ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Što je autizam?

Autizam je biološki poremeæaj mozga koji ošteæuje komunikaciju i društvene vještine. Obuhvaæa široki spektar poremeæaja koji se kreæu od blagih do teških stupnjeva. Autisti se opisuju kao osobe koje su "u svom svijetu". Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: "svoj svijet" i "vanjski svijet". Mnogi autisti svoja iskustva opisuju kao "razmišljanje u slikama". Ozbiljne osjetne promjene prate autizam, a neki misle da su one izvor autizma te se moraju razumjeti kako bi se shvatio poremeæaj.

Šira definicija

Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se oèituje nemoguænošæu razvoja jezika komunikacije i ostalih oblika društvene komunikacije. Javlja se u 2-5 djece na 10 000 roðenih i 1.5 puta je èešæi u muškaraca. Jedna je od teorija koja objašnjava autizam tzv. "teorija misli" koja podrazumijeva poremeæaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stjeèu nakon 4. godine. Neka autistièna djeca pokazuju iznimne motorne, matematièke i druge vještine. Èesto su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlošæu, tekuæom vodom ili rotirajuæim objektima. Kod veæine autistiène djece poremeæaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a težina ovisi najviše o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno nauèe govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistiène djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraženije. Znaèajno poboljšanje se može oèekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat, a najvjerojatnije rezultat niza èimbenika.

Autizam je obilježen slijedeæim osobitostima:

Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora:
- ponavljanje rijeèi (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije
- dodirivanje rukom i voðenje umjesto verbalnog zahtjeva
- izostanak verbalne komunikacije

Teškoæe povezane s ostalom djecom i odraslima:
- izostanak kontakta oèima (kad je osoba direktno ispred autistiènog djeteta, ono gleda u bilo kojem pravcu, osim u osobu koja je ispred njega)
- oèita distanciranost
- nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono što ostala djeca rade
- izostanak odgovora na verbalne zahtjeve
- bez odgovora kad se zove imenom
- izbjegavanje fizièkog kontakta (èak i s roditeljima, braæom i sestrama)
- ravnodušnost prema drugim osobama koje pate ili boluju

Èudna ponašanja:
- zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd.
- neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga
- neprimjerena povezanost za stvari
- opsesivno-kompulzivno ponašanje, npr. poredavanje stvari
- ponavljane èudne igre koje traju dug period vremena, npr. slaganje kocaka jedne na drugu pola sata
- inzistiranje na rutini i ne-mijenjanju nièega u okolini. Teško doživljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene
- moguæe nanošenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponašanje prema ostalima

Promjene osjeta
- hipo (smanjena) ili hiper (poveæana) aktivnost 5 osjetila
- abnormalni odgovori na osjete
- manjak odgovora na bol ili pretjerano reagiranje na nešto što izgleda nebitno, kao npr. zatvaranje vrata

Osjetni poremeæaji
Da bi se potpuno razumio autizam, potrebno je detaljno poznavanje promjena osjetila s kojima se autisti suoèavaju. Za tipiènu i normalnu osobu, normalno funkcioniranje naših pet osjeta uzimamo kao zdravo za gotovo:
1. vid
2. sluh
3. opip
4. okus
5. miris

Neki primjeri utjecaja ošteæenog osjetnog sustava:

Šetnja kroz susjedstvo
Tipiènoj osobi nije problem šetati niz ulicu s prijateljem, razgovarati, èuti zvukove susjedstva u pozadini, mirisati rascvjetale proljetne cvjetove i možda žvakati žvaku, sve u isto vrijeme.
Za autistiènu osobu, s poremeæajem osjetnog sustava, ovo tipièno iskustvo može biti potpuno preplavljujuæe. Autist može biti posve nesvjestan zvukova iz susjedstva, ako npr. prodornog zavijanja sirene hitne pomoæi ili može biti posve obuzet mirisom latica u cvatu. Sunce koje sja kroz krošnju stabla može biti takvo intenzivno iskustvo koje blokira sve ostale funkcije autista pa se on/ona ne može koncentrirati na hodanje niz ulicu.
Ova nemoguænost miješanja osjeta duboko pogaða sposobnost djelovanja, reagiranja i ponašanja na "normalan" naèin.

Neke èinjenice o autizmu
- autizam je treæi nasljedni razvojni poremeæaj po uèestalosti, nakon mentalne retardacije i cerebralne paralize
- autizam je èešæi poremeæaj nego multipla skleroza, cistièna fibroza ili tumori djeèje dobi
- za istraživanje autizma izdvaja se svega 5% sredstava u odnosu na druge bolesti sliène pojavnosti i uèestalosti

Dodatne èinjenice
- mnoga djeca autisti napreduju enormno dobro te se nakon nekog vremena ne razlikuju od vršnjaka
- bihevioralne terapije, pravilna prehrana, nadomjesno davanje vitamina i minerala te medicinske intervencije su neki od tretmana koji se s uspjehom koriste
- neke od navedenih intervencija smatraju se eksperimentalnim i ne podupire ih medicinska zajednica
- autizam je stanje èije je lijeèenje izostavljeno s popisa bolesti nekih osiguravajuæih društava u inozemstvu

Pristupi lijeèenju poremeæaja organskih sustava
Dok veæina srednjestrujaških smatra slijedeæe informacije najmanje upitnima, me postoji alternativa za lijeèenje bioloških problema koji postoje u velike veæine autistiène djece. Èesto se kao jedina pomoæ nude antidepresivi. Iako oni mogu dovesti do olakšanja, ne pomažu u rješavanju temeljnog fiziološkog problema koji može postojati.
Kod veæine autista postoje nepravilnosti u 4 velika organska sustava: živèani, imunološki, endokrini i probavni sustav.
Prvi je korak testiranje, testiranje i opet testiranje. Neki od preporuèenih testova ukljuèuju, ali nisu ogranièeni na: alergija na hranu, organske kiseline, aminokiseline, odreðivanje nivoa serotonina, imunološka testiranja (ukljuèujuæi razinu antitijela), funkcija jetre, štitne žlijezde, prisustvo teških metala u organizmu, neurološki testovi kao što su: MR, EEG, CT. Testiranja probavnog sustava, kao što su endoskopske pretrage, mogu se takoðer ordinirati kos autistiènog djeteta s probavnim simptomima. Sve ovo se èini poprilièno opsežno, a i skupo za zdravstveni sustav. Najbolji je pristup jedna po jedna pretraga. Potrebno je rješavati problem po problem i svakom problemu priæi posebno.
Nutricijske intervencije kroz nadomjestak minerala i vitamina èini znaèajni dio lijeèenja autizma. Mnogi pristupi æe pozitivno utjecati na ponašanje. Osnovna je postavka da æe djeca, što se bolje osjeæaju, bolje uèiti. Nadomjestak vitamina i minerala bit æe osnovica za poboljšanje zdravlja što æe potaknuti veæinu bihevioralnih/govornih/okupacijskih vježbi.

Dijetalna ogranièenja - hrana bez glutena (brašno, riža, zob i jeèam) i kazeina (mlijeko)
Jedan od pristupa lijeèenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i glutein su slièni proteini koji kod neke autistiène djece mogu negativno utjecati na moždane funkcije te uzrokovati pojavu kožnih i probavnih simptoma. Prije poèetka ovakvog naèina prehrane potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim lijeènikom.

Više o autizmu proèitajte na FORUMU