ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

srijeda, 25.02.2009.

Savjeti za obitelj: �ivjeti s psihijatrijskim bolesnikom

�TO NAM JE �INITI KADA SAZNAMO DA JE �LAN NA�E OBITELJI BOLESTAN

Te�ko je �ivjeti sa psihijatrijskim bolesnikom jer mnogi ljudi ne shva�aju da je doista posrijedi bolest.
Zapamtite, bolesniku ne mo�ete pomo�i ako krivite njega ili sebe za njegovu bolest. Umjesto toga poku�ajte �to vi�e saznati o bolesti i kako se ona lije�i, i tada �ete mo�i pomo�i bolesniku i cijeloj obitelji da se osje�a bolje i da vam �ivot bude kvalitetniji.
Dobar po�etak za to jest i �itanje ovih savjeta.

�TO UZROKUJE DU�EVNU BOLEST

Brojni su �imbenici, uklju�uju�i biokemijske procese u mozgu, genetske faktore i okolinske utjecaje, koji mogu doprinijeti razvoju du�evne bolesti. Naru�ava se ravnote�a izme�u pojedinih kemijskih spojeva u mozgu (neurotransmitori) i to je odgovorno za promjenu pona�anja koju ste opazili.

Jedno je uvijek sigurno - problem je velik i zahtijeva medicinsku pomo�. Mogu�nosti za lije�enje uvelike su se pobolj�ale tijekom prethodnih nekoliko desetlje�a. Otkri�e novih lijekova i na�ina lije�enja mnogima su omogu�ili povratak u normalan �ivot.

Uz va�u pomo� mnogo toga postaje mogu�e.

�TO TREBAM U�INITI KAKO BIH POMOGAO DU�EVNOM BOLESNIKU?

Prirodno je da se u po�etku osje�ate zbunjeno i nespretno, no poku�ajte zamisliti da ste na bolesnikovu mjestu. Kako biste vi �eljeli da se drugi odnose prema vama? Pona�ajte se i razgovarajte onako kako biste to i ina�e �inili, i nemojte se bojati da �ete pogrije�iti.

Ako ste s bolesnikom bili jako bliski prije pojave bolesti, nemojte se bojati i dalje biti s njim takvi. Ako je obitelj ranije bila suzdr�ana, nemojte ga odjednom opteretiti s njemu nepoznatom navalom osje�aja i brige. To bi ga moglo zbuniti i moglo bi mu biti neugodno. Budite samo ono �to jeste i tako �ete bolesniku najbolje pomo�i da ponovno osjeti sebe.

KAKO RIJE�ITI NESPORAZUME

Nesporazumi se doga�aju u svim obiteljima. Suo�enje s nesuglasicama, ali strpljivo i s razumijevanjem, pomo�i �e u pronala�enju rje�enja prije negoli problemi izmaknu kontroli. Du�evna bolest u obitelji dodatni je stres, pa je potreban i dodatni napor da se napetost umanji.

Jedanput tjedno svi se zajedno sastanite i neka svatko ka�e �to ga mu�i. Poku�ajte uvidjeti gdje nastaju problemi i na�inite popis mogu�ih rje�enja. Rade�i zajedno, ne�ete samo lak�e rje�avati svoje probleme, ve� �ete se i zbli�iti.

KAKO MOGU POMO�I U LIJE�ENJU

Provedba terapije bitan je �initelj za dobre rezultate lije�enja. Na �alost, ve�ina se bolesnika ne pridr�ava preporuka za uzimanje lijeka. Zbog bolesti njihovo je mi�ljenje promijenjeno i oni problem shva�aju ovako (naopako): "Kad uzimam lijek, zna�i da sam bolestan, pa ga stoga ne�u uzimati." Uz pomo� lije�nika i obitelji to se razmi�ljanje treba promijeniti u sljede�e: "Uzimam lijek da bih bio zdrav."

Cijela obitelj ima izrazito va�nu ulogu u tome da bolesnik to�no uzima propisanu terapiju. Prijateljsko podsje�anje i ohrabrenje pomo�i �e mu da uzme lijek u to�no odre�eno vrijeme i u to�noj dozi, zatim pri pravilnoj prehrani, redovitoj tjelovje�bi, redovitom spavanju i odlasku na lije�ni�ke kontrole. Zapamtite: nikakav se u�inak ne posti�e prisilom i prijetnjama, zato dobro razmislite �to �ete re�i prije nego li progovorite.

NA �TO MORATE PRIPAZITI

1. Izolacija
Nakon �to se ustanovi da su bolesni, "novi" bolesnici, a i njihove obitelji, osje�aju potrebu za osamljivanjem. Neugodno im je zbog bolesti i strah ih je �to �e re�i prijatelji i ro�aci.
�injenica je, me�utim, kako se stigma du�evnih bolesti brzo smanjuje u odgovaraju�em okru�ju. �ivimo u mnogo svjetlijem vremenu i ljudi o toj temi govore vi�e no ikad prije. To je za bolesnika presudno, jer ostati u dodiru s vanjskim svijetom najdjelotvorniji je na�in da bolesnik vrati ono �to je izgubio. Ohrabrite stoga cijelu obitelj za nastavak svih dru�tvenih aktivnosti.

2. Nuspojave lijekova
Kao i svi lijekovi, tako i oni koji se upotrebljavaju u lije�enju du�evnih bolesti izazivaju neka nepo�eljna djelovanja ili nuspojave. Veliki ih dio prolazi sam od sebe. Katkada �e lije�nik morati promijeniti dozu, ili �ak i lijek da bi umanjio ili sasvim ukonio ne�eljenu reakciju. Svakako, pobrinite se da bolesnik uzima lijek to�no onako kako ga je lije�nik propisao. Samo lije�nik mo�e promijeniti na�in uzimanja lijeka.
Nazovite lije�nika ako bolesnik pokazuje ili se �ali na bilo koji od ovih znakova:
- nemir, nemogu�nost mirnog sjedenja
- stalne pokrete kao da �va�e ili mljacka
- pospanost
- tresavicu
- uko�enost vrata, ili stalno ne�eljeno okretanje nekog dijela tijela na jednu stranu
- opstipaciju
- suho�u usta
- osjetljivost na svjetlo ili zamu�en vid

3. Ponovno pojavljivanje znakova bolesti
Povremeno mo�ete opaziti ponovno pojavljivanje simptoma koji su bili prisutni kada se bolest pojavila. Ponekad ih bolesnik opazi prije vas, ali ih skriva. Oboje morate znati kako vra�anje nekih simptoma NIJE uvijek znak vra�anja bolesti.
Promatrajte kako se bolesnik pona�a i razgovarajte s njim o tome. Ako bilo tko od vas misli kako se ne�to lo�e doga�a, javite se lije�niku i ispri�ajte mu sve �to ste primijetili. On �e tada odlu�iti �to je najbolje u�initi.

4. Pobolj�anje
To je ne�to najljep�e �to treba o�ekivati. Kao �to ve� znate, daleko se dospjelo u razumijevanju du�evne bolesti, stoga ima razloga za optimizam glede ishoda lije�enja. Budite optimisti�ni, pomozite bolesniku da i on bude optimist, pa �e, ako tako razmi�ljate, i rezultati lije�enja biti bolji.

5. Kako se suo�iti s bole��u
Teret du�evne bolesti te�ak je svakome, ne samo bolesniku. Osje�aj krivnje, odbijanje, bijes, potresenost mogu vas spopasti bilo kada. Bitno je uhvatiti se u ko�tac s osje�ajima odmah, a ne poku�ati ih skriti. To je posve normalna pojava pri napetosti koju pro�ivljavate. Nemojte oklijevati, ako treba javite se lije�niku za pomo�. Va� obiteljski lije�nik mo�e vam u tim trenucima biti od velike pomo�i. Postoje i grupe za pru�anje podr�ke bolesniku i njegovoj obitelji na koje �e vas uputiti lije�nik. Ne morate kroz sve to prolaziti sami.

I naposljetku, kada vam bude te�ko, podsjetite se na dvije �injenice:

1. Ja kako pojedinac ne mogu upravljati bolesnikom i njegovom bole��u. Mogu samo dati najbolje od sebe, biti spreman pomo�i, dati podr�ku i iskazati strpljenje.

2. Ja sam samo pojedinac i samo �ovjek. Nitko, �ak ni bolesnik ne mo�e o�ekivati vi�e od mojih mogu�nosti.

Budite pametni, budite realni. Ne mo�ete se brinuti o bolesniku, ako se ne brinete o sebi.

Izvor: http://www.psihijatrija.hr/edu/savjeti.htm