ZA KVALITETNIJE USELJENIČKE POLITIKE
Sporazum o suradnji između Ministarstva demografije i useljeništva i Instituta za istraživanje migracija 29. listopada potpisao je ministar Ivan Šipić i ravnateljica Instituta dr. sc. Marina Perić Kaselj. Sporazumom o suradnji Ministarstvo i Institut žele osnažiti suradnju u praćenju, analiziranju i istraživanju migracijskih trendova u Republici Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja javnih politika.
Sporazum previđa suradnju u izradi stručnih projekata, studija i elaborata u području demografije i useljeništva i suradnju u organizaciji znanstvenih, stručnih i edukativnih događaja.
„Znanstvena istraživanja i vjerodostojni podaci ključni su za izradu kvalitetnih politika i mjera. Naš je cilj svim demografskim pitanjima pristupiti ozbiljno i bez politizacije. Pitanje migracija postaje sve važnije u našem društvu i ključno je da mu pristupimo racionalno, posebno kada govorimo o integraciji stranaca u naše društvo. Važno je razumjeti migracijske procese i posljedice koje oni mogu imati za društvo. Dodana vrijednost ovog Sporazuma je što će nam znanstvenici s Instituta pomoći da kvalitetnije planiramo i provodimo useljeničke politike, vodeći računa o nacionalnim interesima, identitetu i kulturi hrvatskog naroda“, izjavio je ministar Šipić.
Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, dr. sc. Perić Kaselj, istaknula je kako se radi o iskoraku u suradnji tijela državne uprave i znanstvene zajednice na području demografije i useljeništva kroz razmjenu mišljenja, iskustava, zaključaka provedenih istraživanja i dobrih praksi čija je osnovna svrha kreiranje konstruktivnih javnih politika .
Izvor: Ministarstvo demografije, mzz
VELIKE PREDSJEDNIKOVE OVLASTI
Dva časnika Hrvatske vojske bi trebala otići u Wiesbaden u Njemačku gdje je baza NATO saveza i gdje se provodi NATO -ova sigurna pomoć i obuka za Ukrajinu, a hrvatski časnici bi trebali raditi u toj misiji. Odatle i kratica NSATU (Nato, Security, Asistence and Training for Ukraine ).
Sve je na siguran način osmišljeno u NATO Savezu. Najprije su se od 9. do 11. srpnja čelnici NATO-a sastali u Washingtonu, gdje je 1949. potpisan Sjevernoatlantski ugovor kao temeljni dokument NATO-a. Okupili su se kako bi obilježili 75. obljetnicu NATO-a i donijeli važne odluke i kako bi odredili strateški smjer za budućnost Saveza.
A onda kao što je najavio donedavni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na summitu u Washingtonu, NATO formira novo zapovjedništvo za planiranje, koordinaciju i organiziranje isporuke sigurnosne pomoći koja je Ukrajini potrebna u njenoj borbi protiv agresije Rusije. I u NATO -u je definirano odmah kako bi to trebalo izgledati, a onda i 11. srpnja objavljeno na shape.nato.int. NATO-ova sigurnosna pomoć i obuka za Ukrajinu (NSATU), sastojat će se od približno 700 pripadnika iz zemalja članica NATO-a i odabranih partnera. Sjedište projekta bit će u Wiesbadenu u Njemačkoj, s ključnim logističkim središtima na istočnom krilu Saveza. NSATU će imati tri glavna fokusna područja: 1. nadgledati obuku ukrajinskih oružanih snaga u objektima za obuku u savezničkim zemljama 2. pružiti potporu dugoročnom razvoju Oružanih snaga Ukrajine 3. potpora Ukrajini kroz planiranje, koordinaciju donacija sa saveznicima i partnerima, prijenos materijala za sigurnosnu pomoć i popravak opreme.
Korištenjem struktura NATO-a potpora će biti na čvršćoj osnovi, Kijevu će pružiti veću predvidljivost i bavit će se kako neposrednim tako i dugoročnim potrebama. NSATU je u razvoju nekoliko mjeseci i očekuje se da će se pokrenuti u nadolazećim tjednima.
GENERALU KUNDIDU PREDSJEDNIK ZABRANIO DOLAZAK U SABOR
I tada su iz Hrvatske dva časnika trebala otići u Wiesbaden, a predsjednik RH, koji je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga rekao je Ne. I to objasnio na način da dok je on Predsjednik RH da će Hrvatsku držati izvan sukoba i da tamo gdje Hrvatskoj nije mjesto ne treba biti i neće ni biti. Rekao je da je to pitanje one sebičnosti kao nacije, kao političkog naroda, na koju sebičnost ima Hrvatska pravo nakon svih godina nakon rata kao i nakon pomutnji i vjerovanja u nečiju pomoć za vrijeme rata, a ta pomoć nije Hrvatskoj nikada došla.
Odlučeno je da general Tihomir Kundid načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH dođe u Sabor i objasni na Odboru za obranu o kakvoj se misiji časnika radi, jer se pojavila bojazan da bi časnici mogli otići u Ukrajinu na ratište, a to nitko ne želi. Međutim Predsjednik RH kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske zabranio je generalu Kundidu da dođe u Sabor i da bilo što objašnjava. Mediji, javnost i saborski zastupnici su naširoko davali svoje izjave i mišljenja o postupku Predsjednika i nesigurnoj misiji dvoje časnika.
GDJE JE PUT ZA DVA ČASNIKA RH DO WIESBADENA ?
Premijer Plenković također je događaj preko medija javnosti naširoko objašnjavao. Potom je general Kundid dobio i drugi poziv u Sabor, a Predsjednik Milanović je ponovio zabranu i rekao Ne. U javnosti se stekao dojam, gledajući s odmakom, da Hrvatska nema drugih problema osim dva časnika, kojima treba pronaći put do Wiesbadena, kako bi Hrvatska opravdala svoju reputaciju članice NATO-a koja želi pomoći Ukrajini. Dosadašnja pomoć od 200 milijuna eura Ukrajini nije kao informacija bila u prvom planu. Sada je put časnicima do Wiesbadena bio moguć samo glasovanjem saborskih zastupnika, za što je potrebna dvotrećinska većina glasova. Nad odlukom saborskih zastupnika, ako bi bila pozitivna za odlazak, Predsjednik RH više nema nikakav utjecaj. No stekao se dojam da saborski zastupnici oporbe nisu baš uvjerenja, po modelu na Predsjednika RH, da dva časnika trebaju ići u Wiesbaden, a time i da je nesigurna dvotrećinska većina ruku od 151 saborskog zastupnika, da bi to bilo ostvareno. Tada je premijer Plenković izašao s informacijom da je u Hrvatski sabor, na Odbor za vanjsku politiku pozvan zamjenik glavnog tajnika NATO Saveza Boris Ruge da će doći 30. listopada, te objasniti detaljno NSATO misiju i ulogu hrvatskih časnika u njoj.
VELIKE OVLASTI PREDSJEDNIKA RH
Nakon ovog događaja, koji je trajao mjesec dana postaje jasno da ustavno pravni model koji se odnosi na predsjednika Republike Hrvatske treba mijenjati. Tih 34 godine Ustava iskristaliziralo se što je dobro, a što treba dopunjavati. Ovlast Predsjednika da bude vrhovni Zapovijednik Oružanih snaga je veoma velika, u odnosu na druge obveze koje Predsjednik na toj dužnosti ima, odnosno nema. Za primjer je posljednji slučaj gdje
Predsjednik ima ovlast odlučiti o dva časnika. Naprimjer decentralizirano bi bilo da o dva časnika i njegovom putu odluče po jedan visoki časnik svih rodova hrvatske vojske te premijer i predsjednik RH.
Margareta Zouhar Zec
ZABRANIO RAD AGENCIJI UN-a KOJA POMAŽE PALESTINCIMA
Izraelski političari usvojili su zakon kojim se Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć i rad za palestinske izbjeglice (UNRWA) zabranjuje ulazak unutar zemlje, izvještava 28. listopada Al Jazeera . Savjetnik za medije UNRWA-e Adnan Abu Hasna rekao je da će odluka Izraela da zabrani organizaciju značiti kolaps humanitarnog procesa u cjelini.
Al Jazeerina novinarka Nour Odeh koja izvještava iz Amana, grada u Jordanu, jer AL Jazeera ne dozvoljava boravak novinara u Gazi, rekla je da će zabrana UNRWA-e ostaviti oko tri miliona Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i u Gazi bez usluga koje pruža UNRWA, a ona pruža usluge obrazovanja, zdravstvene usluge i stručnu obuku za palestinske izbjeglice.
UNRWA je osnovana od strane Generalne skupštine UN-a 8. decembra 1949. godine, kako bi pružila osnovnu podršku uključujući hranu, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje desecima hiljada palestinskih izbjeglica.
UNRWA je glavna humanitarna agencija u Gazi, ali njene operacije su također raširene na okupiranoj Zapadnoj obali, istočnom Jerusalemu, Siriji, Libanonu i Jordanu.
Izrael je početkom mjeseca listopada zabranio ulazak u zemlju generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu.
Izvor: AL Jazeera,mzz
HRVATSKOJ TENKOVI LEOPARD, UKRAJINI STARI TENKOVI
Savezni ministar obrane Republike Njmačke Boris Pistorius i ministar obrane i podpredsjednik Vlade RH Ivan Anušić sastali su se u Njemačkoj 28. listopada i potpisali Pismo namjere prema kome će Hrvatska isporučiti Ukrajini 30 borbenih tenkova i 30 borbenih vozila pješaštva stare konstrukcije M 84 i M 80 - te rezervnih dijelova i streljiva , a uz financijsku potporu Njemačke. Naime prethodno su dogovorili razmjenu za opremanje ukrajinske vojske, a Hrvatska će od Njemačke kupiti do 50 tenkova Leopard 2A8. Za iznos starih borbenih tenkova koji će biti poslani Ukrajini, umanjiti će se ukupna cijena novih tenkova Leopard 2A8 koji će biti hrvatski .
S obzirom na potrebe Hrvatske vojske, RH namjerava nabaviti do 50 novih Leoparda 2A8. Svi ostali detalji bit će poznati nakon potpisivanja ugovora. Dodatna vrijednost ovakvog modela nabave je pomoć Ukrajini u njihovoj borbi protiv ruske agresije.
Ministar obrane Anušić rekao je kako je ovaj model nabave Leoparda 2A8 pogodan za sve tri uključene strane – Hrvatsku, SR Njemačku i Ukrajinu.
Njemački ministar obrane Pistorius je rekao da će prvi hrvatski tenkovi Ukrajini biti isporučeni ove godine. “Činjenica da Hrvatska zajedno s nama nastoji nabaviti glavne borbene tenkove Leopard 2A8 jača Njemačku kao industrijsku lokaciju i osigurava zajedničke standarde unutar NATO-a”, rekao je Pistorius.
Od početka ruske invazije u veljači 2022. Hrvatska je Ukrajini isporučila vojnu pomoć u vrijednosti većoj od 200 milijuna eura.
Izvor: Priopćenje Ministarstva obrane, thedefensepost.com, mzz
IZVOZ I OBOSTRANA POLJOPRIVREDNA SURADNJA
Josip Dabro potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je 23. listopada održao sastanak s veleposlanikom Republike Češke u RH Nj. E. g. Milanom Hovorkom. Tema je bila suradnje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Češka je među država u koju Hrvatska najviše izvozi i u interesu je jačanje vanjsko trgovinske razmjene.
Hrvatska posebnu pozornost posvećuje tradicionalnim i zaštićenim proizvodima te su žitarice, duhan, vino i maslinovo ulje najvažniji izvozni proizvodi, a ministar Dabro je posebno naglasio i važnost izvoza zaštićenih proizvoda s oznakom kvalitete, a takvih Hrvatska ima čak 51.
Ministar Dabro je iznio iskustva održavanja sajmova u RH te je iskoristio priliku da za iduću godinu pozove i poljoprivredne proizvođače iz Češke Republike na sajam u Gudovcu. Izneseni su prijedlozi vezani za projekte ekonomske diplomacije i sudjelovanje hrvatskih poljoprivrednih proizvođača na sajmovima u Češkoj, što je izvrsna prilika za još bolje pozicioniranje i prezentaciju hrvatskih proizvoda.
Veleposlanik Hovorka je istaknuo da postoji interes za razvijanje daljnje gospodarsko-trgovinske suradnje s RH te da Češka Republika cijeni visoku razinu odnosa s RH. Veleposlanik i ministar su te zaključili da je daljnja suradnja na zadovoljstvo obje strane i od međusobnog interesa.
Sastanku su nazočili Josef Dvoržaček, gospodarski diplomat, Anita Sever - Koren, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju, Irena Georgievski, voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju te Matija Horvat, viši savjetnik.
Izvor: Priopćenje, mzz
IZRAEL KORISTI ŠUTNJU MEĐUNARODNE ZAJEDNICE
Savjetnik za javnost Uprave za civilnu obranu Mahmud Basal je rekao 27. listopada da je najmanje tisuću ljudi ubijeno u napadima koje je izraelska vojska izvela na sjever Gaze u tri tjedna. Basal je naveo da je najmanje 100.000 ljudi podvrgnuto blokadi i napadima u Jabaliji, Beit Hanunu i Beit Lahiji, a isto toliko je raseljeno u Gazi. Rekao je da je izraelska vojska ubila sve koji su pokušali dopremiti pomoć Palestincima na sjever Gaze, te da je Izrael iskoristio šutnju međunarodne zajednice da provede politiku "etničkog uništenja" na sjeveru Gaze. Zatražio je od međunarodnih institucija da poduzmu hitne mjere za spas Palestinaca na sjeveru Gaze. Izraelska vojska, koja od 5. listopada izvodi intenzivne zračne napade na sjever Gaze, posebno na izbjeglički kamp Jabalija, 6. listopada je izvršila kopneni napad na to područje kako bi se Palestinci evakuirali sa sjevera Gaze, a to područje Izrael pripremio za Izraelce doseljenike.
Generalni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izjavio je 27. listopada da je situacija palestinskih civila zarobljenih u izraelskoj blokadi i napadima na sjeveru Pojasa Gaze nepodnošljiva i da je šokiran razmjerima razaranja .
Ističući da odgađanje kampanje cijepljenja ( a trebalo bi to biti drugo cijepljenje) protiv dječje paralize u regiji dovodi u opasnost živote hiljada djece,( prema prethodnim informacijama radi se o 630. 000 djece do 10 godina op.a.) Guterres je upozorio da su izraelski napadi na sjever Pojasa Gaze učinili uvjete života palestinskog stanovništva neodrživim. Ponovio poziv na hitan prekid vatre, opisujući situaciju palestinskih civila zarobljenih na sjeveru Gaze kao nepodnošljivom, piše agencija Anadolija.
Na sjeveru pojasa Gaze Izrael provodi žestoke ratne napade već 24 dana, nazvane „Generalov plan“. U tom je vremenu ubijeno tisuću palestinskih civila.
Ministarstvo zdravstva Gaze kaže 28. listopada da je Izrael “uhapsio i deportirao svo medicinsko osoblje” u bolnici Kamal Adwan u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, osim jednog pedijatra. Ministarstvo apelira na međunarodne institucije da hitno pošalju kirurške timove u bolnicu, te je pozvalo sve koji imaju kirurške vještine da pomognu u bolnici Kamal Adwan, kako bi “spasili što više ranjenih i bolesnih”.
Izvor: Anadolija, m.zouhar zec
Godine 1947., Ujedinjeni narodi su usvojili Plan podjele Palestine u kojemu su uzeli Palestincima državu i omogućili Jevrejima koji do tada nisu imali državu, da naprave Izrael. Židovska agencija koja je predstavljala interese Židova je Plan prihvatila, dok su ga arapski vođi odbacili. David Ben-Gurion proglasio je osnivanje Države Izrael 14. svibnja 1948. nakon čega je uslijedio napad vojski susjednih arapskih država. Nakon pobjede koja je potpomognuta Zapadom u Arapsko-izraelskom ratu, Izrael je preuzeo vlast nad većinom bivšeg teritorija Britanske Palestine, dok su upravu nad Zapadnom obalom i Pojasom Gaze preuzeli Jordan i Egipat. Izrael se od tada uspješno borio u nekoliko ratova s okolnim arapskim zemljama, a nakon Šestodnevnog rata 1967. je okupirao Zapadnu obalu i Golansku visoravan kojima de facto upravlja i danas. Kontinuirana nastojanja za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nisu rezultirala konačnim mirovnim sporazumom. Međutim, potpisani su mirovni sporazumi između Izraela i Egipta i Jordana.
Izvor: Wikipedia
VIŠE DOKAZA SA FORENZIČNIM DETALJIMA
Diplomatski izvori su potvrdili agenciji Anadolija da će Južnoafrička Republika 28. listopada podnijeti detaljan izvještaj protiv Izraela Međunarodnom sudu pravde (ICJ) jer želi potkrijepiti svoje tvrdnje da Izrael čini genocid u Palestini, nad palestinskim stanovništvom. Južnoafrički ministar vanjskih poslova Ronald Lamola rekao je da izvještaj sadrži više dokaza, sa “forenzičkim detaljima“, koji pokazuju da “ovo nije samo vjerojatan slučaj genocida, već da je to zapravo genocid“.
Južna Afrika je naime podnijela tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom sa sjedištem u Hagu krajem 2023. godine, gdje je navela da Izrael, koji bombardira Pojas Gaze od prošlog listopada, nije ispunio svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.
Nekoliko zemalja, uključujući Tursku , Nikaragvu, Palestinu, Španjolsku , Meksiko, Libiju i Kolumbiju, pridružilo se slučaju, koji je počeo sa javnim saslušanjima u siječnju 2024. godine. Sud je u svibnju naredio Izraelu da zaustavi svoju ofanzivu na grad Rafah na jugu Pojasa Gaze. To je bio treći put da je 15 članova sudskog vijeća izdalo preliminarne naloge u cilju obuzdavanja broja poginulih i ublažavanja humanitarnih patnji.
U Pojasu Gaze broj ubijenih stanovnika u izraelskim napadima prešao je 44.000.
Izvor: Agencija Anadolija,mzz
KLJUČEVI VLASNICIMA PET STANOVA U ĐURĐEVCU
U Đurđevcu je završena gradnja zgrade po programu društveno poticane stanogradnje (POS) u kojoj je 12 stanova, pa su 25. listopada, uručeni ključevi novim vlasnicima koji su kupili stanove. Dosad je prodano 5 stanova, a s obzirom da je APN ( Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) temeljem Zakona o društveno poticanoj stanogradnji neprodane stanove ponudio Gradu Đurđevcu i Ministarstvu hrvatskih branitelja, ali koji nisu iskazali interes, preostalih 7 stanova ponudit će se prema tržišnoj cijeni. U slučaju da stanovi ne budu prodani, APN i Grad Đurđevac provest će postupak davanja stambenih jedinica u najam.
Ključeve novim vlasnicima POS-ovih stanova u Radničkoj cesti u Đurđevcu predali su državna tajnica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak, ravnatelj APN-a Dragan Hristov i gradonačelnik Grada Đurđevca Hrvoje Janči . Gradnja ove zgrade započela je u svibnju 2023. godine, ona ima 12 stanova s pripadajućim spremištima i 9 garažno-parkirnih mjesta, ukupne neto korisne površine 1.087 četvornih metara. Ukupna vrijednost investicije je 1,6 milijuna eura od čega poticajna sredstva Republike Hrvatske iznose oko 420 tisuća eura. Grad Đurđevac osigurao je zemljište i opremanje građevine komunalnom infrastrukturom i priključcima. Kupoprodajna cijena četvornog metra stana je 1.478,78 eura.
Do sada su u Koprivničko-križevačkoj županiji izgrađena 74 POS-ova stana i to u Đurđevcu 27, Koprivnici 24 i u Križevcima 23 stana.
DO SADA IZGRAĐENA 9.102 STANA
Državni program POS-a pokrenut je s ciljem da se građanima omogući rješavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih. Pravo na podnošenje zahtjeva za kupnju stana iz Programa POS-a imaju svi građani - državljani Republike Hrvatske koji nemaju odgovarajuće riješeno stambeno pitanje, odnosno nemaju odgovarajući stan. Veličina stana koju kupac može kupiti ovisi o broju članova obiteljskog kućanstva te kreditnoj sposobnosti.
Od početka provedbe Programa POS-a diljem Hrvatske izgrađena su 9.102 stana u 292 objekata na području 83 jedinice lokalne samouprave. Ukupna investicijska vrijednost gradnje tih stanova iznosi 646,02 milijuna eura, a za što je Republika Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila 166,9 milijuna eura.
Po ovom programu, u tijeku je nabava izvođača radova za višestambenu zgradu s ukupno 152 stana u zagrebačkom naselju Blato kao i za višestambenu zgradu u Osijeku s ukupno 206 stanova. U različitim fazama pripreme trenutno je 27 lokacija s oko 750 stanova.
Izvor: Ministarstvo graditeljstva,mzz
PODRŠKA PUTEM ZAJMOVA I DAROVNICA
Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. Marko Primorac 25. listopada se u Washingtonu sastao s Antonellom Bassani, potpredsjednicom Svjetske banke za Europu i središnju Aziju i Eugeneom Rhuggenaathom, izvršnim direktorom Svjetske banke.
Potpredsjednica Bassani i izvršni direktor Rhuggenaath informirali su potpredsjednika Vlade i ministra Primorca o aktualnim događanjima u Banci i planiranim aktivnostima u nadolazećem razdoblju. Također su pohvalili ostvarene gospodarske rezultate Vlade, među kojima s ističe ostvareni najviši kreditni rejting Hrvatske u povijesti.
Podsjetiti ću da je početkom rujna mjeseca agencija Standard & Poor's povećala dugoročni rejting Hrvatske s razine BBB+ s pozitivnim izgledima, na razinu A-, s pozitivnim izgledima, a dostizanje A kategorije najviši je kreditni rejting u povijesti Hrvatske.(mzz)
Republika Hrvatska je u Svjetskoj banci članica konstituence kojoj je na čelu izvršni direktor Eugene Rhuhhenaath, a koja uključuje 13 zemalja: Armeniju, BIH, Bugarsku, Cipar, Gruziju, Izrael, RH, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Nizozemsku, Rumunjsku, Ukrajinu i Crnu Goru.
Suradnja Republike Hrvatske sa Svjetskom bankom započela je 1993. godine. Od tada pa do danas, ova međunarodna financijska institucija pružila je putem zajmova podršku za javni sektor vrijednu oko 3,83 milijarde eura, te putem darovnica u vrijednosti oko 63,9 milijuna eura.
Postojeći program Svjetske banke u RH usmjeren je na obnovu nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, podršku oporavku privatnog sektora od utjecaja pandemije COVID-19, inovacije, poslovno okruženje, obrazovanje, znanost i tehnologiju. Također, Svjetska banka pruža značajnu podršku i u vidu tehničke pomoći i savjetodavnih usluga u raznim područjima.
Izvor: Priopćenje, Ministarstva financija, mzz
DO KRAJA GODINE PRIHOD MINIMALNO 411 MILIJUNA EURA
Prema objavi turističke tvrtke Valamar Riviera d.d. na njihovoj Internet stranici 25. listopada, tijekom prvih devet mjeseci 2024. ostvaren je rast poslovnih prihoda od 12 , 2 posto na 390,1 milijuna eura. Snažan rast prihoda od prodaje od 13,1% realiziran je u predsezoni, odnosno rast od 11,4% u glavnoj sezoni. Zbog naglog zahlađenja i lošeg vremena, u rujnu su ostvareni rezultati tek na razini prošle turističke sezone.
U 2024. godini Valamar grupa očekuje ostvarenje poslovnih prihoda od 411 i 415 milijuna eura poslovnih prihoda, odnosno godišnji rast prihoda od 10,4 do 11,5%. Očekuje se rast operativne dobiti (prilagođena EBITDA) između 7,0 i 9,7% na razinu od 117 do 120 milijuna eura. Očekivani rezultati u skladu su s ciljevima strategije rasta poslovanja do 2026. godine, piše na internet stranici tvrtke Valamar.
STIPENDIRANJE UČENIKA TURISTIČKIH ZANIMANJA
Valamar Riviera d.d. i ove školske godine nastavlja dugogodišnju suradnju sa srednjim strukovnim školama. Osim stipendiranja učenika turističko-ugostiteljskih zanimanja, Valamar organizira stručnu praksu i praktičnu nastavu, uz dodatnu podršku školama usmjerenu unapređenju njihovih praktikuma.
Učenici koji se školuju za zanimanja kuhar, konobar, slastičar, turističko-hotelijerski komercijalist i hotelijersko-turistički tehničar mogu sudjelovati u programu stipendiranja tvrtke Valamar koji traje deset mjeseci tijekom školske godine, ali sve do završetka obrazovanja. Program se provodi u partnerstvu s Ministarstvom turizma i sporta, a uz financijsku potporu koju učenici primaju od Valamara. Učenici u tom slučaju obavljaju stručnu praksu u hotelima, kampovima i ljetovalištima Valamara stječući radno iskustvo i mogućnost svog prvog zaposlenja po završetku školovanja.
Među školama koje surađuju s Valamarom u ovom projektu su Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića iz Poreča, Turistička, Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir iz Krka, Srednja škola Mate Blažine iz Labina, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu iz Pule i ugostiteljska škola iz Dubrovnika. Ova suradnja omogućuje učenicima kvalitetnije uvjete za obrazovanje, usavršavanje praktičnih vještina te pripremu za izazove koje donosi rad u turizmu.
Izvor: valamar-riviera.com, mzz
IZGUBLJENI SU RAZLOZI I ZA OPRAVDANE KRITIKE
Neke osobe iz hrvatskog političkog oporbenog miljea, a saborski su zastupnici, kritiziraju sve o čemu se govori i raspravlja a što je u ingerenciji Vlade Republike Hrvatske. U očima i izričaju takvih osoba gotovo ništa ne valja, ili točnije malo što je vrijedno i dobro . Začuđujuće je da se takve osobe ne ustručavaju kritizirati pred Tv kamerama, a bez ikakvih argumenata. Postao je običaj u hrvatskoj politici koji se širi, da se kritizira bez argumenata, bez definiranja problema, bez objašnjavanja kriterija po kojima je to o čemu govore loše i negativno. Kamo takav pristup u politici vodi? I kakve posljedice ostavlja na javnost koja to sluša i gleda?
Kada bi kritizirani imali volje i vremena lako bi pronalazili razloge i za sudske tužbe.
Činjenica je da netko mora voditi Republiku Hrvatsku, netko mora imati naslov ministra i voditi ministarstva. U kritikama bez argumenata izgubljeni su i oni razlozi za kritiku koji su i opravdani. Ali ništa se tu po redu važnosti ne razlikuje. A ne razlikuje se zato što oni koji komuniciraju kritiku to ne čine s analizom koja je potrebna u takvom slučaju.
KOMPETENCIJA MINISTRA DEMOGRAFIJE
Više puta je bilo u eter javnosti izrečeno da aktuelni ministar resora za demografiju i useljeništvo nema kompetencija za vođenje tog ministarstva.
Takve izjave začuđuju i oni koji to izjavljuju, pokazuju hrabrost javnog kritiziranja, ali i vlastitog neznanja. Jer ministar za demografiju i useljeništvo Ivan Šipić ima teološku naobrazbu, koja je veoma široka i u okviru je humanističkih i društvenih znanosti koja pruža mogućnost vjeroučiteljskoga i nastavničkoga rada u školi, katehetskoga u vjerskoj zajednici, rada u misijskim zemljama koji traži šire kulturno djelovanje, koje se odnosi na rad s ljudskim potencijalima u javnom području. Ministar demografije i useljeništva ima široku i upravo poželjnu naobrazbu za rad tog ministarstva. Osim toga ministarstvo demografije i useljeništva je novi resor, i nikako nije beznačajan za hrvatsko društvo u kome se rađa sve manje djece, odlazak iz zemlje je svakodnevno prisutan, a staro stanovništvo učestalo umire.
POLITIČKA, EKONOMSKA I ZNANSTVENA RAZINA SURADNJE
U Osijeku je 17. i 18. listopada održan Znanstveni sabor Slavonije i Baranje o demografskoj revitalizaciji kao ključnoj temi hrvatske budućnosti. Tu je ministar Šipić rekao da treba razgovarati na političkoj, znanstvenoj, ekonomskoj i društvenoj razini. Rekao je da će javne politike biti usmjerene prema demografskoj revitalizaciji Hrvatske, poticajnom okruženju za život obitelji i mladih te prema uravnoteženoj mobilnosti stanovništva. Dali je Ivan Šipić nešto krivo rekao, ili je rekao ono što kritizeri ministra i demografije ne razumiju?
U Slavoniji i Baranji u pet slavonskih županija između 2011. i 2021. „ izgubilo se“ 140.140 stanovnika i toliko ih je manje u odnosu na 413.056 stanovnika koliko ih je bilo 2011. godine. Pad broja stanovnika se nastavlja.
U kreiranju demografskih politika ključna suradnja je sa znanstvenom zajednicom, odlučio je ministar Šipić. Ministarstvo demografije je potpisalo sporazuma o suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Institutom društvenih znanosti „Ivo Pilar“, a cilj Ministarstva je ostvariti suradnju sa svim visokoobrazovnim ustanovama i znanstvenim institutima koji se bave pitanjima iz područja demografije i migracija.
Treba li takav pristup ministra problemu demografije, izumiranju stanovništva i brzom iseljavanju mladih ljudi iz Hrvatske podvrgavati javnoj kritici na način da njegovi kritičari govore da ministar Šipić nije kompetentan? S kojim to parametrima kritičari uspoređuju Šipićev rad, budući da je ministarstvo demografije počelo s radom prije tri mjeseca ?
Margareta Zouhar Zec
JEVREJSKA NASELJA U POJASU OKUPIRANE GAZE ?
Izraelski doseljenički pokret “Nachala” priopćio je da se 700 porodica prijavilo za doseljavanje u šest potencijalnih doseljeničkih naselja u Pojasu Gaze, dodajući kako se nadaju da će izgradnja ovih naselja započeti u roku od godinu dana, piše portal Al Jazeere 23. listopada.
U srijedu je američki list The Wall Street Journal prenio priopćenje ovog pokreta, piše Al Jazeera, koji je naglasio da će ispuniti “oslobođena područja u Gazi jevrejskim zajednicama”.
Izraelske doseljeničke grupe organizirale su 21. listopada konferenciju koja promovira ponovnu uspostavu doseljeničkih naselja u Gazi. Na konferenciji su učestvovali deseci članova Knesseta, uključujući članove vladajuće stranke Likud i ministra financija Izraela Bezalela Smotricha, (44) koji je rekao kako je sasvim jasno da će na kraju postojati jevrejska naselja u Pojasu Gaze.
Smotrich je u svojim izjavama tvrdio da je Gaza “dio zemlje Izraela. Neće biti sigurnosti bez naseljavanja u Pojasu. To je glavna lekcija iz prošle godine. Gdje god ima naselja, tu ima i sigurnosti. Gdje god ima civila, tu je prisutna i vojska. Nema sumnje da će vojska kontrolirati Pojas Gaze dugo vremena kako bi uklonila opasnost koja tamo vreba i osigurala sigurnost za građane Izraela”, rekao je ministar financija Smotrich i nastavio .
„Ako učimo iz iskustva, onda je jasno da bez prisustva civilnog naselja nije moguće zadržati vojno prisustvo duži period. Prema tome, mora postojati jevrejsko prisustvo u Gazi i potrebno je ponovno oživjeti snažno pionirsko naseljavanje”Smotrich je istaknuo da će ove godine biti ispravljena, kako je rekao, “velika pogreška koja je napravljena našim protjerivanjem iz naselja Gush Katif u Gazi”.
Islamski palestinski pokret otpora Hamas osudio je “jezivu međunarodnu šutnju na „Generalov plan“ koji provodi izraelska okupacija u sjevernom Pojasu Gaze, smatrajući to stvarnim saučesništvom u zločinu, dok se ekstremistički doseljenici okupljaju na granici Gaze sa zahtjevom da ponovno nasele to područje.
Izrael je okupirao Pojas Gaze u ratu 5. juna 1967. godine, a zatim se morao povući s tog područja 2005. godine i demontirati svoja doseljenička naselja u kojima je živjelo oko 8.000 izraelskih doseljenika.
Ujedinjeni narodi naglašavaju da je naseljavanje na okupiranim područjima nezakonito i već decenijama uzaludno pozivaju Izrael da zaustavi tu praksu, upozoravajući da se na taj način potkopavaju šanse za rješavanje sukoba u skladu s načelom rješenja s dvije države.
Izvor: AL Jazeera,mzz
NOVINARI NISU TERORISTI
Medijska mreža Al Jazeera osudila je izraelske “neutemeljene optužbe” da su šestorica njenih novinara Anas al-Sharif, Talal Aruki, Alaa Salama, Hosam Shabat, Ismail Farid i Ashraf Saraj koji izvještavaju iz opkoljenog sjevernog pojasa Gaze - teroristi. Izraelska vojska ih je u objavi na mreži X opisala na arapskom jeziku kao operativce koji rade za oružano krilo Hamasa, i šire propagandu grupe u opkoljenoj i bombardiranoj enklavi, piše Al Jazeera 23. listopada na svom portalu.
Al Jazeera vidi optužbe kao „pokušaj da se ušutka nekolicina preostalih novinara u regiji, čime se surova stvarnost rata prikriva od publike širom svijeta”, stoji u priopćenju
“Al Jazeera kategorički odbacuje prikazivanje naših novinara kao terorista od strane izraelskih okupacijskih snaga i osuđuje korištenje izmišljenih dokaza”.
GAZA – SMRTNO MJESTO ZA NOVINARE
Prošlog mjeseca izraelske snage izvršile su raciju u uredu Al Jazeere u Ramallahu na okupiranoj Zapadnoj obali i naredile njegovo hitno zatvaranje nakon odluke kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u svibnju 2024. da ugasi Al Jazeeru u Izraelu. Nijedna druga medijska kuća nije imala novinare na palestinskom teritoriju.
Izraelske snage su u Gazi prošle godine ubile više od 100 novinara i medijskih radnika ( prateći događanja po mjesecima taj je broj ipak veći ) “u pokušaju da ušutkaju glasnika”.U srpnju 2024. su novinar Al Jazeere Ismail al-Ghoul i snimatelj Rami al-Rifi ubijeni u izraelskom zračnom napadu na izbjeglički kamp Shati, zapadno od grada Gaze. Na sebi su nosili medijske prsluke, a na vozilu su imali znakove za identifikaciju kada su napadnuti.
U prosincu 2023. je novinar Al Jazeere Samer Abudaqa ubijen u izraelskom napadu na Khan Younis na jugu Gaze. Šef ureda Al Jazeere za Gazu, Wael Dahdouh, ranjen je u tom napadu. Dadouhova supruga, sin, kći i unuk ubijeni su u izraelskom zračnom napadu na izbjeglički kamp Nuseirat u listopadu prošle godine. U siječnju 2024. je Dahdouhov sin Hamza, koji je također bio novinar Al Jazeere, ubijen u izraelskom raketnom napadu na Khan Younis.
Prije početka rata u Gazi, veteransku dopisnicu Al Jazeere Shireen Abu Akleh ubile su izraelske snage dok je izvještavala o izraelskom napadu na Jenin na Zapadnoj obali u svibnju 2022. godine. Iako je Izrael priznao da je jedan od njegovih vojnika“ vjerojatno“ ubio Abu Akleh, nije pokrenuo nikakvu krivičnu istragu o ubojstvu. Treba reći da je novinarka imala izraelsko i američko državljanstvo
Prema Odboru za zaštitu novinara (CPJ), najmanje 128 novinara i medijskih radnika ubijeno je u izraelskim napadima u Gazi od početka rata.
Al Jazeera je u svom priopćenju pozvala međunarodnu zajednicu da djeluje s “najvećom hitnošću” kako bi zaštitila živote šestorice novinara, dodajući da čvrsto stoji pri svom uvjerenju da “novinarstvo nije zločin”.
Izvor: Al Jazeera,mzz
BOSNA I HERCEGOVINA JOŠ NIJE NAPRAVILA PROGRAM REFORMI
Europska Komisija objavila je 23. listopada Priopćenje za tisak u kome piše da je odobrila programe reformi za zemlje Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju kao preduvjet za isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast.
Na tom popisu nema Bosne i Hercegovine, no u tekstu se kaže da“ Komisija sa zanimanjem iščekuje da Bosna i Hercegovina službeno podnese svoj program reformi da ga može ocijeniti“.
Na taj način se pet Vlada zapadnog Balkana obvezalo provesti socioekonomske i temeljne reforme u okviru plana rasta za razdoblje od 2024. do 2027. radi poticanja rasta i konvergencije s EU-om. To je uvjet za odobrenje plaćanja iz EU-ova Instrumenta za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi eura, koja će se izvršiti nakon dovršetka dogovorenih koraka.
Težište je programa na reformama u prioritetnim područjima vladavine prava i drugih temeljnih pitanja: upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja. Svi su korisnici predložili popise indikativnih ulaganja koja će se financirati u okviru Instrumenta, a koja su ključna za poticanje socioekonomskog rasta i treba ih odobriti u kontekstu Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Komisija je ocijenila sve programe reformi na temelju kriterija utvrđenih u Uredbi o Instrumentu za reforme i rast. Zaključila je da programi reformi ispunjavaju ciljeve Instrumenta, među ostalim ciljeve bržeg premošćivanja socioekonomskog jaza između korisnika i Unije i jačanja temelja za proces proširenja.
Dva puta godišnje do 2027. izvršavati će se plaćanja na temelju zahtjeva koje podnesu Vlade zapadnog Balkana te Komisijine provjere tri skupine uvjeta:
1. preduvjet poštivanja demokratskih mehanizama, vladavine prava i ljudskih prava (poseban preduvjet primjenjuje se na Srbiju i Kosovo, koji se moraju konstruktivno uključiti u normalizaciju svojih odnosa, uključujući provedbu svih sporazuma o dijalogu, što će se ocijeniti uzimajući u obzir ulogu i doprinos Europske službe za vanjsko djelovanje)
2. opći uvjet: makrofinancijska stabilnosti i dobro upravljanje javnim financijama, koji moraju biti ispunjeni prije isplate sredstava
3. uvjet plaćanja: jesu li provedeni kvantitativni i kvalitativni koraci pojedinih reformi.
Komisija će sklopiti sporazum o zajmu i instrumentu s korisnicima, koji će ih obvezivati da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje utječu na financijske interese Unije, za izbjegavanje dvostrukog financiranja i za poduzimanje pravnih radnji radi povrata nezakonito iskorištenih sredstava, za prikupljanje odgovarajućih podataka o primateljima sredstava u okviru Instrumenta i prava koja se prema potrebi dodjeljuju Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO).
Korisnici istodobno mogu zatražiti isplatu predfinanciranja u iznosu do 7 % svojih ukupnih okvirnih dodijeljenih sredstava predviđenih u okviru Instrumenta.
Isplata predfinanciranja ovisit će o stupanju na snagu sporazuma o zajmu i instrumentu te zadovoljavanju preduvjeta koje će Komisija provjeriti prije svake isplate.
Europska Komisija je 8. studenog 2023. donijela plan rasta za zapadni Balkan. Cilj je tog ambicioznog plana ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU-om, a njezinim zemljama utrti put članstvu u EU-u. Plan se podupire povećanjem financijske pomoći u okviru novog Instrumenta za reforme i rast, koji je stupio na snagu 25. svibnja 2024. Tim će se instrumentom dopuniti trenutačna financijska pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III).
Financijska omotnica iznosi 6 milijardi eura, uključujući 2 milijarde eura u bespovratnim sredstvima i 4 milijarde eura u vrlo povoljnim zajmovima. Najmanje polovina ukupnog iznosa (bespovratna sredstva i zajmovi) bit će namijenjena ulaganjima iz Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Preostali iznos zajmova biti će upućen u državni proračun vlada pet zemalja državnim zapadnog Balkana kako bi se ubrzao rast na temelju socioekonomskih reformi.
Izvor: Priopćenje EK , MZZ
Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen će od 24. do 27. listopada posjetiti zemlje zapadnog Balkana i to redom Albaniju, zatim Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Crnu Goru, gdje će se susresti s čelnicima tih zemalja.
U Bosni i Hercegovini, osim Sarajeva, posjetit će i Jablanicu koja je nedavno pogođena katastrofalnim poplavama.
45 POSTO SVJETSKOG STANOVNIŠTVA I 25 POSTO BDP-a U ZEMLJAMA BRICS
Godišnii sammit BRICS grupe koje nastoje razviti gospodarsku i političku suradnju, te stvaranjem financijskih i drugih institucija zajednički djelovati na svjetskom tržištu, 16. po redu, održava se u ruskom gradu Kazanju od 22.do 24. listopada . Na summitu su predsjednici stalnih članica zemalja Brazila, ( Lula da Silva se ozlijedio pa je umjesto njega tu ministar vanjskih poslova Brazila) Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike (JAR). Godine 2023. BRICS je pozvao u članstvo Egipat, Etiopiju, Iran, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, a one su članice postale početkom 2024. Grupa BRICS formirana je 2006. godine, a Brazil, Rusija, Indija i Kina okupili su se na prvom samitu BRIC-a 2009., dok se Južnoafrička Republika pridružila godinu dana kasnije.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva otkazao je svoj put u Kazanj nakon što je zadobio povredu glave pri padu kod kuće 19. listopada, pa najveću južnoameričku državu Brazil, predstavlja ministar vanjskih poslova Mauro Vieira, piše Al Jazeera
Poziv da se pridruži BRICS – u je poslan Argentini, ali ga je južnoamerička država odbila nakon što je predsjednik Javier Milei, izabran u prosincu 2023. u kampanji obećao da će ojačati veze sa Zapadom.
MISLE NEGATIVNO O SANKCIJAMA RUSIJI
Očekuje se kako će na summit stići i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres i sastati se s Putinom koji je domaćin sammita, bez obzira što Putin vodi rat protiv Ukrajine i što je Međunarodni kazneni sud izdao međunarodnu tjeralicu za Putinom za ratni zločin nezakonite deportacije djece iz Ukrajine.
Cilj saveza zemalja je umanjiti ekonomski i politički monopol Zapada. Grupa postavlja prioritete i ima rasprave jednom svake godine tokom samita BRICS čiji su članovi naizmjenično domaćini.
Tema koja ujedinjuje članice BRICS-a je njihovo razočaranje zapadnjačkim institucijama globalnog upravljanja, posebno kada je riječ o ekonomiji. Sankcije nametnute Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu 2022. nisu dobro primljene od država globalnog juga. Zbog toga zemlje članice teže osnivanju svoje financijske institucije . Agenzia nova piše da je „ potrebno povećati korištenje lokalnih valuta kako bi se povećala financijska neovisnost zemalja članica BRICS i minimizirali geopolitički rizici", istaknuo je Putin, podsjetivši da je Banka od 2018. financirala projekte ukupne vrijednosti 33 milijarde dolara“. Naime sa svojom razvojnom bankom, osnovanom 2014. BRICS želi smanjiti utjecaj MMF-a i Svjetske banke na svjetsku ekonomiju.
Prošireni BRICS predstavlja približno 45 posto svjetskog stanovništva i 25 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.
SURADNJA ZA PRAVEDAN SVJETSKI POREDAK
U bilateralnim susretima Putin je razgovarao s predsjednicima Južne Afrike, Indije i Kine, s kojima je Moskva potvrdila blisku suradnju, piše Agenzia nova. Tijekom sastanka sa južnoafričkim predsjednikom Cyrilom Ramaphosom, Putin je istaknuo "važnost koju Moskva pridaje jačanju veza s afričkim zemljama", toliko da je trgovinska razmjena između Rusije i Južne Afrike porasla za 3 posto u prvih osam mjeseci 2024. Među zemlje s kojima Moskva ima bliske odnose je i Indija, koja je preko premijera Narendre Modija poručila da je spremna pružiti "svaku moguću pomoć" Moskvi u smjeru mirnog rješenja sukoba s Ukrajinom. Moskva, sa svoje strane, "cijeni suradnju s Indijom u okviru BRICS-a", dodao je Putin. Putin je u dugom razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom istaknuo "uspjeh zajedničkih projekata", posebice u ključnim sektorima energetike, industrije, tehnologije, prometa i poljoprivrede. Suradnja je to koja jača "kako bi se zajamčila globalna sigurnost i pravedan svjetski poredak", objasnili su predsjednici Rusije i Kine.
Izvor: Al Jazeera, Agenzia nova, mzz
MINISTAR PREDLAŽE KONJICU ZA NADZOR HRVATSKE GRANICE
Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića otvorio je 21. listopada nove prostore ergele za konje lipicance u Državnoj ergeli Lipik. Završena je prva faza izgradnje na lokaciji Jezera Raminac, koja je obuhvatila izgradnju tri staje za smještaj konja, odlagalište za stajski gnoj i prateću infrastrukturu u što ulazi prilazna cesta, vodovod, kanalizacija i električna mreža. Ukupna vrijednost investicije u ovoj prvoj fazi iznosi 2.300.000 eura.
U 2024. godini Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osiguralo je sredstva kojima je nabavljen specijalizirani kamion i prikolice za prijevoz konja u iznosu od 478.000 eura.
„Zahvalan sam svima koji su sudjelovali na ovom projektu i dajem svoju punu potporu svim budućim projektima uz molbu da nastavimo zajedno raditi na očuvanju ove vrijednosti. Mi preko 300 godina živimo s lipicancima, a ovaj se narod borio i čuvao državne granice i svoj prostor upravo s lipicancem kao osnovnom pomoći pri toj misiji. Stoga, danas s ovog mjesta predlažem da još više unaprijedimo i podignemo funkciju naših vrsnih konja i da uvedemo konjicu u Ministarstvo unutarnjih poslova za zaštitu i nadzor hrvatske granice, a isto tako da bi štitili Schengenski prostor, s obzirom na to da imamo vrhunsku infrastrukturu te najkvalitetnija i najbolja grla. Danas želim poručiti da ćemo zajedno s Ministarstvom brinuti o uzgoju i opstojnosti lipicanaca u cijeloj Hrvatskoj. Idemo graditi i čuvati Hrvatsku. Lipicanci su dio kulture, folklora i načina življenja, na što kao narod trebamo biti ponosni“, rekao je ministar Dabro na svečanosti otvaranja i puštanju u upotrebu novih prostora za konje lipicance u ergeli Lipik.
Svečanom otvorenju novog prostora za lipicance prisustvovao je Nikola Grizelj ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik, Anamarija Blažević gradonačelnica grada Pakraca i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Antonija Jozić županica Požeško-slavonske županije, Vinko Kasan gradonačelnik grada Lipika, državni tajnici Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva Marinko Beljo, Zdravko Tušeki, posebni savjetnici ministra Petar Džaja i Branko Borković te dr. Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane.
Nastavak izgradnje ergele Lipik u drugoj fazi, uključit će tri staje za konje i prostorije za radnike, skladišta za opremu i hranu te glavno i pomoćno jahalište a planiran je za 2025. godinu. U trećoj fazi planira se izgradnja ulazne zgrade s turističkim sadržajima u što ulazi info centar, naplata ulaznica, kafić, muzejski prostor, predavaonica, ured uprave, te karantenski objekt s gnojovkom te uređenje prometnica, parkirališta i krajobraza. Ukupna vrijednost druge i treće faze gradnje u ergeli Lipik iznositi će, planirano je 11.000.000 eura .
Izvor: Priopćenje Ministarstva poljoprivrede,mzz
U RH lipicanska pasmina je najraširenija toplokrvna pasmina konja, a sam uzgoj počiva na sinergiji uzgoja Državnih ergela Đakovo i Lipik i privatnih uzgajivača. Na sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu 1. prosinca 2022. godine u marokanskom gradu Rabatu odlučeno je da se na reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upiše multinacionalna nominacija skupa država pod naslovom »Tradicije uzgoja lipicanaca« A na tom popisu je i Hrvatska i njene dvije ergele konja lipicanaca u Lipiku i Đakovu.
Nacionalna zaštita tradicije uzgoja dobivena je od Ministarstva kulture 2016. godine u svojstvu preventivne zaštite tradicije uzgoja lipicanaca u Državnim ergelama Đakovo i Lipik, a 2017. godine u svojstvu nematerijalnog kulturnog dobra za „Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu“
Lipicanska pasmina jedna je od najstarijih i najpoznatijih pasmina konja u Europi, a nastala je dugotrajnom i sustavnom selekcijom. Ono što je interesantno je da je pasmina dobila ime po ergeli Lipica u današnjoj Sloveniji, gdje su se konji uzgajali za austrijski dvor. Početak uzgoja lipicanaca veže se uz austrijskog nadvojvodu Karla II., koji 1580. godine pripušta kraške kobile pod uvezene rasplodne španjolske pastuhe. Cjelokupna uzgojna izgradnja rezultirala je činjenicom da u genomu današnjega lipicanca ima krvi kraških, španjolskih, arapskih, njemačkih, danskih, talijanskih i kladrupskih konja te je sveukupno formirano osam linija pastuha (od kojih je linija tulipan hrvatska) te 67 rodova kobila (od kojih je 16 hrvatskih), što ujedno i objašnjava rasprostranjenost pasmine na panonskim prostorima. Jedna od posebnosti uzgoja je postojanje različitih tipova unutar pasmine, koji se uglavnom njeguju na razini nacionalnih uzgoja. Neki od tih tipova su međusobno poprilično drugačiji u morfološkoj ekspresiji, dok s druge strane svi nesporno odišu karakteristikama lipicanca kao pasmine.
… Lipicanac je vrlo ekspresivna pasmina, plemenitog držanja, a tjelesna građa je više pravokutna nego kvadratična, dok je standard visine između 155 i 158 cm. Lipicanca karakterizira njegova čvrstoća, izdržljivost, dugotrajnost, temperament, spremnost na učenje, poslušnost i dobra narav. U konačnici, lipicanska pasmina jedina je na svijetu koja zahtjevne elemente španjolske škole jahanja odrađuje na takvoj vrhunskoj fizičkoj razini, ali i mentalnoj stabilnosti.
… Državne ergele Đakovo i Lipik ustanove su koje objedinjuju uzgoj dvaju ergela u Hrvatskoj i time se ponosimo. Što se tiče povijesti i tradicije, ergela Đakovo je nedavno obilježila 518 godina postojanja, dok se od 1806. godine u ergeli počinju uzgajati lipicanski konji. Kako obje ergele zajedno posjeduju oko 250 konja provedba selekcije i uzgoja izrazito je važna te se provodi po stručnim protokolima, strukturirano i ozbiljno. S jedne strane, morate voditi računa o genetskoj raznolikosti, dok s druge strane trebate provoditi selekciju temeljem genealoških podataka, zatim temeljem morfoloških karakteristika i sportskih rezultata, istovremeno osiguravajući izbalansiranost linija i rodova unutar ergele, ali i cijele države.
Izvor: Intervju Nidal Korabi, nekadašnji ravnatelj Državne ergele Đakovo, objavljen 11.10. 2024. Hrvatska riječ, mzz
KORISTI LI RUSIJA SJEVERNOKOREJSKO ORUŽJE U UKRAJINI?
Može li predsjednik Ukrajine uspjeti sa svojim “ Planom za pobjedu“ koji je predstavio
najprije američkom predsjedniku Bidenu, potom i nekim šefovima država i Vlada u Europi? On govori da bi rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine trebao završiti 2025. godine Zelenski je bio i u Vatikanu 11. listopada kod pape Franje te zamolio za pomoć u oslobađanju Ukrajinaca koje Rusija drži u zarobljeništvu.
Pozvao je Vatikan da sudjeluje na konferenciji o ratnim zarobljenicima, koja će se održati u Kanadi krajem mjeseca listopada. (mzz)
Volodimir Zelenski upoznat je s odnosima Rusije i Sjeverne Koreje “Ovdje se više ne radi samo o prijenosu oružja. Zapravo se radi o prebacivanju ljudi iz Sjeverne Koreje u okupacijske vojne snage“ – izjavio je 13. listopada . “Kada govorimo o davanju Ukrajini većih dalekometnih sposobnosti i odlučnije opskrbe za naše snage, to nije samo popis vojne opreme. Radi se o povećanju pritiska na agresora – pritiska koji će biti jači od onoga što Rusija može podnijeti. A radi se o sprječavanju još većeg rata", rekao je Zelenski .
Portal AL Jazeere 19. listopada piše o odnosima Sjeverne Koreje i Rusije .Tekst je vrlo zanimljiv.
DVA INTERESNA POSJETA
Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un, koji rijetko putuje u inozemstvo, posjetio je Rusiju u rujnu 2023. i pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da posjeti Sjevernu Koreju.
U lipnju 2024.je Putin bio u prvom državnom posjetu Sjevernoj Koreji u 24 godine, a Rusija i Sjeverna Koreja potpisale su pakt o međusobnoj obrani. Iako točan tekst ovog pakta nije objavljen, pakt uključuje klauzulu o međusobnoj pomoći koja poziva dvije zemlje da pruže vojnu pomoć ako jedna od njih bude napadnuta.
Dana 23. lipnja, SAD i regionalni saveznici Južna Koreja i Japan objavili su zajedničku izjavu objavljenu na web stranici američkog State Departmenta, izražavajući "ozbiljnu zabrinutost" zbog pakta. U priopćenju od 23. lipnja, SAD, Južna Koreja i Japan rekli su da osuđuju produbljivanje vojne suradnje između Sjeverne Koreje i Rusije, uključujući "kontinuirani transfer oružja iz Demokratske Narodne Republike Koreje u Rusiju koji produžava patnju ukrajinskog naroda".
Ukrajinske snage izvele su napad u ruski Kursk 6. kolovoza, u činu koji bi – prema ruskom tumačenju – potencijalno mogao predstavljati napad, čime je pokrenuta klauzula o uzajamnoj pomoći u sporazumu sa Sjevernom Korejom.
U utorak 15. listopada su napetosti porasle na Korejskom poluotoku kada je Sjeverna Koreja digla u zrak dijelove cesta u blizini južnokorejske granice, radi sprečavanja ulaska vojnih snaga Južne Koreje na njen teritorij.
Novinari su 15. listopada upitali glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova znači li klauzula o međusobnoj pomoći da bi se Rusija i Sjeverna Koreja mogle uvući u rat u Ukrajini ili sukob na Korejskom poluotoku. Peskov je rekao da je jezik ugovora "prilično nedvosmislen" i da ga nije potrebno pojašnjavati. Rekao je da pakt "podrazumijeva istinski stratešku duboku suradnju u svim područjima, uključujući sigurnost".
RUSIJA RATUJE SA SJEVERNOKOREJSKIM ORUŽJEM?
Ukrajinska vojska je 9. listopada izvjestila da je pogodila ruski arsenal oružja, koji je uključivao oružje koje je Rusiji poslala Sjeverna Koreja. Vojska je dodala da je napad bespilotnim letjelicama na pograničnu regiju Bryansk imao za cilj stvoriti logističke poteškoće Rusiji i ograničiti njezine ofenzivne sposobnosti.
U siječnju je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao da su obavještajni podaci otkrili da je Rusija upotrijebila najmanje jedno oružje koje je dala Sjeverna Koreja Ukrajini 30. prosinca 2023. Oružje je palo na otvoreno polje u regiji Zaporožja, rekao je Kirby. Rekao je da je 2. siječnja korišteno više oružja koje je obezbijedila Sjeverna Koreja
U tekstu na portalu AL Jazeere se navodi da je 27. veljače, tadašnji južnokorejski ministar obrane Shin Won-sik rekao novinarima da je Sjeverna Koreja od rujna 2023. Rusiji poslala oko 6700 kontejnera s milijunima streljiva u zamjenu za hranu i sirovine za proizvodnju oružja.
U travnju je novinska agencija Reuters izvijestila da su promatrači sankcija Ujedinjenih naroda rekli Vijeću sigurnosti UN-a da je identificirano da ostaci projektila koji su 2. siječnja pali u ukrajinski grad Kharkiv potječu od sjevernokorejskog balističkog projektila serije Hwasong-11. Ovo je kršenje embarga na oružje Sjevernoj Koreji.
Sjeverna Koreja je pod sankcijama UN-a zbog svojih balističkih projektila i nuklearnog programa od 2006. godine, a te su mjere pojačane tijekom godina.
U ožujku je Rusija stavila veto na UN-ovu obnovu panela UN-ovih stručnjaka koji nadziru pridržavanje sankcija od strane Sjeverne Koreje. Iako će sankcije ostati na snazi, nadzorne snage neće.
TRAMPA – ORUŽJE ZA DRUGE POTREPŠTINE
Predavač međunarodnih odnosa Howell rekao je za Al Jazeeru da je odnos proizašao iz "uglavnom transakcijske" potrebe.
Nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., bila je suočena s globalnom izolacijom, a “Sjeverna Koreja je bila u mogućnosti osigurati robu koju je Putin želio, u zamjenu za dobivanje onoga što je trebala zauzvrat”.
Howell je rekao da je potpisivanjem obrambenog pakta uspostavljen odnos "gotovina za oružje". “Sjeverna Koreja je osigurala topništvo, što je ubrzo eskaliralo u pružanje balističkih projektila, a zauzvrat je Rusija osigurala hranu, novac i, što je najvažnije, pomoć u vojnoj tehnologiji”. Napredna vojna tehnologija ključna je za Sjevernu Koreju, objasnio je Howell, "budući da je krajnji cilj Kim Jong Una da Sjeverna Koreja bude priznata kao de facto nuklearna država."
Osim materijalnog oružja, Pjongjang dobiva "nepokolebljivu podršku" Moskve u VS UN-a, rekao je Howell. "Pjongjang tako može pobjeći bez štete ako odluči pojačati svoj nuklearni i raketni program testiranjem i lansiranjem, što je, kao što znamo, ono što Sjeverna Koreja namjerava učiniti."
General Charles Flynn, zapovjednik američke vojske za Aziju i Pacifik, rekao je na događaju u Washingtonu da će sjevernokorejsko osoblje uključeno u sukob omogućiti Pjongjangu da po prvi put dobije povratne informacije o svom oružju u stvarnom vremenu.
"Takva povratna informacija sa stvarnog bojnog polja Sjevernoj Koreji da bi mogla prilagoditi svoje oružje, svoje streljivo, svoje sposobnosti, pa čak i svoje ljude - za mene je vrlo zabrinjavajuća", rekao je, govoreći u Centru za Nova američka sigurnost u utorak.
Izvor :AL Jazeera , mzz
SAJAM KVALITETNIH PROIZVODA
U Zagrebu na Europskom trgu, od petka prije podne 18. do nedjelje 20. listopada, do popodnevnih sati održava se 10. SAJAM ZIMNICE, EKOLOŠKIH I AUTOHTONIH PROIZVODA , a sajam je prodajni.
U petak, iako je prije podne bilo kišovito na Europski trg stigao je i ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva Josip Dabro i otvorio je sajam. Potom je od štanda do štanda obilazio proizvođače, sa svakim se rukovao i kratko porazgovarao po nekoliko rečenica.
Na ovom sajmu sudjeluje 50 poljoprivrednih proizvođača iz 18 županija. Vrijednost ovog sajma Zimnice je u kvaliteti proizvoda s kojima proizvođači dolaze na sajam. Naime više od 50 posto tih proizvoda na ambalaži ima istaknut neki od znakova kvalitete: bilo da je proizvod ekološki( oznaka za njega je list od 12 zvjezdica na zelenoj dugoljastoj površini), bilo da proizvod ima oznaku „Dokazana kvaliteta, Hrvatska“, bilo europsku oznaku kvalitete i to znak za „zaštićenu oznaku izvornosti „ ili znak za „zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla“.
Naprimjer Proizvođač Ivica Cafuk iz Vidovca, iz Varaždinske županije ima čak tri znaka kvalitete na svom štandu. Njegov „Obrt PPP Jurica Cafuk“ kako se točno zove, proizvodi Varaždinsko zelje već kroz četvrtu obiteljsku generaciju. To je zelje stara sorta, jednako kvalitetno i za kiseljenje i za salatu, a oni ga prodaju i u glavicama i vakumirano i to zelje ima europsku markicu kvalitete „zaštićena oznaka izvornosti“. Isti poljoprivredni obrt ima još dva znaka kvalitete i to Varaždinsko bučino ulje ima „ zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla", a krumpir i ponovo kupus imaju oznake „Dokazana kvaliteta, Hrvatska“.
Sol,mineral i začin bez koje nije spremljeno ni jedno jelo, toliko je uobičajena da rijetko tko razmišlja tko je proizveo soli s kojom je zasoljeno jelo. No Paška solana misli na svoj imidž iako ima , kažu podaci tisućljetnu tradiciju u proizvodnji soli. Solana Pag dala si je truda dokazivanjem istaći kvalitetu soli s Europskom znakom „zaštićena oznaka izvornosti“,čiju oznaku nosi sitna morska sol i solni cvijet. I Paška sol je na sajmu zimnice. Logično je to, jer što se može ukiseliti bez soli?
DOBAR PROIZVOD UVIJEK IMA KUPCA
Uz ministra poljoprivrede Josipa Dabru pri obilasku poljoprivrednih proizvođača bili su državni tajnik Zdravko Tušek i ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane dr.Zdravko Barač. Kod jednog štanda ostajem i razgovaram s proizvođačem. Visoki gospodin nasmijana lica, dobrog raspoloženja, koji je prema obiteljskoj raspodjeli posla dobio ugodan zadatak da bude predstavnik štanda „OPG KREŠIMIR TOMAŠEC“ ministra je od svog štanda ispratio kao pravi domaćin- poklonio je ministru nekoliko bočica zimnice. Hvalim njegovu gestu. Razgovaramo .Gospodin i poljoprivredni proizvođač Tomašec je iz Zaprešića. Ima poljoprivrednu proizvodnju povrća za zimnicu na 16 hektara i to krastavce, papriku, feferone, povrće za miješanu salatu i rajčicu za pasiranje.
Kaže da čitav proces proizvodnje od flanca do gotovog proizvoda, to znači punjenje zimnice u staklenke, ima na svom OPG -u. Ozbiljno se time bavi već više od deset godina.
- A navodnjavanje, imate li ? – pitam
-Imam navodnjavanje i bunar. Neodrživa je proizvodnja povrća bez navodnjavanja-kaže gospodin Tomašec.
-Kako ste našli plasman na tržište? On se smiješi pa kaže:dobar proizvod uvijek ima kupca.A ona pobliže objašnjava „Kada smo počeli prodavati u "Veronika delikatesama", jedan veliki trgovački centar( kaže mi da ne napišem ime jer je dogovor da se on neće reklamirati) naš je proizvod tamo prepoznao i oni su sami nama ponudili da prodajemo kod njih“ Konstatiram da je njegov OPG jednako spretan i u proizvodnji i u prodaji.
Kaže gospodin da su dvojica sinova uglavnom u proizvodnji. Oni su završili fakultete, i rade na OPG-u. Kaže gospodin Tomašević veselo da je već tri puta djed.
Pitam ga – što misli o poticajima i u kojoj mjeri su potrebni?
On odgovara da bi poticaj prvenstveno trebao služiti kao nagrada, a ne za poslovanje na OPG-u, već za kupnju nekog aparata, stroja i slično.
Margareta Zouhar Zec
KRITIKE NATO SAVEZU
Na konferenciji za medije u Moskvi predsjednik Rusije Vladimir Putin je 19. listopada rekao da Volodimir Zelenski neprestano upućuje zahtjeve za pregovore o miru, no ne nudi prijedloge .
Rekao je da je Rusija spremna održati mirovne pregovore i da je to njen stav od početka rata te da je otvoren mogućnosti da domaćin takvih pregovora bude Saudijska Arabija, no pregovori se moraju nastaviti na temelju već postignutih sporazuma s ukrajinskim predstavnicima u Istanbulu iz vremena početka sukoba. Ti sporazumi utvrđuju, između ostalog, da će Ukrajina odustati od svojih težnji za članstvom u NATO savezu.
Putin je na konferenciji za medije kritizirao NATO, te rekao da se taj savez protiv Rusije bori “ukrajinskim rukama”. Putin je u više navrata rekao da će se rat nastaviti sve dok članice NATO-a budu opskrbljivale Ukrajinu oružjem. Rekao je da Rusija neće dozvoliti da Ukrajina nabavi nuklearno oružje ni pod koju cijenu i upozorio da je spominjanje te mogućnosti “vrlo opasna provokacija”.
Rat u Ukrajini biti će jedna od tema sastanka na vrhu zemalja članica ekonomskog saveza BRICS koji će se u ruskom gradu Kazanju održati od 22. do 24.listopada, piše Al Jazeera .
Izvor: AL Jazeera,mzz
VJERSKA SUPSTANCA DRUŠTVA
U ŠTO VJERUJEMO MI KOJI U BOGA VJERUJEMO naziv je knjige koju je mr. Drago Pilsel novinar, kolumnist i teolog koji je rođen u Argentini, u kojoj je rođen i aktuelni Papa poglavar rimokatoličke crkve Jorge Mario Bergoljo, crkvenog imena Franjo, promovirao u Hrvatskom novinarskom domu 17. listopada. Knjigu je izdala izdavačka kuća VBZ.
Drago Pilsel je knjigu tematike o Bogu, s tridesetak svjedočanstva prikupio, uredio, te napisao uvod i pogovor. Knjigu su zajedno s njim predstavile gospođe različitih konfesija i to Ernada Fatima Avdibegović iz Sarajeva iz islamske zajednice, Jasminka Domaš iz zajednice Bet Izrael iz Zagreba, Jelena Jorgačević Kisić iz Beograda iz pravoslavne zajednice, teolog dr. Petar Kuzmić iz protestanske zajednice i teologinja Ana Raffai iz Zagreba, katolkinja.
Drago Pilsel je predstavljajuću knjigu rekao. “Ova knjiga proizlazi iz mog uvjerenja da društvo nije moguće vrednovati bez njegove vjerske supstance. Ne samo zato što su katolici u većini već i zbog povijesti Hrvatske, kao i zemalja koje nas okružuju, vjerska komponenta je vrlo bitna.“
Ernada Fatima Avdibegović u svom obraćanju, iz rakursa svoje vjere je rekla“ Da bi nastala neka velika stvar, potrebna je čežnja. A ova knjiga je velika stvar. U životu vjernika Bog nas poziva da u čovjeku vidimo znakove Božje. Čežnja nosi autora poput Drage, da nas okupi na najdublja razmišljanja. Čovjek jeste tajna.“
Jasenka Domaš rekla je da čovjek može ostati bez svih stvari koje čine materijalni život, ali duhovna snaga je ta koja ostaje u čovjeku i koja ga tjera da ide naprijed. Stvari i događaji opstaju u onoj mjeri u kojoj su sudionici. Što je duhovna snaga jača, to je djelovanje osobe sve manje u vanjskom svijetu. Tko hoće biti sudionik božanskih tajni on se mora podvrgnuti unutarnjoj i vanjskoj disciplini i prihvatiti etiku u svojim postupcima. I samo na taj način se omogućuje ostvarenje najvišeg, na zemaljskom putu, istodobno i nebeskom putovanju, jer židovsko učenje kaže da svaki korak na zemlji, pronalazi svoj korak na nebu.
Uvijek se uz objašnjavanja o Bogu iznose i konstatacije da je Bog dao čovjeku slobodu da sumnja u njega i njegovo postojanje. Kako to već među ljudima svatko to tumači na svoj način. Ta, poznato je Bogu da je čovjek daleko od savršenstva.
Drago Pilsel je u Buenos Airesu studirao strojarstvo, novinarstvo, povijest latinoameričke političke misli, književnost i kršćansku duhovnost, te postao pripravnik Reda manje braće. Nakon postulature, koja je prvi stupanj odluke da osoba odluči da će prihvatiti franjevački život mr.Pilsel odluči doći u Hrvatsku sredinom 1989. No duhovnost je duboko ugrađena u njegov život. To je bitak koji se ne može dograditi, izvaditi ili odbaciti. već se čovjek s tim rađa. Osim novinarskog rada, a glavni je urednik portala Autograf.hr, mr. Pilsel voli pisati knjige koje su u vezi s duhovnošću i Bogom .
Prije ove knjige U ŠTO VJERUJEMO MI KOJI U BOGA VJERUJEMO , autor je knjige U ŠTO VJERUJEMO MI KOJI U BOGA NE VJERUJEMO koju je objavio 2017. godine. Mr. Pilsel je autor biografije Pape Franje, koji je prvi papa koji dolazi izvan Europe nakon 1272. godine. Drago Pilsel papu Franju osobno poznaje iz isusovačkih školskih dana u Argentini. Knjiga „Franjo - papa s kraja svijeta „ sadrži osnovne podatke o papinom životu, sažetak njegove misli, dokumente o prvim gestama i porukama, reakcije hrvatskih crkvenih i društvenih krugova na njegov izbor za papu, razmišljanja o prilikama u Crkvi i očekivanjima od tada novog 266. poglavara koji je za papu Katoličke crkve izabran 13.3. 2013. godine.
Margareta Zouhar Zec
I DEFICIT PROIZVODNJE I SLABA PRODUKTIVNOST
Vladimir Nišević glavni urednik Poslovnog dnevnika pozdravio je udruge, asocijacije, poljoprivredne proizvođače, poljoprivredne kompanije, sve zainteresirane koji su došli na drugi, kako rekao, po redu Agro Summit koji je 16. listopada održan u hotelu Westin u Zagrebu. U svom uvodnom obraćanju glavni urednik Poslovnog dnevnika je pojasnio ciljeve i razloge summita te rekao:
„ Poslovni dnevnik u svojih 20 godina koliko postoji toliko i prati poljoprivredni sektor i drži ga kao jednim od strateški važnijih sektora od drugih, ne samo sada kada smo se našli u ratnim vihorima Ukrajine, Rusije, novim turbulencijama i mega trendovima. Namjera ovih naših skupova je da damo neke odgovore na izazove pred nama, da detektiramo neke nove trendove, koji se događaju ne zato što smo mi tako odlučili, nego nas jednostavno okružuju i da vidimo koji je to smjer kojim Hrvatska treba ići kada je poljoprivreda u pitanju .Možemo ga nazvati održivošću, ali plastično rečeno da jednoga dana ne bi bili gladni. To je konačni cilj. Glavna poruka ovakvog skupa je - bez poljoprivredne proizvodnje naša djeca jednoga dana neće imati što jesti. To nije baš neka misao koja bi se trebala prenositi okolo, ali je jedna činjenica koju rijetko kada izgovorimo, ali je činjenica ovih naših skupova. Poljoprivreda je stvarni strateški sektor, koja je uz sve ove druge uz IT i druge koji su naravno važni Poslovni dnevnik ih prati. Svi smo jako svjesni da proizvodnja hrane bez obzira govorimo li o ribi, mesu, proizvodnji voća ili povrća je nešto što je za svaku državu najvažnije, pa tako i za Hrvatsku.“
Voditelj kroz program summita bio je novinar Al Jazeera TV Saša Čeramilac. Glavni urednik Nišević razgovarao je u formi „jedan na jedan „ s glavnim tajnikom ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom, a u zasebnom panelu govorio je pobliže i o digitalnom selu u Strizibvojni. Novinar Kuskunović moderirao je razgovor s prof.dr. Krunoslavom Karalićem vršiteljem dužnosti HAPIH-a, prof. dr. Draganom Kovačevićem podpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Ivanom Pandurevićem predsjednikom uprave Agro Invest grupe, te Marijanom Vučak predsjednikom uprave MEGGLE za Hrvatsku i regiju Jugoistoka Europe. Gošća je bila i Suzana Andić Vuletić direktorica Rennoisance Capitala koja je govorila o planovima za izgradnju peradarske farme, s pogonima za klanje i preradu.
UZ DEFICIT PROIZVODNJE JOŠ I SLABA PRODUKTIVNOST
Prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednike Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, s obzirom na instituciju iz koje dolazi, govorio je slijedeće: „Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni govore o fizičkom kretanju naše samodostatnosti. Prošle godine smo ostvarili povijesno nizak deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda, što je oko 32 milijuna eura, u odnosu na godinu 2022. kada je bilo povećanje od 35 posto. Negativni trendovi se, kada promatramo vanjsko trgovinsku razmjenu nastavljaju i u drugoj polovici ove 2024. godine. Bilježimo smanjenje našeg izvoza za 4 posto, a povećava nam se uvoz poljoprivrednih proizvoda za preko 8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je 46 posto, ove godine je to oko 59 posto u prvih šest mjeseci.
Dakle taj veliki deficit je prije svega radi proizvodnje. Prošle godine je Ministarstvo u Zelenom izvješću navelo smanjenje vrijednosti proizvodnje od 40 milijuna eura,. Bilo je i godina kada smo se hvalili sa velikim brojevima proizvodnje, no u ovaj podatak je ugrađena i inflacija, a ono što je relevantnije, je fizički obujam poljoprivredne proizvodnje, i ako uzmemo podatak od prije 10 godina i ulaska u EU, taj podatak je manji za pet posto. Ja bih rekao da je parametar proizvodnje ratarska proizvodnja, žitarice, dok s druge strane bilježimo pad u stočarskoj proizvodnji . drugi problem koji je vezan uz vanjsko trgovinski deficit je vrlo slaba produktivnost . Podatak od 30 posto prosjeka EU i radili smo dodatnu analizu kako je i kada se on stavi u kontekst vrijednosti koji ostvaruje poljoprivreda to ispadne oko 12 posto u odnosu na 25 mjesto u EU.
„ Što taj podatak govori?“ upitao je prof.dr. Kovačević te nastavio „ Da smo loše uložili u inovacije , da ne ulažemo u nove tehnologije, podinvestirani smo u poljoprivredi, a to je onda i vrlo usko vezano sa politikom potpora koje su izdašne, velike, koje su se utrostručile od ulaska u EU, ali se očito rasprše i ne idu onima koji ulažu u proizvodnju, zapošljavaju i stvaraju dobit i novu vrijednost, već se poljoprivredom bave hobistički. „
Prof.dr. Kovačević je podsjetio da je Ministarstvo ušlo u novi mandat s novim ministrom, što je jedna nova prilika za zaokret u poljoprivrednoj politici. „Naime, prvo nama je potrebna regionalizacija iz razloga da bismo bolje znali fokusirati potporu.
Mi smatramo da potpore danas u RH se raspršuju na brojne proizvođače i brojne djelatnosti i da zapravo nismo jasno odredili svoje strateške ciljeve . Od ulaska u EU potpore su se povećale za 2,8 miliona eura što su ogromni novci , ali to ne prati i očekivano povećanje proizvodnje „ govori podpredsjednik HGK te nastavlja:
DJEČIJI VRTIĆI, DVD, LOKALNE CESTE… IZ POTPORA
„Imamo naprimjer situaciju da se iz potpora grade dječji vrtići, društveni domovi DVD-i, ceste lokalne itd. Mi smo apsolutno za to da se društvena i komunalna infrastruktura na selima radi, da ljudi mogu tamo pristojno živjeti, ali smo protiv toga da se radi iz sredsva ukupnih potpora kalkulacija. Dakle oko 25 ukupnih potpora, radili smo kalkulaciju završava u takvim programima, a tu se uvijek raspravlja o tome što je motiv da će mladi ljudi ostati na selu.
Druga stvar vezana uz potpore je pitanje njihovog raspršivanja 164 000 registriranih je poljoprivrednih proizvođača, analize pokazuju da nekih samo 15 posto su ozbiljni poljoprivredni proizvođači i sada imate situaciju da idu natječaji za investicijske potpore i sada taj koji ozbiljno ulaže u proizvodnju i trudi se, on je na istom natječaju kojima je poljoprivreda sporedno zanimanje ili se njome bavi hobistički. Tu moramo raditi distinkciju.Isto tako spomenuo sam tu investicijske potpore.Naše udruženje poljoprivrede je tražilo kod donošenja nacionalnog strateškog plana da se investicijske potpore ne smanjuju. I to iz više razloga , zbog naše pod investiranosti u poljoprivredi, ali iiz razloga što o zelena tranzicija, novi standardi, dobrobit životinja, sve to zahtijeva nove dodatne investicije, a mi smo išli na smanjenje investicijskih investicija. Dakle barem po onom segmentu dohodovna potpora za ono što je propisano Zajedničkom poljoprivrednom politikom. Ali tamo gdje su naša pitanja, tu moramo više voditi nacionalnu politiku, i usmjeravati da sredstva, dobiju ozbiljni proizvođači. Oni zapošljavaju, oni ulažu u inovacije, oni stvaraju proizvod. I bilo je spomenuto ovdje oko zemljišta. Imamo važeći Zakon o raspolaganju državnim poljoprivrednom zemljištem koji u obzir ne uzima činjenicu da su velike tvrtke godinama ulagale u zemlju da bi je okrupnili i stvorili tehnološke cjeline. I sada smo dopustili da bi nesavjesni načelnici i gradonačelnici za dnevno politička zbivanja na svojim Viječima komadaju tu zemlji i razbijaju tehnološke cjeline, zadovoljavaju neke dnevnopolitičke apetite, s druge strane razbijaju ozbiljnu proizvodnju. Imamo zatvoren ciklus: imamo primarnu proizvodnju i finalni proizvod. Hrvatska kao mala poljoprivreda svakako mora svoju perspektivu graditi na visoko finaliziranoj prehrambenoj industriji.
Prehrambena industrija zadnjih 10 godina je pala za 20 posto. Imamo sjajne brendove koji su se dobro etablirali na najzahtjevnijim tržištima EU, kontrola, kvaliteta i sigurnost hrane izuzetno velika i svakako da su nam potrebni snažniji kapaciteti, imamo po meni dobar primjer da Podravka preuzima, Belje, Pik Vinkovce, jer ona ima iskustva, znanja, tržište, očekujemo da će uprava dodati poticaj da se to implementira u te tvrtke i da imamo što više tih zatvorenih ciklusa proizvoda sa većom dodanom vrijednosti“ rekao je
prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
INFLACIJA U STAVKAMA POLJOPRIVREDE
Pitanje je veoma eksponirano, o inflaciji se često razgovara u javnosti. Odgovori se uglavnom odnose samo na potrošačke cijene. Evo kako je na to pitanje odgovorio prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore:
„ Budući da smo mi u Hrvatskoj gotovo bili predvodnici u povećanju cijena u odnosu na druge zemlje Europske unije zadnjih mjeseci, evo nekoliko podataka : od 2020. godine potrošačke cijene su rasle za 37 posto. Proizvođačke cijene u poljoprivredi rasle su za 34 posto, proizvođačke cijene u prehrambenoj industriji rasle su za 24 posto , a cijene uvezenih proizvoda su rasle 42 posto. To je odgovor na sva pitanja. Imamo uvezenu inflaciju, imamo veliku uvoznu ovisnost, ne proizvodimo dovoljno, ne možemo amortizirati potrebe tržišta, već uvozimo cijene inflacije iz inozemstva i tu je zapravo najveći prfoblem. Turistička smo zemlja, što je dobro, imamo veliku turističku potrošnju sezonsku i jasno je to što dodatno utječe i generira povećanje cijena. Ali sustavno gledano imamo veliku uvoznu ovisnost koja generira povećanje cijena. Mi moramo povećavati poljoprivrednu proizvodnju. „
Margareta Zouhar Zec
KORISNICI ĆE U AGRONETU VIDJETI ISPLAĆENE IZNOSE
Josip Dabro ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na press konferenciji 16. listropada najavio je početak isplate predujma poljoprivrednim proizvođačima za početak sjetve pšenice, a najavio je i isplatu potpora .
Isplata predujma provodit će se od 16. do 18. listopada, a prema planu, dodatna potpora dohotka za mlade poljoprivrednike bit će isplaćena već u srijedu 16.listopada , i to za 4.931 korisnika. Osnovna potpora dohotku za održivost na redu je od 16. do 18. listopada koja će biti isplaćena za 74.531 korisnika , dok će dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost biti isplaćena 17. i 18. listopada za ukupno 73.880 korisnika.
Isplata predujma kontinuirano će se provoditi sljedeća dva mjeseca za intenziviranu raznolikost usjeva i plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima.
Na tjednoj bazi do 30. studenoga biti će isplaćeno više od 100 milijuna eura, dok će ostatak od 45 milijuna eura biti isplaćen do kraja godine, čime će ukupan iznos isplata, kako je ministar istaknuo, dosegnuti 245 milijuna eura.
PoljoprivrednI proizvođači kao preduvjet za isplatu određenih potpora imaju obavezu završiti izobrazbu, koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti koje besplatno provode ovlašteni provoditelji usluga savjetovanja. Nakon provedenih isplata, u drugoj polovici studenoga, poljoprivrednici će u Agronet-u moći vidjeti isplaćene iznose kroz tzv. Informativni izračun koji će prikazivati odobrena i isplaćena sredstva potpore.
Konačne iznose korisnici će moći vidjeti u Odlukama o ostvarenom pravu za 2024. godinu. (mzz)
REZERVACIJSKI CENTRI U ZAGREBU I POREČU
Direktorica odjela rezervacijskog centra jedne od najuspješnijih turističkih tvrtki u Hrvatskoj, tvrtke Valamar Riviera d.d. Vesna Otočan kaže da iskustvo gosta počinje i prije samog dolaska u Valamar, već prvim kontaktom i to upravo s djelatnicima u rezervacijskom centru. Njihovi se rezultati izravno očituju u visokom udjelu direktne prodaje i u izvanrednim rezultatima poziva i mailova tajnih kupaca. Valamarov rezervacijski centar stoga je iznimno bitan za kompaniju te kontinuirano radimo na održavanju visoke kvalitete usluge koju pružamo gostima, kao i na motivaciji zaposlenika. Poseban se naglasak stavlja na stvaranje poticajne radne atmosfere i motivaciju zaposlenika, što uključuje i fleksibilnost u radu, nagrade za najbolje, radne rezultate i postignuća na mjesečnoj razini te putovanja u top turističke destinacije u kojima Valamar posluje, piše 11. listopada portal poreština.info.
S gotovo 70 zaposlenih u šest timova u Zagrebu i Poreču, rezervacijski centar turističke tvrtke Valamar Holiday Hotels & Resorts posebno se ističe po različitim benefitima koje nudi svojim zaposlenicima. Zposlenici imaju unaprijed definiran mjesečni radni raspored i slobodne dane. To podrazumijeva uvođenje u posao, buddy/mentor na kojeg se mogu osloniti, treninge i edukacije. A to su samo su neke od pogodnosti koje zaposlenici rezervacijskog centra ističu kao njima najvažnije. Među benefitima je i mogućnost kombinacije rada u Zagrebu i Poreču tijekom godine pa je , prema želji,a možda i potrebi zaposlenika, zimi rad moguć iz Zagreba, a ljeti iz grada Poreča, i to uz subvenciju smještaja i hrane tijekom rada u destinaciji.
PROGRAM – KROV NAD GLAVOM
Godine 2023. je uveden program “Krov nad glavom” kojim je zaposlenicima Valamar Riviere d.d. osigurana mogućnost dodatka za najam stana u iznosu do 500 eura mjesečno. Valamar nudi i niz drugih pogodnosti za djelatnike, a od ove godine osigurano je i dodatnih 400 eura neto za zaposlenike koji žive u destinacijama ili trajno dosele, kao i popuste na više od 300 partnerskih prodajnih mjesta.
Osiguravanje prostora za stanovanje, sve bolja primanja i uvjeti, cjelogodišnji posao i razvoj karijere u turizmu, izvrsna su prilika za mlade ljude jer Valamar Riviera d.d. rezervacijski centar zapošljava nove djelatnike.
Kako uspjeh kompanije ovisi u prvome redu o zaposlenicima, Valamar je kreirao atraktivne i fleksibilne uvjete rada, koji su u skladu s potrebama i željama stručnjaka koji žele izgraditi karijeru u turizmu, a pri tome imati i odličnu ravnotežu između posla i privatnog života. U rezervacijskom centru tvrtke Valamar Holiday Hotels & Resorts poseban se naglasak stavlja na stvaranje poticajne radne atmosfere i motivaciju zaposlenika, što uključuje i fleksibilnost u radu, nagrade za najbolje radne rezultate i postignuća na mjesečnoj razini te putovanja u top turističke destinacije u kojima Valamar posluje.
REZERVACIJSKI CENTAR OBRADI 500.000 UPITA GODIŠNJE
Zaposlenici tvrtke Valamar rezervacijskog centra godišnje obrade više od pola milijuna upita različitim komunikacijskim kanalima (telefon, e-mail, chat…) te su uz prodaju putem web stranica zaslužni za izrazito visok udio direktne prodaje od čak 63%. Valamar kontinuirano ulaže u visoki standard korisničkog iskustva, pa tako na godišnjoj razini provodi vanjsku evaluaciju putem poziva i meilova tajnih kupaca. Zadnji rezultati pokazuju uspješnost od gotovo 95%, što je potvrda kvalitete svih zaposlenika rezervacijskog centra. Tu uspješnost poslovanja valorizirao je i portal CX.hr za korisnička iskustva, te je u Hrvatskoj za 2023. u kategoriji “Kontaktni centar s više od 31 radnih mjesta“ Valamarov rezervacijski centar proglasio najboljim.
OTVORENE POZICIJE ZA POSLOVE
Sve otvorene pozicije za posao, kao i za posao u turističkoj sezoni dostupne su na web stranici Dobar posao u Valamaru, a zainteresirani mogu očekivati izvrsne radne uvjete i odlične benefite zbog kojih je Valamar Riviera d.d. top poslodavac u turizmu i jedan od najpoželjnijih poslodavaca na hrvatskom tržištu rada već dugi niz godina.
Izvor: Poreština.info, m.zouhar zec
IRAN TRAŽI MOĆNOG SAVEZNIKA
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian boravio je 9. i 10. listopada u dvodnevnom posjetu Turkmenistanu na međunarodnoj konferenciji «Međupovezanost vremena i civilizacija – temelj mira i razvoja», a na marginama sastanka razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o , kako je rekao, različitim energetskim, željezničkim i petrokemijskim projektima. Istaknuo je da je s Putinom razgovarao o ulozi koju bi Rusija mogla igrati u regionalnim kretanjima, kao i o potrebi ozbiljnije reakcije na zločine cionističkog režima u Gazi i Libanonu.
Pezeshkian je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku susresti se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom te dodao kako su gospodarske i kulturne veze dviju zemalja sve jače. Iran i Rusija mogu se pohvaliti komplementarnim kapacitetima i mogu uvelike poduprijeti jedna drugu, rekao je Iranski predsjednik, pozivajući na blisko usklađivanje globalnih stajališta dviju nacija. Putin je potvrdio predanost Rusije proširenju suradnje s Iranom.
Putin je uputio poziv Iranskom predsjedniku Masoudu Pezeshkianu da sudjeluje na summitu BRICS-a koji se od 22.- 24. listopada održava u ruskom gradu Kazanju i predložio održavanje bilateralnog sastanka tijekom događaja.
Izvor: Agencija IRNA, mzz,
U SRBIJI MIGRANTI BOLJE PRIHVAĆENI
Al Jazeera TV emitirala je 10. listopada kratak, ali po sadržaju opskuran prilog gdje se Hrvatsku policiju optužuje za nasilno postupanje s migrantima na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske Naime Humanitarna organizacija“ No name Kitchen“ istraživala je prema navodima migranata tražitelja azila i otišla na osam različitih lokacija gdje su pronašli mobitele, osobne karte i druge predmete migranata, koji su spaljeni i nagorjeli do te mjere da ih nije bilo moguće identificirati. To se poklapa, kaže aktivistkinja sa svjedočenjima migranata koji su došli u Bihač a koji su svjedočili da je hrvatska policija bila nasilna premlaćivanjem, čak i seksualno nasilna prema njima, zatim da ih je tjerala da hodaju pola sata po hladnoj vodi rijeke Korane, između Hrvatske i BiH što je prema njenim riječima nova metoda zlostavljanja migranata, kao i da hodaju bosi po snijegu. Aktivistica je izjavila da se to odnosi na istraživanje iz 2023. godine.
Nakon što su informacije o tome objavljene u britanskim medijima, MUP Hrvatske je sve negirao, a Centar za mirovne studije je rekao da upravo MUP godinama negira nezakonita postupanja prema migrantima na granici. (mzz)
Upravo 10. listopada novinska agencija Beta je objavila kraći tekst o tome kakav je pristup prema migrantima u Srbiji, koja nije članica EU . Objavljujem tu informaciju.
MIGRANTI U SRBIJI
Radoš Đurović direktor Centra za zaštitu i pomoć tražitelja azila apelirao je da u Subotici bude otvoren centar za prihvat migranata jer sa dolaskom hladnog vremena "postoji velika potreba za smještajem ljudi" na glavnim rutama prolaska kroz Srbiju.
Đurović je za agenciji Beta 10 .listopada rekao da se po podacima centra "najmanje 200 ljudi nalazi uz granicu s Mađarskom i da svakog dana pokušavaju da je pređu", te da na dnevnom nivou postoje vraćanja ljudi od strane mađarskih vlasti.Institucije ne znaju šta će s ljudima među kojima ima i obitelji dok policija ne sprovede sve procedure i vrati ih na jug Srbije u prihvatne centre, rekao je Đurović .Ocijenio je da "prosto postoji potreba" da bar jedan kamp za prihvat migranata radi na granici Srbije sa EU, a posebno sa Mađarskom. Ukazao je u tom kontekstu i na problem krijumčarenja migranata motornim vozilima kroz Srbiju, te rekao da se ljudi ponovo pojavljuju na sjeveru države.
U tom smislu smo apelirali početkom listopada na otvaranje tog kampa ,uputili smo apel Komesarijatu za izbjeglice i migracije u konstruktivnom smislu, kako bi ljudi bili adekvatno smješteni jer to nedostaje", rekao je Đurović.
Ministrica za evropske integracije Tanje Miščević u izjavi NIN - u o tome koliko je prostor Zapadnog Balkana važan za Europu kada je riječ o ilegalnim migracijama, rekla je da je ilegalni prelazak granice između Srbije i Mađarske nula, a 70 posto je smanjen na svim drugim granicama, te da Europa jako cijeni borbu Srbije protiv grupa koje se bave trafikingom.
"Mi na terenu ne vidimo da je ruta zatvorena", rekao je Đurović.
Napomenuo je i da bi s dolaskom hladnijeg vremena Komesarijat za izbjeglice i migracije trebalo da otvori prihvatne centre koji se nalaze na glavnim migrantski rutama."To znači da bi Komesarijat trebao da otvori kampove u Vojvodini, uz granicu sa EU, kao i na istoku zemlje da bi tu mogli da dočekuju ljude jer je i u interesu institucija da ljudi u prihvatnim centrima traže pomoć, a ne od krijumčara", rekao je on.
Napomenuo je i da bi kampovi trebali biti otvoreni čak i ako nisu puni, te ocjenio da je sada migracija u Srbiji "ispod radara".
Komesarijat Srbije za izbjeglice i migracije je krajem srpnja priopćio da je zbog smanjenog dolaska migranata trajno zatvorio prihvatne centre u Šidu, Dimitrovgradu i Kikindi, a privremeno, centre za azil u Tutinu i Banji Koviljači i prihvatne centre u Pirotu, Bosilegradu, Somboru, Subotici i Adaševcima. U punom kapacitetu rade centri za azil u Sjenici, Obrenovcu, Vranju i Krnjači i prihvatni centri u Bujanovcu, Preševu i Principovcu, priopćio je tada, u mjesecu srpnju, Komesarijat i naveo da ima plan reagirati u slučaju povećanog priliva migranata.
Izvor: Agencija Beta,mzz
DRŽAVA NE RAČUNA MJESECE I DANE U OBRAČUN MIROVINE
Najniža mirovina porasla je srpanjskim usklađivanjem, tako da je njezina vrijednost s 12,64 eura sada povećana na 13,58 eura.
Najniža mirovina računa se tako da se godine staža pomnože s vrijednošću mirovine. Tako za minimalnih 15 godina staža mirovina sada iznosi 203,7 eura. Za 20 godina staža najniža mirovina je 271 euro. Za 25 godina staža mirovina iznosi 339 eura, za 30 godina 407 eura, za 35 godina 475 eura. Za 40 godina radnog staža najniža mirovina iznosi 543 eura.
Najniža mirovina računa se samo za godine radnog staža, ali ne i za odrađene mjesece. Naprimjer ako je netko radio 35 godina, 11 mjeseci i 29 dana, u izračun će ući samo 35 godina, ali ovih 11 mjeseci i 29 dana rada i uplaćenih doprinosa u mirovinu ne ulazi.
To je pravilo države.
Hrvatska ima 268.895 korisnika najniže mirovine bez isplata u inozemstvo, što znači da svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ona u prosjeku iznosi 394 eura, što čini svega 30 posto udjela u prosječnoj plaći. Prosječna plaća je za srpanj iznosila 1.315 eura. Da su se te mirovine određivale i prema zarađenim plaćama kroz radni vijek, njihov prosjek bi bio 266 eura, odnosno bile bi 128 eura manje, pokazuju najnoviji statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
USKLAĐIVANJEM NAJMANJE DOBILE NAJNIŽE MIROVINE
Nakon isplate usklađivanja u rujnu, upravo su najmanje ‘profitirali’ korisnici najniže mirovine koja je rasla za 27 eura. Prosječni hrvatski umirovljenik usklađivanjem je dobio oko 40 eura veću mirovinu. Za kolovoz, dakle prije usklađivanja, prosječna najniža mirovina iznosila je 367 eura.
S isplatama prema međunarodnim ugovorima, broj korisnika najniže mirovine penje se na 315.440 korisnika s prosječnim mirovinskim primanjima od svega 358 eura. Da su se njihove mirovine računale prema stažu i plaćama, iznosile bi 243 eura. Prosječan staž korisnika najniže mirovine iznosi 28 godina. Velika većina najnižih mirovina su starosne, njih 247.097 s prosječnih 374 eura za čak 30 godina radnog staža.
Invalidskih najnižih mirovina je 41.259 od 330 eura za 20 godina staža u prosjeku, dok je najmanje obiteljskih, 27.084 koje iznose 252 eura za 21 godinu staža, piše Mirpvina.hr 10. listopada.
Izvor: Mirovina.hr, mzz
HRVATSKA TREĆI PUT STVORILA OKVIR POLITIČKE PODRŠKE UKRAJINI
Na sastanak na Vrhu Ukrajina – Jugoistočna Europa koji je održan u Dubrovniku 9. listopada, a koji je organizirala Hrvatska, u prvi službeni posjet stigao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a nakon tri posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Kijevu.
Na summitu je usvojena Dubrovačka deklaracija, čiji su glavni elementi osuda ruske agresije, potpora suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, podrška mirovnom planu predsjednika Zelenskog, kao i podrška europskom putu Ukrajine.
Otvarajući summit premijer Plenković je rekao „ Mi smo u protekle dvije i pol godine u Hrvatskoj već bili dva puta domaćini : Prvi je bio parlamentarni summit, zatim Drugi je bila prva donatorska međunarodna konferencija za razminiranje Ukrajine i ovo je treći summit. Naša je pomoć višestruka ; 300 milijuna eura humanitarne pomoći, pomoći u energetici u vojnoj opremi Osim toga Ukrajini smo dali svoja stručna znanja koja se odnose na poslijeratno razdoblje , razminiranje, brigu za branitelje i ostalo. Osim toga smo primili i oko 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica, zatim i branitelja u naše braniteljske bolnice, organizirali smo edukaciju za državne odvjetnike specijalizirane za ratne zločine, zatim smo ugostili skupine djece, neki od njih su bili s nama danas i susreli se s predsjednikom Zelenskim. Predsjednik Zelenski i ja smo potpisali sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine . Dakle to je ono što će obilježiti naredne godine i mi vjerujemo da na taj način možemo dati najbolji doprinos. To je prirodni poticaj za Hrvatsku koja je u nedavnoj prošlosti bila izložena ratu i dobila je puno manje međunarodne pomoći, a sada stojimo
u obrani slobode i demokracije Ukrajine. Okupljeni smo da bismo potvrdili našu potporu Ukrajini. „ rekao je premijer Plenković.
Ukrajina ima status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU od lipnja 2022., a u prosincu 2023. otvoreni su pregovori o pristupanju EU. „ Trebamo budućnost koja će jamčiti mir i prosperitet, a Hrvatska već uživa u privilegijama koje ima od članstva. Znamo da su potrebne sveobuhvatne reforme koje nije lako provoditi kad se vodi rat, ali pozdravljamo napredak koji se vodi u Ukrajini . Proces proširenja mora biti temeljen na zaslugama“ – rekao je Plenković.
UKRAJINA JE KLJUČNI GEOPOLITIČKI INTERES
„Zašto je borba Ukrajine važna za naše države i za svijet?- postavio je pitanje premijer Plenković, a onda odgovorio „ Evo zašto : Mi vjerujemo da ukrajinci neopisivo hrabro brane svoje domove i to već traje nekoliko godina i svim srcem smo uz njih i cijenimo žrtvu koju podnose za svoju zemlju.
Obrana protiv ruske agresije nije samo pitanje solidarnosti s tom nacijom koja se bori za svoj opstanak već predstavlja i ključni geopolitički interes za sve nas. Nije Rusija samo napala Ukrajinu već je potkopavala i same temelje Europske sigurnosti, kršila načela međunarodnog prava i poretka. To je napad na suvereno pravo svake suverene države da odabere svoje političke partnere, a to je sam kamen temeljac EU.“
„ A sve ovo je prekinulo i lance opskrbe i energijom i hranom u svim našim državama kao i drugim robama. „ Svjesni smo da treba dati potporu mirovnom planu predsjednika Zelenskog. Jer ne suprotstaviti se Rusiji potaklo bi slične autoritarne zemlje da upotrijebe silu da postignu svoje ciljeve. A to bi znatno narušilo međunarodni poredak, i to ne smijemo dozvoliti.“
Plenković je rekao da mirovni Plan pobjede predsjednika Zelenskog , koji će biti predstavljen treba podržati, a naša integracija Zapadne Slavnije mogla bi biti dobar model za istu takvu integraciju ukrajinskih dijelova.
„ Da bi Ukrajina mogla pregovarati moramo osigurati da pregovara s pozicije snage, da se uspostavi
ravnoteža snaga “- rekao je premijer Plenković.
STABILNOST JE RESURS
Volodimir Zelenski je zahvalio na gostoprimstvu za ukrajince svih grupa koji su Hrvatskoj. Rekao je da želi dobre odnose između naroda i država i da želi stabilnost. „Stabilnost je postala resurs, koji je važan u međunarodnim odnosima. Sve tenzije u Istočnoj Europi su stvarne i Moskva želi destabilizirati Europu bilo to na Balkanu ili Baltiku.Zajednički nam je interes da onemogućimo Rusiji da se miješa u živote drugih država. Moramo jačati kapacitete za stabilizaciju Europe i svijeta, jer ovakvih bilateralnih sporazuma o sigurnosti imamo 26 ukupno. Većina vas već je takve sporazume potpisala. Kada postoje takve sigurnosne spone, takve veze, onda je nemoguće da se netko miješa sa strane u našu sigurnost. Ruski rat protiv našeg naroda, protiv Ukrajine je pokazao kako izgleda moderno ratovanje i svaki vođa mora se koncentrirati na to da mu vojska bude tehnološki napredna. Ukrajina je sad u stanju proizvoditi suvremenije oružje. Proizvodnja dronova, streljiva, svega ostalog to su prilike i za vašu regiju. „
Zelenski je rekao da je potrebno ujediniti Europu, stvoriti jedinstvo, procesi integracije koji su započeli moraju ići prema svome kraju, zemlje i regije moraju sudjelovati u integraciji. Ulazak u članstvo EU bio bi za Ukrajinu, rekao je velik uspjeh.
„ Govorim o onome što je Rusija uništila, ali isto tako i o novoj snazi industrijskoj, društvenoj i svemu što može doprinijeti da budemo još uspješniji u globalnom tržišnom natjecanju.“
RADIMO NA MIROVNOM PLANU
„ Od srpnja radimo na točkama mirovnoga plana. Do studenog će dokument biti definiran i sadržavati će uvjete za završetak rata. Vjerujem da ćete svi vi biti uključeni u proces.“ – rekao je ukrajinski predsjednik.
„Kako prisiliti Rusiju, kako navesti one koji su odgovorni za rat da sjednu za stol.““ Rusija će izgubiti svoju sposobnost da bude prijetnja cijeloj Europi „ Zelenski je rekao da će plan iznijeti svom najvećem sigurnosnom donatoru kojeg ima i vjeruje da će to pomoći da postigne ciljeve. Riješi li se pitanje geopolitičke sigurnosti u Europi, vjeruje da će Putin izgubiti geopolitičku snagu i da će se Rusija prestati miješati u zemlje s kojima graniči. Vjeruje da bi sve trebalo završiti do kraja 2025., a Britanija, Francuska, Italija i Njemačka, zajedno s predsjednikom Bidenom rade na miru i sigurnosti u Europi.“ Još bih jednom sve vas potaknuo i rekao da možemo zajedno postići sve što želimo“ –rekao je na završetku svog govora predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na summitu u Dubrovniku.
Summitu su prisustvovali : predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Republike Kosovo Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Grčke Kyriakosom Mitsotakis, dužnosnici iz Bugarske, Albanije, Sjeverne Makedonije, Moldove, Turske, Rumunjske i Europske komisije i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann .
Izvor: TV prijenos summita, M.Zouhar Zec.
OGRAĐIVANJE NIJE OGRAĐIVANJE OD JAVNOSTI
Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču objavio je 7. listopada da osim što radi na provođenju znanstveno-istraživačkih projekata financiranih iz EU i nacionalnih sredstava, postavlja ogradu oko pokusnog poljoprivrednog imanja u svrhu zaštite nasada i imovine. Ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam dr. Dean Ban napisao je zašto Institut mora postaviti ogradu, što je objavio portal Poreština.info .
Ravnatelj piše da je za uspješno provođenje projekata i povrat sredstava zaštita materijalnih dobara i opreme financiranih iz EU fondova, potrebna. “ Tijekom narednih godina redovito će se provoditi kontrola realiziranih projekata, a jedna od aktivnosti uključuje njihovu zaštitu postavljanjem ograde oko pokusnog poljoprivrednog imanja Instituta za poljoprivredu i turizam“.
Ravnatelj dr. Ban dalje objašnjava da je " Institut za poljoprivredu i turizam javni znanstveni institut koji se bavi znanstvenom i stručnom djelatnošću.Da bi pojasnio znanstveni rad tog Institusa, ravnatelj kaže da su jednogodišnji i trajni nasadi: maslinici, smokvik, lijeska, vinogradi, dio znanstvene djelatnosti i koriste se kao poligoni za istraživanja koja provode znanstvenici i doktorandi kao i učenici te studenti na studenskim i učeničkim praksama. Glavnina tih nasada je u Nacionalnom programu očuvanja biljnih genetskih izvora te Banci biljnih gena čija je važnost u razvoju i održavanju poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i šire.
OGRADA OKO POKUSNOG POLJOPRIVREDNOG IMANJA
„U sklopu programa čuvaju se i umnažaju biljni genetski materijali za višegodišnje vrste kao npr. maslina, vinova loza, smokve i lijeska. Te aktivnosti su upisale Institut u Poreču na svjetsku kartu u zaštiti biljnih genetskih izvora te su razlog posjeta brojnih stručnjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta. Institut je kroz nacionalne programe i znanstveno istraživačke projekte opremio poljoprivredno imanje i laboratorije što ga svrstava u jednu od najopremljenijih znanstveno istraživačkih institucija na nacionalnoj i međunarodnoj razini“.
„Kako bi se zaštitilo imovinu i resurse nužno je poduzeti sva moguća dostupna legalna sredstva i postupke, a što uključuje postavljanje ograde.
Smatramo da se svi moramo ponašati jednako odgovorno prema vlastitim kao i prema „društvenim“ novčanim sredstvima i imovini. No svjedoci smo, nebrojenih slučajeva prijava policiji od strane Instituta vezano uz krađu i devastaciju imovine.“
Ravnatelj dr. Ban objašnjava konkretne razloge zbog kojih Institut postavlja ogradu oko pokusnog poljoprivrednog imanja- „ Tijekom posljednjih godina brojni su neovlašteni upadi, zaustavljanje vozila uz prometnicu, branje i namjerno uništavanje i krađa biljnog materijala, razbijanje, nekontrolirano puštanje i poticanje kućnih ljubimaca na trčanje kroz nasade (npr. povrća, pšenice ili ječma), uništavanje opreme video nadzora, odlaganje otpada, vandalizam te grafiti, uzurpacija rubnih dijelova imanja, krađa, rušenje, dugotrajni sudski proces za dokazivanje vlasništva Instituta, legalizacija objekata od strane susjeda na površinama Instituta, zahtjevi za nadoknadu štete i palež.
Navedeno je neprihvatljivo ponašanje pojedinaca koje radi višestruku štetu, što vidljivu materijalnu što nenadoknadivu štetu pokusima i znanstvenim istraživanjima. Kroz godine, ograđivanjem putem sredstva Nacionalnog programu očuvanja biljnih genetskih izvora te pripadajućih mjera, dobar dio prethodnih problema je preveniran što ujedno ne znači da su dobronamjerni posjetitelji koji su i do sad šetali i uživali u zelenilu spriječeni da nastave uživati. Naprotiv, to uvijek mogu kroz glavni i sporedni ulaz za pješake koji su stalno otvoreni.“
ZAŠTITA MATERIJALNIH RESURSA
Ograđivanje imanja ne predstavlja simbolično „ograđivanje“ Instituta za poljoprivredu i turizam od javnosti nego zaštitu i odgovorno ponašanje prema izgrađenim materijalnim resursima, vrijednim jednogodišnjim i višegodišnjim nasadima te nabavljenim strojevima i opremi. Institut njeguje tradicionalne vrijednosti te u skladu s time održava jedinstvenu zelenu oazu u gradu Poreču kojom se rijetko koji grad na Mediteranu može pohvalit. O važnosti proizvodnje hrane kao jedne od najvažnijih gospodarskih djelatnosti uči buduće naraštaje kroz posjete vrtića, škola, učeničke prakse, poticanje studenata te obrazovanje odraslih. Suradnja s gradom Porečom kroz razne aktivnosti na dobrobit šire društvene zajednice je oduvijek bila neosporna, dapače iz godinu u godinu sve više jača Promocija i povezivanje sa svekolikom javnosti još se više očekuje putem niza događanja i otvorenih vrata kroz cijelu 2025. godinu u sklopu proslave velike 150. godišnjice Instituta za poljoprivredu i turizam“ napisao je Ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam
dr. Dean Ban.
U okviru Austrougarske monarhije, godine 1864. u Istri su održani izbori za Pokrajinski sabor. Sabor se bavio problemima poljoprivrede kao najvažnije gospodarske grane, te je slijedom toga Sabor 5. rujna 1874. donio odluku o osnivanju Pokrajinske vinarsko-voćarske stanice (Stazione eno-pomologica provinciale) sa sjedištem u Poreču.
Stanica je počela s radom travnja 1875. godine, a u sklopu nje je 8. veljače 1883. godine osnovana poljoprivredna škola. Time je djelatnost ove institucije, uz istraživanje u poljoprivredi i primjenu tog istraživanja, proširena i na obrazovanje.
Tijekom 149 godina postojanja, djelujući na cijelom prostoru Istre, Institut je, sukladno prilikama, mijenjao svoj naziv, sadržaj, te razine istraživanja i obrazovanja, tako da je 1875. počeo s imenom - Stazione eno-pomologica provinciale, a 1989. završio s nazivom Intitut za poljoprivredu i turizam, koji i danas ima.
Prvi direktor Instituta (Pokusne stanice) bio je Emil von Mayerbach (1875), dok je najupečatljivije djelo ostvario direktor Carlo Hugues (1882.-1899.). On je bio priznati svestrani svjetski stručnjak koji se zalagao za trojno djelovanje Instituta kroz istraživanje - primjenu i edukaciju. .
Osnivanjem Poljoprivrednog znanstvenog centra 1984. pri Centru usmjerenog obrazovanja u Poreču, započinje suvremeni znanstveno istraživački rad u poljoprivredi i turizmu.
IZVOR: Internet stranica Instituta za poljoprivredu i turizam, mzz
KRUH, PECIVO I KOLAĆI DONOSE BRZU DOBIT
Financijska agencija FINA napravila je za 2023. financijsku analizu pekarske industrije u djelatnosti proizvodnje kruha proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača što Fina vodi pod oznakom 10.71, i rezultati su za pekare fantastični. Pekarima je pripala neto dobit od 51,6 milijuna eura. To je 4,9 puta više dobiti u odnosu na 2022. godinu, kada je neto dobit iznosila 10,5 milijuna eura.
Analizu je objavio portal Ja trgovac.hr dana 3.10. 2024. Objavljujem tu analizu .(mzz)
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, u djelatnosti proizvodnje kruha; proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača (10.71), u 2023. godini poslovao je 931 poduzetnik s 14.792 zaposlena. To je 1,0% više zaposlenih u odnosu na 2022. godinu. Navedena skupina poduzetnika 2023. ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 934,6 milijuna eura. To što je 18,4% više u odnosu na prethodnu godinu, te ukupne rashode od 875,7 milijuna eura, što je više za 13,1%.
Poduzetnici spomenute djelatnosti, njih 702, u 2023. su ostvarili dobit razdoblja u iznosu od 56,8 milijuna eura, što je povećanje od 25,1% u odnosu na 2022. godinu. Gubitak razdoblja iskazalo je 229 poduzetnika i to u iznosu od 5,3 milijuna eura, što je 64,2% manje u odnosu na prethodnu godinu.
Na razini svih poduzetnika ove djelatnosti iskazana je neto dobit od 51,6 milijuna eura. To je 4,9 puta više u odnosu na 2022. godinu, kada je neto dobit iznosila 10,5 milijuna eura. Godine 2021. neto dobit je bila 2,8 milijuna eura.
PLAĆA
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u pekarskoj djelatnosti 10.71 za 2023. iznosila je 755 eura. To je 11,5% više u odnosu na 2022. godinu. U odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika na razini odjeljka djelatnosti 10- proizvodnja prehrambenih proizvoda - od 937 eura u 2023. godini, to je 19,4% manja plaća te 26,6% manja od prosječne plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika RH (1.028 eura).
PEKAR TOMO d.o.o. NAJVEĆI IZVOZNIK
Izvoz poduzetnika u razredu djelatnosti 10.71 u 2023. godini iznosio je 68,5 milijuna eura, što je 20,6% više u odnosu na 2022. godinu. Uvoz je u 2023. godini iznosio 27,5 milijuna eura i bio je veći za 4,0 milijuna eura (16,8%) u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo povećanjem pozitivnog trgovačkog salda za 7,8 milijuna eura (23,4%).
Najveći izvoz u 2023. godini ostvario je PEKAR TOMO d.o.o., u iznosu od 28,2 milijuna eura, dok je najveći uvoznik MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA d.o.o. s 13,2 milijuna eura uvoza.
Promatramo li poslovanje poduzetnika razreda 10.71 prema veličinama u 2023. godini, srednje veliki poduzetnici bili su najuspješniji i ostvarili neto dobit u iznosu od 14,7 milijuna eura. Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću u 2023. godini obračunali su veliki poduzetnici i ona je iznosila 906 eura, što je 20,0% više od prosječne mjesečne neto plaće obračunate zaposlenima u razredu djelatnosti 10.71 (755 eura) i 11,8% manje od prosječne plaće RH.
INDUSTRIJA MLINAR
U promatranoj djelatnosti, najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvario je veliki poduzetnik MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA d.o.o. u iznosu od 142,1 milijun eura, što je udio od 15,2% u ukupnim prihodima razreda 10.71. Društvo je zapošljavalo i najviše radnika, njih 1.913, što je udio od 12,9% u broju zaposlenih u djelatnosti. Njihova prosječna mjesečna neto obračunata plaća iznosila je 907 eura, što je 20,1% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini djelatnosti 10.71 te 11,8% manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini poduzetnika RH. MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA d.o.o. također je iskazao i najveću operativnu dobit u iznosu od 9,9 milijuna eura.
DUBRAVICA IMA NAJVEĆU DOBIT
Najveću dobit ostvarila je PEKARA DUBRAVICA d.o.o. koja je iznosila 3,7 milijuna eura, što je udio od 7,3% u neto dobiti ostvarenoj u razredu 10.71. Njihova prosječna mjesečna neto obračunata plaća iznosila je 879 eura, što je 16,3% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini djelatnosti 10.71 te 14,5% manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini poduzetnika RH. PEKARA DUBRAVICA d.o.o. bila je na drugom mjestu prema operativnoj dobiti (4,2 milijuna eura).
Deset poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha; proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača s najvećim prihodima u 2023. godini zapošljavali su 35,9% radnika promatrane djelatnosti, ostvarili 47,9% ukupnih prihoda i 39,8% neto dobiti.
Kod top 5 poduzetnika s najvećim ostvarenim prihodima u 2023. godini najuspješniji poslovni rezultat mjeren koeficijentom ubrzane likvidnosti, zaduženosti i vlastitog financiranja iskazale su ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d. Uspješnost poslovanja mjerenu koeficijentom obrtaja ukupne imovine te mjerenu danima plaćanja dobavljačima iskazalo je društvo PEKAR TOMO d.o.o., dok je uspješnost poslovanja mjerenu koeficijentom obrtaja kratkotrajne imovine iskazao PEKAR d.o.o.
NAJVEĆI PRIHODI U METROPOLI
Najviše poduzetnika, čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha; proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, (10,71) u 2023. godini imalo je sjedište u Gradu Zagrebu (209), a po njihovoj brojnosti slijedi Splitsko-dalmatinska (109) i Zagrebačka županija (89), dok je najmanje poduzetnika u promatranoj djelatnosti bilo u Požeško-slavonskoj županiji (8). Najveće ukupne prihode ostvarili su poduzetnici u Gradu Zagrebu u iznosu od 316,5 milijuna eura, kao i najveću neto dobit od 12,9 milijuna eura.
Izvor Analiza Fine, ja trgovac, (mzz)
STANDARDI, TEHNOLOGIJA I ISKUSTVA
Nastavnici i studenti Veleučilišta u Virovitici sudjelovali su 1. i 2. listopada na 4. znanstveno-stručnoj konferenciji ReECON 2024 koja je održana u Biogradu na Moru. Konferencija je održana u suorganizaciji Veleučilišta u Virovitici i domaćina Veleučilišta Baltazar, Zaprešić, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Na početku konferencije govorili su Kristina Bilić državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije te Ivana Stamičar predsjednica Gradskog vijeća Grada Biograd na Moru.
Perica Miović Petroni, glavna pravna savjetnica i potpredsjednica za integritet poslovanja tvrtke Infobip d.o.o. je održala predavanje na temu “Implementacija ESG standarda, digitalnih tehnologija i AI-iskustva iz prakse”
Drugi dan konferencije bio je posvećen prezentaciji znanstvenih i stručnih radova iz područja održivog razvoja i zaštite okoliša, ruralnog turizma, primjene digitalnih tehnologija u poslovanju, kulture, poduzetništva, menadžmenta, marketinga i obrazovanja. Konferencija je zaključena promocijom knjige „Počela gastronomije“,
autora prof. dr. sc. Drage Ružića i izv. prof. dr. sc. Ivana Ružića.
Radovi s ove konferencije mogu se pronaći u časopisu „ET2eR – ekonomija, turizam, telekomunikacije i računarstvo“ (ET2eR-Economics, Tourism, Telecommunications and Computer Science) i časopisu Folia Oeconomica Stetinensia (FOS). (www.vuv.hr)
Izvor: vpz.hr i bak.hr
- Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH našem Veleučilištu izdala je dopusnicu za izvođenje stručnog preddiplomskog studija Menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Predmetni studij izvodit će izvan sjedišta Veleučilišta, na lokaciji Biograd na Moru, obznanio je doc. dr. sc. Ivan Ružić, prof. v. š., dekan Veleučilišta Baltazar.
Ishođenjem dopusnice i sve ostale potrebite dokumentacije Veleučilište može započeti obavljanje djelatnosti i izvođenje navedenog studija.
- U Kulturnom centru imamo modernu praktikum radionicu, kuhinju koja je opremljena po najvišim europskim standardima, informatički opremljene predavaonice i nastavničke kabinete, stručni kadar i sve ostalo potrebno. U potpunosti smo spremni u novoj akademskoj godini 2024./2025. otvoriti studij za turizam i ugostiteljstvo, kazao je dr. Ružić.
Prema riječima turističkih djelatnika, hrvatski turistički stratezi sve više uviđaju da se kvalitetna turistička promocija ne može temeljiti samo na suncu i moru pa se stoga turistička promocija sve više okreće gastronomskoj ponudi kao dijelu kvalitativnog iskoraka hrvatskog turizma.
Informacija je objavljena 31.5.2024. na Internet adresi Biogradnamoru.hr pod naslovom U Biogradu na jesen započinje studij gastronomije i turizam (m.zouhar.zec)
KATASTROFA SA LJUDSKIM ŽRTVAMA U DONJOJ JABLANICI
Više gradova i općina u sjevernom dijelu Hercegovine i središnjem dijelu Bosne: Konjic, Fojnica, Busovača, Kiseljak su poplavljeni tijekom kišnog nevremena koje je zahvatilo to područje tijekom 3.i 4. listopada.
Katastrofa se dogodila noću 3. na 4. listopad u općini Jablanica u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH koja administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji kada se zbog velike količine kiše odronilo „ brdo“ i sručilo se kanjonom dugim nekoliko kilometara na Donju Jablanicu kojom protječe rijeka Neretva. Silina nanosa koji je došao s brda, - a to je „brdo“ šuta od kamenoloma koja nije odvožena - poplavila je s velikom količinom vode rijeke Neretve , prema informacijama iz drugih medija, pedesetak kuća. Govori se o dvadesetak kuća koje su potpuno poplavljene.
U toj nepogodi više je ljudi izgubilo život. Služba Civile zaštite, Hrvatska Gorska služba spašavanja, kao i mnoge druge službe tragaju za nestalima, tako da brojka od 14 nesretno poginulih u velikoj bujici vode, sigurno nije konačna. Premijer Federacije Narmin Nikšić u obraćanju novinarima, što je prenijela Al Jazeera TV , rekao je da u Donjoj Jablanici ne bi bilo žrtava, da nije bilo kamenoloma i da se brdo šute nije sručilo na selo. Odmah se postavilo pitanje – čiji je kamenolom, - a premijer Federacije je rekao da prema informacijama koje je on dobio da je kamenolom formiran 2001. godine, ali da nikada nije zatražena koncesija ili odobrenje za eksploataciju . (m.zouhar zec)
VLADA RH ĆE VIJEĆU MINISTARA DOZNAĆITI
10 MILIJUNA EURA ZA SANIRANJE POSLJEDICA POPLAVA
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine danas je putem Mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije uputilo zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju posljedica poplava i klizišta koje su pogodile nekoliko općina u Bosni i Hercegovini. Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, je poručio da će Ministarstvo nastaviti da pratiti stanje na terenu i koordinirati pružanje pomoći na područjima pogođenim poplavama., piše
agencija Anadolija.
Vlada Republike Hrvatske je zbog prirodne katastrofe u BiH, 5. listopada odlučila alocirati sredstva u iznosu od 10 miliona eura. Sredstva su to za pružanje žurne pomoći u sanaciji posljedica poplava te za obnovu infrastrukture i osnovne potrepštine za stradale i evakuirane. Ova financijska pomoć bit će upućena Vijeću ministara BiH. Također, Vlada RH zadužuje tijela državne uprave da, u okviru svojih nadležnosti, razmotre mogućnosti i poduzmu odgovarajuće pružanje pomoći stanovništvu u područjima pogođenim poplavama, a sukladno zahtjevu o traženju međunarodne pomoći, piše Anadolija
Zbog katastrofalnih poplava ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić stavio je na raspolaganje 20 raspoloživih stambenih jedinica porodicama koje su pogođene poplavama.
.
"Iako su stambene jedinice prvenstveno namijenjene readmisiranim osobama, smatram da je u ovakvim vanrednim situacijama naš prioritet da pomognemo onima koji su izgubili svoje domove. U Mostaru je na raspolaganju pet stanova, u Drvaru jedan, u Zenici šest, u Tuzli dva, u Trebinju dva, a dodatne jedinice dostupne su i u Kotor Varoši, Foči, Derventi, Brčkom, Odžaku i Banjaluci“, kazao je Hurtić piše agencija Anadolija.
DA LI JE BROD UISTINU U MEĐUNARODNIM
VODAMA JUŽNOG JADRANA ILI JOŠ I BLIŽE?
Trenutno se na središtu Jadranskog mora nalazi teretni brod MV Kathrin, u njemačkom vlasništvu i pod portugalskom zastavom, a prema navodima evropskih medija na njemu se nalazi velika količina eksplozivnog materijala koji navodno, treba biti isporučen Izraelu.
To je početak teksta pod naslovom „Koja jadranska luka će primiti brod koji prenosi eksploziv za Izrael“
koji je 3. listopada objavila aljazeera.balkans.net . na svojoj internet stranici Tekst je na donjem linku.
https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/10/3/koja-jadranska-luka-ce-primiti-brod-koji-prenosi-eksploziv-za-izrael
( Tko želi čitati izvorni tekst, link treba kopirati i prenijeti u google tražilicu i tekst će se otvoriti ( mzz)
Prenosim najaktualnije dijelove teksta:
Prema dostupnom dokumentu namibijskih vlasti, na brodu se nalazi 60 kontejnera eksploziva TNT te osam kontejnera eksploziva Hexogen koji je, kako navode stručnjaci, ključna komponenta u izraelskoj proizvodnji municije i bombi.
Ovog tjedna Amnesty International je apelirao na vlasti Crne Gore i Slovenije da spriječe najavljeni pristanak ovog teretnjaka u luke Bar i Kopar jer bi se materijal mogao koristiti za proizvodnju oružja, odnosno za zločine koje Izrael vrši na okupiranim palestinskim teritorijama Pojas Gaze i Zapadna obala. „Smrtonosni teret, za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Kathrin ne smije doći do Izraela zbog jasne opasnosti da će pridonijeti činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima“, rekla je šefica Društva Amnesty International Slovenije Slovenije Nataša Posel. „Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze da osigura da vojni teret MV Kathrin ne bude prebačen Izraelu. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i spriječe realizaciju tog nezakonitog transfera.“
Crnogorski mediji su objavili da je dozvola za pristanak u Baru povučena te kako bi mogao pristati u hrvatskoj luci Ploče, dok iz Slovenije očekuju njegov pristanak u luci Kopar. Jedan od tih medija je portal Radio-televizije Crne Gore koji je 1. listopada objavio, pozivajući se na svoje dobro obaviještene izvore, kako “brod pod portugalskom zastavom MV Kathrin, koji nosi eksploziv namijenjen Izraelu neće ući u luku Bar”.
U utorak 1.10. su crnogorski mediji objavili kako je povučena dozvola za pristanak teretnjaka u luku Bar te kako se vjeruje da će nastaviti put ka susjednoj Hrvatskoj.
Direktor Pomorske administracije Slovenije Jadran Klinec , koji je u kontaktu s upravom broda, slovenskoj novinskoj agenciji STA 3. listopada je potvrdio da MV Kathrin treba pristati u Bar te zatim u Kopar. Iz administracije navode kako bi se teret potom trebao prebaciti u Poljsku, Češku i Slovačku, piše STA.
Jadran Klinec je potvrdio i namjeru vlasnika broda da promijeni zastavu pod kojom plovi te da još nije izvršena tranzicija iz portugalskog u registar druge države. Tek nakon što se zamijeni zastava pod kojom plovi, brod će krenuti za luku Bar“, dodao je.
Agencija STA navodi kako se njegove riječi ne podudaraju s napisima crnogorskih medija koji navode kako vlasti neće dozvoliti pristanak broda u Baru i da je plan da MV Kathrin pristane u hrvatskoj luci Ploče.
Prema javno dostupnim podacima, brod MV Kathrin se trenutno nalazi u međunarodnim vodama južnog Jadrana, nedaleko od hrvatskog otoka Lastovo.
Izvor: Al Jazeera, mzz
POREMEĆENE VRIJEDNOSTI:
U GLAVAMA ADMINISTRACIJE STOKA VREDNIJA OD DJETETA
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić održao je 3. listopada konferenciju za medije u prostorijama Ministarstva demografije koje prostorije ima na Trgu Nevenke Topalušić 1.Predstavio je Ministarstvo demografije i useljeništva te je tom prilikom rekao nekoliko brojeva koji opisuju vrednovanje i funkcioniranje sustava koji čini hrvatski koncept. Ministar Ivan Šipić rođen je 1974. u Sinju, a dio je vladajuće koalicije dolazi iz Demokratskog pokreta. Diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Ta je informacija za njegovo razumijevanje demografije važna.
Zašto Ministarstvo demografije i useljeništva? upitao je ministar te objasnio „ Hrvatska ovisi o narodu, djeci, pronatalitetnoj politici i smatramo da ćemo stvaranjem ovog ministarstva pomoći u rađanju više djece. Vjerujem da će ovo ministarstvo nadživjeti mene, ali i druge ministre te da će trajati na dobro hrvatskog naroda. Nadam se i da će se stvarati mjere koje će pomoći povećanju nataliteta” rekao je Šipić.
Ministar Šipić je između ostaloga usporedio poremećene vrijednosti. Učinio je ono što se do sad u Vladi RH rijetko moglo čuti, a to je usporedba odluka koje su u domeni poljoprivrede – s vrijednostima koje se odnose na ljudsko biće.
Zanimljiviji dijelovi ministrova izlaganja na pressici su slijedeći:
„ Ministarstvo je kao dijete koje se tek rodilo. Ministarstvo je kao dijete koje se tek pokušava staviti na noge. Ne možemo djetetu odmah dati štrucu kruha da je namaže paštetom i da je spremno za školu. Ne može .“
„Drago mi je da se naši poljoprivrednici bore i u svemu ih podržavam, apsolutno. Jer i poljoprivrednici imaju djecu i žele djecu i u mjestima, selima, i gradovima. Sa sobom nosim papir koji ću za kraj bez velikog spektakla otvoriti, nije ovo nikakav šou, nije nikakav udar na bilo koga, već samo dajem na razmišljanje, pa je ponovio, dajem na razmišljanje, i postavljam pitanje javno :
„Ako može i ima prostora za mostove putove, ceste, zgrade i sve što nam je potrebno za život za normalnu komunikaciju, za moderniji način života, jer ne želim ostati ni u srednjem vijeku ni pripadati koje kakvim promišljanjima i pogledima i na majku i na ženu i na dijete u nekakvim vremenima kojima ja nisam pripadao niti želim pripadati, ali ću reći : Ako možemo, dajem primjer, za govedo boškarina dati poticaj od 795 eura, ako možemo za konja posavca dati isto poticaj od 795 eura, ako možemo za magare, ili pule kako mi u Dalmaciji kažemo, dati poticaj od, koji je s pravom ponavljam, da me ne bi netko krivo razumio, potrebni su ti poticaji našim poljoprivrednicima, ali magarac, kako mi u Dalmaciji kažemo –pule – je 311 eura! Poticaj za jedno pule, za jednu kravu, za jednu posebnu vrstu koja, treba da ostane, ja se pitam, ako mi nećemo shvatiti, kolika je važnost ozbiljnog pristupa demografiji, tko će za nekoliko godina čuvati kravu, tko će čuvati magarca i tko će jesti dobar steik, od ovih životinja koje izumiru, koje je potrebno podržati da opstanu i dati poticaj? Ali ako imamo snage dati poticaj za takve mjere, smatram da moramo razmisliti o činjenici da je nagrada majci kad rodi dijete i pomoć pri opremanju djeteta pri rođenju, od 309 eura premala.“
Usporedio je poticaje poljoprivrednicima s nagradom koju dobiva majka prilikom rođenja djeteta! Prethodno je ministar Šipić rekao da je u mjesecu kolvozu ove 2024. godine rođeno 420 djece manje nego prošle godine u mjesecu kolovozu. Tumaćenje toj činjenici nije potrebno.
„Treba razmisliti o porodiljnim naknadama, treba razmisliti što je dječji doplatak, je li on socijalna kategorija, da li on treba biti u nekoliko rangova itd. Bio sam na terenu, znam što znači poticaj. Nadam se da će vas sve ovo zamisliti na koji način mi vidimo budućnost naše djece i naših obitelji, a time i opstanak našega naroda“ - rekao je monistar Šipić
Ministar demografije i useljeništva završio je riječima „Želim da uspijemo, moja namjera je demografija bez demagogije za rađanje više djece, sa sustavnim znanstvenim i pravnim pristupom i pravim mjerama u kratkoročnom, ali i dugoročnom pravcu, da uspijemo na stazama koje slijede.“
Izvor: Presica na N1, M Zouhar Zec
SAD I DALJE TVRDI DA SE IZRAEL IMA PRAVO BRANITI
Vijeće sigurnosti UN-a na sazvalo je hitan sastanak 2.listopada te je raspravljalo o pogoršanoj situaciji na Bliskom Istoku . Sastanak je sazvan nakon zračnog napada Irana na Izrael. Generalni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na prekid vatre. No izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je da je Guterres u Izraelu „persona non grata“ zato što nije osudio napad Irana na Izrael.“Svako tko ne može nedvosmisleno osuditi užasan iranski napad na Izrael, kao što su učinile gotovo sve države na svijetu, ne zaslužuje da stupi na izraelsko tlo”, rekao je Katz. “Izrael će nastaviti braniti svoje građane i štititi svoje nacionalno dostojanstvo, s Antonijem Guterresom ili bez njega”- rekao je izraelac Katz.
No na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN- a Guterres je rekao da civili u Libanonu plaćaju veliku cijenu. Naveo je da je od listopada prošle godine u Libanonu Izrael u napadima ubio 1 700 ljudi među kojima 100 djece i 194 žene, da je 360 000 stanovnika raseljeno, da je 128 ooo ljudi izbjeglo u Siriju .
Zamjenik libanonskog veleposlanika u UN-u Naib Mikati rekao je da je u zračnim napadima na Libanon 23. listopada poginula 569 osoba među kojima 56 djece i 94 žene.
Nakon napada Irana na Izrael, Zapad je ponovio da Izrael ima pravo na obranu. Rusija daje potporu Iranu.
Iran se još uvijek suzdržava od ozbiljnog napada na Izrael.
“Naša djela obrambene su prirode”, rekla je američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield u UN-u. „Iranski režim bit će pozvan na odgovornost za svoja djela. Mi upozoravamo Iran i njegove saveznike da ne poduzimaju akcije protiv Sjedinjenih Američkih Država niti nove akcije protiv Izraela”, rekla je.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da “smrtnosni začarani krug nasilja na Bliskom istoku mora prestati”.
Dopisnik AL Jazerre Ivica Puljić rekao je da nikakvu novu rezoluciju Vijeće sigurnosti nije donijelo. Podsjetio je da je 2006. donesena Rezolucija 1701 koja se odnosi na Izrael i Hezbollah
kojom se kaže da do nikakvih sukoba ne može doći, već jedino pregovori mogu dovesti do rješenja.
Izvor: Al Jazeera, mzz
BACANJE HRANE JE BACANJE NOVCA
U auli Sveučilišne i nacionalne biblioteke u Zagrebu 1. listopada održan je likovno grafički prikaz na temu “Hrana nije otpad i ja mogu utjecati”. Povod izložbi je obilježavanje Dana osvještenosti o otpadu hrane koji se obilježava na dan 29. rujna. Pripremili su to učenici osnovnih i srednjih škola, koji su to pravo stekli Natječajem, za koji je bilo nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Učenici su to iz dvaju zagrebačkih osnovnih škola Pavleka Miškine i Gornje Vrapče, osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski iz Koprivnice i Kneginec Gornji iz Turčina, te srednjih škola Vela Luka iz Vele Luke, srednje strukovne škole Antuna Horvata iz Đakova, te Industrijska obrtnička škola iz Nove Gradiške.
U auli NSB-a upoznala sam Zitu I Magdalenu učenice 3C razreda iz osnovne škole iz Pavleka Miškine u Zagrebu i njihovog profesora kemije i biologije Gorana Višaka. Upoznala sam i prof. likovnog odgoja Nataliju Stipetić, te Manuelu i Olju iz 7 b razreda iz Koprivnice. Radili su učenici na način da su prema
podacima i materijalima iz Ministarstva poljoprivrede pomoću boja i ideja nacrtali i napisali situacije sa hranom.
Učitelji I učenici noisili su bijele pregače sa nacrtanom jabukom: na jednoj polovici jabuke je pisalo POJEDI, a na drugoj polovici PODIJELI.
Grafičku edukaciju koju su izradili učinici financirala je Europska unija, a jednodnevnu isložbu koja je trajala od 10 do 20 sati 1. listopada otvorio je ministar poljoprivrede RH gospodin Dabo.
“Hrana nije otpad i ja mogu utjecati “ je naslov izložbe, ali edukacije o tome kako postupati sa hranom, koja je u Hrvatskoj svakim danom sve skuplja i to sve njene kategorije, mlijeko i proizvodi od mlijeka, meso, kruh i svi proizvodi od kruha posebno, povrće i voće, ali i sve prerađevine, kao i konzervirana hrana . Podatak na letku Ministarstva poljoprivrede koji je bio dostupan za ponijeti kući kaže da godišnje u Republici Hrvatskoj ima otpada od hrane koji nastane u kućanstvima - : 216. 345 tona , dok u poslovnom sektoru nastane 70. 034 tona otpada od hrane.
Brojevi su golomi.
Ali tekst kaže slijedeće : U jednom danu u RH kućanstva prosječno bace 588 tona hrane, što je dovoljno, navodi se usporedba, za popuniti jedan olimpijski bazen. Tjedno se u kućanstvu baci 2,87 kg hrane, što bi po članu bilo 1,03 kg, navodi se u letku.
Otpad od hrane čini 4,6 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova RH.
Kako smanjiti otpad od hrane? Neki od savjeta su slijedeći:
PLANIRATJE KUPOVINU.
PRAVILNO SKLADIŠTITE HRANU.
ISKORISTITE VIŠAK HRANE ZA NOVA JELA.
PRILAGODITE PORCIJE SVOJIM POTREBAMA I KUHAJTE SAMO ONO ŠTO ĆETE POIJESTI
VIŠAK OMEKŠALOG ILI MANJE SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA ISKORISTITE ZA PRIPREMU VOĆNIH SOKOVA, KOLAČA ILI PRIPREMU JUHA.
Rotirajte namirnice u hladnjaku- novokupljene stavite straga, a starije namirnice premijestite naprijed.
AKO IMATE VRT, SAKUPLJAJTE OSTATKE VOĆA I POVRĆA I KOMPOSTIRAJTE GA.
NAJČEŠĆI RAZLOG BACANJA HRANE JE PREOBILNA KOLIČINA KUPLJENE I PRIPREMLJENE HRANE.
RAZLIKUJTE OZNAKE : Datum, …upotrijebiti do ….iz tog datuma nije preporučljivo konzumirati hranu jer nije zdrastveno sigurna.
Datum… najbolje upotrijebiti do ….iza tog daatuma hrana se može konzumirati, ako je pravilno čuvana, te ako joj pakiranje nije oštećeno.
Margareta Zouhar Zec
ZA POTPORU UKRAJINI REKAO - NE
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nije dao suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnom potporom Ukrajini (NSATU).
Naime Vlada RH želi poslati pripadnike OS RH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OS RH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju hrvatskih pripadnika oružanih snaga u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske.
Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu. Mišljenje predsjednika Milanovića u tom slučaju više nije meritorno.
PREDSJEDNIK SUGLASAN SA 12 ODLUKA
Suglasnost Predsjednika Republike Vlade RH i ministra obrane zatražili su za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga RH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga.
Predsjednik Republike također je dao suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije.
Predsjednik Republike je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.
Izvor: Ured predsjednika RH, mzz
GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE
GRAĐEVINSKE JAME - NIJE POSTOJAO
Javnost je putem medija i elektronski i pisanih upoznata s mukama Karlovčana koje su stanovnici doživjeli radi oštećenja na svojim stambenim objektima koja su se događala u zoni gdje je rađena gradska kanalizacija.
Neshvatljivo je bilo da zbog rada stroja pri kopanju kanala za polaganje cijevi moraju pucati i ne samo pucati već se doslovno razdvajati zidovi kuća, što je bilo apsurdno. Građani kvartova Zvijezde i Gaze u Karlovcu poduzeli su komunikaciju o tom problemu na sve strane, u početku su bili neshvaćeni, čak su se obratili i Europskoj komisiji, da bi nakon višemjesečne borbe dokazivanja da s projektom nešto nije u redu - stiglo objašnjenje.
Priopćenje Građanske inicijative Gaze primila sam 30. rujna, te ga objavljujem. (m.zouhar zec)
„Na temelju pregledane dokumentacije za projekt Aglomeracije Karlovac - Duga Resa, koju je građanskim inicijativama Zvijezde i Gaze u Karlovcu dostavilo poduzeće Vodovod i kanalizacija (dalje: VIK), potvrđene su sumnje zabrinutih građana da u Glavnom projektu Aglomeracije Karlovac - Duga Resa NIKADA NIJE POSTOJAO Geotehnički projekt zaštite građevinske jame za radove na izgradnji kanalizacije u karlovačkoj Zvijezdi.
Na inzistiranje građana, konačno je dostavljena dokumentacije iz koje proizlazi da je tek u lipnju 2024. po prvi puta tvrtka Geoekspert iz Zagreba, inače ugledna i stručna projektantska tvrtka, po narudžbi VIK-a, izradila Glavni geotehnički projekt zaštite građevinske jame za kolektor u ulicama Kraševa, Klaićeva i Strossmayerov trg.
Ovo izuzetno začuđuje, jer je spomenuti geotehnički projekt napravljen tek u lipnju 2024. nakon građanskog pritiska i mjesecima nakon što su radovi u tim ulicama već završeni s katastrofalnim posljedicama po susjedne objekte. Kao što javnost već zna, u tim je ulicama došlo do teškog oštećenja preko 70% zgrada u zoni izvođenja radova.
Zanimljivo je i činjenica da je revident Glavnog geotehničkog projekta zaštite građevinske jame, koji je izradila tvrtka Geoekspert u lipnju 2024; upravo magistar Krešimir Bolanča, koji je cijelo vrijeme uvjeravao javnost da je sve u redu, iako je i on sam morao biti svjestan da Glavni geotehnički projekt zaštite građevinske jame za iskope u Zvijezdi nije postojao.
Iz činjenice da je tvrtka Geoekspert po prvi puta tek u lipnju 2024. napravila spomenutu dokumentaciju, proizlazi da Glavni geotehnički projekt zaštite građevinske jame u Glavnom projektu Aglomeracije Karlovac - Duga Resa za radove u Zvijezdi nije niti postojao. To predstavlja težak i kriminalan propust tijela gradske uprave Grada Karlovca koje je bilo zaduženo za izdavanje građevinske dozvole. To tijelo je Upravni odjel za prostorno uređenje i poslove provedbe dokumenata prostornog uređenja. Također, ovaj nemar i neodgovornost se odnose i na samo poduzeće VIK, koje je dopustilo da se ovako zahtjevni radovi izvode bez Glavnog geotehničkog projekta zaštite građevinske jame, koji bi trebao biti temeljni tehnički dokument za izvođenje iskopa kanalizacije na dubinama do 7 metara.
Pošto su se nesumnjivo radovi u Zvijezdi izvodili bez potrebne geotehničke dokumentacije, ne čudi da je došlo do ovako teških i katastrofalnih oštećenja javnih i privatnih zgrada u povijesnoj jezgri grada Karlovca.
S odvjetničkim uredom koji pruža svoje usluge inicijativama oštećenih i zabrinutih građana gradskih četvrti Zvijezda i Gaza u Karlovcu, građani će razmotriti postoje li osnove i za krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba Grada Karlovca i VIK-a zbog ovako teških propusta. U dogovoru s pravnim uredom koji zastupa oštećene i zabrinute građane Karlovca, razmotrit će se i mogućnost prijave nadzornih inženjera, FIDIC inženjera, izvođača radova i voditelja projekta Aglomeracije Karlovac - Duga Resa.“
RIJEČ JE O MIROVINI OD 60 POSTO PROSJEČNE PLAĆE
Prosvjed umirovljenika pod imenom „Prosvjed protiv siromaštva“ održati će se 1. listopada u 12 sati , što znači danas i to na Trgu bana Jelačića, na Međunarodni dan starijih osoba. Prosvjed su umirovljenici najavili još prije mjesec dana, ali predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno Milivoj Špika poziv na prosvjed ponovio je 30.rujna.“ Glavni zahtjev umirovljenika će biti da tražimo od Vlade RH da ispuni svoje obećanje i da prosječna mirovina bude 60 posto prosječne plaće. Od njega nećemo odustati i ovo je samo prvi korak,“ rekao je Špika.
„ Naš glavni temeljni zahtjev će biti da tražimo od Vlade da ispuni svoje obećanje i da prosječna mirovina bude 60 posto prosječne plaće. Od njega nećemo odustati i ovo je samo prvi korak“ rekao je predsjednik Špika. No rekao je i slijedeće .“ Oko 60 posto umirovljenika prima mirovinu koja je na liniji siromaštva ili ispod linije siromaštva, a tu posebno su tu tzv. radničke mirovine, njih oko 940.000, od kojih gotovo 700.000 ima mirovinu manju od 550 ili 600 eura, a što je ispod granice siromaštva.“
Predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno Milivoj Špika pozvao sve građane, umirovljenike, radnike, studente da dođu na prosvjed. Dodao je i da se umirovljenici koji ne mogu doći u Zagreb, a žele sudjelovati u prosvjedu, u podne 1. listopada okupe u svojim mjestima i gradovima i s nekoliko minuta tišine podrže prosvjed. Pozvao je i radnike da na nekoliko minuta simbolično obustave rad, a vozače da zatrube.
Najavio je kako će govornici biti iz redova umirovljeničkih udruga i sindikata, a osim njega, govorit će i predstavnik seniora SDP-a, a najavljen je i govornik iznenađenja. (mzz)
< | listopad, 2024 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter