ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 10.02.2009.

RISSET (risperidonum)

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Risset tablete 1 mg/2 mg/3 mg/4 mg
risperdonum

ATK: antipsihotik (N 05 AX)

Sastav

Jedna film tableta RISSET sadr�ava 1 mg, 2 mg, 3 mg, odnosno 4 mg risperidona.
Pomo�ne tvari: laktoza monohidrat, mikrokristali�na celuloza, kukuruzni �krob, natrij �krob glikolat, talk, magnezij stearat, hipromeloza, titan dioksid E171, polietilen glikol 4000, natrij citrat dihidrat, boje E110, E104, E132.

Farmaceutski oblik i veli�ina pakovanja
film tablete; 20 tableta
60 tableta

Farmakoterapijska skupina i djelovanje
Risperidon je antipsihotik koji pripada u skupinu novih antipsihotika - derivata benzizoksazola.
Risperidon je selektivni monoaminergi�ki antagonist s visokim afinitetom za serotonergi�ke 5HT2 i dopaminergi�ke D2 receptore. Ve�e se tako�er i na alfa1-adrenergi�ke receptore i s manjim afinitetom na H1-histaminske i alfa2-adrenergi�ke receptore. Risperidon nema afiniteta prema kolinergi�kim receptorima. Osim na pozitivne djeluje i na negativne i afektivne simptome shizofrenije uz manju pojavu ekstrapiramidnih nuspojava.

Proizvo�a�
PLIVA d.d.
Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

Terapijske indikacije
Risperidon je indiciran u lije�enju akutne i kroni�ne shizofrene psihoze i drugih psihoti�nih stanja s izra�enim pozitivnim simptomima (kao �to su halucinacije, deluzije, poreme�aji mi�ljenja, neprijateljstvo, sumnji�avost) i/ili negativnim simptomima (kao �to su ravnodu�nost, emocionalna i socijalna povu�enost, oskudan govor).
Risperidon je indiciran i u lije�enju afektivnih simptoma shizofrenije kao �to su depresija, osje�aj krivnje i anksioznost.

Kontraindikacije
Kontraindiciran je u bolesnika s potvr�enom preosjetljivo��u na risperidon.

Mjere opreza
Uslijed toga �to djeluje kao alfa-blokalor, risperidon mo�e uzrokovati ortostatsku hipotenziju, naro�ito u po�etnom razdoblju titracije doze. U slu�aju pojave hipotenzije, treba razmisliti o smanjenju doze.
Kod bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima (npr. sr�ane gre�ke, infarkt miokorda, smetnje provo�enja, dehidracija, hipovolemija ili cerebrovaskularne bolesti) risperidon treba koristiti s oprezom, a dozu postupno titrirati u skladu sa preporukama (vidi Doziranje i primjena).
Lijekovi koji imaju svojstva antagonista dopaminskih receptora povezani su s indukcijom tardivne diskinezije, koja je obilje�ena ritmi�kim nevoljnim pokretima, prete�no jezika i/ili lica. Smatra se da pojava ekstrapiramidnih simptoma predstavlja faktor rizika za pojavu tardivne diskinezije. Nakon primjene risperidona incidencija ekstrapiramidnih nuspojava je manja te je stoga i vjerojatnost pojave tardivne diskinezije manja. Me�utim u slu�aju pojave simptoma tardivne diskinezije treba prekinuti primjenu svih antipsihotika.
Kod primjene klasi�nih neuroleptika mo�e se javiti maligni neurolepti�ki sindrom obilje�en hipertermijom, rigiditetom mi�i�a, nestabilno��u autonomnog �iv�anog sustava, promjenama svijesti i povi�enim razinama CPK. U tom slu�aju treba prekinuti primjenu svih antipsihotika uklju�uju�i i risperidon.
Risperidon treba oprezno propisivati u bolesnika s Parkinsonovom bole��u jer teoretski mo�e uzrokovati pogor�anje bolesti.
Poznato je da klasi�ni antipsihotici snizuju prag za konvulzije, stoga je u lije�enju bolesnika s epilepsijom potreban oprez pri primjeni risperidona.
Bolesnike treba upozoriti o sklonosti debljanju tijekom lije�enja s risperidonom.

Trudno�a i dojenje
Trudno�a: U ispitivanjim na �ivotinjama risperidon nije pokazao izravan toksi�ni u�inak na reprodukciju kao ni teratogeni u�inak. Ne�kodljivost primjene risperidona u trudnica nije dokazana stoga se u trudno�i mo�e primjeniti isklju�ivo onda ako njegovi korisni u�inci nadilaze mogu�e rizike.
Dojenje: Nije poznato da li se risperidon izlu�uje u mlijeku dojilja. Ispitivanja na �ivotinjama pokazala su da se risperidon i njegov metabolit izlu�uju u mlijeku stoga se ne preporu�a njegova primjena tijekom dojenja.

Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Risperidon mo�e utjecati na aktivnosti za koje je potrebna budnost svijesti. Stoga bolesnicima treba savjetovati da ne voze i ne upravljaju strojevima tijekom primjene lijeka.

Interakcije
Mogu�e interakcije risperidona s drugim lijekovima nisu sistematski istra�ivane. Obzirom na primaran u�inak risperidona na sredi�nji �iv�ani sustav potreban je oprez kada se risperidon koristi s drugim lijekovima koji djeluju na S�S*.
Risperidon mo�e djelovati suprotno levodopi i ostalim agonistima dopaminskih receptora.
Pokazalo se da karbamazepin smanjuje razine antipsihoti�ki djelatne frakcije risperidona. Sli�ni u�inci mogu se opaziti i kod drugih induktora jetrenih enzima. Kod prekida primjene karbamazepina ili drugih induktora jetrenih enzima, dozu risperidona treba preispitati i ukoliko je potrebno smanjiti.
Fenotijazini, tricikli�ki antidepresivi i neki beta-blokatori mogu pove�ati koncentracije risperidona u plazmi, ali ne koncentracije antipsihoti�ke frakcije. Kada se risperidon uzima zajedno sa drugim lijekovima koji se opse�no ve�u na bjelan�evine plazme, istiskivanje bilo kojeg od lijekova iz veza sa bjelan�evinama plazme nije od klini�kog zna�enja.
Fluoksetin mo�e pove�ati koncentraciju risperidona u plazmi, ali je u�inak na antipsihoti�ku frakciju slabiji. Unato� tome kada se fluoksetin daje kao dodatna terapija uz risperidon potrebno je razmotriti eventualno smanjivanje doze risperidona. Na temelju in vitro studija isto se mo�e o�ekivati i u kombinaciji s haloperidolom.
Hrana ne utje�e na apsorpciju risperidona.

Doziranje i na�in uporabe
Ukoliko je medicinski opravdano, tijekom uvo�enja Risperidona u terapiju, preporu�a se postepeno ukidanje prethodne terapije. Tako�er, kada se medicinski opravdano depo-antipsihotici zamijenjuju risperidonom, treba ga po�eti primjenjivati u vrijeme kada po rasporedu dolazi na red slijede�a injekcija. Potrebu za nastavkom primjene antiparkinsonika treba periodi�ki provjeravati.

Odrasli
Risperidon se mo�e davati jednom ili dva puta dnevno. Dozu treba postepeno titrirati tijekom tri dana do doze od 6 mg. Akutni ili kroni�ni bolesnici, trebaju zapo�eti terapiju sa 2 mg risperidona dnevno. Drugog dana dozu treba pove�ati na 4 mg dnevno, a tre�eg dana na 6 mg dnevno. Nakon toga doza se vi�e ne mora mijenjati, a ako je potrebno, mo�e se dalje prilago�avati svakom pojedinom bolesniku. Uobi�ajena optimalna doza je 4 do 8 mg dnevno. Ipak, kod nekih bolesnika u�inak se mo�e posti�i i ni�im dozama.
Dulje razdoblje titracije doze mo�e tako�er biti medicinski opravdano.
Doze vi�e od 10 mg dnevno nisu se pokazale djelotvornijim od ni�ih doza, a mogu uzrokovati ekstrapiramidne simptome. Kako ne�kodljivost doza ve�ih od 16 mg nije ispitana, doze ve�e od ovih ne treba koristiti.
Ukoliko je potrebno dodatno sedativno djelovanje, uz risperidon se mo�e dati benzodiazepin.

Starije osobe
Preporu�a se da po�etna doza bude 1 mg dnevno. Ova doza mo�e se prilago�avati individualno uz pove�anja doze do kona�ne doze od 1 do 2 mg dva puta dnevno.
Bolesnici s o�te�enjem bubrega i jetre
Preporu�a se da po�etna doza bude 1 mg dnevno. Ova doza mo�e se prilago�avati individualno uz pove�anja doze do kona�ne doze od 1 do 2 mg dnevno.
Risperidon treba koristiti oprezno u ovoj skupini bolesnika zbog jo� nedostatnog iskustva.

Djeca
Djeci mla�oj od 15 godina ne preporu�uje se primjena risperidona.

Predoziranje
Simptomi: Op�enito, simptome predoziranja predstavljaju prejako izra�eni farmakolo�ki u�inci risperidona, �to uklju�uje: pospanost i sediranost, tahikardija, hipotenzija, te ekstrapiramidni simptomi. U rijetkim slu�ajevima javlja se i produ�enje QT intervala. Kod akutnog prekora�enja doze, treba misliti na mogu�nost da se radi o predoziranju s ve�im brojem lijekova.
Lije�enje: Potrebno je osigurati i odr�avati prohodnost di�nih puteva, te osigurati odgovaraju�u oksigenaciju i ventilaciju. U obzir dolazi ispiranje �eluca (ukoliko je bolesnik bez svijesti, prvo u�initi intubaciju), te primjena aktivnog ugljena zajedno s laksativom.
Odmah treba zapo�eti s pra�enjem kardiovaskularne funkcije, uklju�uju�i i trajno EKG pra�enje kako bi se otkrile mogu�e aritmije.
Za risperidon nema specifi�nog antidota. Hipotenziju i cirkulatorni kolaps treba lije�iti odgovaraju�im mjerama kao �to je intravenska nadoknada teku�ine i/ili simpatomimetici. U slu�aju jakih ekstrapiramidalnih simptoma, treba primjeniti antikolinergi�ke lijekove. Bolesnika treba i dalje strogo lije�ni�ki nadzirati i pratiti sve do oporavka.

Nuspojave
U mnogim slu�ajevima je te�ko razlikovati nuspojave od simptoma postoje�e bolesti. Navedene su nuspojave za koje je opa�eno da su povezane s upotrebom risperidona.
�este: nesanica, nemir, anksioznost, glavobolja.
Rje�e: pospanost, umor, vrtoglavica, poreme�ena koncentracija, zatvor, dispepsija, mu�nina/povra�anje, bol u trbuhu, zamu�eni vid, prijapizam, poreme�ena erekcija, poreme�ena ejakulacija, poreme�aj orgazma, inkontinencija mokra�e, rinitis, osipi i druge alergijske reakcije.
Kod risperidona je vjerojatnost induciranja ekstrapiramidnih simptoma manja nego kod klasi�nih neuroleptika. Ipak, u nekim slu�ajevima mogu se pojaviti slijede�i ekstrapiramidni simptomi: tremor, rigiditet, hipersalivacija, bradikinezija, akatizija, akutna distonija. Ovi simptomi su obi�no blagi i nakon smanjenja doze i/ili ako je potrebno, primjene antiparkinsonika, reverzibilni.
Ponekad je nakon primjene risperidona primje�ena ortostatska hipotenzija, te refleksna tahikardija i hipertenzija. Mogu� je i blagi pad broja leukocita i/ili trombocita.
Risperidon mo�e inducirati porast koncentracije prolaktina u plazmi koji je ovisan o dozi. Mogu�e pojave koje su uz to vezane su: galaktoreja, ginekomastija, poreme�aj menstruacijskog ciklusa i amenoreja.
Za vrijeme lije�enja risperidonom mo�e do�i do porasta tjelesne te�ine, pojave edema i porasta razine jetrenih enzima.
Kao i uz klasi�ne neuroleptike, kod psihoti�nih bolesnika u nekim slu�ajevim opa�ene su sljede�e pojave: intoksikacija vodom uslijed polidipsije ili sindrom pretjerane sekrecije antidiuretskog hormona, tardivna diskinezija, maligni neurolepti�ki sindrom, poreme�aj termoregulacije i konvulzije.
O svakoj nuspojavi valja obavijestiti lije�nika ili ljekarnika.

Rok valjanosti
Ozna�en je na pakovanju.
Lijek se ne smije rabiti nakon isteka roka valjanosti.
�uvati pri temperaturi do 25 �C.

LIJEK VALJA �UVATI IZVAN DOSEGA DJECE!

Broj i datum Rje�enja:
RISSET tablete 1 mg-pakovanje 20 tableta - 530-10/02-01/204 od 05.07.2002.
- pakovanje 60 tableta - 530-10/02-01/205 od 05.07.2002.
RISSET tablete 2 mg-pakovanje 20 tableta - 530-10/02-01/206 od 05.07.2002.
- pakovanje 60 tableta - 530-10/02-01/207 od 05.07.2002.
RISSET tablete 3 mg -pakovanje 20 tableta - 530-10/02-01/208 od 05.07.2002.
- pakovanje 60 tableta - 530-10/02-01/209 od 05.07.2002.
RISSET tablete 4 mg-pakovanje 20 tableta - 530-10/02-01/210 od 05.07.2002.
- pakovanje 60 tableta - 530-10/02-01/211 od 05.07.2002.
___________
* S�S = sredi�nji �iv�ani sustav

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 14:07 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>

�