ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 10.02.2009.

DEPROZEL (paroksetin)

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Sastav
1 tableta sadr�ava 20 mg ili 30 mg paroksetina u obliku paroksetin mesilata.
Pomo�ne tvari: kalcij hidrogenfosfat bezvodni, natrij �krob glikolat, magnezij stearat, hipromeloza, hidroksipropil celuloza, titan dioksid (E171), �eljezo oksid �uti (E172), �eljezo oksid crveni (E172).

Pakiranje
Filmom oblo�ene tablete; 30 tableta
DEPROZEL� tablete 20 mg su �ute do naran�aste, okrugle filmom oblo�ene tablete s razdjelnim urezom na obje strane i utisnutom oznakom .POT 20. na jednoj strani.
DEPROZEL� tablete 30 mg su �ute do naran�aste, okrugle filmom oblo�ene tablete s razdjelnim urezom na obje strane i utisnutom oznakom .POT 30. na jednoj strani.

Djelovanje
Paroksetin je jaki i selektivni antidepresiv, inhibitor ponovne pohrane serotonina, a smatra se da je njegovo antidepresivno djelovanje i djelotvornost u lije�enju opsesivno-kompulzivnih poreme�aja i pani�nih stanja povezano sa specifi�nom inhibicijom ponovne pohrane 5-hidroksitriptamina (5-HT, serotonin) u mo�danim neuronima.
Paroksetin nije kemijski povezan s tricikli�nim, tetracikli�nim ili ostalim raspolo�ivim antidepresivima.

Terapijske indikacije

- Lije�enje simptoma svih vrsta depresije uklju�uju�i depresiju pra�enu tjeskobom. Nakon po�etnog zadovoljavaju�eg odgovora, nastavak lije�enja paroksetinom djelotvoran je u prevenciji recidiva.
- Lije�enje simptoma i prevencija recidiva opsesivno-kompulzivnog poreme�aja.
- Lije�enje simptoma i prevencija recidiva pani�nih stanja sa ili bez agorafobije.
- Lije�enje simptoma socijalne anksioznosti/socijalne fobije.
Paroksetin je djelotvoran u lije�enju posttraumatskog stresa. Lije�enje simptoma i prevencija recidiva generaliziranog anksioznog poreme�aja.

Terapijske indikacije
Lije�enje simptoma svih vrsta depresije uklju�uju�i depresiju pra�enu tjeskobom. Nakon po�etnog zadovoljavaju�eg odgovora, nastavak lije�enja paroksetinom djelotvoran je u prevenciji recidiva.
Lije�enje simptoma i prevencija recidiva opsesivno-kompulzivnog poreme�aja.
Lije�enje simptoma i prevencija recidiva pani�nih stanja sa ili bez agorafobije.
Lije�enje simptoma socijalne anksioznosti/socijalne fobije.
Paroksetin je djelotvoran u lije�enju posttraumatskog stresnog poreme�aja.
Lije�enje simptoma i prevencija recidiva generaliziranog anksioznog poreme�aja.

Kontraindikacije

Poznata preosjetljivost na paroksetin.

Paroksetin se ne smije koristiti u kombinaciji s inhibitorima monoamino oksidaze (MAO). Terapija paroksetinom mo�e zapo�eti 14 dana nakon prestanka uzimanja ireverzibilnih inhibitora monoamino oksidaze i najmanje jedan dan nakon prestanka uzimanja reverzibilnog inhibitora monoamino oksidaze - moklobemida. Interval izme�u prestanka primjene paroksetina i po�etka primjene reverzibilnih inhibitora monoamino oksidaze treba biti najmanje 14 dana.

Paroksetin se ne smije koristiti u djece i adolescenata mla�ih od 18 godina koji boluju od depresije. Paroksetin se ne smije uzimati u kombinaciji s tioridazinom (vidi poglavlje Interakcije)

Kontraindikacije
Poznata preosjetljivost na paroksetin.
Inhibitori monoamino oksidaze. Primjeri ozbiljnih, a ponekad i fatalnih reakcija, zabilje�eni su u bolesnika koji su uzimali selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina u kombinaciji s inhibitorima monoamino oksidaze, uklju�uju�i selektivni selegelin i reverzibilni moklobemid, te u bolesnika koji su upravo prestali uzimati selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina i po�eli uzimati inhibitore monoamino oksidaze.
U nekih su se bolesnika javili i simptomi poput serotoninskog sindroma. Simptomi interakcije s inhibitorima monoamino oksidaze uklju�uju: hipertermiju, krutost mi�i�a, mioklonus, nestabilnost autonomnog �iv�anog sustava s mogu�im naglim pogor�anjem vitalnih znakova, promjene u mentalnom stanju koje uklju�uju zbunjenost, iritabilnost i ekstremni nemir koji prelazi u delirij i komu.
Paroksetin se ne smije koristiti u kombinaciji s inhibitorima monoamino oksidaze. Terapija paroksetinom mo�e zapo�eti 14 dana nakon prestanka uzimanja ireverzibilnih inhibitora monoamino oksidaze i najmanje jedan dan nakon prestanka uzimanja reverzibilnog inhibitora monoamino oksidaze - moklobemida. Interval izme�u prestanka primjene paroksetina i po�etka primjene reverzibilnih inhibitora monoamino oksidaze treba biti najmanje 14 dana.
Paroksetin se ne smije koristiti u djece i adolescenata mla�ih od 18 godina koji boluju od depresije.
Paroksetin se ne smije uzimati u kombinaciji s tioridazinom (vidi poglavlje Interakcije s ostalim lijekovima i ostali oblici interakcija)

Mjere opreza

Budu�i da tijekom prvih nekoliko ili vi�e tjedana lije�enja paroksetinom ne mora do�i do pobolj�anja, bolesnici se moraju pratiti tijekom tog perioda. Postoji inherentna mogu�nost poku�aja suicida u depresivnih bolesnika i to stanje mo�e potrajati dok se ne postigne zna�ajni terapijski u�inak. Op�e je klini�ko iskustvo sa svim antidepresivnim lijekovima da se rizik od suicida mo�e pove�ati u ranim fazama oporavka.

Ne postoji veliko iskustvo u istovremenoj primjeni paroksetina i elektrokonvulzivne terapije te se stoga preporu�uje oprez.

Interakcije

Hrana ili antacidi ne utje�u na apsorpciju i farmakokinetiku paroksetina.
Ne preporu�uje se istovremeno uzimanje paroksetina s alkoholom.
Istovremena primjena serotoninskih lijekova (npr. tramadola, sumatriptana) mo�e pove�ati u�inke povezane s 5-HT.
Postoje izvje��a o poja�anom u�inku prilikom istovremene primjene selektivnih inhibitora ponovnog povrata serotonina i litija i triptofana te se stoga preporu�uje oprez pri takvom kombiniranom lije�enju. Na metabolizam i farmakokinetiku paroksetina mogu djelovati lijekovi koji induciraju ili inhibiraju jetrene enzime. Kad se paroksetin primjenjuje istovremeno s poznatim inhibitorom metabolizma, moraju se koristiti doze u donjim granicama preporu�enog raspona.
Paroksetin ne pove�ava sedaciju i pospanost ako se koristi u kombinaciji s haloperidolom, amilobarbitonom ili oksazepamom.
Kao i u slu�aju ostalih inhibitora ponovne pohrane 5-HT, ispitivanja na �ivotinjama su pokazala da mo�e do�i do interakcije izme�u paroksetina i inhibitora monoamino oksidaze (MAO).
Istovremena primjena paroksetina i fenitoina povezuje se sa smanjenom koncentracijom paroksetina u plazmi i s poja�anim ne�eljenim u�incima. Istovremena primjena paroksetina s ostalim antikonvulzivima tako�er mo�e dovesti do ve�e u�estalosti ne�eljenih u�inaka.
Preliminarni podaci pokazuju da postoji mogu�nosti farmakodinamske interakcije izme�u paroksetina i varfarina koja mo�e dovesti do poja�anog krvarenja u slu�aju nepromijenjenog protrombinskog vremena. Stoga paroksetin valja s velikim oprezom davati bolesnicima koji uzimaju oralne antikoagulanse. Svakodnevna primjena paroksetina znatno pove�ava koncentraciju prociklidina u plazmi.

Interakcije s ostalim lijekovima i ostali oblici interakcije
Hrana ili antacidi ne utje�u na apsorpciju i farmakokinetiku paroksetina.
Ne preporu�uje se istodobno uzimanje paroksetina s alkoholom.
Serotonergi�ki lijekovi. Istovremena primjena serotoergi�kih lijekova (npr. tramadola, sumatriptana) mo�e pove�ati u�inke povezane s 5-HT.
Litij i triptofan. Postoje izvje��a o poja�anom u�inku prilikom istovremene primjene selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina i litija i triptofana te se stoga preporu�uje oprez pri takvom kombiniranom lije�enju.
Enzimi koji induciraju/inhibiraju metabolizam lijeka. Na metabolizam i farmakokinetiku paroksetina mogu djelovati lijekovi koji induciraju ili inhibiraju jetrene enzime. Kad se paroksetin primjenjuje istovremeno s poznatim inhibitorom metabolizma, moraju se koristiti doze u donjim granicama preporu�enog raspona. Nije potrebno po�etno prilago�avanje doze paroksetina prilikom njegove istovremene primjene s poznatim enzimima koji induciraju metabolizam. Bilo koje naknadno prilago�avanje doze ovisi o klini�kom u�inku (podno�ljivost i djelotvornost).
Haloperidol/amilobarbiton/oksazepam. Iskustvo na manjem brojem zdravih ispitanika pokazalo je da paroksetin ne pove�ava sediranost i pospanost ako se koristi u kombinaciji s haloperidolom, amilobarbitonom ili oksazepamom.
Inhibitori monoamino oksidaze. Kao i u slu�aju ostalih inhibitora ponovne pohrane 5-HT, ispitivanja na �ivotinjama su pokazala da mo�e do�i do interakcije izme�u paroksetina i inhibitora monoamino oksidaze (vidi poglavlje Kontraindikacije).
Fenitoin/antikonvulzivi. Istovremena primjena paroksetina i fenitoina dovodi do smanjenja koncentracije paroksetina u plazmi i porasta ne�eljenih u�inaka. Istovremena primjena paroksetina s ostalim antikonvulzivima tako�er mo�e dovesti do ve�e u�estalosti ne�eljenih u�inaka.
Varfarin. Preliminarni podaci pokazuju da postoji mogu�nosti farmakodinamske interakcije izme�u paroksetina i varfarina koja mo�e dovesti do poja�anog krvarenja u slu�aju nepromijenjenog protrombinskog vremena. Paroksetin stoga valja s velikim oprezom davati bolesnicima koji uzimaju oralne antikoagulanse.
Prociklidin. Svakodnevna primjena paroksetina znatno pove�ava koncentraciju prociklidina u plazmi.
CYP2D6: Kao i ostali antidepresivi, uklju�uju�i i ostale inhibitore ponovne pohrane 5-HT, paroksetin inhibira citokrom P450 enzim CYP2D6 u jetri koji je odgovoran za metabolizam debrisokina i sparteina. Inhibicija CYP2D6 mo�e uzrokovati porast koncentracije u plazmi lijekova koji se metaboliziraju putem tog enzima. Ti lijekovi uklju�uju neke tricikli�ke antidepresive, fenotijazinske neuroleptike (npr. perfenazin i tioridazin), risperidon, Tip 1C antiaritmike i metoprolol. Znaju�i da primjena tioridazona samog mo�e dovesti do produljenja QTc intervala s posljedi�nim ozbiljnim ventrikularnim aritmijama kao �to su .torsade de point. i iznenadna smrt, istovremena primjena tioridazina i paroksetina je kontraindicirana.

Posebna upozorenja

Kao i ostali selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, paroksetin se mora primjenjivati s oprezom u bolesnika koji ve� uzimaju neuroleptike, budu�i da su u slu�aju njihove kombinacije zabilje�eni simptomi koji ukazuju na neurolepti�ni maligni sindrom.

Pove�ane koncentracije paroksetina primje�ene su u plazmi bolesnika s te�kim bubre�nim o�te�enjem (klirens kreatinina <30 ml/min) ili te�kim o�te�enjem jetre.

U bolesnika s dijabetesom, lije�enje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina mo�e promijeniti koncentraciju �e�era u krvi.

Prilikom uzimanja antidepresiva mogu se javiti epilepti�ni napadaji. Terapija se mora prekinuti u svakog bolesnika kod kojeg do�e do epilepti�nih napadaja. Paroksetin se mora izbjegavati u bolesnika s nestabilnom epilepsijom, a bolesnici s kontroliranom epilepsijom moraju se pa�ljivo pratiti. Terapija se mora prekinuti u slu�aju da napadaji postanu u�estaliji.

Paroksetin se treba koristiti s oprezom u bolesnika koji u anamnezi imaju maniju/hipomaniju. Terapija paroksetinom se mora prekinuti u bilo kojeg bolesnika koji u�e u mani�nu fazu.

Krvarenje iz ko�e i sluznice, npr. ekhimoza i purpura, zabilje�eno je nakon lije�enja paroksetinom. Paroksetin se stoga mora koristiti s oprezom u bolesnika koji istovremeno uzimaju lijekove kod kojih postoji pove�ani rizik od krvarenja, npr. atipi�ne antipsihotike i fenotijazine, ve�inu tricikli�nih antidepresiva, aspirin i nesteroidne protuupalne lijekove, oralne antikoagulanse, kao i u bolesnika s poznatom sklono��u za krvarenje i u onih s predispozicijom za i/ili poreme�ajima krvarenja u anamnezi. Kao i ostali selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, paroksetin ponekad uzrokuje midrijazu i mora se koristiti s oprezom u bolesnika s glaukomom zatvorenog kuta.

Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Klini�ko iskustvo pokazuje da terapija paroksetinom nije povezana s o�te�enjem kognitivnih ili psihomotornih funkcija. Me�utim, kao i prilikom terapije ostalim psihoaktivnim lijekovima, bolesnike treba upozoriti na smanjenu sposobnost upravljanja vozilima i strojevima.

Trudno�a i dojenje
Budu�i da ne�kodljivost paroksetina tijekom trudno�e nije dokazana, paroksetin se smije koristiti u trudno�i samo ako je o�ekivana korist terapije za majku ve�a od mogu�eg rizika za fetus.
Paroksetin se izlu�uje u mlijeko dojilje. Nisu poznati njegovi u�inci na dojen�e. Ako se lije�enje paroksetinom smatra neophodnim, mora se razmotriti prestanak dojenja.

Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi
Kao i ostali selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, paroksetin se mora primjenjivati s oprezom u bolesnika koji ve� uzimaju neuroleptike, budu�i da su u slu�aju njihove kombinacije zabilje�eni simptomi koji ukazuju na neurolepti�ki maligni sindrom.
Kod primjene paroksetina u bolesnika s te�kim bubre�nim o�te�enjem (klirens kreatinina <30 ml/min) ili s te�kim jetrenim o�te�enjem, zabilje�ene su pove�ane koncentracije paroksetina u plazmi. Stoga je u takvih bolesnika preporu�ena doza od 20 mg, a pove�anje doze treba biti u donjim granicama preporu�enog raspona.
Oprez pri primjeni paroksetina potreban je u bolesnika koji uzimaju oralne antikoagulanse (vidi poglavlje 4.5).
Diabetes mellitus. U bolesnika s dijabetesom, lije�enje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina mo�e promijeniti koncentraciju �e�era u krvi, vjerojatno zbog pobolj�anja simptoma depresije. Mo�e biti potrebno prilago�avanje doze inzulina i/ili oralnih hipoglikemika.
Epilepti�ni napadaji. Prilikom uzimanja antidepresiva mogu se javiti epilepti�ni napadaji. Terapija se mora prekinuti u svakog bolesnika kod kojeg do�e do pojave epilepti�nih napadaja. Paroksetin se mora izbjegavati u bolesnika s nestabilnom epilepsijom, a bolesnici s kontroliranom epilepsijom moraju se pa�ljivo pratiti. Terapija se mora prekinuti u slu�aju da napadaji postanu u�estaliji.
Elektrokonvulzivna terapija. Ne postoji veliko iskustvo u istovremenoj primjeni paroksetina i elektrokonvulzivne terapije te se stoga preporu�uje oprez.
Manija. Paroksetin se treba koristiti s oprezom u bolesnika koji u anamnezi imaju maniju/hipomaniju. Terapija paroksetinom se mora prekinuti u bilo kojeg bolesnika koji u�e u mani�nu fazu.
Suicid. Sklonost poku�aju suicida prisutna je u bolesnika s depresijom i to stanje mo�e potrajati dok se ne postigne zna�ajna remisija bolesti. Budu�i da tijekom prvih nekoliko ili vi�e tjedana lije�enja ne mora do�i do pobolj�anja, bolesnici se moraju pomno pratiti tijekom tog perioda. Ostala psihijatrijska stanja u kojima se primjenjuje paroksetin mogu tako�er biti povezana s pove�anim rizikom suicida. Dodatno, takva stanja mogu biti istovremeno prisutna uz veliki depresivni poreme�aj. Stoga jednake mjere opreza kao pri lije�enju bolesnika s depresijom treba primijeniti i u bolesnika s drugim psihijatrijskim poreme�ajima.
Krvarenje. Krvarenje iz ko�e i sluznice, npr. ekhimoza i purpura, zabilje�eno je nakon lije�enja paroksetinom. Paroksetin se stoga mora koristiti s oprezom u bolesnika koji istovremeno uzimaju lijekove kod kojih postoji pove�ani rizik od krvarenja, npr. atipi�ne antipsihotike i fenotijazine, ve�inu tricikli�nih antidepresiva, aspirin i nesteroidne protuupalne lijekove, kao i u bolesnika s poznatom sklono��u za krvarenje i u onih s predispozicijom za i/ili poreme�ajima krvarenja u anamnezi.
Glaukom. Kao i ostali selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, paroksetin ponekad uzrokuje midrijazu i mora se koristiti s oprezom u bolesnika s glaukomom zatvorenog kuta.
Trudno�a i dojenje
Ispitivanja na �ivotinjama nisu pru�ila dokaze o teratogenosti, me�utim, ne�kodljivost paroksetina tijekom trudno�e nije dokazana. Kao i drugi lijekovi, paroksetin se smije koristiti u trudno�i samo ako je o�ekivana korist terapije za majku ve�a od mogu�eg rizika za fetus.
Paroksetin se izlu�uje u mlijeko dojilje. Nisu poznati njegovi u�inci na dojen�e. Ako se lije�enje paroksetinom smatra nu�nim, mora se razmotriti prestanak dojenja.
Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Klini�ko iskustvo pokazuje da terapija paroksetinom nije povezana s o�te�enjem kognitivnih ili psihomotornih funkcija. Me�utim, kao i prilikom terapije ostalim psihoaktivnim lijekovima, bolesnike treba upozoriti na smanjenu sposobnost upravljanja vozilima i strojevima.

Doziranje i na�in uporabe

Deprozel tablete se uzimaju jednom dnevno, ujutro uz obrok.
Tablete je bolje progutati cijele nego �vakati.

Odrasli

- Depresija
Preporu�ena doza je 20 mg dnevno. U nekih je bolesnika potrebno pove�ati dozu. Dozu valja pove�avati postupno za 10 mg do postizanja najvi�e doze od 50 mg/dnevno u skladu s odgovorom bolesnika.
- Opsesivno-kompulzivni poreme�aj
Preporu�ena doza je 40 mg dnevno. Po�etna doza je 20 mg i mo�e se pove�avati tjedno za 10 mg. U nekih je bolesnika potrebno pove�ati dozu do najvi�e 60 mg/dnevno.
- Pani�na stanja
Preporu�ena doza je 40 mg dnevno. Po�etna doza je 10 mg dnevno i tjedno se pove�ava za 10 mg u skladu s odgovorom bolesnika. Doza se u nekih bolesnika mora pove�ati do najvi�e 50 mg/dnevno. Kao �to je op�e poznato, simptomi pani�nih stanja mogu se pogor�ati tijekom po�etka lije�enja te se stoga preporu�uje ni�a po�etna doza.
- Socijalna anksioznost/socijalna fobija
Preporu�ena doza je 20 mg dnevno. Po�etna doza je 20 mg dnevno, a ako se nakon najmanje dva tjedna ne zabilje�i nikakvo pobolj�anje, doza se mo�e pove�ati do najvi�e 50 mg/dnevno. Dozu valja pove�avati za 10 mg, u intervalima od najmanje jednog tjedna, a u skladu s odgovorom bolesnika.
- Posttraumatski stres
Preporu�ena po�etna doza i doza odr�avanja u ve�ine bolesnika je 20 mg dnevno. Me�utim, u bolesnika koji ne odgovaraju na dozu od 20 mg dnevno, ona se mo�e pove�avati za 10 mg u skladu s potrebama, do najvi�e 50 mg dnevno u skladu s odgovorom bolesnika.
- Generalizirani anksiozni poreme�aj:
Po�etna i preporu�ena doza je 20 mg dnevno.

Stariji bolesnici
Kod starijih bolesnika javljaju se pove�ane koncentracije paroksetina u plazmi.
Po�etna doza mo�e biti kao i u odraslih bolesnika, a zatim se mo�e pove�avati za 10 mg tjedno do najvi�e 40 mg dnevno u skladu s odgovorom bolesnika.

Djeca
Ne preporu�uje se uporaba paroksetina u djece jer u toj populaciji jo� nije utvr�ena njegova djelotvornost i ne�kodljivost.

Kao i kod svih ostalih antidepresiva, doza paroksetina se mora kontrolirati i prilagoditi ako je potrebno u roku od dva do tri tjedna od po�etka terapije, a nakon toga kad se smatra da je klini�ki prikladno. Lije�enje treba trajati dovoljno dugo kako bi se osiguralo povla�enje simptoma. Lije�enje treba trajati najmanje �etiri do �est mjeseci nakon oporavka od depresije, ili �ak i du�e u slu�aju opsesivno-kompulzivnih poreme�aja i pani�nih stanja. Kao i kod ostalih psihoaktivnih lijekova, mora se izbjegavati nagli prekid terapije.

P r e d o z i r a nj e
Iskustvo u predoziranju paroksetinom je pokazalo da se osim simptoma navedenih u poglavlju Nuspojave javljaju i povra�anje, pro�irene zjenice, vru�ica, promjene krvnog tlaka, glavobolja, nevoljne mi�i�ne kontrakcije, nemir, tjeskoba i tahikardije.

Bolesnici su se uglavnom oporavili bez ozbiljnih posljedica, �ak i nakon doze od 2000 mg. Povremeno se javljala koma ili EKG promjene, jako rijetko s fatalnim posljedicama, ali obi�no kad je paroksetin uziman u kombinaciji s ostalim psihotropnim lijekovima, sa ili bez alkohola.

U lije�enju se trebaju primjenjivati op�enite mjere koje se primjenjuju u slu�aju predoziranja ostalim antidepresivima. Ne postoji specifi�ni antidot. Ranom primjenom aktivnog ugljena mo�e se odgoditi apsorpcija paroksetina.

Doziranje i na�in uporabe
Odrasli:
- Depresija:
Preporu�ena doza je 20 mg dnevno. U nekih je bolesnika potrebno pove�ati dozu. Dozu valja pove�avati postupno za 10 mg do postizanja najvi�e doze od 50 mg dnevno u skladu s terapijskim odgovorom bolesnika.
- Opsesivno-kompulzivni poreme�aj:
Preporu�ena doza je 40 mg dnevno. Po�etna doza je 20 mg i mo�e se pove�avati tjedno za 10 mg. U nekih je bolesnika potrebno pove�ati dozu do najvi�e 60 mg/dnevno.
- Pani�na stanja:
Preporu�ena doza je 40 mg dnevno. Po�etna doza je 10 mg dnevno i tjedno se pove�ava za 10 mg u skladu s terapijskim odgovorom bolesnika. Doza se u nekih bolesnika mora pove�ati do najvi�e 50 mg dnevno. Poznato je da se simptomi pani�nih stanja mogu pogor�ati tijekom po�etka lije�enja te se stoga preporu�uje ni�a po�etna doza.
- Socijalna anksioznost/socijalna fobija:
Preporu�ena doza je 20 mg dnevno. Po�etna doza je 20 mg dnevno, a ako se nakon najmanje dva tjedna ne zabilje�i nikakvo pobolj�anje, doza se mo�e pove�ati do najvi�e 50 mg/dnevno. Dozu valja pove�avati za 10 mg, u intervalima od najmanje jednog tjedna, a u skladu s terapijskim odgovorom bolesnika.
Placebo kontrolirane studije u trajanju od 12 tjedana pokazale su djelotvornost paroksetina. Ne postoje jasni dokazi o njegovoj djelotvornosti tijekom lije�enja duljeg od 12 tjedana.
- Posttraumatski stresni poreme�aj:
Preporu�ena po�etna doza i doza odr�avanja u ve�ine bolesnika je 20 mg dnevno. Me�utim, u bolesnika koji ne odgovaraju na dozu od 20 mg dnevno, ona se mo�e pove�avati za 10 mg u skladu s potrebama, do najvi�e 50 mg dnevno u skladu s terapijskim odgovorom bolesnika.
Djelotvornost paroksetina u posttraumatskom stresnom poreme�aju dokazana je u placebo kontroliranim studijama u trajanju od 12 tjedana, djelotvornost lije�enja du�eg od 12 tjedana nije ispitivano.
- Generalizirani anksiozni poreme�aj:
Po�etna i preporu�ena doza je 20 mg dnevno.
Deprozel tablete uzimaju se jednom dnevno, ujutro uz obrok. Tablete je bolje progutati cijele nego �vakati.
Kao i kod svih ostalih antidepresiva, doza se mora kontrolirati i prilagoditi ako je potrebno u roku od dva do tri tjedna od po�etka terapije, te nakon toga kad se smatra da je klini�ki opravdano. Lije�enje treba trajati dovoljno dugo kako bi se osiguralo povla�enje simptoma. Lije�enje treba trajati najmanje �etiri do �est mjeseci (po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije) nakon oporavka od depresije, ili �ak i du�e u slu�aju opsesivno-kompulzivnih poreme�aja i pani�nih stanja. Kao i kod ostalih psihoaktivnih lijekova, treba izbjegavati nagli prekid terapije (vidi poglavlje Nuspojave).
Stariji bolesnici:
Kod starijih se bolesnika javljaju pove�ane koncentracije paroksetina u plazmi.
Po�etna doza mo�e biti kao i u odraslih bolesnika, a zatim se mo�e pove�avati za 10 mg tjedno do najvi�e 40 mg dnevno u skladu s terapijskim odgovorom bolesnika.
Djeca:
Paroksetin nije indiciran za uporabu u djece i adolescenata mla�ih od 18 godina. �tovi�e, kontrolirane klini�ke studije nisu pokazale u�inkovitost i ne podr�avaju uporabu paroksetina u lije�enju djece i adolescenata koji boluju od depresije (vidi poglavlje 4.3. Kontraindikacije).

Nuspojave

Nuspojave paroksetina su obi�no blage i ne utje�u na kvalitetu �ivota bolesnika. Produljenim lije�enjem mo�e se smanjiti jakost i u�estalost nuspojava te one obi�no ne uzrokuju prekid lije�enja paroksetinom.

Naj�e��e zabilje�ene nuspojave povezane s primjenom paroksetina u klini�kim studijama bile su: mu�nina, pospanost, znojenje, tremor, astenija, suho�a usta, nesanica, seksualna disfunkcija, vrtoglavica, opstipacija, proljev i smanjeni tek.

Rijetko su zabilje�ene slijede�e nuspojave: osip, akutni glaukom, retencija mokra�e, periferni i facijalni edem, sinus tahikardija, trombocitopenija, serotoninski sindrom (simptomi uklju�uju agitaciju, zbunjenost, dijaforezu, halucinacije, hiperrefleksiju, mioklonus, drhtavicu, tahikardiju i tremor), simptomi koji ukazuju na hiperprolaktinemiju/galaktoreju i hiponatrijemija (uglavnom u starijih bolesnika) koja se mo�e povezati sa sindromom nepravilnog izlu�ivanja antidiureti�kog hormona (SIADH). Zabilje�ene su povi�ene vrijednosti jetrenih enzima. Rijetko su zabilje�eni te�ki poreme�aji funkcije jetre. Treba razmotriti prekid terapije paroksetinom u slu�aju dugotrajnije povi�enih vrijednosti jetrenih enzima.

Rijetko su se tijekom lije�enja paroksetinom javljala abnormalna krvarenja (uglavnom ekhimoza i purpura). Mani�ne reakcije zabilje�ene su vrlo rijetko.

Mo�e se javiti zamu�enje vida.

Zabilje�ene su povremene ekstrapiramidalne reakcije, uklju�uju�i orofacijalnu distoniju u bolesnika s prethodnim poreme�ajima kretanja ili onih koji su uzimali neuroleptike.

Kao i kod mnogih psihoaktivnih lijekova, nagli prekid lije�enja mo�e izazvati simptome poput vrtoglavice, osjetilnih smetnji, poreme�aja spavanja, uznemirenosti ili tjeskobe, mu�nine i znojenja.

Kao i kod drugih inhibitora ponovne pohrane serotonina, nakon lije�enja paroksetinom zabilje�ena su prolazna povi�enja ili sni�enja krvnog tlaka, obi�no u bolesnika s otprije postoje�om hipertenzijom ili anksiozno��u.

Kao i kod drugih inhibitora ponovne pohrane serotonina, rijetko su zabilje�eni: zbunjenost, konvulzije i fotosenzitivne reakcije.

O svakoj nuspojavi valja obavijestiti svog lije�nika ili ljekarnika.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 18:49 - Komentiraj/Vidi komentare (1) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>