièkih poremeæaja, neuroza. Osim toga èesto se koriste i za ublažavanje posljedica stresa, napetosti, tjeskobe i sliènih poremeæaja. Današnji moderni tempo života i civilizacija koja nemilosrdno nameæe stres dovela je do toga da skoro da i nema osobe koja nije imala siimptome odreðenog vida neuroze.

Neuroze su psihièki poremeæaji gdje percepcija realnosti nije poremeæena (kao u sluèaju psihoza). Tu spadaju

• nervoze


• histeriène reakcije


• hipohondrije


• fobije


• kompulzivne neuroze


• anoreksija

Nervoze su rezultat dugotrajnog stresa, a simptomi su slaba moæ koncentracije, emocionalni poremeæaji, laka emocionalna iritabilnost. U današnjem stresnom svijetu je vrlo èesta. Kao posljedica kroniène nervoze pojavljuje se i poveæano luèenje želuèane kiseline te nadraženost želuèane sluznice što može izazvati i vrijed na želucu (ulkus, èir). Takoðer, nervoza èesto može uzrokovati i nesanicu.

Histeriène reakcije - nagle emocionalne reakcije na konfliktne situacije. Karakteristièno za taj oblik neuroze je i žaljenje na tjelesne tegobe bez pravog fiziološkog razloga.

Hipohondrija je patološki strah od bolesti. Pacijent je uvjeren da osjeti odreðene tjelesne tegobe a da za to nema uporišta. Takoðer, takve osobe èesto idu na ljeènièke preglede vidno zabrinuti da bi mogli imati nekakvu bolest o kojoj su netom èuli. [opširnije...]

Fobije podrazujevao iracionalni, patološki strah od razlièitih pojava. Tako imamo strah od letenja, visine, zatvorenog prostora, razlièitih životinja, otvorenog prostora, rulje, itd.

Kompulzivne neuroze. Pacijent ponavlja besmislene radnje. Primjer za to jest kompulzivno pranje ruku - osoba toliko èesto pere ruke da dolazi do totalnog izravnjanja površine ruku. Neki pacijenti koji pate od takve neuroze imaju obièaj da stalno broje predmete. Drugi pak imaju nevjerojatni poriv za redom: opsjednuti su urednošæu i neprestano moraju sve držati urednim. Pacijent je svjestan da su sve te radnje besmislene ali ne može se oduprijeti želji da ih i dalje provodi. Ako je takva osoba sprijeèena da radi takve radnje tada poèinje osjeæati nepodnošljiv strah.

Anoreksija. U pitanju je psihièki poremeæaj prehrane. Izuzetno je èest u mladih žena i djevojaka. Pojavljuje se tijekom puberteta i karakteristièno je to što osoba odbija jesti zbog silnog straha od debljanja. Takva osoba je uvjerena da je pretila bez obizira što je njezin indeks tjelesne težine daleko u podruèju pothranjenosti. Takve osobe postaju iznimno mršave, do te mjere da to poèinje ugrožavati pravilan rad organizma. Kao srodan poremeæaj javlja se i bulimija.

Takoðer, anksiolitici se koriste za ublažavanje simptoma stanja zvanog derilium tremens. U pitanju je sindrom ustezanja kod odvikavanja od alkohola.

Za sve ove poremeæaje koristimo anksiolitike èiji su efekti slijedeæi:
- sedacija (smirenje)
- eliminacija strahova, napetosti i tjeskobe

Uz to anksiolitici se ponašaju i kao:
- antikonvulzivi
- centralni miorelaksansi
- centralni antihipertenzivi

U skupinu anksiolitika danas spadaju:

• benzodiazepini (diazepam, oksazepam, medazepam, bromazepam, alprazolam, lorazepam)


• karbamati (meprobamat)


• azaspirodekandioni (buspiron)

Nekoæ su kao anksiolitici èesto korišteni barbiturati. Meðutim, zbog vrlo èestih sluèajeva predoziranja "pilulama za smirenje" koji su u konaènici rezultirali smrtnim ishodima barbiturati su izašli iz uporabe kao anksiolitici i danas se koriste samo kao antiepileptici.

Najviše se koriste, dakako, benzodiazepini (stoga æemo njihov mehanizam djelovanja obraditi zajednièki). Benzodiazepini se vežu za benzodiazepinske receptore i potenciraju aktivnost GABA poveæavaju uèestalost otvaranja kloridnih kanala. Time uzrokuju hiperpolarizaciju neurona i njihovo teže izbijanje. Time oni uzrokuju smanjenje živèane aktivnosti na specifiènim mjestima mozga i posljedièno sve nabrojane efekte.

Važno je za napomenuti da su benzodiazepini za razliku od barbiturata iznimno sigurni lijekovi. Naime, predoziranje benzodiazepinima neæe imati pa posljedicu smrtni ishod kao kod barbiturata. Naravno to ne važi ako je osoba koja se predozirala benzodiazepinima u isto vrijeme konzumirala veæe kolièine alkohonih piæa! U tom sluèaju benzodiazepini postaju vrlo opasni po život poput barbiturata! Stoga je krajnje opasno i nepredvidivo kombinirati benzodiazepine i alkoholna piæa.

Zbog svoje sigurnosti benzodiazepinski anksiolitici su postali najkorišteniji lijekovi nakon analgoantipiretika. Na koncu konca, u današnjem modernom i stresnom svijet malo koja osoba nema simptome neuroza i potrebu za farmakološkom potporom u lijeèenju istih. Stoga je jasno zašto je potrošnja benzodiazepinskih anksiolitika toliko velika. Ta potrošnja je jako èesto nekritièna i dugotrajna. Meðutim, benzodiazepinski anksiolitici nisu niti imalo bezazleni lijekovi ako se koriste dugoroèno - naime, oni izazivaju ovisnost i osoba koja duže vrijeme koristi takve lijekove stjeèe ovisnost o njima.

Dugotrajni stres iziskuje potrebu za stalnom terapijom anksioliticima. S obzirom da benzodiazepinski anksiolitici lako izazivaju ovisnost, puno je etiènije osobi pod stalnim stresom preporuèiti alternativne, nefarmakološke metode uklanjanja stresa. Tim prije jer je klinièka praksa dokazala veliki udio placeba kod nekih osoba u efektu farmakološke terapije.

Registar lijekova u RH, 2006:

N05B Anksiolitici
N05BA Derivati benzodiazepina
- diazepam*¹ - Apaurin, Normabel, Diazepam Desitin, Diazepam JADRAN (u susjednim državama: Valium, Diazepam, Bensedin, Sedabenz)
- medazepam - Ansilan
- oksazepam*² - Praxiten, Oksazepam
- lorazepam - Lorsilan (u susjednim državama: Lorazepam, Loram)
- bromazepam - Lexaurin, Lekotam, Lexillium (u susjednim državama: Bromazepam, Lexotanil)
- alprazolam*³ - Xanax, Helex, Misar (u susjednim državama: Ksalol, Zolarem)
N05BC Karbamati
- meprobamat*⁴ - Meprobamat

Diazepam*¹
Diazepam je benzodiazepinski pripravak sa širokim podruèjem djelovanja. Djeluje anksiolitièki, hipnosedativno, miorelaksirajuæe i antikonvulzivno. Nakon vezanja diazepama na receptor poveæa se funkcija neurotransmitora GABA, a takoðer i inhibicija u središnjemu živèanom sustavu. Rezultat je antikonvulzivno i mišiæno-relaksirajuæe djelovanje. Zbog jaèega djelovanja GABA smanjuje se djelovanje ekscitacijskih neurotransmitora serotonina, noradrenalina i acetilkolina, što poveæava anksiolitièko. Koristi se za sva klinièka stanja koja karakterizira osjeæajna napetost, anksioznost, ekscitacija, nemir, nesanica i mišiæni grèevi, posebno psihoneuroze i organske neuroze.
Od svih benzodiazepinskih anksiolitika najviše se koristi upravo diazepam. Zanimljivo je da se diazepam u jetri metabolizira u jedan drugi benzodiazepin a to je oksazepam.
Registrirani u RH za 2006: Apaurin (KRKA), Normabel (BELUPO), Diazepam Desitin (DESITIN ARZNEIMITTEL), Diazepam JADRAN (JADRAN GALENSKI LABORATORIJ). (U susjednim državama takoðer: Valium, Diazepam, Bensedin, Sedabenz)

Oksazepam*²
Oksazepam je strukturno vrlo slièan diazepamu, a za razliku od njega ima jednu hidroksilnu skupinu na diazepinskom prstenu a takoðer i metilnu skupinu manje na istom prstenu. Oksazepam je zapravo metabolit diazepama. Stoga je njegovo djelovanje nešto slabije od djelovanja diazepama, te se stoga smatra blažim anksiolitikom. Koristi se za smanjenje, odnosno uklanjanje napetosti, tjeskobe, nemira, razdražljivosti i nesanice bez obzira da li se ti simptomi javljaju samostalno ili uz neku drugu bolest. Meðu odreðenim oblicima nesanica, posebice je djelotvoran u onih psihièkog podrijetla.
Registrirani u RH za 2006: Praxiten (PLIVA), Oksazepam (BELUPO)

Alprazolam*³
Alprazolam je po mnogo èemu poseban anksiolitik. Prvenstvono po kemijskoj strukturi koja je kompliciranija od diazepama i oksazepama (i veèine ostalih benzodiazepina) jer sadržava i treæi triazolski prsten. Osim toga alprazolam ima kombinirano djelovanje - anksiolitièno i antidepresivno. Naime, s jedne strane se veže na GABA receptore i djeluje poput uobièajnog benzodiazepina, ali je i antidepresiv. Zbog toga se koristi za specifiène sluèajeve neuroza kombiniranih s depresivnim ponašanjem. Takoðer, alprazolam se koristi za ublažavanje napadaja panike.
Registrirani u RH za 2006: Xanax (PFIZER), Helex (KRKA), Misar (BELUPO). (U susjednim državama takoðer: Ksalol, Zolarem)

Meprobamat*⁴
Meprobamat je pripadnik starije generacije anksiolitika. Njegovo djelovanje otkriveno je tijekom istraživanja derivata glikola. Zbog jako velike vjerojatnosti od nastanka ovisnosti i trovanja danas se uglavnom više ne koristi, osim u sluèajevima derillium tremensa. U pitanju je sindrom koji se javlja kod osoba koji se lijeèe od alkohola i predstavlja sindrom ustezanja od alkohola.
Registrirani u RH za 2006: Meprobamat (PLIVA)

BUSPIRON
Buspiron je noviji anksiolitik koji ima sasvim drugaèiji mehanizam djelovanja od benzodiazepinskih anksiolitika. Po strukturi je takoðer potpuno razlièit u odnosu na benzodiazepine (slièniji je haloperidolu). Buspiron je agonist serotoninskih 5-HT1A receptora, a takoðer djeluje i kao antagonist dopamina.
Zbog svega toga on ima sporiji nastup od benzodiazepinskih anksiolitika, a koristi se kao blagi anksiolitik za blaže oblike neuroza.