ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Mnogi ljudi koji obavljaju svoje redovne aktivnosti koriste lijekove. Lijekovi se i koriste zbog toga da bi se uz njih oboljeli osjeæao bolje, izlijeèio ili što bolje kontrolirao svoju bolest. Èinjenica je da mnogi lijekovi mogu utjecati na obavljanje složenijih funkcija u što se svakako ubraja upravljanje vozilima i strojevima. Lijekovi mogu:

- modificirati ponašanje i doživljavanje
- uzrokovati pospanost i sedaciju
- uzrokovati gubitak psihomotorne koordinacije
- uzrokovati poremeæaj pažnje
- uzrokovati vrtoglavicu
- uzrokovati slabost mišiæa
- uzrokovati neravnotežu senzorija.

Postoje cijele grupe lijekova koje djelujuæi na periferni i središnji živèani sustav smanjuju sigurnost upravljanja vozilima i strojevima. Veliki je problem što na iste supstance ili njihove kombinacije ljudi reagiraju na razlièite naèine. Djelovanje lijeka ovisi, izmeðu ostalog o:
- dozi lijeka
- stanju organizma
- životnoj dobi, spolu, tjelesnoj težini
- kombinacijama i interakcijama s drugim lijekovima
- farmaceutskom obliku lijeka
- dodatnim fizièkim i psihièkim stresovima

Upravo zbog tih velikih individualnih razlika u djelovanju lijekova, nema jasnog stava osim u manjem broju zemalja (Velika Britanija, Njemaèka, zemlje Skandinavije…) o lijekovima koji ometaju psihofizièke sposobnosti u mjeri da bi same po sebi predstavljale kontraindikaciju za upravljanje vozilima i drugim strojevima.
Alkohol je sigurno najèešæi uzroènik prometnih nesreæa, gdje opasnost raste s porastom koncentracije u krvi. Umor je dodani faktor koji poveæava opasnost od nesreæa. Lijekovi su mnogo rjeðe uzroènici iako je vrlo upitno koliko se lijekovi kao uzrok nesreæe uopæe prate. Jedno je sigurno, odreðeni lijekovi predstavljaju iznimno veliku potencijalnu opasnost koje mnogi nisu svjesni.
Udio èovjeka u prometnoj nesreæi, prema dosadašnjim procjenama iznosi 85%. U tih 85% najveæi udio se odnos na:

1. POGREŠNE ODLUKE I PROCJENE
2. SPOSOBNOSTI:
- SPOSOBNOST OSJETNIH ORGANA (vidni, mišiæni, slušni, kožni i osjet ravnoteže)
- PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI (psihièke i mišiæne reakcije)
- SLOŽENE MENTALNE SPOSOBNOSTI (inteligencija, temperament i sl.)
3. VJEŠTINA (koordinacija pokreta, brzina, procjena udaljenosti, širina i visina prolaza)
4. ZNANJE (poznavanje prometnih znakova, vlastitih sposobnosti i sl.)

Kad pogledamo ovu podjelu, vidimo da u ovih 85% zapravo nema segmenta u kojem se lijek kao faktor nesreæe ne bi mogao naæi!
Na žalost, ne postoji mnogo podataka o lijekovima kao uzroku nesreæe. Lijek kao uzrok prometne nesreæe ne istražuje se onako kako bi to trebalo. Veliki broj prometnih nesreæa u protekloj godini okarakterizirano je kao: "bez poznatog psihofizièkog stanja" .
Obaveza je lijeènika i ljekarnika upozoriti bolesnika o svim svojstvima lijeka pa naravno i na moguæi uèinak lijeka na smanjivanje psihofizièkih sposobnosti. Èesto to ne èine ni lijeènici niti ljekarnici raèunajuæi na to da sve piše u uputi o lijeku. Koliko naši pacijenti èitaju te upute, a koliko ih i razumije što one toèno znaèe, znamo svi iz prakse. Nedovoljno!

Svi iskusniji ljekarnici sjeæaju se popisa lijekova pod naslovom TRIGONICI, koji je do 1991. izlazio u Registru lijekova. Struèna komisija za lijekove Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu ondašnje nam države prihvatila je 1978. god. dvije liste lijekova. Prvu listu èinili su lijekovi èije uzimanje predstavlja apsolutnu kontraindikaciju za upravljanje motornim vozilom ili strojevima. U toj grupi su neuroleptici, antidepresivi, anksiolitici, anestetici, hipnotici, antiepileptici, antiasmatici ali i antihistaminici, analgetici i spazmolitici. Ti lijekovi su na vanjskom omotu morali biti oznaèeni crvenim trokutom. Druga lista je sadržavala lijekove koji "mogu" u odreðenim uvjetima utjecati na psihofizièke sposobnosti i njih je trebalo na omotu oznaèiti znakom " ! ". Na ovoj listi nalazili su se anksiolitici, antituberkulotici, hormoni, antihistaminici, antidepresivi, anestetici, antiparkinsonici, analgetici i antipiretici, simpatolitici, antihipertenzivi, antitusici, uroantiseptici, antiemetici, antianginici, antireumatici… , dakle cijeli niz lijekova. Ovim popisima i uputama uz njih nije bilo reèeno koliko dugo može trajati utjecaj lijeka na psihofizièke sposobnosti jer proizvoljno navoðenje nekog vremenskog roka ne može vrijediti za svakog pojedinca.

Zakon o stavljanju lijekova u promet donesen 1986. god. razlikuje ponovo dvije grupe trigonika i to one oznaèene crvenim trokutom, a znaèile su ultimativnu zabranu upravljanja strojem, ukoliko nije prošlo najmanje 12 sati nakon upotrebe lijeka. Druga lista je sadržavala popis lijekova koji u odreðenim okolnostima "mogu" utjecati na psihofizièke sposobnosti. Kutije lijekova oznaèene su praznim trokutom. Navoðenje vremenskog razdoblja od 12 sati ne uzima u obzir farmakokinetiku koja je strogo individualna i ta odredba ugraðena u Zakon bila je korak natrag u odnosu na raniji.

Što imamo danas? Saznanja da postoji cijeli niz (prema prof. Francetiæu 200-250) lijekova koji utjeèu na psihofizièke sposobnosti nisu se promijenila, èinjenica da je danas sve više ljudi koji koriste neki od ovih "osumnjièenih" lijekova poznata je, naèin života u kojem vjeèna trka i nesigurnost konstanta jest, nosi svoj danak koji svi pomalo plaæamo zdravljem. Imamo i Zakon o sigurnosti prometa na cesti i njegov èlanak 198. u kojem se navodi da æe ministar zdravstva podzakonskim aktom propisati listu lijekova koji se ne smiju upotrebljavati za vrijeme vožnje. Imamo i novi Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima, ali u njemu nema trigonika kao pojma, nema predviðenog oznaèavanja lijekova koji djeluju na psihofizièke sposobnosti.
Kakva je situacija kod nas kad je u pitanju oznaèavanje lijekova? Kao što smo svi svjedoci, na vanjskim pakiranjima lijekova koji su kod nas registrirani i ima i nema oznaka trokuta. Toèno kako tko želi i hoæe, što kod pacijenata stvara veliku zbrku. Veæina vozaèa èula je nešto o postojanju oznake crvenog trokuta na kutiji onih lijekova koji mogu utjecati na sigurnost upravljanja strojevima ili vozilima. Sad smo svjedoci da na najveæem broju lijekova koji su nekad bili oznaèeni trokutom ili koji su, primjerice, u Sloveniji obavezno oznaèeni znakom trokuta, takve oznake nema te kod nedovoljno upozorenog pacijenta stvara krivu sliku.

Ne bi li bilo vrijeme barem ujednaèiti oznaèavanje lijekova u Republici Hrvatskoj, ne bi li nam bila dužnost iskoristiti sve moguæe naèine i upozoriti naše pacijente na potencijalno opasne lijekove? Oznaka trokuta na kutiji lijekova dakako nije dovoljna garancija da æe se pacijent držati upozorenja, ali barem je jedan od koraka koji bi, uz potrebna upozorenja lijeènika i ljekarnika, trebao doprinijeti smanjivanju broja nesretnih sluèajeva nastalih upotrebom lijekova te poveæati sigurnost vožnje i upravljanja strojevima.
U nastavku teksta ukratko æemo spomenuti grupe lijekova koje najviše utjeèu na psihofizièke sposobnosti:

ANTIPSIHOTICI
- snažno utjeèu na psihièke funkcije, ponašanje, doživljavanje
- izazivaju sedaciju i motorièke smetnje
- poremeæaj kognitivnih funkcija i pažnje
- dugotrajna upotreba ovih lijekova može poboljšati vozaèke sposobnosti, no u poèetku lijeèenja i najmanje doze lijekova imaju ogroman rizik incidenta
- noviji antipsihotici imaju manje izraženu sedaciju i ošteæenje kognitivnih simptoma

ANTIDEPRESIVI
- skupina lijekova koja se sve više koristi
- sama bolest je praæena poremeæajem koncentracije, pažnje, umorom koji je posljedica nespavanja, anksioznošæu
- u poèetku lijeèenja dolazi do pospanosti, glavobolja, zamagljenog vida, dezorijentiranosti, poremeæaja pamæenja, vrtoglavice
- duljom upotrebom ovih lijekova popravlja se psihomotorièka funkcija depresivnih bolesnika te u dobro kontroliranoj depresiji se oboljelima može dozvoliti upravljanje vozilima i strojevima

ANTIEPILEPTICI
- oboljeli od epilepsije imaju zakonsku zabranu upravljanja vozilima no lijekovi ove grupe se upotrebljavaju i kod drugih indikacija(neuropatske boli)
- izrazito djeluju na psihofizièke sposobnosti izazivajuæi pospanost, letargiju, mentalnu depresiju, nemir, konfuziju, omaglicu…

ANKSIOLITICI I HIPNOTICI
- najèešæi propisivani anksiolitici i ujedno jedna od najèešæe propisivanih grupa lijekova su benzodiazepini
- pospanost, nejasan vid, umor, zbunjenost, drhtavica
- gubitak motorièke koordinacije
- ošteæenje pamæenja
- pojaèava uèinak ostalih depresora SŽS, iznimno opasna kombinacija s alkoholom

ANALGETICI I NSAR
- narkotièki analgetici jako smanjuju psihofizièke sposobnosti, pospanost, tromost, halucinacije (iznimno èesto propisivani lijek iz ove grupe je tramadol – koliko naših pacijenata zna za iznimno veliki upliv ovog lijeka na sposobnosti vožnje?)
- kombinirani analgetici (Plivadon, Caffetin) dugotrajnom upotrebom i visokim dozama mogu nastati ozbiljne nuspojave opijata (morfin)
- kod antireumatika potreban je poseban oprez kod upotrebe indometacina koji ima nuspojave sa sa strane SŽS

LOKALNI ANESTETICI
- najèešæi primjenjivani je lidokain
- nemir, anksioznost, konvulzije
- smetnje vida, sinkope, muènine, povraæanje
- oprez kod malih kirurških i stomatoloških zahvata!

ANTIMIKROBNI LIJEKOVI
- kinolonski antibiotici mogu dovesti do podražaja SŽS i tako bitno utjecati na psihofizièke sposobnosti(èak i do mjere izazivanja konvulzija)
- metronidazol koji se upotrebljavaju kod vaginalnih infekcija, anaerobnih infekcija te vrlo èesto u trojnoj kombinaciji kod lijeèenja ulkusa uzrokovanog bakterijom H.pylori
- može doæi do poremeæaja svijesti i konvulzija,muènina,smetnji vida,gluhoæe
- zabranjeno uzimanje alkohola za vrijeme terapije i do 48 sati nakon prekida terapije

ANTIHISTAMINICI
- meðusobno se razlikuju po dužini djelovanja i izazivanju pospanosti
- izraženost sedacije u novim antihistaminicima je manji
- stariji antihistaminici (Dramine, Dimidril, Synopen) utjeèu jako na psihofizièke sposobnosti

ANTIDIJABETICI
- hipoglikemija je najveæa opasnost kod primjene lijekova ove grupe
- nauèiti pacijenta znakove hipoglikemije
- nastojati da se dijabetes dobro stabilizira prije nego li se pacijent vrati upravljanju stroja ili vozila

ANTIHIPERTENZIVI
- opasnost od hipotenzivnog uèinka na psihofizièke sposobnosti vozaèa
- potrebno je dobro titrirati dozu
- preporuka je da se u poèetku lijeèenja ovim lijekovima izbjegava upravljanje vozilima
- vrlo èesto propisivana grupa lijekova su beta blokatori (propranolol ima daleko više nuspojava sa strane SŽS od puno više propisivanog atenolola)

ANTITUSICI
- sedativno djelovanje imaju antitusici centralnog djelovanja npr.folkodin i kodein koji su derivati morfina
- za vrijeme uzimanja folkodina i kodeina može se smanjiti sposobnost upravljanja vozila
- oprez kod uzimanja alkohola i drugih lijekova - depresora SŽS-a

Farmakoterapijski priruènik 4 donosi popis lijekova koji imaju utjecaj na psihofizièke sposobnosti te su u njemu ti lijekovi razvrstani u tri kategorije:

Kategorija 1 - lijekovi koji pod odreðenim okolnostima mogu utjecati na psihofizièke sposobnosti:
¡ aciklovir (Aciklovir, Virolex)
¡ baklofen (Lioresal)
¡ ciprofloksacin (Cipromed, Ciprinol, Ciprobay)
¡ glibenklamid (Euglucon, Glibenklamid)
¡ indometacin (Indometacin)
¡ inzulini svi
¡ metronidazol (Medazol, Efloran)
¡ nitrofurantoin (Ninur)

Kategorija 2 - lijekovi koji imaju manji do umjeren utjecaj na psihofizièke sposobnosti (poveæava se ukoliko se koristi više razlièitih lijekova ili alkohol):

¡ alprazolam (Xanax, Helex)
¡ cinarizin (Cinarizin forte, Stugeron, Cinedil)
¡ etosuksimid (Asamid)
¡ famotidin (Ulfamid, Famosan)
¡ fluoksetin (Fluval, Prozac, Portal)
¡ flufenazin (Lyogen, Moditen)
¡ fluvoksamin (Fevarin)
¡ haloperidol (Haldol)
¡ karbamazepin (Tegretol)
¡ ketotifen (Dihalar)
¡ kloropiramin (Synopen)
¡ klomipramin (Anafranil)
¡ klonazepam (Rivotril)
¡ kodein (Caffetin,Codeini phosphatis, Plivadon)

Kategorija 3 - lijekovi koji lijekovi koji jako utjeèu na psihofizièke sposobnosti:
¡ amitriptilin (Amyzol,Tryptizol)
¡ bromazepam (Lekotam, Lexaurin, Lexilium)
¡ diazepam (Apaurin, Normabel, Diazepam, Valium)
¡ dimenhidrinat (Dramina)
¡ fenobarbiton (Phenobarbiton)
¡ fenitoin (Difetoin)
¡ fentanil (Durogesic)
¡ flurazepam (Fluzepam)
¡ levopromazin (Nozinan)
¡ lorazepam (Lorsilan)
¡ meprobamat (Meprobamat)
¡ metadon (Heptanon)
¡ midazolam (Dormicum)
¡ morfin-klorid
¡ morfin-sulfat (MST continus, MST uno)
¡ pentazocin (Fortral)
¡ primidon (Primidon)
¡ promazin (Prazine)
¡ tioridazin (Melleril)
¡ triprolidin (Actifed)

PREPORUKA
- za svaki novi lijek koji koristite, dobro se informirajte o svim njegovim nuspojavama kod svog lijeènika ili ljekarnika
- dobro upoznajte kako vaš lijek djeluje na vaš organizam
- ukoliko lijek ima utjecaja na psihofizièka svojstva, shvatite to vrlo ozbiljno jer vi ste samo jedan od sudionika u prometu
- nikako uz lijekove koristiti alkohol
- oprez je potreban i kod lijekova koji se mogu kupiti bez lijeènièkog recepta (mnogi biljni lijekovi u svom sastavu imaju alkohola)

UMJESTO ZAKLJUÈKA
Lijekovi sasvim sigurno imaju veliki utjecaj na psihofizièke sposobnosti, što je iznimno važno za upravljanje vozilima i radu na strojevima. Potrebno je poraditi i na ovom aspektu kao jednom od moguæih uzroka saobraæajnih nesreæa te nesreæa na radu. Bolja edukacija lijeènika, ljekarnika te naravno pacijenata svakako bi pridonijela da se nesreæe uzrokovane lijekovima smanje. Kategorizirati lijekove sigurno neæe biti lako no unatoè tome o ovoj temi je potrebno govoriti i uèiniti što je više moguæe u razvijanju svijesti o opasnostima koje odreðeni lijekovi po sigurnost upravljanja vozilima i strojevima imaju. Bilo bi neophodno da se kod izdavanja Uvjerenja o sposobnosti upravljanja vozilima uvažava, prije svega, mišljenje obiteljskog lijeènika koji ima najpotpuniji uvid u zdravstveno stanje kandidata.

Izvor: Ljekarna Bjelovar