ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Vaskularna demencija podrazumijeva razlièite cerebrovaskularne bolesti koje uništavaju moždano tkivo i time ošteæuju funkciju mozga.
Vaskularna demencija najèešæe se razvija kao posljedica ošteæenja mozga veæim ili manjim infarktima po èemu je i dobila naziv - multiinfarktna demencija. Najèešæe se javlja u muškaraca i to uglavnom nakon 70-te godine.
Najèešæi uzrok moždanih infarkta je ateroskleroza koja uzrokuje suženje odnosno zaèepljenje krvnih žila.
Visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje te životna dob su glavni faktori rizika za razvoj ove bolesti.

SIMPTOMI

Simptomi vaskularne demencije èesto su slièni simptomima Alzheimerove bolesti te je èesto teško razlikovati te dvije bolesti.
Simptomi ukljuèuju:
- Poremeæaji pamæenja.
- Smetnje orijentacije u vremenu i prostoru.
- Nesposobnost uèenja i pamæenja novih informacija.
- Èeste promjene raspoloženja.
- Teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
- Promjene u ponašanju i karakteru, iako je osobnost osobe èesto dugo održana.
- Smetnje spavanja.
- Potištenost, tjeskoba, strah.
- Mijenja se karakter, osobe postaju tvrdoglavije, škrte.
- Gubitak motivacije i inicijative.
- Teškoæe u pisanju, èitanju i govoru.
- Osiromašenje govora, ponavljanje istih rijeèi.
- Stereotipni pokreti i rijeèi.
- Neprepoznavanje okoline.
- Psihomotorna uznemirenost.

DIJAGNOSTIKA

Dijagnoza vaskularne demencije osniva se na temelju prisutnih simptoma, klinièkog pregleda i mini metal testa - testa kojim je moguæe tijekom desetak minuta dobiti osnovne podatke o orijentaciji bolesnika u vremenu i prostoru, zapamæivanje osnovnih pojmova, sposobnosti osnovnih raèunskih operacija, pisanja te èitanja.
U dijagnozi vaskularne demencije pomoæi æe neuroimaging metode - moderne metode slikovnog prikaza mozga kao što su kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI) koje æe ukazati na degenerativne promjene u mozgu.
S obzirom da su simptomi vaskularne i Alzheimerove demencije vrlo slièni, ponekad je teško razgranièiti ove dvije bolesti. U diferencijalnoj dijagnozi vaskularna demencija je èešæe povezana s muškim spolom, ranijim nastupom bolesti (prije 75. godine), prijašnjim moždanim udarom, visokim krvnim lakom te dijabetesom. Takðer za razliku od Alzheimerove demencije, u vaskularnoj demenciji je èešæi nagli poèetak bolesti i razvoj simptoma.

LIJEÈENJE

Progresiju bolesti moguæe je zaustaviti ili usporiti prvenstveno djelovanjem na faktore rizika odnosno kontrolom krvnog tlaka, regulacijom šeæera u krvi, smanjenjem tjelesne težine, bavljenjem tjelesne aktivnosti te prestankom pušenja.
Za sada ne postoji dovoljno uèinkoviti lijek za lijeèenje vaskularne demencije. Naime, živèane stanice koje su propale uslijed moždanog udara ili smanjenog protoka kroz mozak ne mogu se regenerirati.
Lijekovi koji se koriste u lijeèenju vaskularne demencije djeluju na ublažavanje simptoma bolesti (sedativi) te poveæanje moždanog protoka (ginko).

Osim farmakoterapijskih mjera, važno je ukljuèiti bolesnika u razlièite hobije te aktivnosti koje "vježbaju mozak" kao što su èitanje, rješavanje križaljki, igranje društvenih igara itd. Potrebno je naglasiti da je tjelesna i duševna aktivnost koja se proteže kroz cijeli život najvažnija mjera u prevenciji demencije.