AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 31.10.2019.
JAVNI ZAKUP DRŽAVNOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
TKO NEMA NI 3,3 ha IMA PRAVO PRVENSTVA ZAKUPA
Hrvatske šume d.o.o. objavile su 28.10. Javni poziv za prikupljanje ponuda za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.
Prema novoj Uredbi o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH (NN 55/19) koju je Vlada Republike Hrvatske donijela u lipnju ove godine, javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. ovlašten je na temelju javnog poziva za prikupljanje ponuda, davati u zakup na vrijeme do 10 godina šumsko zemljište koje nije privedeno namjeni određenoj šumskogospodarskim planovima.
Najveća površina šumskog zemljišta u svrhu pašarenja koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup je 3,3 ha po uvjetnom grlu, a uvjeti za prijavu na javni poziv su da je pravna ili fizička osoba registrirana u Upisniku poljoprivrednika te vlasnik ili posjednik stoke. Kriteriji prednosti za dodjelu šumskog zemljišta za pašarenje propisani su člankom 7. Uredbe, koju u cijelosti prenosimo:
Osoba koja nema najmanje 3,3 ha zemljišta pogodnog za pašarenje po uvjetnom grlu u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog poziva, ima pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta sljedećim redoslijedom :
1. ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv
2. ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu
3. ako je na dan raspisivanja javnog poziva mlađi od 41 godinu
4. ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje iz članka 4. stavka 11. Uredbe.
Najpovoljnijim ponuditeljem smatrati će se osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka i koja ponudi najviši iznos zakupnine. Osoba iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje pravo prednosti uz uvjet prihvaćanja najvišeg iznosa ponuđene zakupnine.
„Uredbom i javnim pozivom za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH, vrlo smo jasno definirali kriterije prema kojima poljoprivrednici mogu dobiti zemlju koja im nedostaje za ispašu stoke, što je od velike važnosti za krške županije te daje lokalnim poljoprivrednicima priliku za povećanje stočarske proizvodnje u ruralnim krajevima u kojima je teže živjeti, raditi i zarađivati. Vjerujem da ćemo na ovaj način urediti korištenje šumskih zemljišta u vlasništvu RH te kroz ugovore o zakupu na 10 godina dati korisnicima pravnu sigurnost, kako bi kvalitetno planirali svoje poslovanje i investicije te posredno utjecati na povećanje obujma proizvodnje, unapređenje stočarstva te gospodarstva u cjelini.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Ministrica je podsjetila da je do 6. studenog 2019. godine otvoren poziv za kratkoročni zakup šumskog zemljišta kojim se regulira pravo svima koji su bez pravne osnove od 2015. godine upisali zemlju koju koriste u ARKOD, kako bi se temeljem uvjetnih grla osigurala dostatna površina za pašarenje. „Time je Ministarstvo poljoprivrede stvorilo pravni okvir kako bi se korištenje šumskog zemljišta što brže riješilo u interesu razvoja stočarstva, ruralnog prostora i povezanih djelatnosti“ – zaključila je ministrica Vučković.
U cilju poticanja gospodarske djelatnosti te prateći potrebe turističke djelatnosti, Uredba predviđa niz svrha kojima se može upotpuniti turistička ponuda te omogućuje manjim gospodarskim subjektima pružanje različitih dodatnih usluga te povećanje raznolikosti ponuda i pratećih sadržaja.
Prema zakonskim odredbama šumsko zemljište može se dati u zakup u svrhe pašarenja; odmora, rekreacije i sporta; postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske (bruto) površine do 15 m˛. Prema Uredbi cijeli postupak dodjele šumskog zemljišta i operativna provedba povjerena je Hrvatskim šumama. Sve informacije o javnom pozivu nalaze se na internet adresi :
http://nadmetanja.hrsume.hr/javnipoziv/20191128_zakupsumskogzemljista/Javni%20poziv%20za%20prikupljanje%20ponuda%20za%20davanje%20u%20zakup%20sumskog%20zemljista%20u%20vlasnistvu%20RH.pdf Za dodatne informacije stočari se mogu obratiti Hrvatskim šumama, odnosno nadležnim šumarijama na svom terenu: https://www.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/uprave
ZA 2019. ISPLATA PREDUJMA SREDINOM MJESECA STUDENOG
Isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2019. godinu počinje 15. studenoga 2019. godine., informacija je iz Ministarstva poljoprivrede od 31. listopada. Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2019. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,3 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna više nego 2019. godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje.
„Svake godine povećavamo sredstva koja izravno isplaćujemo našim poljoprivrednicima kako bi se na vrijeme pripremili za novu proizvodnu godinu. Ono što je važno je da poljoprivrednici pravovremeno dobiju tu prvu isplatu, a upravo smo to omogućili u posljednje tri godine isplatom avansa u studenom. U stalnoj komunikaciji s poljoprivrednicima i njihovim predstavnicima, nastavljamo predano raditi na udovoljavanju njihovih zahtjeva i potreba, iznalaženjem novih modela potpore i podrške te izradi Strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora“- istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive su samo obrađene poljoprivredne površine, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost i koje su upisane u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD.
Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih 20 hektara koja poljoprivredna gospodarstva obrađuju, svim korisnicima koji zadovoljavaju uvjete za osnovno plaćanje.
Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – zeleno plaćanje – isplaćuje se kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja.
Poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje, dok površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja.
Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine i očuvanje trajnih travnjaka. ( dva priopćenja Ministarstva poljoprivrede)
srijeda, 30.10.2019.
KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ FULBRIGHT NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
"UTJELOVLJUJE NAJBOLJE U VREMENIMA KRIZE I IZAZOVA"
Predsjednica Republike Hrvatske Kolindi Grarabar Kitarović primila je navečer 26. listopada u Arlingtonu u saveznoj državi Virginiji, nagradu za životno djelo zaklade Fulbright. "Zaklada Fulbright želi odati počast alumni Kolindi Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatske, za njezin izvanredan doprinos kao vođe, diplomata i javnog službenika. Predsjednica Grabar Kitarović utjelovljuje najbolje od vodstva u vremenima nepopustljive globalne krize i izazova", priopćili su iz Zaklade Fulbright još krajem kolovoza ove godine.
Područje radnih aktivnosti Kolinde Grabar Kitarović, koje je Fulbrightova zaklada vrednovala nakon što se od 2002. do 2003. Kolinda Grabar Kitarović studijski usavršavala na Sveučilištu „George Washington“ u Sjedinjenim Američkim Državama kao dobitnica Fulbrightove stipendije za preddoktorsko istraživanje iz međunarodnih odnosa i sigurnosne politike bilo je slijedeće:
Za vrijeme Fulbrightove stipendije za preddoktorsko istraživanje iz međunarodnih odnosa i sigurnosne politike točnije od 2001. godine do 2003. Grabar Kitarović obnašala je dužnost savjetnice ministrice u Ministarstvu vanjskih poslova. U studenom 2003. Grabar- Kitarović izabrana je u Hrvatski sabor u 7. izbornoj jedinici, a nakon toga je izabrana u Vladu za ministricu europskih integracija Republike Hrvatske. Od 2005. od 2008. je na dužnosti ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske . Glavni cilj mandata Grabar Kitarović bio je voditi Hrvatsku na putu euroatlantske integracije. Predvodila je i Državno izaslanstvo za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kolinda Grabar-Kitarović 2008. imenovana je od Ministarstva vanjskih poslova RH veleposlanicom Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Na dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju imenovana je 2011. Kao prva žena u povijesti koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO saveza i najviše rangirana žena u NATO-u Kolinda Grabar Kitarović radila je do sredine 2014. godine
U siječnju 2015. Kolinda Grabar Kitarović izabrana je na predsjedničkim izborima za predsjednicu Republike Hravtske.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović je nagradu zaklade Fulbright posvetila svojoj obitelji i Hrvatskoj . (m.zouhar zec)
Kolinda Grabar Kitarović predsjednica Republike Hrvatske službeno je 2.10. 2019. najavila kandidaturu za drugi predsjednički mandat. (fotka mzz)
Program Fulbright, uključujući program Fulbright-Hays, jedan je od nekoliko programa kulturne razmjene Sjedinjenih Država čiji je cilj poboljšati međukulturne odnose, kulturnu diplomaciju i interkulturalnu kompetenciju među ljudima Sjedinjenih Država i drugih zemalja putem razmjene osoba, znanja i vještina. To je jedan od najprestižnijih i najkonkurentnijih programa stipendiranja na svijetu. Kroz program, natjecateljski odabrani američki državljani, uključujući studente, učenjake, nastavnike, profesionalce, znanstvenike i umjetnike, mogu primati stipendije ili stipendije za učenje, provođenje istraživanja, podučavanje ili ostvarivanje svojih talenata u inozemstvu; a građani drugih zemalja mogu se kvalificirati za isto u Sjedinjenim Državama. Program je osnovao američki senator J. William Fulbright 1946. godine i smatra se jednom od najpoznatijih i najprestižnijih stipendija u svijetu.Program godišnje osigurava 8 000 potpora.
Fulbright programom upravljaju organizacije koje surađuju kao što je Institut za međunarodno obrazovanje i djeluju u više od 160 zemalja širom svijeta. Ured za obrazovanje i kulturu američkog Ministarstva vanjskih poslova sponzorira Fulbright program prima sredstva od Kongresa Sjedinjenih Država putem godišnjih zakona o izdvajanjima. Dodatna izravna i korisna podrška dolazi od partnerskih vlada, zaklada, korporacija i institucija domaćina u Sjedinjenim Državama i izvan njih. U 49 država Fulbrightova komisija upravlja i nadgleda Fulbright program. U zemljama koje nemaju Fulbrightovu komisiju, ali koje imaju aktivan program, Odjel za odnose s javnošću američke ambasade nadgleda Fulbright program. Više od 370.000 ljudi sudjelovalo je u programu od njegovog početka; 59 Fulbright alumni osvojio Nobelove nagrade; 82 su osvojili Pulitzerove nagrade.
Osnivač senator William Fulbright je rekao da Fulbright program ima za cilj uvesti malo više znanja, malo više razloga i malo više suosjećanja u svjetske poslove i na taj način povećati šansu da će se narodi naučiti napokon živjeti u miru i prijateljstvu. 1. kolovoza 1946. Predsjednik Harry S. Truman potpisao je zakon, a Kongres je stvorio Fulbright program u okviru kojeg je postao najveći program razmjene obrazovanja u povijesti.
Izvor: Wikipedia
ponedjeljak, 28.10.2019.
OBILJEŽENA STOTA OBLJETNICA PRIPOJENJA MEĐIMURJA HRVATSKOJ
MAĐARSKOJ PRIPADALI POD UTJECAJEM SILE!
U Matici Hrvatskoj u Zagrebu 25. listopada je obilježena 100. obljetnica pripojenja Međimurja Hrvatskoj, koje je bilo pod Mađarskom vlašću.Gosti iz Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu na čelu s predsjednikom profesorom dr. Ivanom Pranjićem tom su prilikom prigodnim programom i predstavljanjem triju publikacija podsjetili na Međimurje i hrvate Međimurce
Međimurska regija egzistira danas kao Međimurska županija, čije je glavno središte grad Čakovec. U zemljopisnom smislu Međimurje je područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dodiruje obronke Alpa, a središnji i istočni dio čini ravnica. U tom dijelu Hrvatska graniči s državama Mađarskom i Slovenijom.
Profesor Ivan Pranjić
Profesor Ivan Pranjić u kraćem je obrazlaganju, kako bi prisutni razumijeli kontekst događanja rekao kako je „ dr. Žganec pisao o problemima, o identitetu, nacionalnomi kulturnom, i nije slučajno da je tako mudro odabrao naslov svoje knjige Hrvatske narodne pjesme kajkavske.On je organizirao veliku Narodnu skupštinu 1919. godine 9. siječnja na glavnome Trgu pred franjevačkom crkvom u Čakovcu gdje je došlo tisuće ljudi. Tko bi to mogao ako ne on. Nije bilo nikakvih sredstava komunikacije tada..On je preko župnika i župa organizirao oglašavanje i na trg je došlo desetak tisuća ljudi.“ Rekao je dr. Pranjić . Uglednije osobe te Skupštine među kojima dr. Vinko Žganec, dr. Ivan Novak, crkveni oci Kristijan Geci, Juraj Lajtman, Pavao Lesjak i drugi kao i seljaci Stanko Štefok, Franjo Glogovec i drugi donijeli su povijesnu rezoluciju kojom se zauvijek prekidaju državne i pravne veze s Mađarskom, a Međimurje postaje trajnim sastavnim dijelom Hrvatske kako je oduvijek i pripadalo .
U sadržaju rezolucije kaže se između ostalog „ Kada je pobijedila ideja velikog predsjednika - Sjeverno američkih država Wilsona o saoodređenju naroda, osjetili su i međimurski hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednom, posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda tu težnju platili lastitom krvlju. … Zato danas Hrvati iz cijelog Međimurja, sakupljni na javnoj općoj skupštini, 0držanoj 9. sijećnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, predcijelim svijetom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Zauvijek se odcjepljujemo od mađarske države kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.“ ( povjesnik Rudolf Horvat)
Predsjednik Matice Hrvatske prof. emeritus Stipe Botica
Prof. emeritus Stipe Botica predsjednik Hatice hrvatske je rekao „Ja ću ipak reći da je za kulturologiju ovoga tipa dr. Žganec najvažnija osoba. Nismo dovoljno ni svjesni što je taj čovjek učinio, naravno i ne samo u Međimurju, veći treba ga na sva usta hvaliti. Neznam koliko su točni podaci da je 2300 etno – zapisa taj čovjek napravio naravno, ne samo u Međimurju, već i u ostalim krajevima. Jedan podatak, 1950. godine je objavio jedanaestu knjigu „Hrvatske narodne pjesme kajkavske“To je bila revolucija. U to vrijeme rijetko se tko usudio bilo što raditi mimo onoga kanona što ga je naredio i inaugurirao komunističko – socijalistički model. Usudio su se ako se ne varam godinu dana prije toga Jure Kaštelan, svoje zbirke objaviti , krišom. A kada se pojavila ova knjiga, Hrvatske narodne pjesme kajkakvske i te pjesme koje je on unio u tu 11. matičinu knjigu su dragocjeni biser, a naravno i sve ove druge, etno zapisi i drugi. Dakle Ivane i kolegice Novak puno je ljudi značajnih za Hrvatsku kulturu iz našeg međimurskog područja. Prilika je to da kažemo hvala tim ljudima i njihovo djelo obilježimo. To će raditi i Matica hrvatska a znam da to radi i cijela županija i neka radi „– rekao je emeritus Stipe Botica
Publikacije
Knjigu MEĐIMURCI U SVJETSKIM RATOVIMA izdao je povodom stote obljetnice pripojenja Međimurja matičnoj zemlji Hrvatskoj 1918. na 1919. godinu, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu.
Knjigu koja ima 450 stranica i jako mnogo fotografija napisao je Josip Črep (1922. -2019.)Umro je naime neposredno prije štampanja knjige velikog formata za koju je građu prikupljao praktički cijeli život. Zahvaljujući Josipu Črepu knjiga donosi autentične dokumente i biografije abecednim redom o preko 700 sudionika Prvog svjetskog rata iz Međimurja i Drugog svjetskog rata. Radi se u knjizi o običnim ljudima koji su na ovaj način otkinuti od zaborava, a njihove biografije sa fotografijama su publicirane. Josip Črep bio je zaposlen u uredu za obranu nekadašnje općine Čakovec. U tom je uredu autoru Črepu bila dostupna 581 fotografija i biografija sudionika Drugog svjetskog rata u vojskama drugih zemalja, prije svega Mađarske. Vlastitim istraživanjem dolazi do još 151 fotografije od kojih su mnoge grupne tako da opisuju ratni put još preko 200 sudionika rata. Ratni putevi svakog pojedinca različite su životne priče koje prolaze kroz dramatične i tragične završetke. Njihova mobilizacija za rat, ranjavanja, zarobljavanja, povratci ili nestanci obilježila su događanja u tisućama međimurskih obitelji. Zato u toj knjizi polazišne osnove mogu pronaći i povjesničari čiji je znanstveni interes prvi svjetski rat, jer autor na temelju argumenata pisama koje vojnici šalju s bojišta i službenih dokumenata piše i o prvom svjetskom ratu, zaračenim stranama, razvoju ratnih događanja, kao dakako i glavnim ljudima koji su zapovjednici u tom ratu. U knjizi je opisano 1500 kratkih ljudskih ratnih sudbina zahvaljujući autoru Črepu. U knjizi je poglavlje pod nazivom „Ratne i vojničke fotografije Međimuraca u Prvom svjetskom ratu, intervjui i razna vojna dokumentacija“ u kome se nalazi vrlo mnogo podataka. Naime sama po sebi knjiga je prepuna podataka povijesnih događanja vezana za i za Prvi i za Drugi svjetski rat. Jer međimurci su bili sudionici oba svjetska rata i bili su na svjetskim ratištima – najpoznatije ratište je Galicija, današnja Ukrajina, gdje su ratovali za interese tadašnjih vladara.
Nakladnik knjige, koja je prepuna podataka iz ratne prošlosti, kao i podataka o događanjima između ratova kao i za vrijeme ratova u Međimurju, je Ogranak Matice Hrvatske u Čakovcu, a sunakladnici su Međimurska županija i Grad Čakovec. To je 87. knjiga knjižnice matičina Ogranka u Čakovcu, a treća u bibliotheci Murodravana. Knjiga se može kupiti u knjižari Matice hrvatske u ulici Matice hrvatske br.2, u Zagrebu.
Prof.Ivan Pranjić predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Čakovcu rekao je da ogranak 30- ak godina djeluje u kontinuitetu. „Tiskamo godišnjak multimedijalni znanstveni časopis Hrvatski Sjever koji objavljuje izvorne, znanstvene i pregledne stručne radove i eseje, a koji je pokrenuo prof dr. Zvonimir Bartolić, a nakon njegove smrti počeo ga je uređivati doc. dr. Krunoslav Mikulan. Upravo je iz tiska izašao broj 53. Prof. Pranjić rekao je da su još 1939. godine hrvatski sveučilištarci iz Čakovca pokrenuli u Zagrebu novine Hrvatski Sjever. Godine 1971. ogranak Matice Hrvatske iz Čakovca pripremio je je prvi broj . Koliko knjiga može biti važna, posebno za vrijeme Mađarske uprave? Knjige i školski predmeti bili su na mađarskom jeziku i jedino glasilo koje je u kontinuitetu izlazilo od 19. stoljeća bilo je „Hrvatski kajkavski kolendar“ koji izdaje ogranak Matice hrvatske u Čakovcu.
Ogranak Matice hrvatske izdaje publikaciju godišnjaak HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR . Tekstovi su namijenjeni i širokom čitateljstvu, a tema ovog godišnjaka koji ima 400 stranica je obilježavanje 100. obljetnice oslobođenja Međimurja od Mađara.
Kazališna družina“Štolcer“ iz Čakovca
Predsjednik ogranka Matice Hrvatske iz Čakovca predstavio je i kazališnu družinu „Štolcer“ koja je izvela predstavu „ Pismo iz Galicije“. Predstavu je napisala Kristina Štebih, a ona tumaći i lik Marike koja čeka svog supruga Jožia koji je u ratu na frontu u Galiciji. On joj kao i ona njemu piše pisma, no Marika nema snage pročitati zadnje pismo iz Galicije. Pročita joj ga Đurek, građanskog imena Ivica Mikolaj, koji navraća k njoj, koj joj se udvara i želi da Marika prestane misliti na Jožia i da živi s njim. Pismo otvori Đurek i pročita da pukovnija javlja da je Joži poginuo u ratu u Galiciji. Marika je u prvi trenutak slomljena kada to čuje, no ostaje živjeti sama.
Kristina Štebih i Ivica Mikolaj u predstavi "Pismo iz Galicije"
Predstava Pismo iz Galicije premijerno je izvedena 2009. godine na festivalu kazališnih amatera Međimurja. Tada je osvojila nagradu za tekst, režiju i najbolju predstavu, a isti uspjeh predstava je ponovila i na državnom festivalu na Hvaru. Kazališna družina „Štolcer „ 2019. godine proslavlja 10 godina rada. Do sada je premijerno odigrala 10 predstava s oko 70 izvedbi. Ta kazališna grupa osvojila je mnogo nagrada na domaćim i međunarodnim festivalima.
Julija Jančec
Julija Jančec iz Međimurja otpjevala je dvije pjesme svojim vrlo lijepim glasom na međimurskom idiomu. Tako je uveličala događaj obilježavanja stote obljetnice pripojenja Mdeđimurja Hrvatskoj Jedna se pjesma zove „Vuprem oči“ a sadržajj pjesme je sljedeći: Vuprem oči vu to nebeo visoko, tam ja vidim jasne zvezde igrajo, Či mi bole svetle zvezde igrajo, bole moje mlado srce kalajo.
Međimurje malo, kak si lepo, zeleno Cvetićem si ti meni obgrajeno. Julija studira u Rijeci.
Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 27.10.2019.
TURISTIČKA 2018. NADMAŠENA VEĆ POTKRAJ LISTOPADA
KONKURENTNA POZICIJA HRVATSKE U EUROPI
Na dan 25. listopada 2019.ostvareno je 19.722.582 turističkih dolazaka (+5%) i 106.162.242 noćenja (+2%), čime je premašen turistički promet ostvaren u turizmu tijekom 2018. godine. Podaci su to sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru u Hrvatskoj, informacije su iz Ministarstva turizma.
Godine 20128. zabilježeno je 19.719.329 turističkih dolazaka i 106.056.638 noćenja na području RH.
Ova 2019. godina ostat će zapamćena i kao prekretnica u kojoj je izmijenjeno cjelokupno turističko zakonodavstvo te vjerujem kako ćemo u 2020. godini, kada će se početi primjenjivati novi turistički zakoni, raditi još kvalitetnije i održivije. Rezultati su potvrda sinergijskog djelovanja svih dionika turističkog sustava, javnog i privatnog sektora, posebice turističkih djelatnika bez kojih premašivanje prošlogodišnjih rezultata u ovoj izazovnoj turističkoj godini ne bi bilo moguće, rekao je ministar turizma Gari Cappelli.
Činjenica da smo za više od dva mjeseca ranije premašili turistički promet ostvaren u cijeloj prošloj godini predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma i jasnu potvrdu kako je ova turistička godina, unatoč svim izazovima, odlično provedena od strane cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora. S optimizmom ulazimo u 2020. godinu, koja će također biti zahtjevna, a naš će primarni cilj biti zadržavanje konkurentne pozicije Hrvatske u Europi, ali i daljnje pozicioniranje na novim dalekim tržištima“, poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dodavši kako ćemo listopad završiti s desetak posto rasta u odnosu na isti mjesec lani što svjedoči sve boljoj afirmaciji Hrvatske kao destinacije koja nudi puno više od sunca i mora. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja ostvareno je redom u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Splitu, Medulinu, Umagu, Viru, Malom Lošinju i dr. Promatrajući rezultate ostvarene po vrsti smještaja, najviše noćenja je ostvareno u objektima u domaćinstvu- 38,8 milijuna noćenja, u hotelima - 24,4 milijuna noćenja i kampovima -18,8 milijuna noćenja.
Dugo toplo ljeto na hrvatskom Jadranu. ( fotke mzz )
subota, 26.10.2019.
VIJEĆE EU I EUROPSKI PARLAMENT U NESUGLASJU OKO PRORAČUNA EU ZA 2020.
KOMISIJA PREDLOŽILA 168,3 MILIJARDE EURA OBVEZA, A PLAĆANJA 153,6 MILIJARDE
Priopćenje Vijeća 23.10.2019.
Vijeće je obavijestilo Europski parlament da ne može prihvatiti sve amandmane na proračun EU-a za 2020. koji su danas usvojeni na plenarnoj sjednici Parlamenta.
Time se pokreće trotjedni postupak mirenja, koji počinje 29. listopada. Vijeće i Parlament morat će postići dogovor do 18. studenoga.
Drago mi je što Vijeće i Parlament dijele mnoge prioritete u vezi s proračunom za sljedeću godinu. Okosnicu tih prioriteta čine otvaranje radnih mjesta, borba protiv klimatskih promjena, rješavanje važnih pitanja iz područja sigurnosti i migracija te pridavanje posebne pozornosti mladima. Zahvaljujući tome imamo dobru osnovu za postizanje dogovora o proračunu s odgovarajućim razinama financiranja za različite programe i područja, uz oprezan i realističan pristup i u najboljem interesu europskih poreznih obveznika -Kimmo Tiilikainen, državni tajnik u finskom ministarstvu financija i glavni pregovarač Vijeća za proračun EU-a za 2020.
U nacrtu proračuna za 2020. Komisija je predložila da obveze iznose ukupno 168,3 milijardi eura, a plaćanja 153,6 milijardi eura.
U stajalištu Vijeća donesenome 3. rujna ukupne obveze iznose 166,8 milijardi eura, a plaćanja 153,1 milijardu eura, što je 1,5 milijardi eura odnosno 0,5 milijardi eura manje u odnosu na prijedlog Komisije. Stajalište Vijeća ipak predstavlja povećanje obveza od 0,6 % i povećanje plaćanja od 3,3 % u odnosu na izglasani proračun za 2019.
Parlament traži da se ukupne obveze povećaju na 171 milijardu eura, a plaćanja na 159,1 milijardu eura. Tim se stajalištem premašuju gornje granice utvrđene višegodišnjim financijskim okvirom EU-a za razdoblje 2014. – 2020.
Sljedeći koraci
Odbor za mirenje sastat će se 4. i 15. studenoga. Vijeće će se sastati 15. studenoga kako bi predsjedništvu dalo smjernice za pregovore s Parlamentom. Ako se dogovor ne postigne do kraja razdoblja mirenja 18. studenoga, Komisija mora predstaviti novi nacrt proračuna za 2020.
VIJEĆE POSTIGLO DOGOVOR O REVIZIJI EU-a ZA EMISIJE CO2 IZ BRODOVA
Priopćenje 25.10.2019.
EU nastoji smanjiti birokraciju za brodovlasnike, no ujedno i očuvati visoke standarde praćenja emisija CO2 iz pomorskog prometa.
Veleposlanici i veleposlanice država članica EU-a danas su postigli dogovor o stajalištu o prijedlogu kojim se postojeća pravila EU-a ažuriraju i djelomično usklađuju s globalnim sustavom Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za prikupljanje podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima.
Sektor pomorskog prometa mora postati energetski učinkovitiji i trošiti manje goriva kako bi doprinio ostvarenju naših klimatskih ciljeva. Želimo da poduzeća i javnost znaju koliko goriva troši svaki brod. Tako ćemo moći usporediti emisije brodova i odabrati one energetski učinkovitije, čime će se ostvariti koristi za okoliš. Razmišljamo i o budućnosti, te stoga od Komisije tražimo da preispita tu uredbu, uzimajući pritom u obzir novostečena iskustva -Krista Mikkonen, finska ministrica okoliša i klime.
Brodovlasnici su od 2019. obvezni provoditi praćenje i izvješćivanje u okviru dvaju sustava: Uredbe o MRV-u (praćenje, izvješćivanje, verifikacija) i globalnog sustava IMO DCS (sustav prikupljanja podataka IMO-a). Vijeće se slaže s time da se djelomičnim usklađivanjem definicija, parametara i planova praćenja te obrazaca za praćenje iz Uredbe o MRV-u doprinosi smanjenju administrativnog opterećenja za brodarska društva i nacionalna tijela te se olakšava ispunjavanje obveza izvješćivanja u okviru tih dvaju sustava.
Međutim, Vijeće smatra da bi praćenje prevezenog tereta i izvješćivanje o njemu i dalje trebali biti obvezni. Te informacije doprinose stvaranju jasnije slike o energetskoj učinkovitosti brodova. Komisija je predložila da izvješćivanje o prevezenom teretu postane dobrovoljni element.
Vijeće je dodalo i odredbu kojom se od Komisije traži da preispita funkcioniranje Uredbe.
Dogovor koji su veleposlanici i veleposlanice država članica EU-a danas postigli na sastanku Odbora stalnih predstavnika znači da je Vijeće spremno započeti pregovore s Europskim parlamentom. Europski parlament još nije donio stajalište o tom prijedlogu.
Poveznica na cjeloviti tekst stajališta Vijeća dodat će se ovom priopćenju za medije za nekoliko dana.
KONTEKST
Svjetski pomorski promet proizvodi znatne količine emisija stakleničkih plinova i zbog potrošnje fosilnih goriva doprinosi klimatskim promjenama. Procjenjuje se da emisije iz međunarodnog pomorskog prometa čine oko 2–3 % ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova, što je više od emisija bilo koje države EU-a. Da je sektor pomorskog prometa država, po količini emisija bio bi šesti na svijetu.
Na razini EU-a emisije CO2 iz pomorskog prometa od 1990. do 2008. povećale su se za 48 %. U 2015. pomorski je promet bio odgovoran za 13 % ukupnih emisija stakleničkih plinova EU-a iz prometnog sektora.
Vijeće i Europski parlament donijeli su 2015. takozvanu Uredbu o MRV-u, kojom su prvi put određena pravila za praćenje i verifikaciju emisija CO2 iz pomorskog prometa te za izvješćivanje o njima. Brodarska društva moraju podnijeti izvješća o svojim godišnjim emisijama CO2 i drugim relevantnim informacijama povezanima s putovanjima njihovih brodova u luke Europskoga gospodarskog prostora (EGP) i iz njih, što obuhvaća i emisije CO2 iz tih brodova u lukama. To se odnosi na brodove čija bruto tonaža prelazi 5000 tona, dok se na manje brodove ta pravila ne primjenjuju. Praćenje potrošnje goriva, emisija CO2 i energetske učinkovitosti započelo je 2018., a brodarska su društva prvo izvješće o emisijama morala podnijeti 2019.
Kada jer riječ o globalnoj razini, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) donijela je 2016. pravni okvir za globalni sustav prikupljanja podataka (DCS) o potrošnji loživih ulja na brodovima. Obveze praćenja u okviru sustava IMO DCS na snazi su od 2019., a prva se izvješća trebaju podnijeti 2020. Stoga od siječnja 2019. brodovi koji obavljaju pomorski prijevoz povezan s EGP-om moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu praćenja i izvješćivanja koji proizlaze iz Uredbe EU-a o MRV-u i one koje proizlaze iz globalnog sustava IMO DCS.
S obzirom na to, glavni je cilj aktualnog prijedloga izmijeniti Uredbu EU-a o MRV-u kako bi se na odgovarajući način uzeo u obzir novi globalni sustav IMO DCS i kako bi se, koliko je to moguće, pojednostavnilo i smanjilo administrativno opterećenje za poduzeća i uprave, pri čemu ciljevi Uredbe EU-a o MRV-u ostaju isti.
petak, 25.10.2019.
SAJAM UGOSTITELJSKE OPREME HoReCa ADRIA
OPREMA ZA FINALNO UREĐENJE OBJEKATA
Sajam opreme za hotele, apartmane i restorane HoRaCe Adria počeo je u Opatiji na adresi Sportska dvorana Marino Cvetković, Stubište Lipovica 2, Opatija, u četvrtak 24. 10. a završava 26.10 kada je otvoren od 10 do 17 sati.
Na HoReCa Adria sajmu izlaže 70 tvrtki koje nude sve potrebno za finalno uređenje objekata u ugostiteljsko turističke svrhe. Ove godine velik dio Sajma posvećen je upravo namještaju za opremu hotelskih soba i apartmana, te terasa ugostiteljskih objekata. Na Sajmu je moguće naći sve one potrepštine koje uslugu objekta za gosta podižu na višu razinu.
Izlagački program zato obuhvaća sve vrste zavjesa , tende, dekore, namještaj za terase , namještaj za caffe barove, stolove i stolice , namještaj po mjeri, madrace , tekstilni program , šatori za vanjsko uređenje, konstrukcije za zatvaranje terasa itd.
Sajam HoReCa Adria, projekt je tvrtke Info Lab Mediji, izdavača časopisa Turizam info. Pokrenut 2003. godine, časopis Turizam Info postao je jedan od najpouzdanijih izvora informacija za sve one koji se bave turizmom, gastronomijom i hotelijerstvom. Pokrovitelj Sajma je Grad Opatija.
četvrtak, 24.10.2019.
NA LOKACIJI SPORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA SVETICE ZAPOČEO DOVOZ ZEMLJE I KOMPOSTA
DA LI JE ZAPOČELA GRADNJA NOVOG REKREACIJSKOG CENTRA SVETICE?
Da li je započela priprema za gradnju novog rekreacijskog centra Svetice? Očito! Ali krenulo je to medijski tiho!. Naime, na lokaciji na kojoj su još prije godinu dana bili ostaci sportsko rekreacijskog centra Svetice, a koji su u međuvremenu detaljno uklonjeni, a bila je to zgrada i nekoliko teniskih terena, počele su tijekom ovoga mjeseca naznake o novim radovima koji će uslijediti. Građani naime nisu ovdije željeli gradnju nogometnog kampa, pa je gradonačelnik Bandić prošle godine u svibnju mjesecu rekao da će na Sveticama izgraditi najljepši rekreacijski centar u Gradu i podzemno ga povezati s parkom Maksimir. Javnost nije ništa detaljnije saznala. Detalji su zamisli gospodina Bandića gradonačelnika Grada Zagreba.
Pogled s ulice!
Radovi na lokaciji sportsko rekreacijskog centra Svetice ,od Maksimirske ulice, dužinom ulice Svetice koja prolazi pored Ekonomskog fakulteta, počela je početkom listopada popravkom visoke žičane ograde, košnjom izraslog korova i nasipanja terena zemljom kako bi se postigla ravna površina. Zatrpano je pritom veliko udubljene u kome je niz godina bio bijeli balon. U tom je balonu bilo više teniskih igrališta, a zimi je taj prostor i zagrijavan. Čvrtsta žičana ograda ofarbana je u plavo, ošišana je krošnja na desetak visokih jablanova, a u tijeku je dovoz i nasipavanje zemlje, što radi nekoliko kamiona. No kamioni ne samo da dovoze zemlju, već očito je i da dovoze – kompost. Da se radi o nečemu što nije zemlja vidi se najprije po boji, ali istovremeno osjeća se i težak miris koji dolazi iz hrpa koje ostavljaju kamioni. Sastav tih crnih hrpa čine sitno granje, kore drveta, ali i ostala masa koja radi odstajalosti više nije prepoznatljiva. To je ono što se sada može vidjeti. Tekst i slike: m. zouhar zec
Farbanje visoke ograde u plavu boju s ulične strane i sa strane terena za gradnju.
Visokim jablanovima je podrezana krošnja. Zatrpana je rupa u kojoj je još prije tri godine bio bijeli balon.
Dovoz zemlje i komposta kamionima.
Kompost i zemlja.
Pogled na teren Svetice s Maksimirske ulice . Fotke: margareta zouhar zec.
srijeda, 23.10.2019.
KRITIČKO PROMIŠLJANJE O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI - U NATJEČAJU
NATJEČAJ - " MI MOŽEMO ZAJEDNO"
Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama, ulica fra Filipa Grabovca, Zagreb, nositelj je projekta #MIMOŽEMOJEDNAKO koji je sufinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Partneri na projektu su Hrvatska zajednica županija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića i SŠ Stjepana Sulimanca.
Što želimo postići?
„ Mi možemo jednako“ naziv je projekta Hrvatske zajednice županija, koji je započeo 1. ožujka ove godine, a kojim se potiče učenike osnovnih i srednjih škola na kritičko promišljanje o rodnoj ravnopravnosti u cjelokupnoj zajednici. Kroz projektne aktivnosti očekuje se povećati svijest o rodnoj ravnopravnosti, spolnim stereotipima i rodnoj diskriminaciji kod učenika osnovnih i srednjih škola te njihovih učitelja i nastavnika.
Partnerstvom organizacija civilnog društva, visokoobrazovnih ustanova te osnovnih i srednjih škola nastoji se podići svijest o spolnim stereotipima i nužnosti rodne ravnopravnosti kao važnim ciljevima održivog razvoja. U vezi s tim otvoren je i natječaj od 15. listopada 2019. do 15. siječnja 2020. godine
Cilj natječaja je da učenici, uz pomoć učitelja i nastavnika, izraze odgovore na neka od sljedećih pitanja:
• Kako izgledaju tipični muškarci i žene - dječaci i djevojčice?
• Postoje li neke razlike između muškaraca i žena - dječaka i djevojčica?
• S kim se druže? Kakve prijatelje imaju? Kako se ponašaju sa svojim prijateljima?
• Kojim slobodnim aktivnostima i hobijima se bave?
• U koje škole idu? Kakvi su u školi?
• Gdje rade i kakve poslove obavljaju?
• Što se događa ako se ponašaju kao osobe suprotnog spola?
•
Učenici od prvih do četvrtih razreda osnovne škole mogu sudjelovati na natječaju tako da likovne uratke koji se bave pitanjima rodne ravnopravnosti i spolnih stereotipa pošalju poštom na adresu: ured Hrvatske zajednice županija – Savska cesta 41, 10 000 Zagreb. Prilikom izrade radove očekuje se pomoć i kreativno usmjerenje od strane nastavnika, a radovi se predaju uz obaveznu suglasnost roditelja.
Obrazac suglasnosti dostupan je na LINKU Internet adrese http://www.hrvzz.hr/novosti/hrvatska_zajednica_zupanija/pocinje_kreativni_natjecaj_mi_mozemo_jednako-41845
Svaki učenik ili učenica može u natječaju sudjelovati s maksimalno tri svoja rada.
Učenici od petih do osmih razreda osnovne škole te srednjoškolci mogu sudjelovati tako da fotografije i video materijale koji se bave pitanjima rodne ravnopravnosti i spolnih stereotipa pošalju na e-mail mozemojednako@hrvzz.hr. Suglasnost roditelja obvezna je za sve učenike i učenice mlađe od 16 godina života, a stariji od toga trebaju priložiti obrazac na LINKU.
Video materijali ne smiju trajati dulje od dvije minute, a u izradi jednog videa ne smije sudjelovati više od pet učenika. Video materijali mogu biti dostavljeni u obliku linka ili kao datoteka putem nekih od servisa za slanje (primjerice WeTransfer).
Program financira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Švicarsko hrvatski program suradnje.
utorak, 22.10.2019.
PREMIJER NE KOMUNICIRA S UČITELJIMA!
TO JE KAO U ROMANU!
Sindikat učitelja provodi štrajk u osnovnim i srednjim školama, po županijama, tražeći koeficijent za plaću 6,11. No kada je štraj počeo premijer Plenković ponudio im je od naredne godine povišicu plaće, ne samo učiteljima već za sve javne službenike za 6,12 %. I očekivao je da će učitelji štrajk prekinuti. No učitelji ne žele povišicu od 6,12 posto, oni žele plaću sa koneficijentom 6,11 . I štrajk se odvija u po tri četiri, županije u RH svaki dan.
Nakon javno izrečene povišice premijer Plenković je - prestao komunicirati sa sindikatom učitelja. Oni su tražili koeficijent, on je ponudio postotak. Začuđujuće je da premijer odluči ne komunicirati s predstavnicima nekog granskog kolektiva. To je kao u romanu. I onda su predstavnici sindikata učitelja održali konferenciju za novinare pred Muzejem prekinutih veza te naglasili da to čine zato što je premijer Plenković s njima prestao komunicirati. No to ništa nije pomoglo. Premijer je doduše imao u međuvremenu i drugih poslova u Bruxellesu, ali s učiteljima nije izmijenio ni riječi. Bez komunikacije nema ni dogovora ni napretka- to premijer zna. Ali - šuti.
Treba li netko iz Sindikata premijeru poslati taksijem buket ruža različitih boja? Bili ga to odobrovoljilo da razgovara sa sindikalnim predstavnicima učitelja? A kada bi ga predsjednica Europske komisije Ursula fon der Layn nadugačko pogledala u oči i zamolila ga ljupkim osmjehom da komunicira sa predstavnicima sindikata učitelja, bi li to imalo utjecaja na premijera i odluku da stupi u vezu sa sindikatima?
No u svakom slučaju sindikat učitelja u srijedu 23. 10. planira pressicu na Markovu trgu. Premijer Plenković jedan dan šutnju mora prekinuti i početi govoriti. Možda baš u srijedu.
Margareta Zouhar Zec
MINISTAR GRLIĆ RADMAN O TEMI - VUKOVAR
GORDAN GRLIĆ RADMAN:
" AKO GLEDATE REAKCIJU - MORATE GLEDATI GDJE JE BILA AKCIJA"
Kakav stav o želji građana da se pravno procesuiraju osobe koje su počinile zločine u vrijeme Domovinskoga rata, koju u javnosti komunicira gradonačelnik Ivan Penava, imaju članovi Vlade RH, u ovom slučaju ministar Gordan Grlić Radman?
Predsjednik Ustavnog suda dr. Miroslav Šeparović u petak 18.10 je, nakon odluke vukovskog Gradskog vijeća da se nisu stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u tom gradu, ustvrdio kako očekuje da se odluke Ustavnog suda poštuju te da će o daljnjem postupanju odlučiti kada dobiju odluku i njeno obrazloženje.
Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Grlić Radman je 19. rujna bio na N1 Tv i odgovarao na pitanja novinarke. Osim što je govorio o predsjedanju Hrvatske Europskom unijom,o saslušanje Dubravke Šuice u Europskom parlamentu, govorio je o aktualnoj o situaciji u Vukovaru. Objavljujem dio intervjua gdje su pitanja o čirilici u Vukovaru bila samo dio razgovora novinarke i ministra:
Pitanje:Je li statut grada na ćirilici koji je vijećnik dao Penavi zapravo provokacija?
Odgovor Grlić Radman:-Kada govorimo o Vukovaru, onda ga moramo sagledavati u jednom kontekstu Domovinskog rata, još svježih rana, grada koji je bio izložen velikoj agresiji, patnji, grada u kojem je stradalo oko 1500 civila i vojnika, branitelja Domovinskog rata. Grada koji je imao veliki broj izbjeglica, grad koji se tek počeo razvijati kao grad nakon takvih užasa i takve tragedije mirnom reintegracijom, i potrebno je vrijeme. Potrebno je vrijeme, još uvijek Republika Hrvatska traga za 1892 nestale osobe, mi još uvijek imamo pojedince koji nisu kažnjeni koji su počinili ratne zločine. Znači, Vukovar treba graditi i gledati iz te perspektive. Naš predsjednik Vlade Andrej Plenković je upravo u mandatu ove Vlade htio donijeti Zakon o razvoju grada Vukovara upravo zbog te specifičnosti, a o tome je razgovarao i s još uvijek aktualnim predsjednikom Europske komisije Junckerom i budućom predsjednicom Von der Leyen, kako bismo sagledavali unutar Europske unije specifičnost toga grada u smislu njegove demografske revitalizacije. Tamo je manje deset tisuća stanovnika nego što je bilo u popisu 1991. Kako bismo taj grad na neki način prispodobili zapravo Europskoj uniji upravo zbog te jedne izloženosti agresiji i patnji kroz koju su Grad Vukovar i njegova okolica prošli. Prema tome, moramo to sad ovdje sagledavati s tog aspekta. Dakako da kad imate te svježe emocije i to sjećanje na ta stradanja i puno onih koji traže svoje nestale, onda se to treba gledati nekako u tom kontekstu. Reakcije koje su možda emotivne, to su reakcije na određenu situaciju. Ali ono što je rekao i gospodin Bačić, pa i premijer, u svakom slučaju treba nastaviti razgovarati. Svakako će se i te tenzije smiriti i tu ima prostora za dijalog. Dijalog uvijek mora postojati.
PITANJE :Vi pripisujete to emocijama, no nije li to, s druge strane, politički neodgovorno ponašanje?
Odgovor Grlić Radman: - Mi moramo gledati pozitivno. Ako gledate reakciju, uvijek morate gledati gdje je bila akcija. Svi sudionici i oni koji žele dobro gradu, moraju to gledati s aspekta budućnosti i gledati naprijed kako bi se određeni problemi riješili. Činjenica je da određeni problemi postoje i to treba sagledavati na način kako će se ti problemi riješiti.
PITANJE: Cijela Vlada trudi se voditi i ići pravcem europske politike. Pa evo, preporuka Vijeća Europe je da se stave ti dvojezični natpisi. Kako će se ovaj incident odraziti međunarodno, hoće li izazvati neko negodovanje?
Odgovor Grlić Radman: -Gledamo Grad Vukovar kao grad za koji je zapravo bilo nezamislivo da će se 1991. godine u srcu Europe dogoditi takav zločin. Prema tome, kada sagledavate njegovu povijesnu genezu i sagledavate tolike žrtve i sagledavate toliki broj raseljenih osoba, onda dakako da će on imati jednu posebnu dimenziju u tretiranju budućega razvoja Grada Vukovara. A za to je upravo zaslužna ova Vlada koja je i pokrenula i Zakon o razvoju grada Vukovara i na međunarodnoj sceni upravo govorimo o gradu Vukovaru kao simbolu patnje i Domovinskog rata, stradanju hrvatskih žrtava i tako ga moramo gledati.
Hrvatska je vani tako dobro percipirana i vanjskopolitički nikada nismo bolje stajali kao ovoga trenutka. Hrvatska se prikazuje kao jedna uspješna priča, a problema uvijek ima. Hrvatska je prihvatila europske vrijednosti. Dugo je radila, mukotrpno, ispunili smo sve kriterije koji su bili stavljeni na stol. Dakako da određeno naslijeđe o raspada države uvijek postoji i oni problemi s kojima se suočavamo. Hrvatska je uređena kada je u pitanju zaštita manjina, ima sve predstavnike u Saboru koji mogu govoriti, Hrvatska je ostvarila vladavinu prava i sve demokratske vrijednosti. Pa nije ni slučajnost da je Hrvatska dobila resor demokracije i demografije, Dubravka Šuica postala je zamjenica predsjednice Europske komisije. Mislim da je to velika nagrada i veliko priznanje Hrvatskoj. I činjenica da će se sve ovo odvijati ovdje - kongres Europske pučke stranke i da ćemo imati predsjedanje uskoro govori o tome da je Hrvatska zaslužna, da je Hrvatska priznata i da možemo ovo sve promatrati kao određene situacije koje se uvijek događaju….
NISU STVORENI PREDUVJETI ZA RAVNOPRAVNU UPOTREBU ČIRILICE U VUKOVARU – ZAKLJUČAK je VIJEĆA GRADA VUKOVARA 18.10.
GRADONAČELNIK IVAN PENAVA:
KONCENTRACIJSKi LOGORI NISU VAŽNI, SILOVANE ŽENE NISU VAŽNE, UBIJENA DJECA NJIH PREKO 300 NISU VAŽNA ?
Grad Vukovar je teška tema. Teška je tema taj grad bio u Domovinskom ratu, radi političkih događanja u vezi s ratovanjem u Vukovaru i za
Vukovar, a ostaje teška tema i dalje, jer počinitelji zločina nisu pravno procesuirani. Konstatacija da ratni zločin ne zastarijeva ljudima koji na neki način osjećaju posljedice zločina ne znači ništa. Jer od 1991. do 2019. prošlo je 28 godina, pravda nije zadovoljena. Da ratni zločin traži pravdu- ni to nije fraza da bi ispunila retoričku prazninu, već činjenica koja postoji od početka prvobitne zajednice . Gradonačelnik Ivan Penava pojavio se u Vukovaaru kao najsenzibilnija osoba, koja ima sluha za ljude koji su od 1991. stariji 28 godina i koji u Ivanu Penavi vide glas nade za ostvarenje pravde, u događajima koji su im oskvrnuli ljudsko dostojansvo i povrijedili najemotivniji dio ljudsje osobe,donijeli smrt njihovima bližnjima, djeci...
Ali pravdu ne može provesti gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Mora je provesti nadležno sudbeno tijelo Republike Hrvatke. Zašto to još nije učinjeno? I sam predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović izjavila je 19. listopada da ne može shvatiti iz kog razloga za zločine za počinjena djela u Domovinskom ratu još uvijek nisu podignute optužnice.
U Zagrebu se događaji iz Vukovara ne razumiju. U Zagrebu građani govore, žive i promišljaju druge teme. Zato više članova DORH-a zajedno s ministrom Bošnjakovićem, kao i gospoda iz Ustavnog suda na čelu s Predsjednikom trebali bi potpuno privatno kraći odmor provesti u Vukovaru, ima se što vidjeti, gdje otići, gdje jesti, a smjestiti se bilo bi potrebno u privatnom turističkom smještaju. I nakon samo pet dana boravka u Vukovaru shvatili bi o čemu se u Vukovaru govori, gdje koja nacionalnost izlazi, koji interesi prevladavaju i koji strahovi postoje . Ali i bez takvog izleta obveza je hrvatskog državnog odvjetništva da pokrene provođenje pravde. Politika čekanja se mora ukinuti. Jer suprotniosti postaju prevelike i na štetu grada i njegovih stanovnika na istoku zemlje. Dok se središte Hrvatske priprema za predsjedanje Europskom unijom od 1.1. 2020. u Vukovaru stanovnici čekaju zadovoljenje pravde, privođenje krivaca. Zar netko od osoba u Vladi sanja o tome da se pravda u Vukovaru više nikada neće tražiti? Nikada se ništa važno ni dobro kroz povijest nije ostvarilo bez pravde. Nepravda je kao pjeskovitoi tlo koje nije sigurno ni za kakav temelj .
Margareta Zouhar Zec
Objavljujem tekst sa sjednice Gradskog vijeća Grada Vukovara. Informativan je veoma!
Autorica teksta Valerija Lozancić, Vukovarske novine: Nakon burne, gotovo trosatne rasprave na sjednici Gradskoga vijeća grada Vukovara održanoj 18. listopada s 15 glasova za, 3 glasa protiv i 2 suzdržana donesen je Zaključak o dostignutom stupnju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima grada Vukovara pripadnicima hrvatskog naroda i pripadnicima srpske nacionalne manjine da se nisu stvorili preduvjeti za uvođenje posebnih prava i ravnopravnu uporabu ćirilice u Vukovaru. Nakon što je gradonačelnik Ivan Penava vijećnicima pročitao prijedlog Zaključka povela se žustra rasprava. Vijećnica SDSS-a Vesna Vujić upitala je kako je povezano otkrivanje i kažnjavanje ratnih zločina s ćirilicom i na koji će način manja količina ćirilice u Vukovaru riješiti problem ubijenih i nestalih. Predsjednik Gradskog odbora SDSS-a i gradski vijećnik Srđan Kolar potom je uručio gradonačelniku statut Grada Vukovara ispisan na ćirilici, koji je jučer javnosti predstavilo Srpsko narodno vijeće u Zagrebu, a zatim je zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček (HKS) skinuo majicu na kojoj je ispisan broj žrtava srpske agresije na Vukovar i predao je Kolaru. Oba “poklona“ završila su na podu vijećnice.
-Koncentracijski logori nisu važni, silovane žene nisu važne, ubijena djeca, njih preko 300, nisu važna. Važna je ideologija, memorandum, velikosrpski projekt. Gospodo, dok smo mi tu, to vam neće proći. To je jednom za svagda. Ako treba borba ovih vrijednosti protiv četničke velikosrpske politike. Jučer, danas, sutra, svim sredstvima. Vukovar kleknut i past pod velikosrpsku retoriku i agresiju neće bila ona otvorena ratna s tenkovima ili uvijena u celofan u režiji Milorana Pupovca – naglasio je gradonačelnik Penava dodajući kako su vijećnici SDSS-a nekorektni i nespremni na dijalog, a što je najgore, negiraju temeljna ljudska prava na život i slobodu građana ovoga grada.-Gazite preko njih ne trepćući okom – istaknuo je Penava.
Zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček naglasio je kako je ovo vrlo teška sjednica puna emocija zbog 2717 poginulih i nestalih Vukovaraca, 3.200 logoraša, srpskih koncentracijskih logora i 22.000 prognanih.
Žao mi je što je ova sjednica pokazala da vijećnici SDSS-a i dalje ne poštuju temeljne odredbe ove države i nisu u stanju položiti vijence za poginule hrvatske branitelje i civile i pokloniti se RH na državne blagdane, ali su u stanju biti uoči Oluje, 4. kolovoza na Fruškoj gori zajedno sa Pupovcem, Stanimirovićem i srbijanskim predsjednikom i slušati priče da je Oluja bila genocidna, da su Srbi žrtve i da je povijest počela 1995. Godine. Posebice moram istaknuti ovu provokaciju s donošenjem Statuta grada Vukovara na ćirilici u gradu gdje je toliko zla naneseno od strane velikosrpske politike. Ovo je velika provokacija, a upravo tih 2717 žrtava omogućilo je SDSS-u da imaju svoje vijećnike, svog zamjenika gradonačelnika, nastavu na svojem jeziku i pismu. Oni su utkali svoje živote u RH. S obzirom da te žrtve nisu zadovoljene, tijela njih 300 nije pronađeno, a njihovi počinitelji nisu kažnjeni proširenje prava srpskoj nacionalnoj manjini nije moguće – istaknuo je Pavliček.
Vijećnica SDSS-a Vujić rekla je kako donošenje ovog Zaključka ne ide u prilog toleranciji i suživotu.
-Ako je netko odan ovoj državi onda smo to mi Srbi koji živimo u ovoj državi. Pokazujemo odanost time što poštujemo Ustav – rekla je Vujić.
Zamjenica Mujkić vijećnicima SDSS-a rekla je kako kad traže prava srpske nacionalne manjine ne gledaju širi kontekst, nego samo svoja prava, a kada oni govore u širem kontekstu onda ga izvrću.
-O Hrvatskoj povijesti na terenskoj nastavi u Vukovaru uče sva djeca, osim djece koja nastavu pohađaju na srpskom jeziku. Pitam vas jeste li kao predstavnici srpske nacionalne manjine, kao građani koji poštuju Ustav RH pozvali tu djecu da uče o povijesti svoga grada. Borite se za kojekakva prava i utvrđivanje činjenica iz Jasenovca i slično, a zanemarujete činjenice o Vukovaru. Rekli ste da vam je iskreno žao svih žrtava. Jeste li se onda spremni ispričati kao njemački predsjednik Poljskoj. Hoćete li doći na polaganje vijenaca i napraviti iskorak? Pitate kakve veze ima ćirilica s nestalima. Jedna majka iz Sotina kojoj je sin poginuo u Vukovaru kaže kako joj je teško hodati Vukovarom jer možda hoda po kostima svoga sina. Zapitate li se kako je toj majci gledati u Vukovaru ćirilične ploče i kakve one i ćirilica izazivaju osjećaje u tim ljudima koji još uvijek traže svoju djecu. Jeste li sada spremni vidjeti širi kontekst, zapitati se kako je većinskom narodu i dokle ide to traženje prava? Od 340 djece koja pohađaju nastavu na srpskom jeziku samo jedno ide po c modelu, a mi smo ovdje došli s ciljem mirne reintegracije. Mislimo se ikada do kraja integrirati ili to vama predstavlja pokušaj ubijanja srpskog duha i srpskih kulturnih vrijednosti. To nije tako. Počnite razmišljati o svoj djeci. Ovo je samo u interesu onih koji zarađuju na takvoj situaciji – naglasila je Mujkić.
Gradonačelnik Penava sa publikacijom na čirilici kojom piše srpska nacionalna manjina. Fotka: internet portal Vukovarske novine
„NISU STVORENI PREDUVJETI ZA OSIGURAVANJE INDIVIDUALNIH PRAVA ODGAĐANJEM PROVOĐENJA POSTUPAKA PROTIV POČINITELJA RATNIH ZLOČINA“
U prvom dijelu Zaključka konstatira se da je dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima pripadnicima hrvatskog naroda i pripadnicima srpske nacionalne manjine na razini koja omogućava suradnju i suživot, ali se nisu stvorili preduvjeti za proširivanje opsega osiguranih individualnih prava te propisivanje kolektivnih prava pripadnicima srpske nacionalne manjine koji žive u Vukovaru i dopune Statutarne odluke kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine na području grada Vukovara priznaju nova prava.
U drugom dijelu zaključka se konstatira da su još uvijek zapostavljena temeljna ljudska prava velikoj većini građana Vukovara svih nacionalnosti koji su se usprotivili velikosrpskoj agresiji 1991. i to pravo na ljudski život, dostojanstvo i slobodu sustavnim, odgađanjem provođenja postupaka protiv počinitelja ratnih zločina tijekom velikosrpske agresije na Vukovar, niti su učinjeni potrebni preduvjeti za priznavanje novih posebnih prava u okviru ravnopravne uporabe jezika i pisma srpskoj nacionalnoj manjini.
U trećem dijelu zaključka se konstatira da bi se proširivanje opsega prava u mjeri koja nadilazi osigurana prava Statutom Grada Vukovara i Statutarnom odlukom o ostvarivanju ravnopravne službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Vukovara - smatralo nepoštivanjem i nerazumijevanjem građana Vukovara svih nacionalnosti, koji su se usprotivili velikosrpskoj agresiji 1991. I njihove žrtve što bi u konačnici dovelo do neželjenih posljedica po suživot u Vukovaru.
Petnaest vijećnika bilo je za zaključak Nakon burne, gotovo trosatne rasprave na proteklog sjednici Gradskoga vijeća grada Vukovara s 15 glasova za, 3 glasa protiv i 2 suzdržana
Ostale točke dnevnoga reda donese su jednoglasno.
nedjelja, 20.10.2019.
PROSVJED “PRAVDA ZA DJEVOJČICE”
NEMA NAPRETKA ZAKONODAVSTVA – BEZ GRAĐANSKOG AKTIVIZMA!
Nekažnjavanje zločina je zločin, najkonzistentnija je poruka s prosvjeda PRAVDA ZA DJEVOJČICE koji je 19. listopada održan u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Osijeku.
Povod za prosvjed bila je odluka istražnog suca u Zadru da se pet silovatelja koji su više puta ponovili grupni čin silovanja silovavši istu maloljetnu djevojčicu, a svi su punoljetni, nakon ispitivanja, brane sa slobode. Hrvatska nacija je taj čin suca shvatila kao čin u kome nema nikakve pravde ni prava nikakve razlike između žrtve i zločina, nikakvog čina koji bi mladiće upućvao na osjećaj da su više puta počinili djelo koje je protuzakonito, niti na čin koji bi upučivao na osječaj krivice, prije početka suđenja.
Ministar pravosuđa je nakon toga hrvatskoj javnosti putem medija, koja je bila vrlo iznenađena odlukom suca, počeo tvrditi, kako se ne može prosuđivati ispravnost odluke suca. Građani Zadra najavili su prosvjed isprded Županijskg suda, a Izvanraspravno viječe Županijskog suda u Zadru hitno je donijelo drugu odluku u istom predmetu te su već 17.listopada potkraj dana privedeni počinioci grupnog silovanja kojima se stavlja na teret uništenje dokaznog materijala, opasnost utjecaja na svjedoke , te opasnost od počinjenja ponovnog djela.
Ali javnost uzbuđena prethodnom odlukom istražnog suca, putem društvenim mreža komunicirala je o tome te su zakazani prosvjedi u dan vikenda u velikim, a navodno i u manjim gradovima u Hrvatskoj. Zašto? Radi vlastite djece. Jer koju i čiju bi djevojčicu sutra mogla obilježiti sudbina mlade zadranke? Kojim bi mladićima sutra moglo pasti napamet da ponovo izaberu neku djevojčicu za žrtvu silovanja? Šutnja odraslih bi značila ravnodušnost i odobravanje. Silovanje kao spolna sloboda ne smije i ne može postati oblik zabave ni za koga i nigdje. Silovanje mora imati stigmu stroge i visoke kazne zatvora, možda i novčane kazne za roditelje, koji bi tako pridavali više važnosti tome što njihova djeca rade i kako i gdje provode slobodno vrijeme ?
Ako je potreba za sankcioniranje žrtve jasna građanima, roditeljima, kako to nije jasno u analima hrvatskog zakonodavstva?
Činjenica iz koje ubuduće treba učiti, koja se kao dobra pokazala u ovom slučaju, je da je zbog žestokog pritiska građana na društvenim mrežama, novinarima na portalima i u tisku, ali i činjenici da su za godinu dana parlamentarni izbori u RH, kada će na naplatu doći - za vjerovati je, pozitivan rad i apsurdni propusti premijera Andreja Plankovića i HDZ-a, je da je uočena koperativnost Suda u Zadru mijenjanjem odluke i brzim privođenjem počinitelja kaznenih djela, kao i ministra pravosuđa u najavama o promjeni kaznenog zakona za silovanje u” Temi dana “ na HTV-u .
Porazno za aktualnu Vladu je to što građani svojim aktivizmom moraju osvještavati državnu elitu – što nije dobro i što treba mijenjati.
Margareta Zouhar Zec
petak, 18.10.2019.
MIGRANTI U BIHAĆU U KAMPU VUČJAK BEZ HRANE I BEZ VODE
RADI SE O LJUDIMA !
U tekstu koji slijedi nakon ovog uvodnog teksta, radi se o ljudima. Ti ljudi su migranti kojima su zatvorene granice EU. Oni su po svemu sudeći muslimanske vjeroispovijesti, ali su ljudi, koji moraju jesti i živjeti, koji prolaze kalvariju kakvu nisu očekivali, niti vjerovali da im se može dogoditi. Jer da su i najmanje to pretpostavili sigurno ne bi kretali na put u Europu.. Tema migranata je politički veoma zamršena u Europi ali i u UN-u. Gotovo su na apotekarskoj vagi činjenice koje moćne organizacije upotrebljavaju protiv tih ljudi. A nitko ne vodi brigu o tome da ti ljudi dišu, da svakodnevno moraju jesti, da su iscrpljeni i bolesni, da trebaju zdravstvenu pomoć, da su na putu sa malodobnom djecom. Tko misli o tome da se ti ljudi mjesecima nisu otuširali, da mjesecima nisu spavali u krevetu, da mjesecima nisu jeli obrok kakav im kao ljudima pripada? O migrantima se govori samo kao o brojevima. Osuđuje se njihov dolazak u Europu. Zašto su 2015. krenule takve ogromne migracije ljudi u Europu? To nitko nezna točno odgovoriti ni objasniti, ali dogodilo se. Nebriga i zlostavljanje migranata u vidu gladi i nehumanih uvjeta života nije dobro rješenje. Nije dobro ni za nas koji smo od njih udaljeni nekoliko sati vožnje automobilom. Nije dobro stoga što ne donosi dobro pozicija u kojoj misliš samo na sebe, samo sebi želiš dobro, očekuješ uspjeh za sebe i svoje bližnje, a nemaš srca pomoći onda kada to treba učiniti. A migrantima u Bihaću treba pomoći, bez obzira na politiku službenu, neslužbenu, europsku, bilo kakvu. Ljudi ljudima moraju pomoći. Postoji li netko dobe volje da u što kraćem roku pokrene prikupljanje hrane, s oznakom halal, sokova, kruha, osnovnih lijekova, voća, odjeće. Vjerujem da postoji još uvijek hrvatska humanost, ljude samo treba pokrenuti neka humanitarna organizacija, neki pojedinci koji imaju emocije pomoći: oglasiti prikupljanje, organizirati prijevozna sredstva. Bihać je Hrvatskoj vrlo blizu.
Margareta Zouhar Zec
Tekst koji slijedi je iz izvora: Al Jazera, Hina, USKinfo.ba
BEZ HUMANITARNIH STANDARDA I SA ZDRAVSTVENIM RIZICIMA !
Tajnik Crvenog križa u Bihaću Selam Midžić izjavio je kako se u kampu Vučjak u Unsko Snaskom kantonu, koji je planiran za prihvat 800 do 1 000 izbjeglica, sada našlo njih gotovo tri puta više, nakon što je policija provela racije i iz središta Bihaća odvela ka Vučjaku sve migrante koji su boravili na otvorenome odnosno nisu imali smještaj u kampovima Miral i Bira, koji su za to predviđeni.On je kazao kako je policija samo u srijedu dovela u Vučjak oko 1700 migranata, a tamo ih je već bilo najmanje 700. Zbog toga je i prostor predviđen za blagovanu morao biti prenamijenjen u smještajni. Zalihe hrane mogu potrajati samo iduća tri do četiri dana i to pod uvjetom da se migrantima daje samo po jedan obrok.Kamp Vučjak opsluživali su isključivo volonteri Crvenog križa, a gradske vlasti Bihaća osiguravale su logistiku, jer u kampu nema tekuće vode niti električne energije, a svi migranti borave u šatorima.
Europska unija odbila je dopustiti da se njezina sredstva koriste za financiranje rada kampa Vučjak, jer smatraju da ima neodgovarajuće uvjete za boravak, a problematičnom drže i činjenicu da je previše blizu granice s Hrvatskom što migranti učestalo koriste kako bi pokušali nastaviti put.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić najavio je kako će od početka idućeg tjedna biti obustavljena svaka pomoć za Vučjak."Sada imamo veliki broj migranata koje moramo opslužiti ni sa čim jer nemamo više nikakve pomoći", kazao je Midžić za portal USKinfo.ba
Upozorio je kako je sigurnost volontera Crvenog križa dovedena u pitanje, a pozvao je lokalnu policiju da preuzme odgovornost za stanje u kampu, jer ono vrlo lako može izmaknuti svakoj kontroli. Pojasnio je kako će migranti sigurno krenuti ka Bihaću kada ga Crveni križ napusti jer neće imati ni hrane niti vode.
"Ovdje nema upravitelja kampa i nitko ne želi preuzeti odgovornost", kazao je Midžić.
U zajedničkoj izjavi UN-a u BiH podsjetili su da na lokalitetu Vučjaka postoje veliki sigurnosni i zdravstveni rizici, a ta lokacije nije u skladu s međunarodnim humanitarnim standardima zbog čega nije adekvatna za smještanje ljudi.
Specijalni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata Felipe González Morales istaknuo je da je ovaj lokalitet apsolutno neprimjeren i nehuman za smještaj ljudskih bića, apelirajući na vlasti Bosne i Hercegovinei da rade na obustavljanju prakse prisilnog dovođenja migranata tamo te iznalaženju alternativne lokacije za smještaj Tim UN-a u BiH podržao je ovaj izvještaj specijalnog izvjestitelja UN-a i pozvao vlasti da odmah zatvore kamp i osiguraju humaniju lokaciju za smještaj migranata.
Fotografija s portala USKinfo.ba
"Vlasti su upoznate s činjenicom da je Vučjak lociran u blizini miniranih područja kao i da postoji velika opasnost od požara i eksplozija zbog mogućeg prisustva metana u tlu. Nije opskrbljen električnom energijom, vodom niti medicinskom njegom, te posjeduje veoma mali broj sanitarnih čvorova", podsjećaju iz UN-a u BiH.
UN u BiH i partneri spremni su odmah aktivirati raspoloživa sredstva da bi pružili podršku vlastima u uspostavljanju novog smještaja u skladu s humanitarnim standardima i/ili povećanju kapaciteta već postojećih mjesta za smještaj.
U priopćenju napominju da je osiguranje smještaja migrantima u što kraćem vremenskom roku od ključnog značaja, a to uključuje hitno prebacivanje migranata koji se trenutno nalaze na lokaciji Vučjak.
.
četvrtak, 17.10.2019.
MILANOVIĆ ŽELI BESPLATNU MEDIJSKU POZORNOST !
PREDSJEDNICA JE DUŽNOSNICA RH , A MILANOVIĆ GRAĐANIN !
Zoran Milanović je došao na ideju kako bi efikasno s javnošću komunicirano svoju predsjedničku kampanju. Zato je u svojstvu kandidata za predsjednika poručio predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović preko društvenih mreža da nju kao kandidatkinju za još jedan predsjednički mandate, poziva na sučeljavanje. Zajedničko Milanoviću i Kolindi Grabar Kitarović je jedino to što su oboje objavili kandidature za predsjednika države Hrvatske na izborima koji predstoje potkraj godine . No ništa im drugo nije zajedničko.
Objava predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović 2. 10. 2019. u Matici hrvatskoj , da se kandidira za drugi predsjednički mandat. Fotka M.Zouhar Zec
Kolinda Grabar Kitarović je dužnosnica RH, a Milanović je građanin kandidat za predsjednika. Previše bi bilo profano da se aktualna predsjednica RH odazove građaninu na poziv za sučeljavanje. Milanović je bio premijer prije nekoliko godina, bio je šef Vlade RH donosio premijerske odluke za državu Hrvatsku. No danas nije ništa osim građanina RH, pa aktualna predsjednica nema ni pravo ni obvezu odazvati se na njegovu ponudu.
Margareta Zouhar Zec
VIJEĆE ŽENA SVJETSKIH VOĐA i ŽENE UN-a
Izvor Internet stranica Predsjednica RH : Prenosim informaciju od 26. rujna 2019. kada je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović organizirala događaj „Borci za generacijsku jednakost – žene svjetski vođe“ („Champions for Generation Equality – Women Leaders of the World“) u suradnji s UN Women na tlu Amerike. kao predsjedavajuća Vijeća žena svjetskih vođa, izrazila je zadovoljstvo početkom suradnje Vijeća žena svjetskih vođa i UN Women, čiji je zajednički prioritet ostvarivanje ženskih prava za jednaku budućnost.
Kazala je kako u Hrvatskoj, pogotovo u posljednjih pet godina, žene obnašaju neke od najvažnijih državnih dužnosti, a da se i generalno može zaključiti kako je u određenim segmentima te u određenim zemljama i dijelovima svijeta postignut napredak po pitanju ravnopravnosti spolova. Unatoč tome, potrebno je nastaviti raditi na postizanju ravnoteže spolova u političkoj zastupljenosti žena na svim razinama, dodala je.
„Moramo poticati žene kako bi se što više uključile i postale pokretačice promjena. Treba krenuti od promjena u načinu razmišljanja – moramo izgraditi političku kulturu pogodnu za ravnopravno sudjelovanje žena. Njegujte ambiciju i prestanite govoriti našim djevojkama što mogu, a što ne mogu“, istaknula je.
„Zahvaljujem predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović i Vijeću žena svjetskih vođa na današnjem pokretanju suradnje koja donosi novi zamah osnaživanju žena i djevojčica. Ova međunarodna mreža bivših i sadašnjih žena poglavarica država i vlada, zajedno s još 282 predvodnice, daje svoj glas, utjecaj i moć našoj kampanji za ostvarivanje prava žena za jednaku budućnost. One sve uistinu predvode napore za postizanje jednakosti među generacijama, podsjećaju druge na postavljanje prioriteta i nastoje ženama osigurati jednak pristup i iste mogućnosti koje imaju muškarci“, poručila je Phuzile Mlambo-Ngucka, izvršna direktorica UN Women, s kojom se predsjednica Grabar-Kitarović prethodno sastala.
Svoje prigodno obraćanje Predsjednica je zaključila pozivom ženama da budu samosvjesne, čvrste, hrabre, uporne i odlučne na putu kojeg su izabrale, te okružene samo onima koji ih mogu pratiti i ne uspijevaju obeshrabriti.
srijeda, 16.10.2019.
TURSKA NEZAKONITO U SREDOZEMLJU ISTRAŽUJE UGLJIKOVODIK
VIJEĆE EU POZIVA TURSKU DA PREKINE VOJNE AKCIJE U SJEVERNOISTOČNOJ SIRIJI
Vijeće EU, 14.10. priopćenje
Što se tiče nezakonitih operacija bušenja u istočnom Sredozemlju u svrhu istraživanja ugljikovodika, koje Turska i dalje provodi, Vijeće ponovno potvrđuje svoju potpunu solidarnost s Ciprom u pogledu poštovanja njegova suvereniteta i suverenih prava u skladu s međunarodnim pravom. Podsjeća na sve dijelove svojih zaključaka od 15. srpnja 2019., a posebno na to da bi se pitanje razgraničenja isključivih gospodarskih pojasa i epikontinentalnog pojasa trebalo rješavati dijalogom i pregovorima u dobroj vjeri, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava te u skladu s načelom dobrosusjedskih odnosa.
Na temelju već poduzetih pripremnih radnji Vijeće se slaže s tim da se uspostavi okvirni režim restriktivnih mjera usmjerenih na fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za nezakonite aktivnosti bušenja u svrhu istraživanja ugljikovodika u istočnom Sredozemlju ili uključene u njih te poziva visoku predstavnicu i Komisiju da brzo predstave prijedloge u tu svrhu.
VIJEĆE EU POZIVA TURSKU DA PREKINE VOJNE AKCIJE U SJEVERNOISTOČNOJ SIRIJI
Sjeveroistočna Sirija: Vijeće usvaja zaključke
Vijeće EU, 14.10. priopćenje
1. Vijeće podsjeća na deklaraciju visokog predstavnika od 9. listopada 2019. u ime Europske unije i poziva Tursku da ponovno prekine svoje jednostrane vojne akcije na sjeveroistoku Sirije i povuče svoje snage.
2. EU osuđuje vojnu akciju Turske koja ozbiljno narušava stabilnost i sigurnost cijele regije, rezultirajući time da više civila trpi i dalje raseljava, te ozbiljno ometa pristup humanitarnoj pomoći. Mnogo otežavaju izglede za politički proces pod vodstvom UN-a za postizanje mira u Siriji. To također značajno potkopava napredak postignut do sada Globalnom koalicijom za poraz Daeša, naglašavajući da Daesh ostaje prijetnja europskoj sigurnosti, kao i turskoj, regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti.
Europska unija ostaje posvećena jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu sirijske države. To se može osigurati samo istinskom političkom tranzicijom u skladu s UNSCR 2254 i Ženevskim zajednikom iz 2012., o kojem su sirijske stranke pregovarale u okviru Ženevskog procesa koji je vodila UN.
3.Turska je ključni partner Europske unije i kritično važan akter u sirijskoj krizi i regiji. Pitanja sigurnosti Turske na sjeveroistoku Sirije trebala bi se rješavati političkim i diplomatskim sredstvima, a ne vojnim akcijama i u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
4.Nadržajni napori međunarodne zajednice, uključujući Vijeće sigurnosti UN-a, kako bi se zaustavila ova vojna jednostrana akcija hitno su potrebna. Vijeće poziva na ministarski sastanak Međunarodne koalicije protiv Daeesh-a kako bi se pozabavilo kako nastaviti svoje napore u trenutnom kontekstu.
5.U tom kontekstu, uzimajući u obzir činjenicu da vojna akcija Turske s njezinim dramatičnim posljedicama još uvijek traje, EU podsjeća na odluku nekih država članica da odmah zaustave izvoz licence u Tursku. Države članice se obvezuju na snažne nacionalne pozicije u pogledu svoje politike izvoza oružja u Tursku na temelju odredbe Zajedničkog stava 2008/944 / CFSP o kontroli izvoza oružja, uključujući strogu primjenu kriterija 4 o regionalnoj stabilnosti. Mjerodavna radna skupina Vijeća sastat će se kasnije ovog tjedna kako bi koordinirala i pregledala stavove država članica u vezi s tim pitanjem.
6. EU podsjeća da neće pružiti pomoć za stabilizaciju ili razvoj na područjima gdje se prava lokalnog stanovništva zanemaruju ili krše. EU je i dalje angažirana u naporima za učinkovito rješavanje ozbiljne humanitarne i izbjegličke krize s obzirom na nastale potrebe.
JAČANJE DEMOKRACIJE IZVAN EU
14.10-2019.
Vijeće je usvojilo zaključke o demokraciji.
U zaključcima se ističe da se u današnjem svijetu demokracija suočava s izazovima i dovodi u pitanje. Dok je u mnogim zemljama demokracija i dalje snažna, u drugima se bilježi rastući trend autoritarizma. Vijeće primjećuje da su izazovi demokraciji višestruki i da je potrebno hitno i sveobuhvatno se suočiti s njima
Deset godina nakon posljednjih zaključaka Vijeća o potpori demokraciji u vanjskim odnosima EU-a Europska unija ponovno izražava svoju predanost demokraciji u znatno promijenjenom globalnom kontekstu.
Jedan od ciljeva vanjskog djelovanja EU-a jest promicanje demokracije, vladavine prava te univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je utvrđeno u članku 21. Ugovora. Kako je utemeljeno Globalnom strategijom EU-a, jačanje demokracije izvan EU-a također je u strateškom interesu Unije i doprinosi temeljnim aspektima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a (multilateralizam, razvoj, mir i sigurnost, migracije).
Vijeće se usuglasilo o daljnjem razvoju zajedničkog i praktičnog odgovora EU-a radi promicanja pozitivnih trendova te suočavanja s novim i zajedničkim izazovima demokraciji.
utorak, 15.10.2019.
ISTRAŽNI SUDAC iz Zadra PODUPIRE SPOLNU SLOBODU?
ZAŠTO SE NE MOŽE OCJENJIVATI ZAKONITOST POSTUPANJA SUCA?
Zašto je sudac istrage u Zadru nakon saslušanja sedmorice mladića koji imaju od 18 do 20 godina, dakle punoljetni su, a optuženi su za višestruko grupno silovanje, zlostavljanje i ucjenjivanje, tada petnaestogodišnje djevojke iz okolice Zadra, kaže se u informaciji – što znači da se predmet rješava na sudu sa bar godinu dana proteka od događaja, pustio počinitelje da se brane sa slobode? Zašto im sudac nije odredio pritvor do okončanja sudskog procesa? Sudac šalje neverbalnu poruku mladićima - koja ima značenje kao riječi : to što ste počinili nije ništa posebno zabrinjavajuće!
Zašto sudac tako blagonaklono gleda na čin silovanja, na spolnu slobodu, svakog nad svakim? Da li je zadarski istražni sudac korumpiran, da li je u daljem ili bližem srodstvu s nekim od počinitelja zločina? Zašto upravo taj sudac ovakvom odlukom poništava sva nastojanja i sve edukacije o borbi protiv spolnog nasilja i svakog drugog nasilja koje provode udruge civilnog sektora u društvu? Ali veliku odgovornost snosi i Ministarstvo pravosuđa, jer nad tako važnim činom - čuvanja od spolnog ne nasilja pravosuđe dozvoljava destruktivnu i za javnost iritirajuću odluku – da sedam mladića, po svemu sudeći prijatelja, koji su grupno više puta silovali, zlostavljali i ucjenjivali istu maloljetnu djevojku – ostaju bez osjećaja krivice.
Treba li, isprovociran odlukom istražnog suca, netko s djevojčine strane uzeti pravdu u svoje ruke i fizički ili oružjem napasti nekog od mladića počinitelja čina silovanja ? Zar to može biti očekivano ili neočekivano u slučaju postupanja zadarskog istražnog suca? Mladiće je sudac istrage pustio“ uz mjere opreza zaključivši da opasnosti od ponavljanja kaznenog djela nema. Opasnost od utjecaja na svjedoke – zaključio je - postoji, te je naredio mjeru opreza u smislu zabrane približavanja žrtvi, zabrana bilo kakvog komuniciranja s njom, te je naredio javljanja mladića u postaju dva puta mjesečno. Dva puta mjesečno? Pa to je smiješno? Da li je sudac istrage dovoljno obrazovan za posao koji obavlja? Može li se
postupanje s počiniteljima kaznenog djela redefinirati kako to kojem sucu padne na um? Postoje li u okviru struke sankcije za suce koji su previše metalogički opredijeljeni i izvan običaja prava? Ako nisu opredjeljeni, odakle onda odluka o puštanju silovatelja iz ovog slučaja?
ZAŠTO SE NE MOŽE OCIJENJIVATI ZAKONITOST POSTUPANJA SUCA?
No zabrinjavajuće je još jedan ustaljeni postupak Ministarstva pravosuđa kada, građane i njihovo shvaćanje vođenja sudskog postupka pokušava smiriti priopćenjem u kome se kaže : „ Kazneni postupak koji se vodi pri Županijskim sudu u Zadru je u tijeku te Ministarstvo pravosuđa kao tijelo izvršne vlasti u ovom trenutku ne može ocjenjivati zakonitost postupanja suca u pojedinom sudskom predmetu, utjecati na donošenje odluke, ispravljati postupanje suca ili davati mišljenja o sudskim postupcima. „ Takva priopćenja su učestala kada suci donose odluke i sude na način koji je potpuno neuobičajen. Međutim ipak je sporno to da Ministarstvo pravosuđa kaže da ne može ocjenjivati zakonitost postupanja suca,…. Da ne može ispravljati postupanje suca,…. Ali pitanje je zašto.? Zašto ne može u slučaju kada sudac u drastičnim slučajevima, kao u ovom, postupa na neuobičajen način? Do kada će pravosudne osobe tipa ministra tvrditi, već u obliku floskula, da se nešto ne može. Treba propisati u zakonodavnim aktima da se može upravo ovo – što se sada ne može. Zato što se nešto ne može nikada se ni ne ispravlja, ni ne popravlja. U Hrvatskoj u pravosuđu sve uvijek ostaje isto. Do kada tako? Republika Hrvatska je članica EU, a tko ne zna podržavati sudbene principe EU neka ide u mirovinu. Dosta je neznanja, floskula, osrednjosti, suđenja po vlastitim kriterijima, korumpiranosti. Ministarstvo pravosuđa ima obvezu prema građanima dozvoliti razvijanja pravne strukture, boriti se protiv svakog oblika nasilja, pa i grupnog silovanja, silovanja maloljtnih djevojaka, starijih žena itd.izmjenama kaznenog zakona u smislu oštrih kazni, posebno za nasilje u obitelji, nad ženama i djecom.
Ali kada je očito kao u ovom slučaju da sudac ne postupa u skladu s težinom kaznenog djela bilo bi produktivno isključiti ga iz struke na određeni vremenski period. To se ne može? Može se sve što se zakonom propiše? I predmet staviti u nadležnost drugom sucu istrage!
Margareta Zouhar Zec
KREATORI MEDIJSKE INFORMACIJE U POSJETI KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ!
UPOZNAVANJE PRIRODNIH LJEPOTA JE MOTIV ODABIRA DESTINACIJE
Hrvatska turistička zajednica pokrenula je projekt „Croatia full of nature“ u okviru kojeg 14 blogera, novinara i fotografa posječuje prirodne ljepote kontinentalne Hrvatske. Do 16. listopada sudionici putovanja posjetit će turističke lokalitete Slavonije i Zagorja, a svoje dojmove prenijet će u objave na blogovima, u renomiranim dnevnim novinam, magazinima te na društvenim mrežama.
U projektu „Croatia full of nature“, između ostalih, sudjeluje fotograf iz Velike Britanije Daniel Cassson, čiji Instagram profil prati 170 tisuća fanova, dok iz Njemačke dolazi Tom Christoph Junemann, koji će objave plasirati na Instagram stranici namijenjenoj putovanjima i destinacijama Lightroom_ig koju prati gotovo 240 tisuća fanova. Iz Poljske dolazi blogerica Anna Kozubska Leonarcik čiji blog mjesečno posjećuje preko 25 tisuća fanova, dok će britanski novinar Peter Samson svoje dojmove iz posjeta Hrvatskoj prepričati u P.S. magazinu koji izlazi u sklopu The Sunday posta kojeg čita gotovo 400 tisuća Britanaca. Prirodne ljepote Hrvatske upoznat će i češka novinarka Lucie Šmoldasová koja piše za Ona Dnes Magazine, prilog druge najčitanije dnevne novine u Češkoj, ali i za češki Reporter Magazin. Te dvije novine, u tiskanom i online izdanju ostvaruju čitanost od 600 tisuća osoba. Također, tu je i Frederic Renson, novinar belgijskog L'Avenir kojeg na području Beneluksa prati preko 500 tisuća čitatelja.
Putovanje blogera i novinara započeo je u Vinkovcima i Vukovaru, a sudionici su posjetili Park šumu Adicu i plovili brodom po Dunavur, obišli su i Kunjevce nakon čega su brodom utovali od Nijemaca do Sopotca, a potom biciklima do konjušnice Horis.
U nastavku projekta sudionici putovanja obići će vinske podrume Slavonije i Baranje te Park prirode Kopački rit. Predviđen i obilazak Parka prirode
Papuk, prvog UNESCO-vog geoparka u Hrvatskoj te Grofove staze koja se nalazi u najljepšem dijelu Park šume Jankovac. Zadnji dio programa uključuje obilazak Virovitice i posjet dvorcu Pejačević, zatim posjet Parku prirode Medvednica, dvorcima Trakošćan i Veliki Tabor.
„ Upoznavanje prirodnih ljepota, prema TOMAS istraživanju, je u top pet osnovnih motiva dolazaka gostiju u Hrvtsku, koja ima prelijepih lokaliteta i kvalitetnih resursa te sam siguran da će šume, rijeke, nacionalni parkovi, parkovi prirode i ostale prirodne ljepote u budućnosti turisti sve više posjećivati. Vjerujem da će inozemni novinari, fotografi i blogeri uživati u našoj zemlji te da će svojim objavama doprinijeti vidljivosti Hrvatske na turističkoj karti svijeta i tako privući još veći broj posjetitelja posebice u posezoni“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Izvor ;Ministarstvo turizma
subota, 12.10.2019.
I NAKON GODINE DANA OD PROSVJEDA, GRADONAČELNIK PENAVA JE GLAS GRAĐANA VUKOVARA
ŠUTNJA RH NA PATNJE STRADALIH
I FLOSKULA DA INSTITUCIJE RADE SVOJ POSAO !
Objavljujem tekst kolegice novinarke Mirjane Đermedi koji je napisala kao izvještaj s konferencije za novinare gradonačelnika grada Vukovara Ivana Penave koji je on održao 11. listopada 2019. godine u svom uredu u Vukovaru. Povod konferenciji je bila godina dana -12.10.2018. – od održavanja prosvjeda Tekst je na portalu Vukovarskih novina objavljen pod naslovom:
PENAVA: OVA TIŠINA I OVAKVI SRAMOTNI REZULTATI STRADALNICIMA DAJU ZA PRAVO DA VRIŠTE NA SAV GLAS, PA I DA CIJELU DRŽAVU PREVRNU NAOPAČKE
Citiram:
"Povodom proteka godine dana od održavanja prosvjeda za neprocesuiranje ratnih zločina tijekom Domovinskoga rata u Vukovaru, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava održao je konferenciju za medije.
Penava je s ogorčenjem još jednom podsjetio javnost, potkrjepljujući sve to ratnim fotografijama, na sve strahote mučenja, ubijanja, silovanja odvođenja u logore, vukovarskih branitelja i civila od strane tadašnje JNA i paravojnih postrojba koje se nisu pridržavale niti jednog načela niti članka Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, nego su ih najkrvavije sadistički mučili i ubijali, te naglasio kako ni godinu dana nakon apela i zamolbe s prosvjeda upućenoga državnome vrhu i svim institucijama da konačno nakon 27 godina pokrenu mehanizme za procesuiranje zločina počinjenih nad Vukovarcima, nisu učinili gotovo ništa.
-Dobili smo poruke i tijekom prosvjeda prije godinu dana, a tako će vjerojatno biti i nakon ove tiskovne konferencije, tražili su se krivci tko stoji iza prosvjeda, a tek mali broj je bio onih koji su se bavili stradalnicima. Nakon prosvjeda dobili smo tišinu, muk, šutnju i izjave da gledamo svoja posla, da se bavimo lokalnom politikom a ne nacionalnom i onu floskulu neka institucije rade svoj posao- rekao je Penava.
On je citirao pojedine dijelove Ustava RH koji određuje najviše vrednote ustavnoga poretka, a to su sloboda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva i vladavina prava. Rekao je kako posjeduje ključne dijelove presude u tužbi Republike Hrvatske protiv Republike Srbije o povredi odredbe Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu koji je utvrdio kako su JNA i srpske paravojne postrojbe počinile zločin i mučenja nad hrvatskim narodom.
-Ovim fotografijama, presudama, citiranjem Ustava RH i fotografijama spomenika četničkom vojvodi htio sam pokazati da se hrvatska država ponaša na način da sudeći po ovim spomenicima, između četničke kokarde i zvijezde petokrake na jednoj strani i šahovnici na drugoj strani stoji znak jednkosti. Svi će se sada snebivati i reći da tako ne misle, ali ja vas uvjeravam da kroz ove fotografije i situacije, djela na terenu govore drugačije. Budući da imamo spomenik Blagi Zadri kojem ćemo za pet dana obilježiti godišnjicu pogibije , a samo dva kilometra od njega je spomenik Vukašinu Šoškočaninu, četničkome vojvodi, što drugo zaključiti nego da je između Blage Zadre i Vukašina Šoškočanina u ovoj državi znak jednakosti. – naglasio je Penava.
Ako se ova šutnja i dalje bude nastavila svoj stranci ću se zahvaliti na suradnji
Na novinarsko pitanje što planira dalje poduzeti obzirom da država do sada nije ništa učinila Penava je odgovorio kako jako drži do braniteljskih udruga i svih ljudi koji su tu oko njega, prvo idu vrijednosti, temeljne vrijednosti, prvo idu stradalnici domovinskoga rata
-Tu nema politike i za mene osobno nema stranačke stege. Moj osobni stav je da drugi prosvjed više ne bi imao smisla, a da se ništa ne događa. Drugi prosvjed bi morao imati težinu i to više ne bi bio mirni prosvjed nego bi taj prosvjed morao imati energiju koja mijenja, koja donosi promjenu , što znači da ruši. Osobno sam smatrao da postoje pametniji i mudriji putevi kako doći do rezultata. Osobno ću pokušati kroz stranku kojoj pripadam bez i jedne trunke kalkulacija i podređivanja ovih vrijednosti bilo kome i bilo čemu i ukoliko to bude moguće da na dnevni red konačno dođu teme koje su davno trebale biti riješene, a ukoliko se ova sramotna šutnja i dalje bude nastavila, zahvalit ću se na suradnji, svoj put ću pronaći, dosljedan ovim vrijednostima i ovim ljudima s kojima dijelim svakodnevicu i ako ništa drugo ostat ću uspravan.- rekao je Penava.
Na upit hoće li odavanje počasti žrtvi Vukovara 18. studenoga, s obzirom na njegov današnji istup, proći bez problema, Penava je kazao kako svake godine u Vukovaru na taj dan bude i do 100.000 ljudi, te da nikada nije zabilježen nijedan incident.
-Uvijek se postavlja pitanje hoće li ratni stradalnici prosvjedovati i imaju li uopće na to pravo. Ne da imaju, ne da bi trebali, ovakvi sramotni rezultati daju im za pravo da vrište na sav glas, pa i da cijelu državu prevrnu naopačke- poručio je Penava.
Novinare je zanimalo i koji su razlozi nečinjenja u procesuiranju ratnih zločina i što je Penavi rekao premjer Andrej Plenković i ministri pravosuđa i policije. Gradonačelnik je rekao kako izuzima ministra policije Davora Božinovića jer je osnovan poseban tim za istraživanja, i neke su stvari pokrenute.
-S druge strane, unatoč pokušaju organizacije sastanka s moje strane i inicijative da vidimo što možemo napraviti, doživio sam muk, šutnju, podređivanje nekih drugih pozicija i interesa i njihovo komuniciranje kao primarnijih i zato sam danas ovdje- kazao je Penava.
Potporu gradonačelniku Vukovar Ivanu Penavi dali su Predsjednik Savjeta za branitelje gradonačelnika Tomislav Josić, Predsjednik udruge 100 postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški, Zdravko Blažević iz Udruge Specijalne policije Domovinskoga rata, Zoran Marunček predsjednik udruge veterana 5. gardijske brigade Sokolovi ispred Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih brigada te Dragutin Guzovski ispred hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora." ( zavreno)
Orginalna fotografija uz tekst snimljena od strane fotografa Vukovarskih novina tijekom konferencije za novinare 11.10.2019.
POREZNA TRANSPARENTNOST
PET ZEMALJA USKLAĐENO S NAČELIMA DOBROG POREZNOG UPRAVLJANJA
10.10.2019., priopćenje Vijeća EU
Vijeće je 10. listopada 2019. odlučilo ukloniti Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Maršalove Otoke s EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Također je utvrdilo da su Albanija, Kostarika, Mauricijus, Srbija i Švicarska poštovale sve obveze suradnje u poreznim pitanjima.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Maršalovi Otoci proveli su reforme potrebne za provedbu preuzetih obveza kako bi do kraja 2018. poboljšali svoj okvir porezne politike uvođenjem zahtjeva u pogledu gospodarskog sadržaja. Stoga je UAE sada ispunio sve obveze u području porezne suradnje i može se izbrisati s popisa. Maršalovi Otoci premjestit će se iz priloga I. zaključcima u prilog II. jer će Skupina Vijeća za Kodeks o postupanju i dalje nadzirati obveze države u pogledu razmjene informacija na zahtjev dok ne budu dostupni rezultati revizije Svjetskog foruma OECD-a o transparentnosti i razmjeni informacija.
Albanija, Kostarika, Mauricijus, Srbija i Švicarska provele su sve potrebne reforme prije isteka roka kako bi se uskladile s načelima EU-a o dobrom poreznom upravljanju. Te će se zemlje ukloniti iz priloga II. zaključcima.
Vijeće je također preispitalo stanje u jurisdikcijama po završetku iznimke „dva od tri” u pogledu kriterija porezne transparentnosti 30. lipnja 2019. Iznimkom je predviđeno da se zemlje koje ne poštuju samo jedan od triju potkriterija porezne transparentnosti ne navode na popisu iz priloga I. Vijeće je zaključilo da su sve predmetne jurisdikcije ispunile tri kriterija porezne transparentnosti EU-a. U pogledu stanja u Sjedinjenim Američkim Državama Vijeće se osobito složilo da je njegova mreža mehanizama za razmjenu informacija dovoljno široka da obuhvati sve države članice EU-a, čime se omogućuje i razmjena informacija na zahtjev i automatska razmjena informacija u skladu s međunarodnim standardima i potrebama obiju strana.
Osim toga, Vijeće je odobrilo daljnja ažuriranja priloga II. i smjernice o režimima izuzeća prihoda iz inozemnih izvora. Vijeće ECOFIN 12. ožujka 2019. izrazilo je zabrinutost zbog toga što se u određenim jurisdikcijama štetni povlašteni porezni režimi nadomještaju režimima sličnog učinka.
Kontekst
EU-ovim popisom doprinosi se aktualnim naporima da se spriječi izbjegavanje plaćanja poreza i promiču načela dobrog upravljanja poput porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja i međunarodnih standarda za suzbijanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.
Popis je sastavljen u prosincu 2017. i nalazi se u prilogu I. zaključcima koje je Vijeće usvojilo. Zaključci sadržavaju još jedan prilog u kojem su navedene jurisdikcije koje su preuzele dovoljno obveza za reformu svojih poreznih politika i čije reforme nadzire Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja.
Na popisu nekooperativnih jurisdikcija ostaje devet jurisdikcija: Američka Samoa, Američki Djevičanski Otoci, Belize, Fidži, Guam, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago i Vanuatu.
Rad na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija dinamičan je postupak. Vijeće će nastaviti redovito preispitivati i ažurirati popis u 2019., ali je zatražilo stabilniji postupak od 2020. (dva ažuriranja godišnje).
Što je posrijedi?
Europska unija radi na poboljšanju dobrog poreznog upravljanja na globalnoj razini. To čini kako bi u najvećoj mogućoj mjeri povećala napore koje ulaže u borbu protiv poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. EU taj cilj ne nastoji ostvariti prozivanjem određenih jurisdikcija, već poticanjem pozitivnih promjena u okviru suradnje.
Vijeće je 5. prosinca 2017. usvojilo zaključke o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Na to se obvezalo u svojim zaključcima od 25. svibnja 2016.
Na tom su se popisu nalazile zemlje ili teritoriji koji nisu u EU-u i koji nisu, u svojoj reakciji na zabrinutost EU-a, preuzeli dostatnu razinu obveza. Osim popisa postoji i dokument o trenutačnom stanju, u kojem su navedene jurisdikcije čija je reakcija bila dostatna. One su do kraja 2018. ili, u nekim slučajevima, do 2019. morale poduzeti učinkovite mjere kako u budućnosti ne bi bile uvrštene na popis.
Vijeće je 12. ožujka 2019. usvojilo revidirani EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe i ažuriralo dokument o trenutačnom stanju. Od niza jurisdikcija koje su štetne povlaštene porezne režime zamijenile mjerama sličnog učinka zatraženo je preuzimanje obveza u tom pogledu.
POPIS NEKOOPERATIVNIH JURISDIKCIJA I TRENUTAČNO STANJE NEKIH ZEMALJA U POGLEDU SURADNJE S EU- pogledati na linku:
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:52019XG0621(01)
PROTIV SMRTNE KAZNE
Zajednička izjava visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i glavne tajnice Vijeća Europe povodom Europskog i Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne
9.12. Vijeće EU, priopćenje
Europska unija i Vijeće Europe odlučno se protive smrtnoj kazni, u svakom trenutku i bez obzira na okolnosti. Smrtna kazna je okrutna, nečovječna i ponižavajuća kazna koja se kosi s pravom na život. Takva je kazna osveta, a ne pravda, i njezino ukidanje doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva.
Već su 142 zemlje, koje čine 74 % država članica UN-a, prestale primjenjivati smrtnu kaznu. To su učinile uklanjanjem mogućnosti izricanja smrtne kazne iz kaznenog zakona ili time što već dugo ne izvršavaju smrtnu kaznu. Trend ukidanja smrtne kazne nastavlja se, a usto se smanjuje i broj osuđenih na smrtnu kaznu i njezinih izvršenja. U 2018. smrtne kazne izvršene su u 20 zemalja, što je 10 % zemalja svijeta i dosad njihov najmanji broj.
Države članice Vijeća Europe koje još nisu pristupile protokolima br. 6 i 13 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima pozivaju se da to što prije učine. Vijeće Europe i EU ponovno pozivaju Bjelarus da ukine smrtnu kaznu i pridruži se zajednici naroda koji su ljudskom dostojanstvu dali prednost pred osvetom. Usto pozivaju države koje imaju status promatrača pri Vijeću Europe i koje još nisu ukinule smrtnu kaznu da se uključe u dijalog o preprekama koje im otežavaju njezino ukidanje.
EU i Vijeće Europe potiču sve zemlje da se pridruže Globalnom savezu za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje. Taj savez trenutačno okuplja 62 države koje su se obvezale na ograničavanje trgovine robom koja služi za mučenje i izvršavanje smrtne kazne. Suradnjom na globalnoj razini u borbi protiv smrtne kazne mogu se potaknuti promjene. Time će se doprinijeti i borbi protiv međunarodnog organiziranog kriminala jer zemlje u kojima je smrtna kazna ukinuta često ne izručuju osumnjičenike zemljama u kojima im prijeti smrtna kazna.
Sve više ljudi i čelnika dijeli mišljenje da smrtna kazna nije učinkovitija za odvraćanje od kriminala nego druge kazne i da ne doprinosi javnoj sigurnosti. Smrtna kazna u nerazmjerno velikom broju pogađa pripadnike ranjivih skupina koji si ne mogu priuštiti iskusne odvjetnike, a zatvorenici koji čekaju izvršenje smrtne kazne još su najmarginaliziranija društvena skupina.
Ta okrutna kazna utječe i na rodbinu ljudi osuđenih na smrtnu kaznu, prije svega na njihovu djecu. Uskraćivanje djeci i obitelji prava na pogreb kršenje je njihovih ljudskih prava, ponajprije prava da se s njima ne postupa na okrutan, nečovječan ili ponižavajući način. Djeca nad čijim je roditeljima izvršena smrtna kazna doživljavaju tešku i trajnu bol i traumu. Te nevidljive žrtve najbolje razumiju posljedice smrtne kazne.
EU i Vijeće Europe uviđaju važnost javne rasprave o smrtnoj kazni na temelju detaljnih informacija. Što više ljudi znaju o postupku izvršavanja smrtne kazne, argumentima za njezino ukidanje i alternativama izvršenju smrtne kazne, to se više slažu s njezinim ukidanjem
petak, 11.10.2019.
ERDOGAN PODSJETIO EUROPSKU UNIJU NA DUG PREMA TURSKOJ!
ZAPRIJETIO OTVARANJEM TURSKIH VRATA MIGRANTIMA U EUROPU!
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan tek što je stigao iz državničke posjete Republici Srbiji, pokrenuo je turske vojne snage koje su započele operaciju protiv kurskih snaga u Siriji. Te snage su kurdska milicija koju politika Erdogana smatra teroristima, a zapadne zemlje kurdsku miliciju podržavaju jer smatraju da se bore protiv džihadista Islamske države. Zbog toga je politika turskog napada bila kritizirana od zapadnih zemalja, prije svega Europske unije. Vojnoj akciji Turske usprotivila se i Saudijska Arabija i Egipat. Međutim Erdogan je rekao „nisu iskreni samo pričaju. Za razliku od njih mi nešto poduzimamo“.
No predsjednik Turske Erdogan je otišao i mnogo dalje kada je sa prizvukom prijetnje sa govornice rekao „Europska unijo, ako pokušate predstaviti našu operaciju kao invaziju, otvoriti ćemo svoja vrata i poslati vam 3,6 milijuna izbjeglica u Europu. Nikada niste bili iskreni. Sada govorite da ćete blokirati tri milijarde eura koje ste obećali Turskoj. Jeste li nam ikada ispunili dano obećanje? Niste", poručio je Erdogan Uniji – što je prenijela Al Jazeera TV.
Činjenica je da je dolazak migranata iz Turske u europske zemlje znatno smanjen upravo zahvaljujući sporazumu između Europske unije i Ankare iz 2016. godine.
četvrtak, 10.10.2019.
150 GODINA OD IZLASKA VIENCA
" VIJENAC DOLAZI, POMAŽE, POKREĆE I RAZVIJA "
Matica hrvatska i Vijenac književni list za umjetnost, kulturu i znanost organizirali su 9.i 10. listopada znanstveno-stručni skup u povodu 150 godina od prvog broja izlaska Vienca, središnjeg časopisa hrvatske književnosti 19. stoljeća.
Znanstveno stručni skup se održava u suradnji s Odsjekom za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u Matici hrvatskoj gdje o časopisu Vijenac govori kroz dva dana četrdesetak znanstvenika.
Otvarajući znastveno stručni skup predsjednik Matice Hrvatske prof. dr.Stipe Botica rekao je da Vijenac čvrsto stoji na braniku hrvatske povijesti, kulturne sadašnjosti i čuva od svih globalističkih tendencija, da ona ostaje naša, domaća, hrvatska, nacionalna i relevantna kultura.
Mlađahni aktualnii urednik Vijenca Goran Galić podjetio je da je u prostorima knjižnice HAZU u četvrtak 6. lipnja otvorena izložba Vijenca i bila je otvorewna do 15. srpnja. Goran Galić kao glavni urednik postavio je tu izložbu Vijenca.
Izložba je imala dvije obljetnice 150 godina od početka izlaženja Vienca i 25 godina obnovljenoga Vijenca. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je izložbu otvorila i rekla „kako se sa 150 godina dugom poviješću Vijenac uvrštava među najstarije, najuglednije i najutjecajnije kulturne institucije. Vijenac je odigrao stožernu ulogu u razvoju hrvatske kulture, društva pa i hrvatske države, kazala je ministrica u lipnju te rekla da su očekivanja koja se postavljaju pred Vijenac velika.
Goran Galić aktualni urednik Vijenca, među izloženim eksponatima./font>
Goran Galić podsjetio je da Vijenac odigrao veliku ulogu u razvoju hrvatske kao nacije, kao građanske, duhovne i kulturne metropole te da će o svemu tome biti riječi na znanstvenom skupu.
Vijenac je bio promotor i ujedinitelj hrvatske književnosti književnog i kulturnog života na nacionalnom prostoru od samih svojih početaka. Profesor Drago Šimundža rekao je da je Vienac znakovit – važan za hrvatsku svijest, ali najvažniji je za hrvatsku književnost, posebno za noviju hrvatsku književnost. „Vijenac dolazi, pomaže, pokreće i razvija. To je njegova najvažnija uloga.“ Vijenac je bio prezentant velikih svjetskih književnih djela francuske, njemačke, češke, ruske književnosti. Ništa važno nije napisano u hrvatskoj književnosti, a da u Vijencu nije najprije objavljeno.
Prvi broj Vienca izašao je 23. siječnja 1869. Publikaciji je ime dao Ivan Trnski, (1819. - 1910.) pisac, za koga je profesor Ivan Pederin napisao da je bio pisac bez talenta, ali vrlo marljiv. Na naslovnici prvog broja Vienca bila je otisnuta dugačka pjesma Ivana Trnskog naslova „Pjesma uz Vienac“ . On je u vrijeme ilirizma surađivao s Ljudevitom Gajem i bio je osobni prijatelj Petra Preradovića koji je bio na službi u Beču. Trnski je poznavao gotovo sve hrvatske, srpske i slovenske pisce 19. stoljeća, a za vrijeme svod života surađivao je u gotovo svim hrvatskim časopisima od Danice Ilirske do Savremenika. Trnski je bio zaposlen u vojci kao časnik, pa nije mogao biti urednik, pa je urednik postao Gjuro Deželić. Izdavač Vienca je bila Matica Ilirska, a među pokretaačima je bio i Ivan Kukuljević Sakcinski. To je onaj isti Sakcinski, Ivan Kukuljević koji je u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine počeo govoriti na hrvatskom jeziku propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje zahtijevajući da se postupno hrvatski jezik uvede kao službeni jezik u škole i urede. Vienac je u svom podnaslovu imao dvije riječi Zabavi i pouči.(margareta.zouhar zec i fotke)
Novine Matice hrvatske za književnost umjetnost i znanost , br.1 , 25. prosinac 1993.
srijeda, 09.10.2019.
10. OBLJETNICA POVELJE O TEMELJNIM LJUDSKIM PRAVIMA EU
VIJEĆE EU PRIMJEĆUJE DA JAVNOST NIJE OSVJEŠTENA O POVELJI
7.10. Vijeće EU, priopćenje
Povodom 10. obljetnice Povelje o temeljnim pravima Vijeće je 7.10. usvojilo zaključke u kojima se ponovno potvrđuje da se Europska unija temelji na zajedničkim vrijednostima koja su:
1.poštovanje ljudskog dostojanstva,
2. sloboda,
3.demokracija,
4.jednakost,
5. vladavina prava i
6. poštovanje ljudskih prava, uključujući
7. prava pripadnika manjina.
Ta su prava kamen temeljac Europske unije i u potpunosti ih moraju poštovati sve države članice i institucije EU-a.
Vijeće ujedno ponovno potvrđuje svoju predanost pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, čime bi se dodatno poboljšala zaštita temeljnih prava u Europi. Vijeće, uzimajući u obzir izvješća Komisije i Agencije EU-a za temeljna prava, potvrđuje da izazovi u području nediskriminacije i dalje postoje te ponovno ističe svoju predanost nastavku borbe protiv svih oblika diskriminacije.
Primjećujući da javnost nije dovoljno osviještena o Povelji, Vijeće poziva države članice da pojačaju svoje aktivnosti podizanja svijesti i osposobljavanja namijenjene svim ključnim dionicima, uključujući oblikovatelje politika, javne službenike, pravosudne djelatnike te nacionalne institucije za ljudska prava, organizacije civilnog društva itd. Vijeće ujedno podsjeća na to da je portal e-pravosuđe važan alat kojim se to podupire te se obvezuje na vođenje tematskih rasprava i godišnje razmjene mišljenja o primjeni Povelje na nacionalnoj razini.
Pozdravljajući ključnu ulogu Agencije za temeljna prava u pružanju stručnog znanja o temeljnim pravima i pozivajući institucije i države članice EU-a da bolje iskoriste usluge te agencije, Vijeće naglašava da će pažljivo razmotriti svaki prijedlog Komisije kako bi se agenciji omogućilo da još učinkovitije obavlja svoj posao. Naposljetku, s obzirom na to da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti i podupiranju napora pojedinaca da ostvaruju i štite svoja prava, Vijeće podsjeća na važnost uklanjanja svih nepotrebnih, nezakonitih ili proizvoljnih ograničenja za civilno društvo, kao i suzdržavanja od takvih ograničenja.
OSNOVNE INFORMACIJE O POVELJI
Povelja Europske unije o temeljnim pravima svečano je proglašena 7. prosinca 2000. Međutim, postala je potpuno pravno obvezujuća nakon što je u prosincu 2009. uključena u Ugovor iz Lisabona. Stoga se ove godine obilježava deseta obljetnica dana kada je Povelja EU-a o temeljnim pravima postala pravno obvezujuća.
Povelja sadrži pedeset članaka u vezi s političkim, socijalnim i gospodarskim pravima. Kad god djeluju u okviru područja primjene prava EU-a, države članice dužne su poštovati prava i načela iz Povelje. Povelja se primjenjuje na institucije, tijela, urede i agencije Unije te njezine države članice pri provedbi prava Europske unije.
Rezultati nedavnog istraživanja Eurobarometra o osviještenosti o Povelji pokazuju da je samo 42 % ispitanika čulo za Povelju, a njih 12 % zna o čemu je riječ.
EU POTPISAO SPORAZUM CRNA GORA – FRONTEX
7.10. Vijeće EU, priopćenje
Europska unija je 7.10 potpisala sporazum s Crnom Gorom o suradnji Crne Gore s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u upravljanju granicama. U ime EU-a sporazum su potpisali ministrica unutarnjih poslova Finske i predsjednica Vijeća Maria Ohisalo te povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, a u ime Crne Gore ministar unutarnjih poslova Mevludin Nuhodžić.
Cilj je tog sporazuma omogućiti Frontexu koordinaciju operativne suradnje između država članica EU-a i Crne Gore u upravljanju granicama koje su zajedničke Europskoj uniji i Crnoj Gori. Potpisivanje tog sporazuma još je jedan dokaz produbljivanja i širenja suradnje s Crnom Gorom, od čega će obje strane ostvariti korist, posebno što se tiče poboljšanja aktivnosti upravljanja granicama. - Maria Ohisalo, ministrica unutarnjih poslova Finske
Danas dodatno jačamo graničnu suradnju s Crnom Gorom, što je još jedan korak u približavanju regije zapadnog Balkana EU-u. Migracijski i sigurnosni izazovi s kojima se suočavamo zajednički su nam te takav treba biti i naš odgovor. -Dimitris Avramopoulos, povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo
Tim se sporazumom Frontexu omogućuje da Crnoj Gori pomaže u upravljanju granicama, da provodi zajedničke operacije i raspoređuje timove u regijama Crne Gore koje graniče s EU-om, podložno sporazumu s Crnom Gorom.
Tim aktivnostima nastojat će se rješavati pitanja nezakonitih migracija, posebno iznenadne promjene u migracijskim tokovima, te prekograničnog kriminala, a mogu uključivati pružanje veće tehničke i operativne pomoći na granici.
Pojačanom suradnjom između prioritetnih trećih zemalja i Frontexa doprinijet će se suzbijanju nezakonitog useljavanja i dodatno povećati sigurnost na vanjskim granicama EU
Nacrt odluke o sklapanju sporazuma upućen je Europskom parlamentu koji treba dati svoju suglasnost kako bi se sporazum mogao sklopiti.
KONTEKST SPORAZUMA
Ovaj sporazum o statusu drugi je takav sporazum koji će se sklopiti s partnerskom zemljom nakon što je u listopadu 2018. sličan sporazum potpisan s Albanijom. Pregovori s Crnom Gorom zaključeni su 5. srpnja 2018., a povjerenik Avramopoulos i crnogorski ministar unutarnjih poslova Mevludin Nuhodžić parafirali su nacrt sporazuma o statusu u veljači 2019. Vijeće je potom 19. ožujka 2019. odobrilo potpisivanje sporazuma.Slični sporazumi o statusu parafirani su i sa Sjevernom Makedonijom (srpanj 2018.), Srbijom (rujan 2018.) i Bosnom i Hercegovinom (siječanj 2019.) te su u fazi finalizacije.
Frontex je 22. svibnja ove godine pokrenuo prvu zajedničku operaciju na području susjedne zemlje Albanije koja nije članica EU-a.
Frontex može provoditi raspoređivanja i zajedničke operacije na državnom području susjednih zemalja koje nisu članice EU-a, pod uvjetom da se između Europske unije i dotične zemlje prethodno sklopi sporazum o statusu.
Početkom ove godine nakon zaprimanja prijedloga Europske komisije, Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o jačanju europske granične i obalne straže. Time će se omogućiti zajedničke operacije i raspoređivanja u zemljama koje nisu u neposrednom susjedstvu EU-a.
Suradnja s trećim zemljama važan je element koncepta europskog integriranog upravljanja granicama koji se primjenjuje putem četverotračnog modela pristupa koji obuhvaća mjere u trećim zemljama, mjere sa susjednim trećim zemljama, mjere nadzora granice i mjere unutar schengenskog područja.
STROŽA PRAVILA EU O UPRAVLJANJU CESTAMA
7.10. Vijeće Eu, priopćenje
EU želi smanjiti broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama osiguravanjem boljeg projektiranja i održavanja cesta, tunela i mostova. Imajući to na umu, Vijeće je danas donijelo revidirana pravila kojima se utvrđuje sustavniji pristup sigurnijoj cestovnoj infrastrukturi. Reforma je dio nastojanja EU-a da ostvari svoje strateške ciljeve smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za polovinu do 2020. u odnosu na 2010. te da se približi broju od nula smrtnih slučajeva do 2050.
Revidiranom direktivom područje primjene aktualnih pravila proširit će se na autoceste i druge primarne ceste izvan transeuropske prometne mreže (TEN-T). Prema statističkim podacima time će se doprinijeti boljoj sigurnosti cestovne infrastrukture diljem EU-a. Pravilima će se obuhvatiti i ceste izvan gradskih područja koje su izgrađene upotrebom sredstava EU-a.
Države članice morat će provoditi procjenu sigurnosti na cestama na razini cijele mreže najmanje svakih pet godina. Procjena na razini cijele mreže, kojom se pruža prikaz stanja cijele cestovne mreže obuhvaćene direktivom, služi za procjenu rizika od nesreća. Tijela će upotrijebiti nalaze iz procjene kako bi provela ciljanije preglede sigurnosti na cestama ili kako bi poduzela izravne korektivne mjere. Prve procjene sigurnosti na cestama na razini cijele mreže moraju se provesti najkasnije do 2024.
Sustavno uzimanje u obzir pješaka, biciklista i drugih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu postat će obvezno pri postupcima za upravljanje sigurnošću na cestama. Ta skupina sudionika u cestovnom prometu činila je gotovo polovinu poginulih osoba na cestama u EU-u 2017.
Glasovanjem u Vijeću zaključen je zakonodavni postupak. Rumunjsko predsjedništvo i Europski parlament postigli su privremeni dogovor 21. veljače 2019.
Direktiva će sada biti objavljena u Službenom listu EU-a. Stupit će na snagu 20 dana nakon objave. Države članice zatim će imati dvije godine za donošenje nacionalnih odredaba za njezinu praktičnu provedbu.
NOVA PRAVILA ZA ZAŠTITU ZVIŽDAĆA OD 2021.
7.10. Vijeće EU, priopćenje
EU će zajamčiti visoku razinu zaštite zviždača u brojnim sektorima, među kojima su javna nabava, financijske usluge, borba protiv pranja novca, sigurnost proizvoda i prometa, nuklearna sigurnost, javno zdravlje, zaštita potrošača i zaštita podataka.
Vijeće je danas formalno donijelo nova pravila o zaštiti zviždača. Novim će se pravilima zahtijevati uspostava sigurnih kanala za prijavljivanje kako unutar organizacija, privatnih ili javnih, tako i javnim tijelima. U skladu s njima zviždačima će se također osigurati visoka razina zaštite od osvete, a od nacionalnih tijela zahtijevat će se da na odgovarajući način informiraju građane, ali i osposobe javne službenike o načinima pristupanja „zviždanju“.
Zakonodavni akt sada će biti službeno potpisan i objavljen u Službenom listu. Države članice imat će rok od dvije godine za prenošenje novih pravila u svoje nacionalno pravo.
EU se zalaže za dobro funkcioniranje demokratskog sustava utemeljenog na vladavini prava. To podrazumijeva visoku razinu zaštite, u cijeloj Uniji, za zviždače koji se usude istupiti. Nitko ne bi trebao riskirati svoj ugled ili posao zbog prokazivanja nezakonitog ponašanja-Anna-Maja Henriksson, finska ministrica pravosuđa
Glavni elementi kompromisa su sljedeći:
1.Uspostava kanala za prijavljivanje unutar poduzeća/uprava: u poduzećima s više od 50 zaposlenika ili općinama s više od 10 000 stanovnika obvezno je uspostaviti djelotvorne i učinkovite kanale za prijavljivanje. Time će se doprinijeti razvoju zdrave korporativne kulture.
2.Hijerarhija kanala za prijavljivanje: zviždače se potiče da se najprije koriste unutarnjim kanalima u okviru svoje organizacije, odnosno prije pribjegavanja vanjskim kanalima koje su javna tijela obvezna uspostaviti. U svakom slučaju, zviždači neće izgubiti zaštitu ako se odluče najprije koristiti vanjskim kanalima.
3.Velik broj profila zaštićenih novim pravilima: zaštićene su osobe raznih profila koje bi mogle saznati informacije o povredama u radnom okruženju, poput zaposlenika, što uključuje javne službenike na nacionalnoj/lokalnoj razini, volontera i pripravnika, neizvršnih članova, dioničara itd.
4.Široko područje primjene: novim pravilima obuhvaćena su područja kao što su javna nabava, financijske usluge, sprečavanje pranja novca, javno zdravlje itd. Radi pravne sigurnosti popis svih obuhvaćenih zakonodavnih instrumenata EU-a naveden je u prilogu direktivi. Pri provedbi novih pravila države članice mogu rabiti i dodatne instrumente izvan popisa.
5.Potpora i zaštitne mjere namijenjeni zviždačima: pravilima se uvode zaštitne mjere kojima se zviždače štiti od osvete, primjerice u obliku privremenog udaljavanja, nazadovanja i zastrašivanja. Štite se i oni koji pomažu zviždačima, kao što su kolege i rodbina. Direktiva sadrži i popis mjera potpore koje će se uvesti za zviždače.
6.Obveza pružanja povratnih informacija za tijela i poduzeća: prema novim pravilima obvezno je odgovoriti na prijave zviždača i na temelju njih poduzeti mjere u roku od tri mjeseca (s mogućnošću da se rok za vanjske kanale u opravdanim slučajevima produlji na šest mjeseci).
KONTEKST
Zviždači su osobe koje istupaju kada se u okviru svojeg posla susretnu s nepravilnostima koje mogu naštetiti javnom interesu, primjerice zbog negativnih posljedica za okoliš, javno zdravlje i sigurnost potrošača te javne financije.
Zaštita zviždača trenutačno je fragmentirana. U ovom trenutku samo deset država članica EU-a ima sveobuhvatno pravo kojim se štite zviždači. Na razini EU-a samo u ograničenom broju sektora (većinom u području financijskih usluga) postoji zakonodavstvo kojim su obuhvaćene mjere kojima se štite zviždači.
U istraživanju koje je Komisija provela 2017. procijenjeno je da gubitak mogućih koristi zbog nepostojanja zaštite zviždača samo u području javne nabave u cijeloj EU-u iznosi od 5,8 do 9,6 milijardi eura godišnje.
ponedjeljak, 07.10.2019.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE TURSKE U DVODNEVNOM POSJETU REPUBLICI SRBIJI
U PLANU GRADNJA MOSTA, AUTOPUTA DO SARAJEVA…
Predsjednik Republike Turske Recep Tyyip Erdogan stigao je prije podne 7. listopada u službeni dvodnevni posjet Republici Srbiji, gdje ga je dočekao predsjednik Aleksandar Vučić zaželjevši mu dobrodošlicu – informacije su s televizije Al Jazzera.
U Palači pravde u Beogradu dvojica predsjenika su održala konferenciju za novinare.
Predsjednik Republike Turske Erdogan i Republike Srbije Vučić
Novinari su bili svjedoci potpisivanja nekoliko ugovora Srbije i Turske i to iz obrane, obrazovanja, kulture, znanosti, industrije, tehnologije …
Predsjednik Turske Erdogan je rekao da je bit suradnje Srbije i Turske da sadašnjih oko dvije milijarde eura trgovinske razmjene dvije zemlje poraste te da razmjena bude pet milijardi u narednih nekoliko godina. Aleksandar Vučuić je rekao da je ta trgovinska razmjena procvjetala onog trenutka kada su uspostavljeni bolji odnosi između Beograda i Ankare i kada je turski predsjednik došao u Srbiju. U Srbiji posluje pet stotina turskih kompanija, a u utorak 8.10. će, rekao je Erdogan, biti otvoreno još šest kompanija koje će proizvoditi automobilske djelove, gume i tekstil.
Za utorak je najavljeno polaganje kamena temeljca za gradnju mosta preko Save i izgradnju autoputa koji bi povezivao Beograd i Sarajevo. Graditi će se prvo 18 kilomera autoputa do Sremske Rače koji je projekat vrijedan 225 milijona eura a graditi će ga Turska kompanija. Graditi će se i ceastovna komunikacija od Kosova do Požege u Zapadnoj Srbiji. Sa predstavnicima Sarajeva tek treba dogovori kako će izgledati ruta kroz BiH i a potrebno je potpisati financijske ugovore.
Erdogan I Vučić su isticali da je važno da se održi mir na Balkanu, sigurnost ove regije kako bi što više turskih turista dolazilo u Srbiju .
Poslijepodne ie održan ekonomski forum predstavnika kompanija Republike Turske kojih je 200 stiglo sa predsjednikom Erdoganom u Srbiju koji u Sriju žele investirati.
Za utorak 8.10. je predviđen trilateralni samit Srbije, Turske i BiH na kome će uz predsjednike Vučića I Erdogana biti i predstavnici Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Erdogan je rekao da su ti sastanci bitni jer dugo vremena nisu održani, te da je bitno uspostaviti mir suradnju i stabilnost. Vučić je istakao da će se i naredne godine održati trilateralni sastanak i da bi mogla da im se pridruži Rusija.
“ Srpski zvaničnici napominju da saradnja sa Turskom ne ugrožava saradnju s EU ”- informacija je s televizije Al Jazzera balkans.
JEDINSTVENI PRAVILNIK ZA MJERE PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
UJEDNAČEN PRAVILNIK ZAMJENJUJE DOSADAŠNJIH 38 PRAVILNIKA
Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 118/18) ministrica poljoprivrede mr. Marija Vučković donijela je PRAVILNIK O PROVEDBI MJERA PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. NN br.91 / 2019. (27.9. 2019.) koji zamjenjuje veliki broj dosadašnjih pravilnika za pojedine mjere, podmjere i tipove operacija. Ovim pravilnikom ujednačene su procedure i provedba postupka dodjele potpora, a svi će natječaji prethodno biti objavljeni na sustavu e-savjetovanja kako bi korisnici i svi ostali dionici mogli aktivno, transparentno i pravovremeno sudjelovati u kreiranju natječajnih pravila. Ovim pravilnikom na jednom mjestu propisani su opći uvjeti prihvatljivosti, uvjeti prijave, obrade, provedbe, kontrole i isplate projekata te postupanja po prigovorima korisnika, za sve mjere iz Programa ruralnog razvoja i financijske instrumente, osim IAKS mjera (mjere 10,11,13 i 14).
„Sada ćemo krenuti s raspisivanjem natječaja za preostala sredstva Programa ruralnog razvoja po novim, ujednačenim i jednostavnijim pravilima. Umjesto 38 pravilnika sada imamo jedan i vjerujem da će to korisnicima olakšati način prijave i skratiti vrijeme koje su do sada trošili na proučavanje pravila.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede mr. Marija Vučković te dodala da je 1. 10. usuglašen i plan raspisivanja natječaja do kraja 2019. godine.
Detaljni uvjeti prihvatljivosti korisnika, projekata i provedba pojedinog tipa operacije bit će propisani natječajem za svaku pojedinu mjeru/tip operacije. Naime, tijekom dosadašnje provedbe natječaja ukazala se potreba za dodatnim pojednostavljenjem pravila pa je Ministarstvo poljoprivrede odlučilo da se osnovni uvjeti propišu na jednaki način za sve mjere Programa, a da se kod raspisivanja natječaja za pojedine tipove operacija detaljno razrade uvjeti koje je korisnik obvezan ispuniti.
Ažurirani plan raspisivanja natječaja iz Programa ruralnog razvoja RH do kraja 2019. godine preuzeti na linku
https://ruralnirazvoj.hr/indikativni-plan-objave-natjecaja-2019/
RH SLOBODNA OD KLASIČNE SVINJSKE KUGE - STATUS OD ODBORA EUROPSKE KOMISIJE
Na sjednici Stalnog Odbora Europske komisije za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje održanoj 25. rujna 2019. godine usvojena je odluka o ukidanju svih ograničenja u prometu za svinje iz Republike Hrvatske, uvedena 2013. godine. Rezultat je to dugogodišnje provedbe sveobuhvatnih veterinarskih mjera nadziranja, kontrole i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih svinja. Klasična svinjska kuga je osobito opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja čiji je zadnji slučaj u domaćih svinja u Hrvatskoj potvrđen u ožujku 2008. godine.
Novom Odlukom u potpunosti će biti ukinute sve mjere zabrane stavljanja živih svinja te proizvoda od mesa svinja na tržište EU sa cjelokupnog teritorija RH. Europska komisija je usvajanjem izmjene Odluke 2013/764 priznala Hrvatskoj slobodni status od klasične svinjske kuge. Odluka stupa na snagu objavom u službenom glasilu EU, a isto se očekuje do kraja godine. Hrvatska je u kolovozu 2019. podnijela i zahtjev za dodjelom statusa zemlje slobodno od klasične svinjske kuge Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE), što očekujemo u svibnju 2020. godine. Riječ je o opsežnom postupku koji će omogućiti našim proizvođačima izvoz mesa i mesnih proizvoda od svinja i u treće zemlje (one izvan EU).
Ministarstvo poljoprivrede je kao jedan od glavnih ciljeva i prioriteta djelovanja u području veterinarstva u 2019. godini odredilo rješavanje problematike klasične svinjske kuge (KSK) i statusa Hrvatske vezano za ovu bolest. Naime, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju, država članica na koju se primjenjuju tzv. mjere regionalizacije, odnosno mjere zabrane i ograničenja prometa za svinje, svinjsko meso i proizvode od svinjskog mesa za područje četiri hrvatske županije: Brodsko-posavsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Vukovarsko-srijemsku županiju. S obzirom na primjenu ovih mjera, Hrvatskoj je također u potpunosti bilo onemogućeno stavljanje u promet svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa u treće zemlje, obzirom da nadležna tijela trećih zemalja uglavnom ne priznaju mjere regionalizacije, već su za cijelu državu primjenjivali status „zaražena“.
Nakon gotovo 11 godina provedbe mjera za iskorjenjivanje KSK u Hrvatskoj ispunjeni su svi uvjeti koji su bili nužni za ukidanje mjera regionalizacije i stjecanje statusa RH kao zemlje slobodne od KSK.
„Ukidanje regionalizacije i dodjela statusa zemlje službeno slobodne od klasične svinjske kuge veliko je priznanje Hrvatskoj za uložene napore u provedbi veterinarskih mjera te ima neizmjeran značaj za svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala „Ove dobre vijesti prate i pozitivni trendovi u domaćem svinjogojstvu, kroz rast proizvodnje i rast izvoza. Nadam se da će se trend nastaviti te ovom prilikom još jednom apeliram na naše svinjogojce da se pridržavaju biosigurnosnih mjera radi prevencije unosa virusa afričke svinjske kuge u našu zemlju.“
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u svinjogojstvu je u 2018. prisutan rast proizvodnje, što je vidljivo u povećanju prirasta svinja za 5,8% (u 2017. godini prirast svinja iznosio je 149.865 tona, a u 2018. godini 158.611 tona) te u povećanju broja oprašenih odojaka za 3,3%, odnosno za 48 tisuća grla. Ukupan broj zaklanih svinja u porastu je za 6,8% te neto težina zaklanih svinja za 8,6%. Ukupan izvoz svinja porastao je za čak 25,7% u 2018. godini, u odnosu na prethodnu.
KAMEN TEMELJAC ZA DJEČJI VRTIĆ U TRILJU
Ministrica poljoprivrede mr. Marija Vučković položila je 26.9. kamen temeljac za izgradnju dječjeg vrtića u Trilju kojeg Ministarstvo poljoprivrede financira sa 7,4 milijuna kuna iz mjere 7 Programa ruralnog razvoja RH, a nakon toga je prisustvovala svečanoj sjednici Grada Trilja kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
“Iz Programa ruralnog razvoja u Splitsko-dalmatinskoj županiji do sada je ugovoreno projekata u vrijednosti većoj od pola milijarde kuna. Od toga je 46 investicijskih projekata u poljoprivredi i prehrambenoj industriji vrijednih 73,3 milijuna kuna,
822 projekta mladih poljoprivrednika vrijednih 120 milijuna kuna,
70 projekata pokretanja nepoljoprivrednih djelatnosti
i čak 714 projekata malih poljoprivrednih gospodarstava.
Od 55 projekata ulaganja u infrastrukturu i podizanje kvalitete života u ruralnim područjima dva se provode u Trilju. Ovdje gradimo dječji vrtić i vatrogasni dom.” – izjavila je ministrica Marija Vučković u Trilju.
POČETAK RADOVA U RIBARSKOJ LUCI BRIŽINE
U ribarskkoj luci Brižine ministrica Vučković otvorila je radove na poboljšanju infrastrukture i izgradnje sadržaja koji će ribarima omogućiti bolje uvjete rada, a administraciji bolju kontrolu i sljedivost iskrcaja ribarskih plovila. Projekt je financiran iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo s 35,3 milijuna kuna, a investicija obuhvaća:-
- sanaciju podmorskog i nadmorskog dijela obalnih zidova,
- izvedbu nove niže operativne obale na zapadnoj strani luke,
- sanaciju i izgradnju vodovodnog i kanalizacijskog sustava,
- izvedbu AB sabirne jame,
- izgradnju objekta sabirno-distributivnog centra s prostorima za privremeno skladištenje svježe ribe,
- opskrbu ledom,
- servis ribarskih mreža, skladištenje ambalaže,
- osiguranje sanitarno-higijenskih uvjeta za posade i operativno osoblje luke,
- smještaj ureda iz kojeg se upravlja lukom i niz pratećih sadržaja u funkciji ribarske luke,
-izgradnju interne prometnice,
- izgradnju parkirališta,
- izgradnju pješačke prometnice (šetnice),
- izgradnju zelenih površina,
- izgradnju plato gata u funkciji održavanja ribarskih alata i opreme,
- izgradnju tipske trafo stanice.
„U naše ribare i njihovu budućnost sustavno ulažemo pa smo iz Operativnog programa kroz razne mjere potpore do danas ugovorili 1,4 milijardu kuna potpore. Financiramo povećanje konkurentnosti ribara, poboljšanje životnog standarda i očuvanje radnih mjesta kao i aktivnosti namijenjene upravljanju, obnovi i zaštiti resursa i postizanju ravnoteže između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti hrvatske ribarske flote, a kako bi i buduće generacije imale mogućnost raditi i živjeti od ribarstva.“ – izjavila je ministrica Vučković u Brižinama.
DIDAKTIČKI KOMPLET ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
NAPUTCI U 13 KATEGORIJA !
Izdavačka kuća IZVORznanja, tvrtke Ostvarenje d.o.o. ima u svojoj ponudi didaktički komplet za pomoć djeci s teškoćama u učenju autorice Kathy Young s naslovom „ Kad se male glave slože“Ovaj priručnik na hrvatskom jeziku zajednički je pokušaj učenika i učitelja da pronađu i prikupe što više korisnih i praktičnih načina kako pomoći djeci s teškoćama u učenju da lakše i uspješnije uče. Autori ovih naputaka su sama djeca s teškoćama u učenju koja su iznijela djelotvorne načine koji najviše pomažu upravo njima. Potaknuli su ih njihovi učitelji i roditelji koji su s njima radili na poboljšanju uspjeha u osnovnim područjima učenja, kao što su čitanje, pisanje, matematika, vještine učenja, pamćenja, organiziranja, samostalnog rada, pokazivanja znanja na testovima i drugo.
Svako dijete je različito, ima drugačije i specifične teškoće i uči na sebi svojstven način. Pomoću ovih naputaka može se pomoći svakom učeniku s teškoćama u učenju da ovlada individualiziranim skupom tehnika učenja koje će pomoći upravo njemu. Krajnji je cilj da svako dijete otkrije naputke koji mu najviše pomažu i složi kartice s tim naputcima u svoj osobni špil koji će koristiti za poboljšavanje uspjeha u školi. Naputci, njih ukupno 256, otisnuti su na zasebnim karticama i razvrstani u 13 kategorija: - čitanje - pisanje - matematika - organiziranje - domaća zadaća - zapamćivanje - učenje - pisanje testova - dugoročni projekti - spremanje za školu - zauzimanje za sebe - poticajne poruke učenika - poticajne poruke odraslih U priručniku se, uz kartice s naputcima, detaljno iznosi i cjelovit program rada s djecom – individualno, u manjim grupama i s cijelim razredom. Program je namijenjen radu s učenicima od 1. do 8. razreda koji imaju teškoće u: - čitanju s razumijevanjem; - ispravnom i smislenom pisanju; - računanju i rješavanju matematičkih zadataka; - pamćenju naučenog; - organizacijskim vještinama; - radu na domaćoj zadaći i dugoročnim projektima; - učenju i pokazivanju znanja; - motivaciji i samopouzdanju.
Adresa za naruđbu: D. Vukojevac 12, 44272 Lekenik ,e mail: ostvarenje@hi.htnet.hr telefon: +385 44 732 246 i fax: +385 44 732 230
nedjelja, 06.10.2019.
MATIČNA KOMPANIJA POTONULOG BRODA ODUSTALA OD POTRAGE ZA POMORCIMA!?
POTRAGA ZA BRODOM NA ATLANTIKU MORA SE NASTAVITI !
Sindikat pomoraca Hrvatske u dogovoru s obitelji Miškić poziva na nastavak potrage za sedam nestalih pomoraca broda tegljača Bourbon Rhode, koji je potopio uragan Lorenzo 26. rujna na Atlanskom oceanu . Kapetan broda je bio hrvat Dino Miškić, a nije pronađen ni on ni još šestorica pomoraca.U tjedan dana potrage spašena su tri mornara iz Ukrajine i na pučini mora pronađena su četiri mrtva tijela.
Nakon tjedan dana potrage kompanija Bourbon offshore Greenmar objavila je da obustavlja potragu za nestalim pomorcima.
- S obzirom na to da tri splavi nisu pronađene i da se u tim splavima može preživjeti jedan dulji vremenski period nada još uvijek postoji, imamo razloga vjerovati i nadati se najboljem. Iz tog razloga apeliramo da se potraga mora aktivno nastaviti. U ovom slučaju potragu svakako treba produžiti na neko dodatno vrijeme. Zajedno s našim ukrajinskim kolegama i Međunarodnom federacijom transportnih radnika (ITF) radimo pritisak na kompaniju Bourbon offshore Greenmar, i francuske vlasti da se s potragom aktivno nastavi- rekao je glavni tajnik Sindikata pomoraca hrvatske Neven Melvan.
Po objavi vlasnika kompanije potonulog broda da obustavlja potragu za nestalim pomorcima, obitelj kapatena Dina Miškića iz Šibenika obratila se uredu premijera zamolivši da vlasti RH ulože sav svoj utjecaj na Vladu Francuske i kompanijuju Bourbon offshore Greenmar da se potraga za pomorcima nestalog broda nastavi.
subota, 05.10.2019.
U OSIJEKU DANI HRVATSKOG TURIZMA
TURISTIČKA PRIZNANJA NAJBOLJIMA OD NAJBOLJIH
Na Danima hrvatskog turizma u Osijeku 4. listopada dodijeljene su turističke nagrade za najbolje od najboljih u turizmu . Nagrade su uručili predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar turizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Evo kome su pripale nagrade po kategorijama:
NAGRADA ZA ODRŽIVI TURIZAM - “Geopriče UNESKO Geoparka” PP Papuk
PLAŽA GODINE – Rajska plaza Lopar, otok Rab
MARINA GODINE – Olive Island Marina, otok Ugljan
RESTORAN GODINE- Spinnaker, Poreč
TURISTIČKI DOGAĐAJ GODINE- Renesansni festival, Koprivnica
KAMP GODINE – Aminess Maravea camping resort, Novigrad
PUTNIČKA AGENCIJA GODINE – Katarina line , Opatija
HOTEL GODINE – Valamar Kolekcion Girandella Resorts, Rabac
TURISTIČKA DESTINACIJA GODINE – Rovinj, grad na zapadnoj obali Istre
Vinko Prizmić koji je na čelu GSS-a spasio vrlo mnogo ljudskih života turista. Priznanje je primio od ministra turizma Garia Capellia.
NAGRADA “ANTON ŠTIFANIĆ” za 2018. –
- U kategoriji tvrtka, udruga, ustanova – Tušistička agencija IT Riva Tours GmbH
-u kategoriji POJEDINAC : Ivan Sabljić General Manager - Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel
- U kategoriji: IZNIMAN DOPRINOS TURIZMU RH – Vinko Prizmić , pročelnik Gorske službe spašavanja na čijem je čelu bio 16 godina,
- U kategorija NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO - Frane Skoblar, na čelu je "Turisthotela" u Zadru 25 godina.
Državni vrh RH na dodjeli priznanja za ostvarenja u turizmu u Osijeku 4. listopada 2019. Fotografije: Ministarstvo turizma
petak, 04.10.2019.
PRVI DIO NAGRADA NA DANIMA HRVATSKOG TURIZMA OD 2-5.10. U SLAVONIJI
NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA ZA ODMOR - ROVINJ,
ZA RURALNI TURIZAM - BARANJA
U Vinkovcima je 3.10. navečer na imanju Kunjevci kao tema DANA HRVATSKOG TURIZMA dodijeljen prvi dio nagrada Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore Kategorije i nagrade su slijedeće:
PRIRODNA ATRAKCIJA GODINE je Nacionalni park Paklenica,
NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA RURALNOG TURIZMA je Baranja,
NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA KULTURE I GASTRONOMIJE je Opatijska rivijera, NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA NAUTIČKOG TURIZMA je Zadar
NAJUPSJEŠNIJA DESTINACIJA TURIZMA ZDRAVLJA je Mali Lošinj,
NAJUSPJEŠNIJA AUTENTIČNA PRIMORSKA DESTINACIJA „MALO MISTO“ je Cavtat, NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA ZA ODMORIŠNI TURIZAM je Rovinj,
NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA KONTINENTALNE HRVATSKE je Međimurje,
INOVACIJA GODINE je INTREPRETACIJSKI CENTAR POMORSKE BAŠTINE OTOKA LOŠINJA LOGER „NEREZINAC“
AGENCIJSKI DJELATNIK – TINA VICKOV
TURISTIČKI ANIMATOR – KRUNOSLAV ČOLO
TURISTIČKI VODIČ – DANIELE SURDIĆ
DJELATNIK U HOTELSKOM OBJEKTU ILI KAMPU – LOREDANA NAČINOVIĆ DJELATNIK U UGOSTITELJSKOM OBJEKTU – STJEPO ROKO
PRIVATNI IZNAJMLJIVAČ – SAŠA BAČIĆ
DOMAĆIN TURISTIČKOG SELJAČKOG DOMAĆINSTVA – THOMAS HEINZ PANDŽIĆ POLICAJAC – SANDRA RONČEVIĆ
DJELATNIK U POMORSKOM PRIJEVOZU – FREDI STOJNIĆ
DJELATNIK U CESTOVNOM PRIJEVOZU – DRAGAN TOMAŠEVIĆ
PRODAVAČ – LJUBICA VUKOVIĆ
DJELATNIK NA UREĐENJU I ODRŽAVANJU OKOLIŠA – GORDANA PURGAR VATROGASAC – TOMISLAV DOMANČIĆ
TURISTIČKI INSPEKTOR – ANITA PETKOVIĆ
DJELATNIK U SUSTAVU TURISTIČKIH ZAJEDNICA – DANIJELA VULIN
Prethodno svečanoj dodjeli nagrada, na Danima hrvatskog turizma u četvrtak 3. 10. za sudionike organizirane su tri prezentacije koje obuhvaćaju posjet Slavonskom Brodu, Bukovlju gdje je smješten prvi brodski salaš – Eko – etno Salaš Savus, a gdje je predavanje Pokret Farm to Table održao je Deni Srdoč, najmlađi chef u Hrvatskoj koji je ove godine dobio Michelinovu zvjezdicu.
Organiziran je posjet Kutjevu i Požegi gdje su se održale radionice i degustacije na temu Vinska priča – graševina uz uvodničare Anu Dijan i Krešimira Macana, te vodstvo dvojice prvaka u sommelierstvu Siniše Lasana i Darka Lugarića u vinarijama Krauthaker i Galić u Kutjevu. Organiziran je posjet Parku prirode Papuk i Parku šumi Jankovac gdje se održao obilazak jankovačkog slapa Skakavac, jankovačkog jezera, groba grofa Jankovića i staklane. Na završetku obilaska održano je i predavanje „Papuk, tajanstveni dragulj Slavonije. „
Drugi dio nagrada biti će dodijeljen 04. listopada u Osijeku za 10 najboljih u turizmu, i to u sljedećim kategorijama: Turistička destinacija godine, Nagrada za održivi turizam, Plaža godine, Turistički događaj godine, DMK Putnička agencija godine, Restoran godine, Marina godine, Kamp godine, Hotel godine, nagrada „Anton Štifanić“ u kategoriji tvrtka/ustanova/udruga te pojedinac, Nagrada za životno djelo te Posebno priznanje za izniman doprinos turizmu Republike Hrvatske.
Organizatori Dana Hrvatskog turizma su Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora koji ovu manifestaciju zajedno organiziraju već dvanaestu godinu za redom. Generalni sponzor Dana hrvatskog turizma je Hrvatska elektroprivreda.
Uz prirodna bogatstva, kulturna baština hrvatske je najvrjednija imovina. Sa željom da očuva, podupre i oživi kulturnu scenu u Hrvatskoj, HEP već dugi niz godina podupire projekte iz područja umjetnosti i kulture, ali i projekte koji za cilj imaju očuvanje tradicije i baštine. HEP je više od struje! Informacije su to iz Ministarstva turizma
IZMJENE UREDBE O OTPADU
MINISTAR ČORIĆ UREDBOM PROTIV GRAĐANA
Udruga Zelena akcija u priopćenju za medije upozarava na izmjene Uredbe o otpadu. Objavljujem priopćenje.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izmjenama Uredbe o komunalnom otpadu prisiljava gradove i općine da fiksni dio računa za otpad više ne naplaćuju po osobi, već po kućanstvu, bez obzira koliko osoba u njemu živi. S obzirom da je taj dio računa trenutno niži što je manji broj osoba u kućanstvu, ove izmjene Uredbe značile bi nepravedno poskupljenje domaćinstvima s najmanje ukućana. Primjerice, jednočlana i dvočlana domaćinstva plaćat će isto kao i ona deseteročlana.
Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije upozorili su na to 3.10. performansom ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike izvjesivši transparent s porukom „Nova naplata otpada - pljačka građana“. Simbolično su prikazali vagu koja je u balansu iako je na jednoj strani samo jedna vreća smeća, a na drugoj puno veća hrpa. Uz to su istaknuli_e poruku: „Vaga laže kako Ćorić kaže!“.
Fotografija : Zelena akcija
Izmjene Uredbe dodatno degradiraju ionako loše postavljen model naplate koji propisuje da fiksni dio računa, kojeg samostalno određuju komunalna poduzeća, iznosi znatno više od varijabilnog kroz koji građani mogu smanjiti račune odvajanjem više otpada i predajom manje količine smeća. „Umjesto da izmjenama Uredbe propiše da je fiksni dio cijene niži od varijabilnog, ministar Tomislav Ćorić ide u suprotnom smjeru. Time opet pokazuje da mu nije stalo do smanjenja količine proizvedenog smeća”, izjavio je Marko Košak iz Zelene akcije.
Zelenoj akciji se na performansu pridružio direktor Pre-Kom-a iz Preloga, najuspješnijeg komunalnog poduzeća u Hrvatskoj. Izrazio je ogorčenje takvom odlukom ministra Ćorića. Direktor je rekao da smatra da je ova dopuna Uredbe nova otežavajuća okolnost u režiji Ministarstva zaštite okoliša i energetike." Ona nas prisiljava da donesemo nepravedne Odluke na štetu najnezaštićenijih jednočlanih i dvočlanih domaćinstava i malih poduzeća. Smatramo da su vrhunski rezultati koje postižemo u gospodarenju otpadom dovoljan argument da upozorimo Ministarstvo kako mora ispraviti navedenu nepravdu, na korist naših, ali i svih drugih građana i građanki Hrvatske”.
Ovo je jedna u nizu loših odluka ministra Ćorića kojima nastoji kazniti one koji proizvode najmanje smeća. Nedavno je pokušao novčano penalizirati uspješne gradove i općine, što je velikim pritiskom udruga, medija i komunalnih poduzeća zaustavljeno. „Ove neprihvatljive izmjene Uredbe očita su kulminacija nebrige ministra Ćorića. Zahtijevamo da zbog konstantnog nanošenja štete okolišu ministar bude razriješen s dužnosti. Tražimo da Ministarstvo povuče ove štetne izmjene te uspostavi pravedniji model naplate odvoza otpada“, zaključio je Košak.
Kontakt:
Marko Košak, Zelena akcija, 098/975 2335, marko@zelena-akcija.hr
četvrtak, 03.10.2019.
EU ODGOVORAN ZA 9 % SVJETSKIH EMISIJA U PODRUČJU KLIME
DIJALOG I PRESTANAK ESKALACIJE OSIGURATI ĆE NAPREDAK U HONG KONGU
Izjava visokog predstavnika u ime EU o Hong Kongu
Priopćenje Vijeća EU 2.10.
Eskalacija nasilja i stalni nemiri u Hong Kongu, uključujući upotrebu žive municije, što rezultira kritičnim ozljedama i jedne osobe, duboko su zabrinjavajuće. Europska unija drži svoje stajalište da su suzdržavanje, uklanjanje eskalacije i dijalog jedini put prema naprijed. Zapravo, oni su sada očito potrebni više nego ikad i nude jedinu osnovu za trajno rješenje.
Temeljne slobode, uključujući pravo okupljanja Hong Kongersa, moraju se i dalje poštovati i mora se osigurati mogućnost održavanja mirnih demonstracija. Ta se prava moraju provoditi na miran način. Svako nasilje je neprihvatljivo i svako djelovanje tijela za provođenje zakona mora ostati strogo proporcionalno. Postoji jasna potreba za naporima na obnovi povjerenja između vlade i stanovništva. Proces dijaloga koji su nedavno pokrenule vlasti dobrodošao je prvi korak u tom pogledu.
Europska unija podsjeća na bliske odnose s Hong Kongom prema načelu 'jedna zemlja, dva sustava' i na snažni ulog u njenoj stalnoj stabilnosti i prosperitetu. EU pridaje veliku važnost visokom stupnju autonomije Hong Konga koji se mora čuvati u skladu s Osnovnim zakonom i međunarodnim obvezama. Kontinuirano poštovanje temeljnih prava i sloboda te neovisnost pravosuđa i dalje su presudni za razvoj Hong Konga.
GOVOR PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA NA SASTANKU NA VRHU UN-a O DJELOVANJU U PODRUČJU KLIME
Europsko vijeće , 23.9. 2019.Priopćenje
Europa je nepokolebljiva u namjeri da predvodi borbu protiv današnjih prijetnji klimi. Stoga je Europska unija odlučnija nego ikad prije da u potpunosti i učinkovito provede Pariški sporazum.
EU je već premašio svoj cilj smanjenja emisija za 2020., a premašit će i cilj za 2030. Umjesto predviđenog 40-postotnog smanjenja emisija stakleničkih plinova očekujemo smanjenje za otprilike 45 % u usporedbi s razinama iz 1990. Važno je pretvoriti ciljeve u konkretna djela, a EU upravo to i čini.
Potrebna su golema ulaganja u naša gospodarstva kako bi ona postala klimatski neutralna. Stoga će barem 25 % sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a biti namijenjeno aktivnostima povezanima s klimom. Poduzimamo i konkretne mjere kako bismo privukli privatni kapital. U narednim će tjednima EU u partnerstvu sa zemljama u svijetu koje dijele naša uvjerenja pokrenuti „Međunarodnu platformu za održivo financiranje”. S pomoću te platforme privatni će ulagači moći prepoznati i iskoristiti mogućnosti za zelena ulaganja diljem svijeta.
EU je odgovoran tek za otprilike 9 % ukupnih svjetskih emisija. Imajući to na umu, on jača suradnju sa svim partnerskim zemljama. EU i njegove države članice kao najveći su globalni donatori odgovorni za više od 40 % svjetskih javnih financijskih sredstava za klimu. Ti su se doprinosi od 2013. i više nego udvostručili, a godišnje iznose više od 20 milijardi eura. Tu ćemo potporu i dodatno povećati, među ostalim putem Europske investicijske banke, financijskog ogranka Europske unije. Europsko vijeće jasno je istaknulo svoja očekivanja da Europska investicijska banka poveća ambicije u pogledu rezultata djelovanja u području klime i održivosti okoliša u EU-u, ali i u podupiranju naših klimatskih ciljeva na globalnoj razini.
Gledajući u budućnost, znamo da Europa mora ići korak dalje i ubrzati svoje djelovanje. Novoizabrana predsjednica Europske komisije predstavit će europski zeleni dogovor tijekom prvih sto dana mandata. Predložila je i jačanje cilja smanjenja emisija EU-a do 2030. na 50 % ili čak 55 % na odgovoran način.
Početkom sljedeće godine Europska unija svojim će međunarodnim partnerima predstaviti ambicioznu dugoročnu strategiju.Uvjeren sam da će Europa pobijediti u utrci da postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Cilj EU-a za ostvarenje klimatske neutralnosti do 2050. već je podržala velika većina naših država članica. Osobno bih rekao da nas od toga da mu se priključe sve države članice EU-a dijeli tek malo vremena. Hvala.
EUCAP SOMALIA : IMENOVAN NOVI VODITELJ MISIJE
Vijeće Eu 19.9. Priopćenje
Christopher Reynolds je 19.9. imenovan voditeljem misije EU-a za izgradnju sposobnosti u Somaliji, EUCAP Somalia. On preuzima dužnost od Marije-Cristine Stepanescu iz Rumunjske, koja je bila voditeljica misije od 1. rujna 2016. Christopher Reynolds irski je državljanin, a od siječnja 2019. bio je zamjenik voditelja misije i načelnik stožera. U razdoblju 2016. – 2017. bio je voditelj operacija misije. Prije toga služio je u Irskoj ratnoj mornarici i Irskoj obalnoj straži.
Mandat je misije EUCAP Somalia unaprijediti somalijsku pomorsku civilnu sposobnost izvršavanja zakonodavstva pružanjem potpore somalijskim vlastima za izradu potrebnog zakonodavstva i jačanjem kaznenopravnog sustava u području pomorstva te osiguravanjem osposobljavanja i opreme. Misija također pruža savjete o politikama somalijskom ministarstvu unutarnje sigurnosti i policiji kako bi podržala inicijative EU-a i međunarodnih partnera.
Mandat misije zasad traje do 31. prosinca 2020. Proračun misije iznosi 66,1 milijun eura za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020., a u misiji radi 111 zaposlenika iz 19 zemalja (93 međunarodna zaposlenika i 18 lokalnih zaposlenika). Baza joj je u Mogadišu, a područne urede ima u Garoweu (Puntland) i Hargeisau (Somaliland).
EUCAP Somalia dio je sveobuhvatnog pristupa EU-a Somaliji, kojim su obuhvaćeni diplomatski napori, razvojna pomoć, humanitarna pomoć, kao i angažman u području vladavine prava i izvršavanja zakonodavstva. Pristup obuhvaća dvije komplementarne misije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a: operaciju EUNAVFOR-a pod nazivom ATALANTA kojom se doprinosi borbi protiv piratstva uz obalu Somalije i misiju EUTM Somalia kojom se somalijskim vlastima osiguravaju vojni savjeti na političkoj i strateškoj razini te kojom se doprinosi tome da somalijska narodna vojska razvije vlastite kapacitete za osposobljavanje.
PIRATSTVO UZ OBALU SOMALIJE
EUNAVFOR-ova OPERACIJA ATLANTA ( uz obalu Somalije): IMENOVAN NOVI ZAPOVJEDNIK OPERACIJE
25. rujna Priopćenje Vijeća Eu
General-bojnik Antonio Planells Palau imenovan je 25.9.zapovjednikom EUNAVFOR-ove operacije Atalanta, od 1. listopada 2019. Dužnost preuzima od viceadmirala Antonia Martorella Lacavea. General-bojnik Antonio Planells Palau trenutačno je zapovjednik španjolskih pomorskih snaga te služi španjolskoj mornarici više od 41 godinu.
EUNAVFOR-ova operacija Atalanta doprinosi odvraćanju, sprečavanju i suzbijanju djela piratstva i oružane pljačke uz obalu Somalije. Operacija je dio sveobuhvatnog pristupa EU-a za postizanje mira, stabilnosti i demokracije u Somaliji.
Operacijom se također štite plovila Svjetskog programa za hranu te druga ugrožena plovila, prate ribolovne aktivnosti uz obalu Somalije te pruža potpora drugim misijama i programima EU-a u regiji.
Sveobuhvatnim pristupom EU-a Somaliji obuhvaćeni su diplomatski napori, razvojna pomoć, humanitarna pomoć, kao i angažman u području vladavine prava i izvršavanja zakonodavstva. Pristup obuhvaća tri komplementarne misije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a: EUNAVFOR-ovu operaciju ATALANTA, misiju EUCAP Somalia, kojom se unapređuje somalska pomorska civilna sposobnost izvršavanja zakonodavstva, i misiju EUTM Somalia, kojom se somalskim vlastima osiguravaju vojni savjeti na političkoj i strateškoj razini te se doprinosi tome da somalska narodna vojska razvije vlastite kapacitete za osposobljavanje.
Odluku je donio Politički i sigurnosni odbor.
srijeda, 02.10.2019.
MEĐUNARODNI SAJAM "SIPSA - FILAHA 2019"
SAJAM U ALŽIRU
Ova informacija zainteresiranima može izazvati osjećaj vremenskog tjesnaca jer 7.10 je vrlo blizu, a sajam je u Alžiru. No tko ima interesa znati za Međunarodni sajam poljoprivrede, stočarstva i poljoprivredne opreme "SIPSA -FILAHA 2019" na temu " Za kontinuitet konsolidacije temelja naše prehrambene sigurnosti", sada ima informaciju i još može djelovati u smjeru svog interesa.
utorak, 01.10.2019.
UDRUGA ŽENA – ČUVARICE TRADICIJE I OBIČAJA
RUČAK NA BLAGDAN SVETOG MIHAELA
Udruga žena općine Dubrava, ne bilo koje Dubrave već Dubrave poštanskog broja 10 342, koja je teritorijalno kraj grada Vrbovca, ali nije Dubrava vrbovečka, već ako se baš mora objašnjavati koja Dubrava, jer ih u Hrvatskoj ima više, onda se može pojasniti riječima Dubrava kraj Vrbovca, da, i žene organizirane u udrugu žena te općine Dubrava na blagdan Svetog Mihovila 29.9. organizirale su ručak u dvorištu župne kuće crkve Svete Margarete. U dogovoru s župnikom Mihaelom Gojanijem željele su malo počastiti sve one koji su toga nedjeljnog podneva iza sv. Mise bili spremni družiti se u župnom dvorištu, gdje su bile postavljene klupe i stolovi i gdje su punjenom paprikom bez mesa bili posluženi svi koji su došli.
DUBRAVA POSTOJI VEĆ 925 GODINA
A žene općine Dubrava i okolice, koja ima 27 sela osnovale su se prema riječima predsjednice Mirele Videc 2015. godine. Naime Dubrava je povijseno mjesto čija se povijest počinje pisati sa Zagrebačkom biskupijom osnovanom 1094. godine. O samom osnutku ima malo povijesnih podataka, ali o tome događaju govori Felicijanova povelja iz 1134. godine. U njoj se kaže da se prvi zagrebački biskup zvao Duh i da je po narodnosti bio Čeh. Tom biskupu u Dubravi je podignut spomenik u blizini ulaza u sakristiju crkve. Utemeljitelj biskupije je ugarski kralj Ladislav i on je postavio biskupa po narodnosti čeha, imenom Duh „koji se odlikovao sposobnošću i časnim životom, za prvog pastira zagrebačke crkve“, a u službu ga je uveo kraljev dvorski kapelan Fancika. Kralj Ladislav novoj biskupiji je darovao posjed Dubravu kraj Čazme , ( a ne kraj Vrbovca) ostalo je zapisao u povijesti. Sve se događalo sada već pred 925 godina. Dubrava u izvornom značenju znači šuma. U tu su Dubravu sklanjali se iz Zagrebačkog središta biskupije svi kojima su to crkveni oci dopustili. Zato je oko crkve i župnog dvora, ali i šire bio šanac, tada vjerojatno pun vode, radi obrane, čije su konture i danas vidljive. Oni koji ne poznaju povijest misle da tu grabu posebno u blizini župnog dvora treba izravnati i zatrpati, pa tako i postupaju.
U Dubarvi o kojoj je riječ rođen je autor prve cjelovite povijesti hrvatske književnosti, dr Slavko Ježić 17. veljače 1895. Umro je u Zagrebu 5. svibnja 1969. godine Bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj. Jedan je od najuglednijih urednika izdanja hrvatskih pisaca, točnije toliko ugledan da je ovoga proljeća Matica hrvatska,najstarija kulturna hrvatska institucija prigodnim intelektualnim podsjećanjem obilježila 50 godišnjicu Ježićeve smrti. Bista dr. Ježića stoji pred župnom kućom u Dubravi. A župna kuća je impozantna građevina,Pristaje joj izraz župni dvor, što postane očito, tek kada se vidi debljina zidova s unutarnje strane, dok se s vanjske strane čini jednostavna građevina.
Smisao Udruge je očuvanje tradicije i običaja ovoga kraja “ Uz promicanje lokalnih i regionalnih kulturnih vrijednosti, trudimo se podsjećati na važnost očuvanja prirode i okoliša” njihove su slastice po tradicionalnoj recepturi pripremljene u kartonskom pakiranju i ukrašene prirodnim materijalnima. “Mijenjamo svijet nabolje za generacije koje dolaze”- kaže Mirela.” Svaka žena ima u udruzi neke svoje posebne sposobnosti, nadopunjuju jedna drugu i Udruga odlično funkcionira. Udrugu čini njh pedesetak, ali i nekoliko muškaraca, koji su se, kažu žene izborili za svoje mjesto.
Sastaju se srijedom u 10 sati u Klubu D. To su ženski modeli sastanaka - brzi i konstruktivni. A koliko su konstruktivne u izvedbi s tradicijom govore tri prve nagrade na manifestaciji 2017. “Kaj su jeli naši stari “ kada su dobile priznanje za glavno jelo, desert i za najbolji štand , promoviraju Dubravu, organiziraju izlete, Advenstsku priču, dječije biciklijade, uredile su dječije igralište, prostor u centru Dubrave u čijem je središtu bijeli bicikl i mnigo cvijeća, sudjeluju humanitarno u raznim akcijama prodajom slastica , majica I platnenih torbi, licitarskih srca i na taj su naćin zaradile i Dječijem domu u Nazorovoj poklonile 1400 kuna, a obitelji Slinjski kojima je izgorio krov kuće u mjesecu kolovozu, 1 000 kuna. Imaju periodično radionicu izrade štrukli.
Margareta Zouhar Zec
Vrlo ukusne punjene paprike s rižom u odličnom sosu od rajčice i mirodija dijelile su Maja Volarić ( drži tanjur) Irena Kranjec iz lonca stavlja u tanjur, a
Marija Lipovec djelila je kruh.
Stoji Kučerauer Božica. Katica Vučinovec (sjedi) 50 godina peče domaći kruh. I ovom prilikom je bilo tako. Jedan je kruh već izrezan na šnite.
One su realizatorice nedjeljnog ručka - punjene paprike bez mesa odličnog okusa. S lijeva stoje: Marija Lipovec, Katica Vučinovec, Kučerauer Božica, Kranjec Irena, Katarina Širučka, Borak Snježana, Zdenka Crnogaj, Mirela Videc predsjednica Udruge
Članice Udruge žena općine Dubrava sa svečenikom Mihaelom Gojanijem koji je župnik župe Svete Margarete u Dubravi.
Nakon ručka mame i bake članice Udruge otišle su gledati svoju manju i veću djecu za koju su organizirale - biciklijadu. Ovo je utrka za mlađu djecu od 3 godine, a u drugoj su grupi bila djeca od tri do šest godina.
U prvoj utrci je pobijedila Mila Katalenec (3 ). Mama nakon ove pobjede treba kupiti Mili novi, veći bicikl.
Nakon utrke biciklima tri sestre Bojkovac Anđela i blizanke Anja i Emili .
S lijeva: David, Mihael, Borna i Dario mladi srednjošklci istovremeno se u župnoj kući zabavljaju uz gitaru.
Ovaj uređeni dio u centru Dubave i bicikl s cvijećem djelo je žena udruge općine Dubrave. Fotke: margareta zouhar zec
| < | listopad, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter