Vaskularna demencija podrazumijeva različite cerebrovaskularne bolesti koje uništavaju moždano tkivo i time oštećuju funkciju mozga.
Vaskularna demencija najčešće se razvija kao posljedica oštećenja mozga većim ili manjim infarktima po čemu je i dobila naziv - multiinfarktna demencija. Najčešće se javlja u muškaraca i to uglavnom nakon 70-te godine.
Najčešći uzrok moždanih infarkta je ateroskleroza koja uzrokuje suženje odnosno začepljenje krvnih žila.
Visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje te životna dob su glavni faktori rizika za razvoj ove bolesti.
SIMPTOMI
Simptomi vaskularne demencije često su slični simptomima Alzheimerove bolesti te je često teško razlikovati te dvije bolesti.
Simptomi uključuju:
- Poremećaji pamćenja.
- Smetnje orijentacije u vremenu i prostoru.
- Nesposobnost učenja i pamćenja novih informacija.
- Česte promjene raspoloženja.
- Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
- Promjene u ponašanju i karakteru, iako je osobnost osobe često dugo održana.
- Smetnje spavanja.
- Potištenost, tjeskoba, strah.
- Mijenja se karakter, osobe postaju tvrdoglavije, škrte.
- Gubitak motivacije i inicijative.
- Teškoće u pisanju, čitanju i govoru.
- Osiromašenje govora, ponavljanje istih riječi.
- Stereotipni pokreti i riječi.
- Neprepoznavanje okoline.
- Psihomotorna uznemirenost.
DIJAGNOSTIKA
Dijagnoza vaskularne demencije osniva se na temelju prisutnih simptoma, kliničkog pregleda i mini metal testa - testa kojim je moguće tijekom desetak minuta dobiti osnovne podatke o orijentaciji bolesnika u vremenu i prostoru, zapamćivanje osnovnih pojmova, sposobnosti osnovnih računskih operacija, pisanja te čitanja.
U dijagnozi vaskularne demencije pomoći će neuroimaging metode - moderne metode slikovnog prikaza mozga kao što su kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI) koje će ukazati na degenerativne promjene u mozgu.
S obzirom da su simptomi vaskularne i Alzheimerove demencije vrlo slični, ponekad je teško razgraničiti ove dvije bolesti. U diferencijalnoj dijagnozi vaskularna demencija je češće povezana s muškim spolom, ranijim nastupom bolesti (prije 75. godine), prijašnjim moždanim udarom, visokim krvnim lakom te dijabetesom. Takđer za razliku od Alzheimerove demencije, u vaskularnoj demenciji je češći nagli početak bolesti i razvoj simptoma.
LIJEČENJE
Progresiju bolesti moguće je zaustaviti ili usporiti prvenstveno djelovanjem na faktore rizika odnosno kontrolom krvnog tlaka, regulacijom šećera u krvi, smanjenjem tjelesne težine, bavljenjem tjelesne aktivnosti te prestankom pušenja.
Za sada ne postoji dovoljno učinkoviti lijek za liječenje vaskularne demencije. Naime, živčane stanice koje su propale uslijed moždanog udara ili smanjenog protoka kroz mozak ne mogu se regenerirati.
Lijekovi koji se koriste u liječenju vaskularne demencije djeluju na ublažavanje simptoma bolesti (sedativi) te povećanje moždanog protoka (ginko).
Osim farmakoterapijskih mjera, važno je uključiti bolesnika u različite hobije te aktivnosti koje "vježbaju mozak" kao što su čitanje, rješavanje križaljki, igranje društvenih igara itd. Potrebno je naglasiti da je tjelesna i duševna aktivnost koja se proteže kroz cijeli život najvažnija mjera u prevenciji demencije.
Post je objavljen 12.02.2009. u 14:33 sati.