AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 28.02.2022.

PUTIN POKUŠAVA POKORITI DEMOKRATSKU ZEMLJU I PRECRTATI KARTU EUROPE

Olaf Scholz njemački kancelar:

„ PUTIN ŽELI IZGRADITI RUSKO CARSTVO „

U Berlinu je 27. veljaače više stotina tisuća građana protestiralo protiv rata u Ukrajini koji vodi Rusija. Građani i u Berlinu kao i i mnogim drugim gradovima zahtijevaju da se rat zaustavi.

Izvanrednu sjednicu Bundestaga u Berlinu u nedjelju 27. veljače vodio je njemački kancelar Olaf Scholz a rekao je slijedeće:

"Užasne slike iz Kijeva, Harkova, Odese i Mariupolja pokazuju Putinovu beskrupuloznost. Eklatantna nepravda, bol Ukrajinaca - jako utječu na sve nas. Točno znam kakva si pitanja građani ovih dana postavljaju navečer za kuhinjskim stolom. Kakve li brige zaokupljaju s obzirom na strašne vijesti iz rata.Mnogi od nas još uvijek mogu čuti priče o ratu koje su nam pričali naši roditelji ili bake i djedovi. A mlađima je teško shvatiti: rat u Europi. Mnogi od njih izražavaju svoj užas - diljem zemlje, uključujući i ovdje u Berlinu.
Doživljavamo “prekretnicu”. A to znači: svijet poslije više nije isti kao svijet prije. Ključno je pitanje može li moć prekršiti zakon. Hoćemo li dopustiti Putinu da vrati sat na velike sile 19. stoljeća? Ili možemo li skupiti snagu da postavimo ograničenja ratnim huškačima poput Putina. Za to je potrebna vaša vlastita snaga. Da, želimo i osigurat ćemo svoju slobodu, svoju demokraciju i svoj prosperitet.
I vrlo sam vam zahvalan, gospođo predsjednice, što danas na ovoj posebnoj sjednici s vama mogu podijeliti ideje Savezne vlade o tome. Također bih želio zahvaliti čelnicima svih demokratskih skupina u ovom domu što su podržali ovu sjednicu.

Dame i gospodo, napadom na Ukrajinu Putin ne želi samo izbrisati nezavisnu državu s karte svijeta. To ruši europski sigurnosni poredak koji traje gotovo pola stoljeća od Završnog akta u Helsinkiju. On se također stavlja na marginu cijele međunarodne zajednice.

Proteklih dana naša veleposlanstva diljem svijeta, zajedno s Francuskom, vodili su kampanju da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda rusku agresiju nazove onim što ona jest: zloglasno kršenje međunarodnog prava. A ako pogledate rezultat sastanka Vijeća sigurnosti u New Yorku, bio je prilično uspješan.

Promišljanja su pokazala da nipošto nismo sami u svojoj predanosti miru. Nastavit ćemo svom snagom. Vrlo sam zahvalan ministrici vanjskih poslova Baerbock za ono što je tamo postigla. Samo hitnim kočenjem svog veta Moskva je – uostalom stalna članica Vijeća sigurnosti – mogla spriječiti vlastitu osudu. Kakva šteta!
Predsjednik Putin uvijek govori o nedjeljivoj sigurnosti. Zapravo, on želi upotrijebiti silu oružja kako bi podijelio kontinent na dobro poznate sfere utjecaja. To ima posljedice po sigurnost u Europi. Da, trajna sigurnost u Europi nije moguća protiv Rusije. Međutim, Putin u doglednoj budućnosti ugrožava tu sigurnost. To se mora jasno reći. Izazov koji nam je postavilo vrijeme prihvaćamo – trezveno i odlučno.
Sada je pred nama pet zadataka rekao je kancelar Olaf Scholz, i nastavio :
Prvo, moramo podržati Ukrajinu u ovoj očajnoj situaciji. To smo također učinili u velikim razmjerima u proteklih nekoliko tjedana, mjeseci i godina. Ali s napadom na Ukrajinu u novoj smo eri. U Kijevu, Harkivu, Odesi i Mariupolju ljudi ne brane samo svoju domovinu. Bore se za slobodu i svoju demokraciju. Za vrijednosti koje dijelimo s njima. Kao demokrati, kao Europljani, mi stojimo uz njih - na pravoj strani povijesti.
Dame i gospodo, naš drugi mandat za djelovanje je da odvratimo Putina od njegovog ratnog puta. Rat je katastrofa za Ukrajinu. No, rat će se pokazati i kao katastrofa za Rusiju.
Zajedno sa šefovima država i vlada EU donijeli smo paket sankcija neviđenih razmjera. Prekinuli smo financiranje ruskih banaka i državnih tvrtki. Sprečavamo izvoz buduće tehnologije u Rusiju. Mi ciljamo na oligarhe i njihova ulaganja u EU.
Budimo iskreni: Putin neće promijeniti kurs preko noći. Ali vrlo brzo će rusko vodstvo osjetiti visoku cijenu koju plaća. Samo u posljednjem tjednu vrijednosti ruskih burzi su pale za više od 30 posto. To pokazuje da naše sankcije djeluju. I zadržavamo pravo na daljnje sankcije, bez ikakvih zabrana razmišljanja. Naše načelo vodilja ostaje pitanje: Što odgovorne najviše pogađa? One koji su bitni. A ne ruski narod. Zato što je Putin, a ne ruski narod, izabrao rat. Zato treba jasno reći: Ovaj rat je Putinov rat. Diferencijacija mi je važna. Jer pomirenje Nijemaca i Rusa nakon Drugoga svjetskog rata jest i ostaje važno poglavlje u našoj zajedničkoj povijesti.
Gradovi su proteklih dana prosvjedovali protiv Putinovog rata, prihvaćajući uhićenje i kaznu. Potrebna je za to velika hrabrost !
Njemačka je danas na strani Ukrajinaca. Danas se naše misli i suosjećanje izražavaju prema žrtvama ruskog agresorskog rata. Isto tako, stojimo uz sve one u Rusiji koji hrabro prkose Putinovom aparatu moći i protive se njegovom ratu protiv Ukrajine. Znamo da ih ima mnogo. Poručujem svima vama: ne odustaj! Potpuno sam siguran da će sloboda, tolerancija i ljudska prava također prevladati u Rusiji.

Dame i gospodo, TREĆI i veliki izazov je spriječiti da se Putinov rat proširi na druge zemlje u Europi. To znači da držimo svoju dužnost pomoći u NATO-u bez ikakvih ako ili ali. To sam rekao našim saveznicima u srednjoj i istočnoj Europi, koji su zabrinuti za svoju sigurnost.
Predsjednik Putin ne bi trebao podcijeniti našu odlučnost da radimo s našim saveznicima na obrani svakog kvadratnog stopa teritorija Saveza. Mislimo to vrlo ozbiljno. S ulaskom jedne zemlje u NATO, naša volja kao partnera u savezništvu vezana je za obranu ove zemlje. I baš kao i mi sami.


I znam koliko je teško podnijeti trenutnu situaciju, posebno za brojne građane naše zemlje koji su rođeni u Ukrajini ili Rusiji. Zato nećemo dopustiti da ovaj sukob Putina i slobodnog svijeta otvori stare rane i stvori nove potrese. Bundeswehr je već proširio svoju potporu istočnim saveznicima i nastavit će to činiti. Zahvaljujem se federalnom ministru obrane na ovom važnom signalu. U Litvi, gdje vodimo NATO-ovu operativnu skupinu, povećali smo svoje trupe.
Proširili smo i proširili svoj zadatak zračne policije u Rumunjskoj. Želimo sudjelovati u uspostavljanju nove NATO jedinice u Slovačkoj. Naša mornarica dodatnim brodovima pomaže u osiguranju Sjevernog i Baltičkog mora te Sredozemlja. I spremni smo sudjelovati u obrani zračnog prostora naših saveznika u istočnoj Europi protuzračnim projektilima.
Proteklih dana naši su vojnici često imali samo malo vremena za pripremu za te misije. Želio bih im reći, a siguran sam i u vaše ime: hvala vam. Hvala vam (...) na vašoj važnoj službi – posebno ovih dana.

Dame i gospodo, s obzirom na prekretnicu koju znači Putinova agresija, naš standard je: Što god je potrebno da se osigura mir u Europi, to će biti učinjeno. Njemačka će dati svoj doprinos u znak solidarnosti. Međutim, danas to nije dovoljno jasno i nedvojbeno reći. Jer Bundeswehr za to treba nove, jake sposobnosti.
I to je moja ČETVRTA briga, dame i gospodo. Svatko tko čita Putinove povijesne rasprave, tko je na televiziji vidio njegovu javnu objavu rata Ukrajini ili je – poput mene – nedavno satima osobno razgovarao s njim, više ne može sumnjati: Putin želi izgraditi rusko carstvo. Želi iz temelja reorganizirati uvjete u Europi prema svojim zamislima. I ne bježi od vojne sile. To vidimo danas u Ukrajini.

Stoga se moramo zapitati: Koje su mogućnosti Putinove Rusije? I koje su nam vještine potrebne da bismo se suprotstavili ovoj prijetnji – danas i u budućnosti? Jedno je jasno: moramo znatno više ulagati u sigurnost naše zemlje kako bismo na taj način zaštitili svoju slobodu i svoju demokraciju.
Ovo je veliki nacionalni napor. Cilj je učinkovit, vrlo moderan, progresivan Bundeswehr koji nas pouzdano štiti. Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji prije tjedan dana rekao sam: Trebamo avione koji lete, brodove koji isplovljavaju i vojnike koji su optimalno opremljeni za svoje misije. Sve je u vezi ovoga. A to je svakako ostvarivo za zemlju naše veličine i važnosti u Europi.
Ali nemojmo se zavaravati: bolja oprema, moderna oprema, više osoblja – to košta puno novca. U tu svrhu ćemo osnovati "specijalni fond Bundeswehra". I vrlo sam zahvalan saveznom ministru financija Lindneru na njegovoj podršci. Federalni proračun za 2022. će ovom posebnom fondu osigurati jednokratni iznos od 100 milijardi eura. Sredstva ćemo iskoristiti za potrebna ulaganja i projekte naoružanja. Od sada ćemo svake godine ulagati više od dva posto bruto domaćeg proizvoda u našu obranu. I ovdje se obraćam svim zastupničkim skupinama u njemačkom Bundestagu: Osigurajmo posebna sredstva u Temeljnom zakonu.

Želio bih dodati jednu stvar: ne težimo samo tom cilju jer smo obećali našim prijateljima i saveznicima da ćemo do 2024. povećati potrošnju na obranu na dva posto našeg gospodarskog učinka. To činimo i zbog sebe, zbog vlastite sigurnosti. Dobro znajući da se sve buduće prijetnje ne mogu obuzdati sredstvima Bundeswehra.
Zato nam je potrebna snažna razvojna suradnja. Stoga ćemo ojačati našu otpornost - tehnički i društveno - na primjer protiv cyber napada i kampanja dezinformacija; protiv napada na našu kritičnu infrastrukturu i komunikacijske kanale.
I tehnološki ćemo ostati u tijeku. Zato mi je, na primjer, toliko važno da sljedeću generaciju borbenih zrakoplova i tenkova gradimo zajedno s europskim partnerima – a posebno Francuskom – ovdje u Europi. Ovi projekti su naš glavni prioritet. Dok novi zrakoplovi ne budu u funkciji, nastavit ćemo zajedno razvijati Eurofighter.

Dobro je i što bi ugovori za “euro dron” konačno mogli biti potpisani ovog tjedna. Također ubrzavamo kupnju naoružanog drona Heron iz Izraela. A za nuklearno dijeljenje na vrijeme ćemo nabaviti modernu zamjenu za zastarjele mlaznice Tornado. Eurofighter će biti osposobljen za elektroničko ratovanje. Borbeni zrakoplov F-35 dolazi u obzir kao zrakoplov nosač.

O ENERGETSKOJ SIGURNOSTI NJEMAČKE
I konačno, dame i gospodo, učinit ćemo više da osiguramo energetsku sigurnost naše zemlje. Federalna vlada je već pokrenula važnu mjeru u tom smislu. I promijenit ćemo kurs kako bismo prevladali našu uvoznu ovisnost o pojedinačnim dobavljačima energije. Događaji posljednjih nekoliko dana i tjedana pokazali su nam da odgovorna energetska politika usmjerena ka budućnosti nije ključna samo za naše gospodarstvo i našu klimu. Ali i presudno za našu sigurnost.
Stoga, što brže napredujemo s širenjem obnovljivih izvora energije, to bolje. I na dobrom smo putu. Kao industrijalizirana zemlja, želimo postati CO2 neutralni do 2045. godine. S tim ciljem na umu, morat ćemo donijeti važne odluke. Na primjer, izgradnja rezerve ugljena i plina. Odlučili smo povećati volumen skladišta prirodnog plina za dvije milijarde kubika kroz tzv. dugoročne opcije. Osim toga, dodatno ćemo nabaviti prirodni plin na svjetskim tržištima, vezano za EU.
I konačno, donijeli smo odluku da brzo izgradimo dva terminala za tekući plin, LNG terminale, u Brunsbüttelu i Wilhelmshavenu. Želio bih izričito zahvaliti saveznom ministru gospodarstva Habecku na njegovom angažmanu. Ono što je sada kratkoročno potrebno može se kombinirati s onim što je ionako potrebno dugoročno za uspjeh transformacije. LNG terminal koji danas prima plin može sutra primiti i zeleni vodik.

I naravno, u svemu tome pazimo na visoke cijene energije. Putinov rat im je nedavno omogućio da se još više uzdignu. Zato smo ovaj tjedan dogovorili paket olakšica, s ukidanjem doplate EEG-a ove godine, povećanjem naknade za putovanje na posao, subvencioniranjem troškova grijanja za osobe s niskim primanjima, subvencijama obiteljima i poreznim olakšicama. Savezna vlada će to brzo pokrenuti. Naša poruka je jasna: građane i tvrtke nećemo ostaviti same u ovoj situaciji.
Dame i gospodo, prekretnica ne pogađa samo našu zemlju. Pogađa cijelu Europu. I tu leži izazov i prilika u isto vrijeme. Izazov je održivo i trajno jačanje suvereniteta Europske unije. Prilika leži u održavanju jedinstva koje smo demonstrirali proteklih dana, ključna riječ: paket sankcija.
Za Njemačku i za sve druge zemlje članice EU to ne znači samo pitati što možete dobiti iz Bruxellesa za svoju zemlju. Ali da se zapitamo: Što je najbolja, koja je najbolja odluka za Uniju? Europa je naš okvir za djelovanje. Samo ako to shvatimo, moći ćemo se suočiti s izazovima našeg vremena.
I to me dovodi do PETE i posljednje točke: Putinov rat znači prekretnicu i za našu vanjsku politiku. Što više diplomacije bez naivnosti – ostaje ova tvrdnja. Ali ne biti naivan također znači: Ne govoriti radi razgovora. Pravi dijalog zahtijeva spremnost obje strane. Putinu to očito nedostaje, i to ne samo zadnjih dana i tjedana.
Što to znači za budućnost? Nećemo odbiti razgovore s Rusijom. Čak i u ovoj ekstremnoj situaciji, zadaća je diplomacije održavati kanale komunikacije otvorenim. Sve drugo je neodgovorno.

Dame i gospodo, znamo za što se zalažemo – također s obzirom na našu vlastitu povijest. Zalažemo se za mir u Europi. Nikada nećemo prihvatiti nasilje kao političko oruđe. Uvijek ćemo se zalagati za mirno rješavanje sukoba. I nećemo mirovati dok se ne osigura mir u Europi.
I u tome nismo sami, već zajedno s našim prijateljima i partnerima u Europi i svijetu. Naša najveća snaga su naši savezi i savezi. Njima dugujemo veliku sreću koju naša zemlja uživa već više od 30 godina: živjeti u ujedinjenoj zemlji, u blagostanju i miru sa svojim susjedima.
Ako ne želimo da ovih posljednjih 30 godina ostane povijesna iznimka, onda moramo učiniti sve što možemo da održimo Europsku uniju na okupu, ojačamo NATO i izgradimo još bliže odnose s našim prijateljima, partnerima i istomišljenicima oko nas. svijet. Pun sam povjerenja da ćemo uspjeti. Jer rijetko smo mi i naši partneri bili tako odlučni i tako ujedinjeni.
Ono što nas danas spaja: znamo o snazi slobodnih demokracija. Znamo da ono što je poduprto širokim društvenim i političkim konsenzusom traje – čak i u ovoj prekretnici i izvan nje. I zato zahvaljujem vama i svim skupinama u ovom domu koje su odlučno osudile rusku invaziju na Ukrajinu zbog onoga što ona jest: neopravdanog napada na neovisnu zemlju, na mirni poredak u Europi i svijetu. Današnji prijedlog rezolucije to jasno pokazuje.
Želio bih zahvaliti svima koji ovih dana zauzimaju stav protiv Putinovog rata. I koji se okupljaju ovdje u Berlinu i drugdje na mirnim skupovima. I zahvaljujem svima koji su uz nas u ovim vremenima za slobodnu i otvorenu, pravednu i mirnu Europu. Mi ćemo to braniti.”
Govor kancelara s Internet stranice www. rnd.de/ newsleter /

nedjelja, 27.02.2022.

RAZGOVORI U GRANIČNOM PODRUČJU IZMEĐU UKRAJINE I BJELORUSIJE

ZAR ZELENSKI PUTINU I LUKAŠENKU VJERUJE?

Ukrajinski predsjednik Zelenski pristo je na pregovarački sastanak s Rusijom u pograničnom području, izvjestile su sve svjetske novinske agencije.
Ukrajinski predsjednik Volodimr Zelenski izvijestio je da su ukrajinsko i rusko izaslanstvo postigle dogovor o pregovorima. Pregoviori će se održati u graničnom području između Ukrajine i Bjelorusije.
Doslovno je napisao na messenger servisu Telegram:“Rezultat razgovora s Aleksandrom Lukašenkom. Dogovorili smo se da će se ukrajinsko izaslanstvo sastati s ruskim bez ikakvih preduvjeta na ukrajinsko-bjeloruskoj granici u blizini rijeke Pripjat".
Aleksandar Lukašenko preuzeo je odgovornost za prizemljenje svih zrakoplova, helikoptera i projektila stacioniranih na bjeloruskom teritoriju tijekom putovanja, razgovora i povratka ukrajinskog izaslanstva.

Iako je Mađarski predsjednik Orban već u petak 25.2. rekao da je spreman u Budimpešti organizirati pregovore Rusije i Ukrajine, a to je isto danas ponovio jedan mađarski diplomat, ukrajinski predsjednik Zelenski, odabrao je danas poslije podne drugu soluciju mjesta pregovora.
Zelenski pokazuje svoje neiskustvo, te Putinu i Lukašenku vjeruje! Razgovori bi se trebali održati 28. veljače.

Tko će se s ovih pregovora vratiti živ? mzz

petak, 25.02.2022.

DA LI JE PREDSJEDNIK UKRAJINE GLAVNA META?

SAD: Zelenski je glavna meta ruske agresije!

Američki State Department objavio je u petak 25. veljače da vjeruje kako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “glavna meta ruske agresije” - objavila je Al Jazera TV.

“Predsjednik Zelenski predstavlja, čak utjelovljuje demokratske težnje i ambicije Ukrajine i ukrajinskog naroda. Očekivano je da će biti glavnom metom ruske agresije”, kazao je za CNN glasnogovornik Ned Price.

Dodao je i da nadležna tijela SAD-a već sedmicama govore da su se ruski agenti infiltrirali u Ukrajinu te da “djeluju unutar države”.

Zelenski je u Kijevu ponovio komentare SAD-a.

“Imamo informaciju da sam neprijatelju glavna meta ja, a potom moja porodica”, rekao je u videoporuci.

Naveo je i da su se pojavili lažni izvještaji da je napustio Kijev, prenijela je Hina.

“Ostajem u glavnom gradu Ukrajine sa svojim ljudima”, rekao je, te dodao da ne smije reći gdje se tačno nalazi.

DOMINACIJA POJEDINCA

BERKO ZEČEVIĆ, vojni analitičar

" JEDNA OSOBA RUŠI SVE NORME PONAŠANJA IZMEĐU DRŽAVA"

Vojni analitičar i prof. na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Berko Zečević za program TV Al Jazera o pitanju početka rata u Ukrajini koji je započela Rusija 24. veljače, je istakao kako sada jedna osoba ruši sve norme ponašanja između država ovoga svjetskog poretka i uspostavlja se ponovo vrijeme dominacije vizija pojedinaca.
“Uspostavlja se novi svjetski poredak u kojem je važnost postojanja Ujedinjenih nacija i Savjet bezbjednosti je potisnut jednostranim odlukama jedne osobe. Stavljene su van snage sva ključna dokumenta Ujedinjenih nacija i Organizacije za sigurnost i saradnju Evrope (OSCE) o odnosima među državama. Priznavanje ili nepriznavanje neke zemlje je bio proces u kojem su pojedine zemlje samostalno donosile odluke u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Ali, pri tome utjecaj jedne osobe je bio lokaliziran samo na zemlju te osobe“, kaže Zečević.

Na pitanje koliko su ruske snage spremne daleko ići, navodi da se iz izvoda govora predsjednika Vladimira Putina vidi htijenje da se Ukrajina stavi pod dominaciju Rusije, da se neutraliziraju vojne i policijske snage i da se uspostavi novi politički sistem.
“Ako Ukrajina uspije da uspori napredovanje ruskih snaga narednih dana, mada mislim da to neće uspjeti, u ovom trenutku je od izuzetne važnosti da ne dođe do sloma ukrajinskog otpora. Počeo je proces uspostave novog poretka, to već traje više sedmica. Tu su sada u igri Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina i Evropska unija. Evropska unija će morati da preformulira svoju političku i vojnu organizaciju. Ovakva politička organizacija Evropske unije ne osigurava fleksibilnost i sposobnost za brzu reakciju na prijetnju u ekonomskom, političkom i vojnom smislu“, kaže vojni analitičar.
Kaže kako je ponašanje Sjedinjenih Američkih Država i Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u skladu sa njihovom doktrinom.
“Na našim prostorima postoji pogrešna shvaćanja o obavezi zaštite drugih zemalja. Osnova njihovog sadašnjeg ponašanja se svodi na to da će štititi samo zemlje članice NATO-a. Bit će ekonomske i vojne pomoći, ali bez direktne vojne intervencije. Procjenjujem da će se samo ojačati snage u zemljama NATO pakta, pružiti vojna, obavještajna i ekonomska pomoć Ukrajini i ništa više“, kaže Zečević.

POKRENUT IZVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U VIŠE DJELATNOSTI

KOMPANIJA PIK Vrbovec - ZAPOČELA IZVOZ U JAPAN

„Prošle 2021. godine omogućen je izvoz proizvoda ribarstva, mješovitih proizvoda te sirovih i soljenih koža u Izrael, mlijeka i mliječnih proizvoda u Libiju, ovaca i koza te mesa goveda u Iran, hrane za kućne ljubimce u Albaniju, sladoleda u Kostariku te želatinskih kapsula u Egipat. Ove godine, dakle 2022. je realiziran izvoz hrvatskog junećeg mesa u Japan", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Nakon što je PIK Vrbovec uspješno ispunio iznimno stroge japanske kriterije obrade i proizvodnje junećeg mesa, vodeća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji, u siječnju je realizirala prvu isporuku mesa namijenjenu HoReCa kanalu u Japanu. PIK proizvodi naći će u vrhunskim japanskim restoranima. Preduvjet za izvoz junetine na zahtjevno japansko tržište je veterinarski certifikat HVI 21-2 JAPAN, a PIK Vrbovcu je izdan zahvaljujući intenzivnoj i uspješnoj suradnji Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i japanskog MAFF-a.
„Japan je drugi najveći uvoznik mesa i mesnih prerađevina na svijetu, prije svega kvalitetne junetine, i stoga vjerujemo da se radi o potencijalno vrlo važnom tržištu za PIK. Ponosni smo što smo prva hrvatska mesna industrija koja svoje meso izvozi u Japan. Ovo je još jedna potvrda kvalitete hrvatske stočarske proizvodnje i odlična vijest za domaće proizvođače općenito“, izjavio je ovom prigodom Slaven Ružić, predsjednik Uprave PIK Vrbovca.

Sve to očitovalo se i u međunarodno priznatim službenim statusima zdravlja životinja od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) te ustrajnih napora Ministarstva poljoprivrede u dokazivanju ekvivalentnosti sustava kontrole zdravlja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu Japana i usuglašavanju sanitarnih garancija sigurnosti proizvoda, koje su u konačnici prihvaćene za zahtjevno japansko tržište.
Japanci su poznati po tome da puno pažnje posvećuju baš svakom detalju. Izrazito su zahtjevni kad je u pitanju kvaliteta sirovine, obrada te pakiranje gotovih proizvoda, a iskazali su i preferencije za sirovinu domaćeg podrijetla. Stoga je, pored prilike za plasman visokovrijednih proizvoda na prestižno japansko tržište, ovaj izvoz i važna referenca za hrvatske proizvode i na drugim tržištima.



PRIPREMA SE NATJEČAJ ZA MALE KLAONICE

Državni tajnici Zdravko Tušek i Šime Mršić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjanom Karačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać te ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić su 16. veljače 2022. godine, u prostorijama Ministarstva poljoprivrede održali sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza na temu aktualnog stanja u ovčarskoj i kozarskoj industriji.

Teme sastanka su bile Pravilnik koji se odnosi na mjere prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla, poznatiji kao Pravilnik o fleksibilnosti, Pravilnik o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu, te mjere za unapređenje sektora ovčarstva i kozarstva. Naglasak je bio na natječaju za izgradnju malih klaonica u sklopu Programa ruralnog razvoja.

Postojeći nacionalni Pravilnik o mjerama prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla iz 2015. godine je na razini Europske unije ocijenjen kao jedan od najprilagođenijih malim proizvođačima. No prema mišljenju domaćih proizvođača ne pokriva u potpunosti stvarne potrebe proizvođača, posebno po pitanju dozvoljenih kapaciteta klanja, koji trenutno iznose 20 uvjetnih grla tjedno. Zbog nedostatka malih klaonica primjerenih potrebama malih proizvođača ovaca i koza u pojedinim područjima države ponovno je razmotren prijedlog proizvođača za povećanje dozvoljenih kapaciteta na 30 uvjetnih grla tjedno, a očekuje se da će prijedlog izmjena biti upućen u elektronsko savjetovanje.
U Hrvatskoj trenutno posluje ukupno 101 klaonica papkara i kopitara od kojih su njih 37 odobrene kao fleksibilne klaonice.

U pripremi je natječaj za male klaonice koji bi se financirao kroz Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja s intenzitetom potpore 50 % te će biti objavljen do 1. travnja.
Dosad je za sektor ovčarske i kozarske industrije u sklopu te mjere kroz 62 projekta odobrena vrijednost potpore u iznosu od 42 milijuna kuna.

CILJ IZMJENA - SMANJENJE ADMINISTRATIVNIH ZAPREKA

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. veljače 2022. godine, usvojila konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Glavne odrednice novog Zakona odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa, elektroničku provedbu javnog natječaja, uspostavljanje novog sustava bodovanja u skladu sa strateškim ciljevima, uz obavezu raspisivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u roku od 3 mjeseca te mnoge druge. Navedene izmjene i dopune Zakona imaju za cilj smanjenje postojećih administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Izmjene predlažu sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuje doprinose razvojnim ciljevima, osobito potrebu boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva te sadnju trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade. Skraćuju se rokovi obrade natječaja i predviđa digitalizacija prijave i obrade.

Novi Zakon ne propisuje privremeno korištenje kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Jedinice lokalne samouprave imaju obvezu u roku od 3 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove, te u istom roku raspisati javni natječaj za zakup ukoliko su već dobile suglasnost na Program. Radi bolje kontrole samog postupka u Povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju će sudjelovati i predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

Poljoprivredno zemljište je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a ovim izmjenama se sprječava devastacija poljoprivrednog zemljišta neumjerenim parcelacijama i osigurava strateški interes putem prava prvokupa države.

Aktualnim Zakonom iz 2018. godine raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prepušteno je jedinicama lokalne samouprave koje su na temelju zakona utvrdile obujam i namjenu državnog poljoprivrednog zemljišta na svom području i donijele programe raspolaganja kao temelj za nacionalni registar poljoprivrednog zemljišta.
Do danas ( 3. veljače 2022.) je izdano 370 suglasnosti na programe raspolaganja i objavljeno 118 natječaja za zakup jedinica lokalne samouprave. U međuvremenu je izrađen Nacrt strategije poljoprivrede do 2030. godine, kao i Prijedlog nacionalnog strateškog plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine te su predložene izmjene ovog, jednog od najznačajnijih propisa, kao nikad dosad usklađene s rezultatima analiza i dijaloga s različitim dionicima.

Na sjednici Vlade donesena je i Uredba o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja kojom se raspoređuju dopunska nacionalna sredstva za potpore poljoprivrednicima. Hrvatskim poljoprivrednicima isplaćen je u studenom 2021. avans od 1,6 milijardi kuna, dodatne potpore tijekom prosinca i siječnja 2022. godine za sektor stočarstva u iznosu od približno 170 milijuna kuna, a ovim se omogućuje isplata 1,5 milijardi kuna koja slijedi u veljači 2022.

četvrtak, 24.02.2022.

PUTIN ZAPOČEO RAT

RUSIJA NAPALA UKRAJINU

Ruski predsjednik Rusije Vladimir Putin započeo je vojnu operaciju u istočnoj i Ukrajini, na regiju Donbas, rano jutros 24. veljače 2022. te je time započela ratna agresija Rusije na tko Ukrajine.
Još prije tri dana u svom govoru kojim se obratio rusima rekao je da Ukrajinu ne smatra samostalnom državom. Najavio je specijalnu vojnu operaciju.

Američki predsjednik Joe Biden kritizirao „neizazvani i neopravdani“ napad na Ukrajinu, najavivši kako će svijet „držati Rusiju odgovornom“.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao Putina da „zaustavi trupe u napadu na Ukrajinu“.
Predsjednica EU-a Ursula von der Leyen na Twitteru je napisala
Kategorički osuđujemo ruski neopravdani napad na Ukrajinu. U ovim mračnim satima, mislimo na Ukrajinu i na nevine žene, muškarce i djecu koji se suočavaju sa ovim neopravdanim napadom i boje se za živote“, napisala je ona na Twitteru.

srijeda, 23.02.2022.

PREDSJEDNIK RH PRIMIO PREDSTAVNIKE UDRUGE HRVATSKOG GENERALSKOG ZBORA

NAJAVILI OTVARANJE VOJNOG MUZEJA

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je u svom uredu 22. veljače predstavnike udruge Hrvatskog generalskog zbora, koja okuplja umirovljene generale i brigadire Hrvatske vojske iz Domovinskog rata. Na sastanku su bili novi predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, izabran na Skupšini u siječnju Marinko Krešić, njegov zamjenik Ljubo Ćesić i dvojica potpredsjednika, Mladen Kruljac i Frane Tomičić.
Predstavnici Hrvatskog generalskog zbora predstavili su predsjedniku Milanoviću svoj plan rada i aktivnosti koji, između ostalog, uključuje otvaranje Vojnog muzeja u Zagrebu, ustrojavanje ogranaka Hrvatskog generalskog zbora u Osijeku i Splitu te izradu Leksikona hrvatskih generala koji bi trebao biti javno predstavljen uoči ovogodišnjeg Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Na sastanku je rečeno kako Hrvatski generalski zbor planira i dalje provoditi aktivnosti u cilju zaštite ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja Domovinskog rata, kao i obilježavati važne obljetnice iz Domovinskog rata.

Prema riječima predsjednika Marinka Krešića, Hrvatski generalski zbor neće se baviti dnevnom politikom, već će pripremati stručne vojne i sigurnosne analize koje mogu biti od koristi i državnim institucijama. U tom kontekstu najavili su i osnivanje svog Vijeća za strateška pitanja, kao i održavanje stručnih konferencija i okruglih stolova.

Predsjednik Milanović s predstavnicima Udruge Hrvtskog generalskog zbora

Sastanak s predstavnicima udruge Hrvatskog generalskog zbora održan je uz prisustvo predsjednikovih savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost Dragans Lozančića te za veterane Domovinskog rata Marijana Marekovića.

utorak, 22.02.2022.

OBNOVA OBJEKATA MORA IMATI PRIORITET

POLITIČKI DOGAĐAJI TREBALI BI OSTATI U DRUGOM PLANU

Nakon iznenadnog policijskog uhićenja ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata i kriminalističkog istraživanja, radi kojeg je zadržan u istražnom pritvoru, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković donio je odluku 21. veljače, kojom se Dunja Magaš dosadašnja državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine određuje za vršiteljicu dužnosti u tom ministarstvu, do izbora i stupanja na dužnost novog ministra.
Obnova od potresa iz 2020. godine i Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kao i Banovine trebaju imati prioritet nad svim političkim događanjima Građani čiji su stambeni objekti disfuncionalni ne smiju ostati u drugom planu, nakon što je Hrvatska dobila produženje korištena financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU za obnovu porušenih i za stanovanje opasnih koji još nisu srušeni u Petrinji i Sisku, a stanovnici se njima iz nužde služe.
Oporbeni saborski zastupnici u situaciji koja je nastala u Hrvatskoj zazivaju izvanredne izbore. Ali ti se izbori u ovom trenutku ne bi smjeli dogoditi upravo radi obnove od potresa koji je Hrvatsku zadesio 2020. Raspuštanje sabora, tehnička vlada i priprema za izbore i izbori potrošili bi nekoliko narednih dragocjenih mjeseci, gdje za obnovu ne bi bilo dovoljno ni adekvatnog ni dovoljno stručnog kadra ni djelatnika i građevinskih tvrtki koje treba osigurati radove. Ministarstvo graditeljstva na čelu sa v.d. Dunjom Magaš mora krenuti sa radom 24 sata dnevno. Veliki i najvažniji potencijal obnove- a to su financijska sredstva, postoji. Novac čeka, treba ga samo trošiti u obnovu.Zar je država Hrvatska dovedena u fazu da ljude potrebne za obnovu neće imati tko organizirati, jer bi politika, kroz izvanredne izbore mogla proturiječiti obnovi?
To nikako ne bi bilo poželjno. A mnoge važne znanstvene, istraživačke, operativne poslove žene su u povijesti obavile mnogo odgovornije od muškaraca. Dunja Magaš trebali bi pokazati svoju sposobnost organizacije i rada na obnovi već od danas.
Margareta Zouhar Zec

ponedjeljak, 21.02.2022.

e VISITOR NADOGRAĐEN

EVIDENCIJA TURISTIČKOG PROMETA I KONTROLA TURISTIČKE PRISTOJBE

U okviru projekta Hrvatski digitalni turizam, čiji je nositelj Ministarstvo turizma i sporta te ga sufinancira EU u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj, objavljena je nadograđena verzija sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice, namijenjen za evidenciju turističkog prometa te za obračun i kontrolu naplate turističke pristojbe.
Uvedene su nove funkcionalnosti koje će unaprijediti poslovne procese. Više neće biti potreban fizički odlazak u turističku zajednicu za registraciju nekomercijalnog objekta (vikendice), a poboljšana je i komunikacija između iznajmljivača i turističkih zajednica. Projektom Hrvatski digitalni turizam stvorit će se zaokružena digitalna priča - skup inovativnih alata za lakše poslovanje dionika u turističkom sustavu. Projekt Hrvatski digitalni turizam, uz eVisitor, predviđa razvoj i unapređenje javnih e-usluga u turizmu kroz TURegistar - Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu, TUStart - Registraciju obavljanja djelatnosti i pokretanje poslovanja u području turizma i ugostiteljstva, TURiznicu - Sustav za dodjelu dostupnih potpora u turizmu i Croatia.hr - Turističko - informacijski portal.
Sustav eVisitor Hrvatsku je pozicionirao u sam vrh svjetskih zemalja po inovativnim tehnološkim rješenjima u turizmu, a najznačajnije novosti još uključuju i potpuno novi dizajn koji je usklađen s dizajnom projekta Hrvatski digitalni turizam te koji omogućuje i prilagodbu za osobe s disleksijom i slabijim vidom. Također, omogućen je i prikaz osnovnih informacija o turističkoj članarini, preuzimanje uplatnica za turističku članarinu, a olakšano je uređivanje i postavljanje slika smještajnih objekata na portalu Croatia.hr.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić kaže :„Sustav eVisitor je domaći hrvatski proizvod po kojem je naša zemlja jedinstvena u svijetu. Da je riječ o iznimnom tehnološkom rješenju potvrđuje i nagrada Svjetske turističke organizacije (UNWTO), koju je ovaj projekt osvojio u kategoriji za inovativnost u istraživanju i tehnologiji. Sada smo sustav dodatno nadogradili i unaprijedili, uvedene su funkcije koje će dodatno doprinijeti daljnjem razvoju hrvatskog turističkog sektora, dok će za mnoge korisnike sustav biti još snažniji alat u razvoju turističkih ponuda, odnosno definiranju marketinških i promotivnih aktivnosti“.
U planu je dodatno povezivanje s drugim sustavima i institucijama, kao što su primjerice Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, Državni inspektorat, OIB sustav i dr., dok će se povezivanjem sa Središnjim turističkim registrom bitno promijeniti aktualni proces registracije komercijalnih objekata, odnosno uvelike će se olakšati i unaprijediti poslovanje turističkih zajednica, iznajmljivača i drugih korisnika eVisitor sustava.
Ova e-usluga sufinancirana je iz sredstava Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru projekta Hrvatski digitalni turizam. Informacije su to sa stranice Ministarstva turizma i sporta.

nedjelja, 20.02.2022.

MINISTAR GRADITELJSTVA NAGLO SMJENJEN

PREMIJER VJERUJE SAMO - USKOK-u!

Hrvatski premijer Plenković nikome ne vjeruje kada se radi o ljudima ministrima koji čine Vladu. Kada oporbeni zastupnici u hrvatskom Saboru traže smjenu nekog od aktualnih ministara, za što uvijek postoje ozbiljni razlozi, premijer to doživljava, ne kao istinu i dužnosničku potrebu, već kao podvalu oporbe. Premijer izjavljuje da oporba ništa ne radi i tada uvijek uz tu svoju izjavu počne nabrajati što je sve Vlada RH, sastavljena od HDZ-ovih ljudi, napravila za hrvatske građane u njegovom premijerskom mandatu. A ta su nabrajanja sve duža. Ali on ne želi znati ni čuti, da ti ljudi HDZ, kada rade za Hrvatsku nisu imuni ni na sve druge poslove u koje ulaze iz raznih interesa, a ima I onih osobnih interesa, koji nisu zakonom dozvoljeni. A ako u Vladi nastave sjediti ljudi koji nezakonito rade bilo za sebe, bilo za druge, ta vjerodostojnost Vlade posteje nepodnošljiva.Poštene ljude takva Vlada, na čelu s premijerom koji to dozvoljava, počinje nervirati . Građani upučuju sebi međusobno banalna pitanja – tko je tu lud- da se tako radi.
Način obnašanja premijerske dužnosti kako to radi u posljednjih nekoliko mjeseci Andrej Plenković poštene ljude moralno vrijeđa, a sve blagodati koje je prema uvjerenju premijera RH učinila Vlada za građane, nisu građanima dovoljne. Jer dio ministara koji su članovi Vlade, ne radi pošteno. Istina i poštenje su kategorije koje postoje doslovno od postanka svijeta i ne postoji nitko tko to bilo kakvom sadisfakcijom može promijeniti. Istina i pravda imaju iznimno visoku cijenu, i tko to nije spreman ispunjavati, poliitičko trajanje mu ima izračunato vrijeme.

HORVAT U ISTRAŽNOM ZATVORU

No nakon događaja s ministrom Darkom Horvatom koji je do 18. veljače bio na dužnosti ministra prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine, koga je Hrvatska policija, po nalogu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)19. veljače, u subotu ujutro, privela zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj, USKOK je zatražio da mu se odredi istražni zatvor. Zbog sumnje da bi mogao utjecati na nekoliko svjedoka, određen mu je jednomjesečni pritvor. Ministru Horvatu na teret se stavlja zloupotreba položaja i ovlasti tijekom 2018. kada je bio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tereti ga se da je stručnim službama naložio da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava za šestero hrvatskih državljana u ime Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a on je potpisao njihovu isplatu, na temelju čega je gospodarskim subjektima neosnovano isplaćeno ukupno 2.655.594,99 kuna, na teret Državnog proračuna.

TREPAVICE OD OPORBE I SMJENA
I dok je još 16. veljače na predstavljanju paketa mjera od 4,8 milijardi kuna za ublažavanje cijena energenata u RH premijer Andrej Plenković novinarima i javnosti tvrdio da se oporba može postaviti na trepavice, ali da on nikoga od ministara neće smijeniti, pa ni Horvata čija je smjena zatražena u hrvatskom Saboru, već 19. veljače dogodio se nagli obrat. Premijer je razriješio dužnosti, ministra Darka Horvata jer mu je određen jednomjesečni pritvor. No u informaciji se kaže da je Horvat razriješen na osobni zahtjev. Ali potpuno je jasno da kada ministar dođe u istražni zatvor, da mora biti razriješen državne dužnosti.
Ministar Horvat je trebao resorno voditi obnovu i Zagreba i Banovine od potresa., u čemu je godinu dana bio, ocjena je i oporbe i onih kojima je objekte trebalo obnavljati, vrlo neuspješan. I samo dva dana nakon što je premijer Plenković u Bruxellesu dobio riječ predsjednice Europske Komisije da će novac za obnovu iz Fonda solidarnosti EU, Hrvatskoj biti na raspolaganju s produžetkom od godinu dana, dakle do kraja lipnja 2023., ministar za graditeljstvo završio je u istražnom zatvoru. Činjenica je da je to za premijera Plenkovića poraz. No premijer je sam sebi priuštio taj poraz, slušajući, činjenica je samo sebe.

No sada se uspostavila nova činjenica, a ta je, da premijer koji vodi Vladu RH, osim što vjeruje sebi, vjeruje još jedino USKOK-u. Moglo bi se vrlo lako dogoditi, da o još jednom ministru USKOK donese svoj sud, kojeg će tada premijer Plenković i predsjednik HDZa morati smijeniti. Jer kada on i njegovi savjetnici, ne čuju i ne vide tko mora otići iz Vlade, jer se kao čovjek ogriješio o legitimitet čiji sadržaj mora biti pravda i istina, onda je USKOK najbolji selektor onog koji više ne može biti ministar.
Margareta Zouhar Zec

Na predstavljanju Paketa mjera za ublažavanje cijena energenata 16. veljače novinari su premijera Plenkovića pitali hoće li smijeniti ministra Čorića za kojeg već više od godinu dana postoje indicije o kojima se govori u javnosti, da je ulazio u sferu djelatnosti koje se ne poklapaju sa njegovom ministarskom funkcijom. Premijer je odgovorio negativno. Fotka snimljena s TV-a N1 programa. m.zouhar zec

petak, 18.02.2022.

PREMIJER RH U BRUXELLESU DOBIO PRODUŽENJE ZA TROŠENJE NOVCA IZ EUROPSKOG FONDA SOLIDARNOSTI

PREDSJEDNICA VON DER LEYEN POKAZALA RAZUMIJEVANJE


Eto. Sve je za Hrvatsku dobro završilo. Hrvatskoj je produžen rok za trošenje novca iz Europskog fonda solidarnosti EU do kraja lipnja 2023. godine za obnovu nakon potresa. Iako se ne radi o nekom sitnom novcu, već o 683,7 milijuna eura, gospodin premijer RH Plenković, šarmer, otišao je u Bruxelles, sastao se sa predsjednicom Europske Komisije Ursulom von der Leyen, ona ga je dočekala u crvenom sakou, sličnom onom u kakvom je bila u Zagrebu 2021.u mjesecu srpnju i premijer je dobio što je tražio. Osmjesi , uljudne riječi, i uspjeh je postignut. I to je dobro. I lijepo.

Premijer RH s predsjednicom EU.

Predsjednica Europske komisije je rekla "Drago mi je što sam se susrela s premijerom Plenkovićem. Razgovarali smo o radovima u obnovi uz potporu EU-a nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. S obzirom na izvanredne okolnosti, Komisija će povoljno gledati na zahtjev da se uskladi korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti do lipnja 2023."
"Cijenimo što je Komisija uvažila specifičnu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi nakon dva razorna potresa", rekao je premijer Plenković nakon dobro obavljene misije obnavljanja prava na novac iz Europskog fonda solidarnosti EU. Sudeći prema izjavama političara prisutno je zadovoljstvo postignutim uspjehom premijera Plenkovića.

Margareta Zouhar Zec



Dolazak predsjednice Europske unije Ursulom von der Leyen u Zagreb 7.7. 2021. u susretu s premijerom RH Plenkovićem

četvrtak, 17.02.2022.

4,8 MILIJARDE KUNA PAKET MJERA ZA UBLAŽAVANJE CIJENA ENERGENATA U RH

Premijer ANDREJ PLENKOVIĆ:

"OVAJ PAKET MJERA JE JEDAN OD NAJSVEOBUHVATNIJIH U EU. DOTIĆEMO SVE SLOJEVE DRUŠTVA"

Premijer Plenković predstavio je 16. veljače paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan 4,8 milijardi kuna. U okviru tog paketa mjera, RAST cijena električne energije biti će limitiran na 9,6 posto, te RAST plina na najviše do 20 posto.
"Paket koji predstavljamo rađen je sustavno, on je pravovremen, kvalitetno pripremljen i sveobuhvatan. Paket se odnosi na kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike", rekao je premijer RH Andrej Plenković.

Premijer RH Andrej Plenković na predstavljanju mjera za ublažavanje cijena energenata fotka: M. Zouhar Zec

Kada je riječ o trenutnoj situaciji na energetskom tržištu, premijer Plenković naveo je da je prosječni rast cijena u Europskoj uniji krajem prošle godine iznosio 30% za električnu energiju te 70% za plin. „ Zahvaljujući sustavu reguliranih cijena u Hrvatskoj, cijene su ostale nepromijenjene za kućanstva. Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupjeli 23%, a za plin 79%", naglasio je premijer Plenković.

Govoreći o opskrbi plina u Hrvatskoj, premijer je rekao da:
- 57% plina dolazi u Hrvatsku putem LNG terminala,
- 21% je domaća proizvodnja,
- 22% uvoz iz Rusije.
"Hrvatska proizvodi oko petine svoga plina kojeg troši", rekao je premijer RH .
Polovica ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj se koristi u kućanstvima – 46,3%,
- na toplane i termoelektrane odlazi 27,7%,
- na industriju 11,3%
- i Petrokemiju 15%.

Godišnja potrošnja električne energije iznosi 18,5 TWh.
Obnovljivi izvori energije osiguravaju 19% potrošnje.
Hidroelektrane i obnovljivi izvori energije dosežu 45% potrošnje.

Niskougljični izvori čine oko 77% proizvodnje, dok se petina struje proizvodi na plin i ugljen,
- a izvoz struje iznosi 9%.
fotka
"Paket mjera koji predstavljamo vrijedan je 4,8 milijardi kuna. Paket je rađen sustavno u koordinaciji svih nadležnih ministarstava . Paket je pravovremen, kvalitetan i sveobuhvatan“ naglasio je premijer Plenković

"Ovaj paket mjera odnosi se na kućanstva, na poduzeća i na poljoprivrednike. On je univerzalan zato što je usmjeren prema svim korisnicima. Ublažavamo rast cijena električne energije. Hrvatska elektroprivreda će podnijeti dio tereta ovoga paketa", rekao je.

Što se tiče kućanstava, paket mjera se odnosi na:
- potpore za trošak plina kućanstvima,
- na porezna rasterećenja,
- na socijalne naknade za građane u riziku od energetskoga siromaštva
- te dodatno za umirovljenike jednokratnom naknadom.

Što se tiče poduzeća paket se odnosi na potpore
- za trošak plina poduzetnicima,
- za poljoprivrednike radi se o potporama male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva
- te posebni program potpora za ribarstvo i akvakulturu.

Govoreći o očekivanim učincima ovog paketa mjera, premijer Republike Hrvatske Plenković je rekao kako će cijene električne energije:
- umjesto 23% rasta, kakav bi bio bez paketa mjera,
- biti 9,6%,
- a plina najviše do 20%, umjesto 79%.


Ublažavanje rasta cijena električne energije

Premijer Plenković kazao je da je danas u Hrvatskoj prosječna cijena godišnjeg računa za struju u kućanstvu 3.400 kuna.

"Da ništa ne napravimo ta cijena bi narasla za 782 kune na 4.182 kune prosjeka u godini dana. S našim mjerama ono što je bilo 3.400 narast će na 3.725, dakle 325 kuna godišnje", pojasnio je.

To znači, dodao je, da je Vlada mjerama uštedjela građanima 457 kuna.

"Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju rasteretit će se kućanstva za oko 460 milijuna kuna, što znači 460 milijuna kuna manje prihoda za Hrvatsku elektroprivredu. Na ovaj način značajno ublažavamo rast cijena električne energije za naše sugrađane", rekao je.
PLIN ZA KUĆANSTVA
Kada je riječ o plinu, premijer Plenković kazao je da je očekivani porast cijene plina za kućanstva bez Vladinih mjera 76%.

Kada smanjimo PDV na 5% dolazimo na povećanje od 48%, a s dodatnom subvencijom na 17%, bez vaučera.Potpore građanima odnose se na sva kućanstva koja koriste plin.

Iznos potpore direktno po računu je 10 lipa po kWh, što je oko 20% projicirane cijene od 66 eura po MWh, a popust se iskazuje na računu posebnom stavkom. Opskrbljivači zahtjev za nadoknadom za popust šalju Ministarstvu gospodarstva koje ga podmiruje svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023.

"Trošak ove mjere je 600 milijuna kuna, a financiranje će se osigurati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi", objasnio je predsjednik Vlade.

PODUZETNICI

Potpora poduzetnicima odnosi se na mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh. Iznos potpore je 15 lipa po kWh, odnosno 22% projicirane cijene od 89 eura po MWh, a ostvaruje se vaučerom na iznos potpore male vrijednosti.

"Poduzetnici će se prijavljivati za potporu kroz aplikaciju HAMAG-BICRO, koja donosi odluke o dodjeli potpora i vaučer na ukupni iznos potpore procijenjen na osnovi pojedinačne referentne godišnje potrošnje. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga se ne potroši ili zaključno s ožujkom 2023", rekao je predsjednik Vlade.

Projicirani trošak ove mjere je 600 milijuna kuna, a također će se financirati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi.

SMANJENJE PDV-a

Premijer Plenković rekao je da će se PDV na plin i toplinsku energiju promjenom zakona trajno sniziti s aktualne stope od 25% na 13%.

"U ovim iznimnim okolnostima uzrokovanim ovakvom globalnom krizom porasta cijene energenata, smanjujemo PDV na plin s 25% na 5% od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.", naglasio je.

PDV na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo smanjuje se s 25% na 13%.

„Dodatno smanjenjujemo stope PDV-a na hranu", najavio je predsjednik Vlade podsjetivši da je Vlada u ranijim ciklusima poreznih reformi već smanjivala PDV na hranu na 13%.

Na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi – sadnice, gnojivo, pesticidi – stopa PDV-a spuštena je na na 5%, ( s 13 posto PDV-a) dakle na najnižu stopu PDV-a.

Dodatno, smanjit će se i stopa PDV-a na maslac i margarin, s trenutnih 25% na 5%.

Ujedno, smanjit će se i stopa PDV-a na higijenske uloške i tampone s 25% na 13%.

Za područje kulture i sporta odnosi se smanjenje PDV-a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25% i 13% na 5%.

VAUČERI ZA STRUJU I ZA PLIN, S 200 NA 400 KUNA

Predstavljajući mjeru koja se odnosi na socijalne naknade za ugrožene kupce energenata, premijer Plenković podsjetio je da u postojećem sustavu dio najugroženijih građana dobiva vaučer od 200 kuna za troškove struje.

Riječ je o korisnicima zajamčene minimalne naknade, odnosno oko 51 tisuću osoba, koja je ranijim izmjenama zakona podignuta s 800 na 1.000 kuna, te korisnicima osobne invalidnine i njihovim članovima kućanstava, odnosno oko 40 tisuća osoba, a taj je naknada prvo podignuta na 1500 kuna, a onda na 1750.

Ta se naknada proširuje i na korisnike nacionalne naknade za starije osobe, a riječ je o oko 5.700 osoba.

"Proširujemo opseg, uz postojeći vaučer za struju, osmišljen je i vaučer za plin, a mjesečni iznos naknade podiže se s 200 na 400 kuna", rekao je premijer Plenković.

Godišnji iznos troškova za ovu mjeru je oko 300 milijuna kuna.
Povrh toga, pružit će se i mjesečna naknada za 46 tisuća primatelja socijalnih usluga.

Ovo se odnosi na pravne osobe, kojih je 11 tisuća, a pružaju usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za oko 40 tisuća korisnika. Oni će dobiti mjesečnu naknadu od 1.000 do 4.000 kuna.

Ujedno, ova će naknada biti dostupna i udomiteljskim obiteljima – mjesečna naknada od 400 kuna za 2570 udomiteljskih obitelji u kojima je 6.000 korisnika.

Ukupni iznos ove mjere je 33 milijuna kuna.

POTPORA UMIROVLJENICIMA

Što se tiče potpore umirovljenicima, predviđena je posebna jednokratna naknada odnosno energetski dodatak za 721 tisuću umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna.

Iznos sredstava za ovu mjeru je 470 milijuna kuna.

Oni umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna, dobit će:
- jednokratnu naknadu od 1.200 kuna
- Oni koji imaju mirovinu između 1.500 i 2.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 900 kuna
- Oni koji imaju mirovinu između 2.000 i 3.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 600 kuna,
- oni koji imaju mirovinu između 3.000 i 4.000 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 400 kuna.

POTPORE POLJOPRIVREDNICIMA ZA 88 TISUĆA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

Govoreći o potporama u poljoprivrednom sektoru, premijer Plenković pojasnio je da je taj sektor trenutno doživio negativne učinke rasta energenata.

"Upravo stoga krećemo u program potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva. Radi se o
- 450 kuna po hektaru, za prvih deset hektara poljoprivredne površine te
- 250 kuna po hektaru za idućih deset hektara do ukupno prvih 20 hektara poljoprivrednih površina", pojasnio je premijer.
Dodao je da će ovom mjerom biti obuhvaćeno 88 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a procijenjeni iznos troška ove mjere je 200 milijuna kuna.

RIBARIMA 50 MILIJUNA KUNA

Što se tiče sektora ribarstva i akvakulture, predviđena je posebna mjera u iznosu od 50 milijuna kuna, a obuhvaća oko 2 tisuće ribara i uzgajivača ribe.

"Ukupna rasterećenja i potpore za kućanstva i poduzeća iznose 4,8 milijardi kuna", naveo je predsjednik Vlade.

Od toga se 2,1 milijarda kuna odnosi na porezna rasterećenja kroz snižene stope PDV-a,
- 1,2 milijarde kuna odnosi se na potpore za plin,
- 800 milijuna kuna socijalnih naknada i naknada za umirovljenike,
- 460 milijuna kuna odnosi se na ograničenje porasta naknada za struju te
- 250 milijuna kuna potpora za poljoprivrednike i ribare.

Politika ove Vlade stalno i jedino usmjerena na dobrobit naših sugrađana i na rast hrvatskoga gospodarstva

Premijer Plenković istaknuo je da je ovaj paket mjera jedan od najsveobuhvatnijih u Europskoj uniji, da je cjelovit te da je adresirao baš sve one ciljne skupine u društvu koje su na različite načine pogođeni rastom cijena energenata koji je globalni fenomen.

"S ovim učinkovito i značajno ublažavamo rast cijena plina i struje. Znatno ublažavamo rast cijena hrane i drugih potrepština. Sveobuhvatno dotičemo sve slojeve društva. Ovaj je paket i univerzalan i solidaran, a posebno je usmjeren na najosjetljivije skupine stanovništva. On će pridonijeti, već po treći put u našem mandatu, i očuvanju radnih mjesta i kupovnoj moći naših građana", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković

Posebno je važnim istaknuo da će ovaj paket mjera pridonijeti i snažnom gospodarskom oporavku, konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva, istovremeno imajući u fokusu najugroženije skupine u društvu.
Dodao je da će ovaj paket biti na snazi od 1. travnja ove godine.

srijeda, 16.02.2022.

RASTEREĆENJA I POTPORE ZA KUĆANSTVA I PODUZEĆA OD 4,8 MILIJARDI KUNA

VLADA SMANJILA PDV NA NEKOLIKO GRUPA PROIZVODA

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, u srijedu, 16. veljače 2022. godine, u 10.00 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Predstavljeni paket mjera na snagu će stupiti 1.travnja ove godine i biti će na snazi do kraja ožujka naredne godine.

Premijer Plenković 16. veljače 2022.

Predstavljam samo neke mjere koje je premijer predstavio putem internet slajda, a snimila sam ih s tv-, N1 koja je prenosila premijerovo predstavljanje.
Poljoprivredu, ribarstvo energetiku predstaviti ću naknadno.



UKUPNA RASTEREĆENJA I POTPORE ZA KUĆANSTVA I PODUZEĆA KOJA IZNOSE 4,8 MILIJARDI KUNA



POREZNO RASTEREĆENJE PDV-a




JEDNOKRATNA NAKNADA ZA UMIROVLJENIKE - IZNOS MJERE 470 MILIJUNA KUNA



MJESEČNO RASTEREČENJE ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA




SOCIJALNE NAKNADE ZA UGROŽENE KUPCE ENERGENATA
Napomena: Otvaranjem teksta na mobitelu fotografije je moguće povećati dodirom prsta.

Margareta Zouhar Zec

utorak, 15.02.2022.

DEKLARACIJA EU I KOLUMBIJE O OKOLIŠU

ONI ČINE EUROPSKU KOMISIJU OD 2019. - 2024 .GODINE

DIPLOMACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius potpisao je 14. veljače zajedno sa svojim kolegom, ministrom okoliša Kolumbije, Carlosom Eduardom Correom, Zajedničku deklaraciju EU-a i Kolumbije o okolišu, klimatskim akcijama i održivom razvoju. Deklaracija se usredotočuje na ključne zajedničke prioritete kao što su klimatsko djelovanje, biološka raznolikost i očuvanje ekosustava, smanjenje rizika od katastrofa, borba protiv krčenja šuma, kružno gospodarstvo, održivo plavo gospodarstvo i zagađenje plastikom.
Potpisan je tijekom službenog posjeta kolumbijske delegacije Bruxellesu gdje je predsjednica Ursula von der Leyen razmijenila s Ivánom Duqueom, predsjednikom Kolumbije, mišljenje o punoj bilateralnoj agendi, uključujući održivost i provedbu Europskog zelenog dogovora. Predsjednica von der Leyen rekla je: “Kolumbija je nezamjenjiv partner u borbi protiv klimatskih promjena i u našem djelovanju za okoliš. EU i Kolumbija će raditi ruku pod ruku na našoj zelenoj agendi i današnja deklaracija je još jedan važan korak u tom smjeru.”
Potpisujući deklaraciju, povjerenik Sinkevičius je rekao: „Globalni ciljevi mogu se postići samo ako zemlje diljem svijeta rade zajedno. Današnjom deklaracijom između EU-a i Kolumbije idemo korak dalje u zelenoj transformaciji koja nam je potrebna. Oboje želimo ambiciozan globalni sporazum o biološkoj raznolikosti na COP15 ove godine.”
Deklaracija je važan signal uoči nadolazećih prekretnica u multilateralnim procesima, kao što je Skupština UN-a za okoliš u Nairobiju kasnije ovog mjeseca i COP15 summit u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti kasnije ove godine. Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni dogovor, Frans Timmermans, također je sudjelovao zajedno s predsjednikom Duqueom na zajedničkom događaju na visokoj razini na temu 'Pristupi iz Pakta za održivost i Zeleni dogovor', raspravljajući o politikama zelenog oporavka EU-a i Kolumbije i potencijal za daljnju suradnju EU-a i Kolumbije na globalnoj zelenoj tranziciji.

ZA ODRŽIVU MOBILNOST 12 GRADOVA U FINALNOJ UTRCI

Komisija Je 14, veljače objavila finaliste za dodjelu nagrada Europskog tjedna mobilnosti 2021. Gradovi Amadora, Kassel i Lüleburgaz u natjecanju su za nagradu za veće općine s preko 100.000 stanovnika, dok su Alimos, Miajadas i Valongo finalisti u kategorijama manjih pčina. Obje nagrade dodjeljuju se kao priznanje za izvanredne inicijative da gradovi postanu zeleniji i sigurniji. Finalisti za nagradu za Planiranje održive urbane mobilnosti su Madrid, Južna Mitrovica i Tampere. Firenca, Rethymno i Varšava natječu se za nagradu EU-a za sigurnost u urbanim cestama koja slavi izvanredne mjere sigurnosti na cestama.
Povjerenica za promet, Adina Vălean, rekla je: „Čestitam finalistima koji su pravi favoriti koji pokazuju kako gradovi i mjesta diljem Europe mogu poboljšati dobrobit ljudi prelaskom na čišće, zelenije i lakše mogućnosti prijevoza za sve. Podržavamo ovu tranziciju našim novim Okvirom urbane mobilnosti EU-a, koji postavlja europske smjernice o tome kako gradovi mogu smanjiti emisije ugljika i onečišćujućih tvari i poboljšati mobilnost.”
Kampanja Europskog tjedna mobilnosti traje od 16. do 22. rujna svake godine. Prošle godine zabilježen je rekordan porast sudjelovanja: u kampanji je sudjelovalo preko 3100 gradova u 53 zemlje. Pobjednici će biti proglašeni na svečanosti 28. ožujka u 15.00 sati po srednjoeuropskom vremenu.

NOVA PLATFORMA O POLITICI TRŽIŠNOG NATJECANJA EU I AFRIKE

Europska komisija 14. 2. JE pokrenula prvi Tjedan tržišnog natjecanja Afrika-EU. Događaj će se održati online pet dana, od 14. do 23. veljače, a okupit će dužnosnike iz europskih institucija, država članica EU-a i afričkih zemalja, kao i renomirane akademike i profesionalce. Biti će pokriven širok raspon tema, uključujući razvoj politike, iskustvo s primjenom svih instrumenata tržišnog natjecanja, odnosno kartela, zlouporabe dominantnog položaja, spajanja i države.
Na događaju će sudjelovati do 100 sudionika iz tijela afričkog javnog sektora, uključujući nacionalne, regionalne i afričke institucije. Program uključuje prezentacije uživo, seminare i panel rasprave. Ovim događajem Komisija ima za cilj stvoriti novu platformu za razmjenu i dijalog o politici tržišnog natjecanja i njezinoj primjeni s nacionalnim i regionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja u Africi. Cilj je potaknuti suradnju u području tržišnog natjecanja i promicati jednake uvjete, u korist potrošača i poduzeća, kako u EU-u tako iu Africi.
Početak ovog prvog tjedna natjecanja Afrika-EU poklapa se s posjetom izvršne potpredsjednice Vestager Nigeriji, gdje će se sastati, između ostalih, s Adeniyim Adebayom, nigerijskim ministrom trgovine i industrije, kako bi razgovarali o bilateralnoj suradnji na području tržišnog natjecanja politika. Ovaj događaj slijedi konsolidiranu praksu Komisije organiziranja tjedana natjecanja u suradnji s međunarodnim tijelima za tržišno natjecanje, kao što su tjedni natjecanja EU-Azija s Kinom, ASEAN-om, Indijom, Južnom Korejom i Japanom. Dodatne informacije o bilateralnom dijalogu Komisije s Afrikom u području politike tržišnog natjecanja dostupne su na web stranici Komisije:

https://ec.europa.eu/competition-policy/international/bilateral-relations_en

nedjelja, 13.02.2022.

PUTIN ŽELI SAMO SVOJ UTJECAJ U EUROPI I EUROAZIJI

NEREALNI ZAHTIJEVI RUSKOG PREDSJEDNIKA

I dok je u blizini Splitske luke 10. veljače usidren američki nosač aviona Harry Truman, dug 330 metara, kog pokreću dva uklearna reaktora i četiri parne turbine, te nosi 90 aviona i helikoptera, a više od 5 000 mornara i pilota koji opslužuju oružane sprave na tom nosaču aviona dobili su izlaz u civilnu zonu, u grad Split, eskalacija mogućeg ratnog sukoba Rusije na Ukrajinu raste. Tako govore informacije koje SAD odašilje - da je svakog trenutka moguć napad Rusije na Kijev glavni grad Ukrajine. Veleposlanstva zemalja čiji su službenici bili u Ukrajini, napustili su zemlju. Da li je uistinu svakog trenutka moguć napad Rusije na Ukrajinu- kako to
informativno propagandno odašilje Bijela kuća? Predsjednik Ruske Federacije Putin prema raznim obavještajnim izvorima, čije su informacije stigle u medije, u pokretu ima 127 000 vojnika i ratnog naoružanja na teritoriju uz neposrednu granicu sa Ukrajinom i pretpostavka je da je spreman za napad. No zašto bi napao Ukrajinu, ili njen glavni grad Kijev ? Jer Ukrajina nije još u NATO Savezu. Zar samo kao čin kojim bi potvrdio ozbiljnost svojih zahtjeva?

BLAGOSTANJE PA RECESIJA
Od 2000 godine do danas Putin je četiri puta bio što premijer što predsjednik Rusije. Došao je na mjesto predsjednika na nagovor tada bolesnog Jeljcina, a onda na izborima pobijedio i ostao u samom vrhu politike Ruske Federacije. Vladimir Visarionović Putin (rođen 1952.) u svom državničkom početku nastavio je Jeljcinovu politiku približavanja Zapadu.Putin je poveo i rat u pobunjeničkoj kavkaskoj republici Čečeniji. Kasnije su došle vojne intervencije u Gruziji, Ukrajini i Siriji.
Upućeni kažu da se Rusija pod vlašću Putina promijenila, - od brzog gospodarskog rasta i blagostanja do recesije kojom je Rusija zahvaćena. Gospodarski rast nije bio povezan samo s visokom cijenom nafte, najvažnijim izvoznim proizvodom Rusije, već i s reformama. Ali od 2014. godine, od početka ruske aneksije Krima zemlja je u recesiji.
Budući da je Ustav ruske Federacije predviđao samo dva uzastopna predsjednička mandata Putin je zato 2008. otišao na premijersku dužnost, a Dmitrij Medvedev bio je predsjednik. No Putin se vratio kao predsjednik Ruske Federacije u svibnju 2012.
I onda slijedeće : Putinov sadašnji predsjednički mandat završava 2024. i prema važećem Ustavu to je trebao biti i njegov posljednji mandat. Ali u siječnju ove godine Vladimir Putin iznenadno potakao opširnu promjenu Ustava. Nakon donošenja novog Ustava predsjednički mandati trebali bi se početi brojati ispočetka. To znači da bi se Putin mogao kandidirati za još dva mandata predsjednika po šest godina i na taj način vladati Rusijom sve do 2036 godine

PUTINOVI ZAHTIJEVI SAD-u i NATO SAVEZU
No sve stariji Putin svoje ideje odveo je u konfrontaciju sa politikom Zapada. Dokumenti od 17. prosinca 2021. godine koji su iz Moskve odaslani SADu i NATO savezu naglasili su zahtjev Vlade u Moskvi za čvrstim jamstvom NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država da Ukrajina i druge bivše republike SSSR-a ni u jednom trenutku neće postati članice NATO saveza. Zahtjev je da NATO ukloni sve vojne trupe ili oružje raspoređeno u zemlje koje su ušle u Savez nakon 1997., što uključuje veći dio istočne Europe, uključujući Poljsku , bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvu i Latviju.
Zahtjevom od 17. prosinca 2021. Rusija traži prekid daljnjeg širenja NATO saveza. Takav zahtjev isključuje Švedsku i Finsku da zatraže članstvo u NATO savezu. Traži da se ne održavaju vježbe bez prethodnog dogovora Rusije, o Ukrajini, istočnoj Europi, u zemljama Kavkaza, kao npr. u Gruziji, ili u središnjoj Aziji.
Rusija s Vladimirom Putinom na čelu želi ponovo uspostaviti glavni i jedini, svoj ruski , utjecaj u regiji, a dokument je potvrda da Rusija nastoji ograničiti suverenitet svih ostalih. NATO i SAD prema zahtjevu ruskog dokumenta trebale bi povući sve raketne sustave srednjeg i kratkog dometa, zamjenjujući prethodni sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa koji je SAD napustio 2018. godine.
Čelnik NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima bi se Ukrajini uskratio ulazak u Savez te rekao da je ta odluka na Ukrajini i 30 zemalja NATOa.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, upitan misli li da su zahtjevi nerazumni odgovorio je“Ne. Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da se ozbiljnost našeg upozorenja ne smije podcijeniti“, rekao je.
U proteklih nekoliko tjedana predsjednik Joe Biden i Putin razgovarali su nekoliko puta, a Putin je razgovarao i sa Francuskim predsjednikom Makronom. No riješenje s kojim bi Vladimir Putin bio zadovoljan, nije još nađeno.
Nedavno umirovljeni vrhbosanski nadbiskup i kardinal Vinko Puljić u kontekstu događanja s ruskim pokretom vojnih snaga nedavno je izjavio „ Samo budala može početi rat“. Oni izvan političkih krugova vrlo dobro razumiju tu rečenicu?
Margareta Zouhar Zec

subota, 12.02.2022.

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK U ROKU OD TRI GODINE

PREMIJER PLENKOVIĆ:

"NAJVEĆA I NAJBITNIJA REFORMA SUDSKOG POSTUPKA NAKON ULASKA U EU"


Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković 10. veljače na 101. sjednici Vlade, osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema no izdvajam temu o pravosuđu: premijer je u uvodnom izlaganju rekao da se u javnom savjetovanju nalazi Zakon o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku.

"U nizu važnih izmjena koje predviđamo ovim Zakonom spomenut ću najbitniju - a to je uvođenje rokova za završetak postupka. Prvostupanjski postupak morat će se dovršiti u roku od 3 godine, žalbeni u roku 1 godine, odluka o prijedlogu za dopuštenje revizije u roku od 6 mjeseci, pripremna ročišta trebaju se održati u roku najkasnije od 3 mjeseca, glavna rasprava u roku od 6 mjeseci nakon zaključenja prethodnog postupka.
Druga bitna novina je uvođenje obveze donošenja Plana upravljanja postupkom – što u praksi znači proaktivniji pristup suda rješavanju predmeta i predvidivost tijeka i okončanja postupka za stranke", rekao je.

"Ovo je velika reforma pravosuđa – najveća i najbitnija reforma sudskog postupka nakon ulaska u Europsku uniju. Ona će biti izazov, prije svega za suce, ali ja vjerujem da je većina naših sudaca svojom kvalitetom i znanjem više nego dorasla ovom izazovu. To govorim usprkos mišljenju Vrhovnog suda koji je sudjelovao u izradi Zakona, ali se nije suglasio s dijelom izmjena - uključujući uvođenje rokova za skraćivanje postupka", naglasio je premijer Plenković.
Ako želi bolje pravosuđe, oporba bi trebala podržati ovu reformu .Pojasnio je da sve ovo govori i zbog nekih kritika kojima se nastoji obezvrijediti reforma, a istovremeno se predlažu rješenja koja su apsolvirana, ili su već planirana ili su se pokazala kao loša i neučinkovita.
"Prijedlozi koji se nude kao revolucionarno rješenje za reformu pravosuđa su rezultat nepoznavanja sustava i neznanja. To je teoretiziranje koje se neuspješno suprotstavlja konkretnim mjerama koje bi oporba - ako želi bolje pravosuđe i ako želi da postupci traju kraće - trebala podržati.

No, neovisno o strahu oporbe, trenutnoj zabrinutosti Vrhovnog suda i kritici, mi ćemo ovu reformu braniti - od nje nećemo odustati jer to je obveza koju imamo prema hrvatskim građanima", poručio je predsjednik Vlade. Naglasio je pritom da će Vlada u cijelosti poštovati neovisnost pravosuđa.

"To je pravo, ali je i povlastica koju su pravosudni dužnosnici dobili u interesu vladavine prava – dobili su je kako bi, zajedno s nama, osigurali učinkoviti i pravedan pravosudni sustav. I stoga ih pozivam da to i učine, kao što pozivam i sve građane da se uključe u postupak savjetovanja i doprinesu kvaliteti zakona koji donosimo", zaključio je.

četvrtak, 10.02.2022.

SAHRANJEN VATROGASAC DVD DUBRAVA SA 70 GODINA VATROGASNOGA STAŽA

BIO JE SKROMAN I POŠTEN VATROGASAC

VATROGASNA SPOMENICA KOJOM SE POTVRĐUJE PRAVO NOŠENJA I ISTICANJA

Na mjesnom groblju u Dubravi kod Vrbovca 8. veljače 2022. sahranjen je Ladislav Zouhar (88), čovjek koji je doživio da bude član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dubrava (DVD) punih 70 godina. Za Članstvo i požrtvovan rad Vatrogasno društvo mu se tijekom godina života zahvaljivalo spomenicama za 10, 20 ,30, 40, 50, 60 godina rada i članstva, svojevremeno u vatrogasnom društvu, a onda u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici .Primio je brončanu, srebrnu i zlatnu vatrogasnu medalju.

Počasnu stražu uz udar u kome je tijelo preminulog Ladislava Zouhara odali su vatrogasci DVD Dubrava, s lijeva Josip Mulaček, Petraš Damir, s desne strane Mario Plantak i Franjo Pavlinjak

Godine 1993. Kada je DVD Dubrava obilježavalo 100 godina od postojanja, jer Vatrogasno društvo osnovano je 1893. godine u siječnju, kako piše “ za vladavine Njegovog cesar i kralja apoštolskog Veličanstva Franje Josipa I, cara Austrijanskog, apoštolskog kralja Ugarskog …”dodjeljena je Ladislavu Zouharu značka Vatrogasni veteran. Godine 2013.uručeno mu je posebno priznanje Društva za dugogodišnje zalaganje i rad u DVD Dubrava. Ladislav je naime u rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dubrava stupio 15. siječnja 1951. godine, a 1975. godine osposobljen je za zvanje vatrogasac. Od 1969. do 1971. godine bio je član Upravnog odbora društva i tajnik DVD-a.

Odlikovanja nosi vatrogasac Željko Lenardić

Zadnje što je Ladislav Zouhar primio potkraj 2021.od Hrvatske vatrogasne zajednice, a na temelju članka 124.stavka 1. Zakona o vatrogastvu NN 125/19 je diploma za 70 godišnji uspješan rad u vatrogasnoj organizaciji kojojm je potvrđeno pravo stjecanja Vatrogasne spomenice za 70 godina rada, a koju je 22. srpnja 2021. potpisao glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Slavko Tucaković .
Članovi koji su u DVD došli u zadnjih 30 godina kažu da se ne sjećaju da je netko u DVD Dubrava imao čast i privilegiju primiti Spomenicu za 70 godina rada u vatrogasnoj zajednici.

Povorka prijatelja rodbine i vatrogasaca u civilnoj odjeći koja ide do posljednjeg počivališta najstarijeg vatrogasca DVD Dubrava Ladislava Zouhara.

NAPOMENA: Otvaranjem teksta u mobitelu, fotografija se na dodir prstom povećava!

Zadnje četiri godine bio je uskraćen za aktivnu vatrogasnu aktivnost jer je nemoć u njegovim koljenima bila jača od njegove ljudske fizičke volje, ali ga dobro sječanje na godine rada i aktivnosti s Vatrogasnim društvom Dubrava nije napuštalo. Dobro se sjećao i prepričavao je svoja sječanja na kolege vatrogasce iz okolnih sela s kojima je bio u vatrogasnom stroju i na gašenju požara, ali dobro se sječao I novogodišnjih vatrogasnih zabava koje su se održavale u Dubravi u ondašnjoj tzv. Kino - sali . Ladislav Zouhar bio je mesar po struci i na novogodišnjim zabavama Vatrogasnog društva u Dubravi, dobra priprema mesa i hrane bila je njegova s ljubavlju obavljana aktivnost.
Umro je 6.veljače 2022. navečer, ne od korone, jer je protiv tog virusa bio dva puta cijepljen, već je u pitanju očito bio sudbinski kraj njegova života. Umro je prirodnom smrću u svojoj sobi i svom krevetu u Zgališću.

Nekrolog pri posljednjem ispračaju vatrogasca Ladislava Zouhara čitao je Mario Plantak sa vatrogasnim stažem od dvadesetak godina, a između ostalog je pročitao pred rodbinom I prijateljima koji su došli na posljednji ispračaj Ladislavu Zouharu :
“ Za svoj rad i odanost vatrogasnom Društvu nikada nije tražio naknadu, već je želio samo da društvo napreduje, to mu je bila najveća nagrada. Takvim radom mnogo nas je zadužio I budućim generacijama biti će svjetao primjer kako treba voljetiu ovo Društvo, svoju obitelj, svoje mjesto i svoju zemlju. Pamtiti ćemo ga kao skromnog I poštenog čovjeka, uvijek spremnog za pomoć, savjet, šalu.Njegov lik ostati će zauvijek u našim mislima i srcima, u trajnoj uspomeni. Za sve što je učinio I za sve što je želio učiniti, a nije stigao, neka mu je vjećna hvala”.

Fotografija iz monografije "100 GODINA DVD-a DUBRAVA" koja je izašla u kolovozu 1993. godine, a koju je uredila prof.Ivanka Dlaka, a izdalo Dobrovoljno vatrogasno društvo Dubrava u suradnji sa snekoliko svojih sponzora. Na slici koju iz te monografije sa 62 starne objaavljujem, Ladislav Zouhar je u prvom redu gdje svi sjede, s desne strane, treći.

Diploma Vatrogasnog Saveza Hrvatske Ladislavu Zouharu iz 1983.godine

Odlikovanja koja nedostaju na poćasnom jastuku nađena su u ormaru na vatrogasnoj uniformi pokojnog Ladislava.

Rodbina i vatrogasci koji su privatno bili na ispračaju ubrzo su komentirali govoreći “ bio je skroman i pošten, no takav se više i ne uklapa u današnju društvenu zajednicu, jer takvih ljudi više nema.”
Zbog takvih ljudi kakav je bio Ladislav Zouhar vrijedni ona istinoljubiva poslovica koja kaže " svako vrijeme ima svoje ljude".
Margareta Zouhar Zec

Osim monografije, ostale fotografije snimila Margareta Zouhar Zec
NAPOMENA: Otvaranjem teksta u mobitelu, fotografija se na dodir prstom povećava!

UDRUGAMA S OSOBNIM ASISTENTIMA 52 UGOVORA

ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA VEĆ INVESTIRAN 81 MILION KUNA

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH Josip Aladrović uručio je 9.veljače 52 ugovora, u vrijednosti 29,8 milijuna kuna, udrugama koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom na području Zagreba, zagrebačkog prstena i sjeverozapadne Hrvatske.
"Ovi ugovori su prvi od ukupno 135 ugovora koje potpisujemo s udrugama civilnog društva diljem Hrvatske. Na taj način ćemo financirati 79 programa usluga osobne asistencije, 29 programa usluge tumača, odnosno prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, te 27 programa usluge videćeg pratitelja, što će poboljšati svakodnevni život pnaših brojnih sugrađana", rekao je ministar Josip Aladrović. Rekao je da problem percepcije osoba s invaliditetom možemo mijenjati svi zajedno konkretnim djelovanjem, osiguravanjem potrebnih socijalnih usluga, lakšim pristupom uslugama i ravnopravnijim uključivanjem u svijet rada i život zajednice.

Donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi proširen je krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja i povećane su naknade u iznosu od 4500 kuna, kazao je i najavio daljnje povećanje zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz financiranje radionica i poticaje na tržištu rada.
“Samo u ovoj godini za poticanje zapošljavanja je investiran 81 milijun kuna, uključeno je 1109 osoba s invaliditetom, što je gotovo 30 posto više nego 2020. godine", naglasio je ministar Josip Aladrović.

Ministar Josip Aladrović s gospođom koja je u ime svoje udruge preuzela Ugovor, a koja ima svog asistenta vodića - psa.

U 2022. godini Vlada će se fokusirati na dva nova zakona i to na Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji, što je interes Hrvatske kao socijalne države.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić istakla je kako je ova godina u znaku osoba s invaliditetom jer nikad u jednoj godini nije doneseno toliko zakona koji idu u prilog osobama s invaliditetom.



Popis ugovora i vrijednost programa:

1. Udruga tjelesnih invalida Bjelovar – program „Asistenti - bolji život OSI!“, Vrijednost programa: 1.220.000,00 kn;
2. Društvo multiple skleroze Bjelovarsko-bilogorske županije – program „Usluge osobnog asistenta za osobe oboljele od MS-a“, Vrijednost programa: 505.000,00 kn;
3. Udruga distrofičara, oboljelih od cerebralne i dječje paralize i ostalih neuromuskularnih oboljenja Daruvar – program „Asistencijom do neovisnosti“, Vrijednost programa: 168.000,00 kn;
4. Udruga osoba oštećena sluha Bjelovarsko-bilogorske županije – program „Tumač - prevoditelj HZJ“, Vrijednost programa: 230.000,00 kn;
5. Udruga slijepih Daruvar – program „Lakša svakodnevnica uz pomoć videćeg pratitelja“, Vrijednost programa: 145.000,00 kn;
6. Udruga slijepih Bjelovar – program „Osiguravanje usluge VP slijepim osobama koje su nesamostalne u kretanju“, Vrijednost programa: 260.000,00 kn;
7. Savez društava distrofičara Hrvatske – program „Osiguravanje usluge osobne asistencije“, Vrijednost programa: 1.550.000,00 kn;
8. Društvo multiple skleroze Grada Zagreba – program „Osobna asistencija M (11)“, Vrijednost programa: 968.900,00 kn;
9. Hrvatski savez udruga invalida rada - program „Osiguravanje osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta“, Vrijednost programa: 350.000,00 kn;
10. Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT) – program „HUPT OA“, Vrijednost programa: 1.185.000,00 kn;

11. Hrvatski savez udruga mladih i studenata s invaliditetom – SUMSI – program „Osobna asistencija 2022.“, Vrijednost programa: 850.000,00 kn;
12. Društvo distrofičara Zagreb – DDZ – program „Usluga osobne asistencije za osobe s mišićnom distrofijom“, Vrijednost programa: 1.383.000,00 kn;
13. Savez društava multiple skleroze Hrvatske – program „AMS – Asistent za multiplu sklerozu“, Vrijednost programa: 920.000,00 kn;
14. Udruga slijepih Zagreb, program „S asistentima do neovisnog življenja“, Vrijednost programa: 870.000,00 kn;
15. Udruga civilnih invalida rata Grada Zagreba – program „Usluge osobne asistencije osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta“, Vrijednost programa: 1.180.000,00 kn;
16. Spinalne ozljede Zagreb (SOZ) – program „Osobni asistent - podrška u neovisnom življenju“, Vrijednost programa: 1.670.000,00 kn;
17. CeDePe Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb – program „CP Asistent“, Vrijednost programa: 1.410.000,00 kn;
18. Udruga oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON – program „Iz dana u dan“, Vrijednost programa: 2.370.000,00 kn;
19. Hrvatski savez gluhih i nagluhih – program „Tumač/prevoditelj u službi Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih“, Vrijednost programa: 92.000,00 kn;
20. Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba – program „TUMAČ ZNAKOVNOG JEZIKA – podrška gluhim osobama u prevladavanju komunikacijskih barijera“, Vrijednost programa: 590.000,00 kn;
21. Udruga (na)gluhih osoba VIDEATUR – program „Komunikacijski posrednik HZJ“, Vrijednost programa: 205.000,00 kn;
22. Hrvatsko društvo stručnih komunikacijskih posrednika za gluhe osobe – program „Tumač hrvatskog znakovnog jezika i ostali sustavi komunikacije – podrška u prevladavanju komunikacijskih barijera gluhim osobama“, Vrijednost programa: 610.000,00 kn;

23. Udruga za kulturu, umjetnost i turizam osoba oštećena sluha Hrvatske "Svijet tišine" – program „Potpora tumača/prevoditelja HZJ u provedbi programa udruge Svijet tišine“, Vrijednost programa: 180.000,00 kn;
24. Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba – program „Prevoditelj za gluhoslijepe osobe - nacionalni program osiguravanja socijalne uključenosti gluhoslijepih osoba“, Vrijednost programa: 525.000,00 kn;
25. Hrvatski savez gluhoslijepih osoba "Dodir" – program „Prevoditelj za gluhoslijepe osobe - nacionalni program osiguravanja socijalne uklučenosti gluhoslijepih osoba“, Vrijednost programa: 580.000,00 kn;
26. Hrvatski savez slijepih – program „Pratitelja dva - podrška sva“, Vrijednost programa: 220.000,00 kn;
27. Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet – program „Osigurajmo podršku socijalnoj uključenosti slijepih“, Vrijednost programa: 100.000,00 kn;
28. Gradsko društvo osoba s invaliditetom Đurđevac – program „Usluge osobne asistencije osobama s najtežim invaliditetom“, Vrijednost programa: 430.000,00 kn;
29. Udruga osoba s invaliditetom "Bolje sutra" grada Koprivnice – program „Dvogodišnji program udruga koje pružaju usluge asistencije za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj (za razdoblje 2022. - 2023.)“, Vrijednost programa: 100.000,00 kn;


30. Društvo multiple skleroze Koprivničko-križevačke županije – program „Usluge osobne asistencije osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta“, Vrijednost programa: 290.000,00 kn;
31. Udruga osoba s invaliditetom Križevci – program „Osobni asistent“, Vrijednost programa: 450.000,00 kn;
32. Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije – program „Korak po korak“, Vrijednost programa: 255.000,00 kn;
33. Udruga distrofičara Krapina – program „Osobni asistent za oboljele od mišićne distrofije“, Vrijednost programa: 830.000,00 kn;
34. Društvo multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije – program „O-Amigo“, Vrijednost programa: 420.000,00 kn;
35. Društvo osoba oštećena sluha Krapina – program „Tumač hrvatskog znakovnog jezika u KZŽ“, Vrijednost programa: 93.000,00 kn;
36. Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije – program „Slijepima je pomoć najpotrebitija“, Vrijednost programa: 125.000,00 kn;
37. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije – program „Usluge osobnog asistenta za osobe s invaliditetom“, Vrijednost programa: 350.000,00 kn;
38. Društvo multiple skleroze Međimurske županije – program „i Mi kao Svi!“, Vrijednost programa: 890.000,00 kn;
39. Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije – Čakovec – program „Tumač/prevoditelj - pomoć gluhim i nagluhim osobama“, Vrijednost programa: 129.000,00 kn;
40. Udruga slijepih Međimurske županije – program „Mala podrška, velik uspjeh“, Vrijednost programa: 140.000,00 kn;


41. Udruga OSI - osoba s invaliditetom Kutina – program „Svaki OA uz svoga KOA“, Vrijednost programa: 700.000,00 kn;
42. Udruga osoba s invaliditetom, distrofije, cerebralne i dječje paralize i osoba s ostalim tjelesnim invaliditetom grada Siska – program „Osobni asistenti - pomoć
osobama s najtežim invaliditetom“, Vrijednost programa: 285.000,00 kn;

43. Udruga gluhih i nagluhih osoba grada Siska – program „Osiguravanje usluge tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika“, Vrijednost programa: 170.000,00 kn;
44. Udruga slijepih Sisačko-moslavačke županije Sisak – program „Pružena ruka - pomoć pratitelja“, Vrijednost programa: 240.000,00 kn;
45. Društvo distrofičara, invalida, cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina – program „Osobna asistencija otvara mogućnosti“, Vrijednost programa: 720.000,00 kn;
46. Društvo multiple skleroze Varaždinske županije – program „Usluge osobne asistencije osobama s najtežim invaliditetom“, Vrijednost programa: 485.000,00 kn;
47. Udruga savjetovališta ˝Uz tebe sam˝ - program „Uz tebe sam 2022“, Vrijednost programa: 340.000,00 kn


48. Udruga gluhoslijepih osoba Varaždinske županije – program „Prevoditelj za gluhoslijepe osobe - nacionalni program osiguravanja socijalne uključenosti gluhoslijepih osoba“, Vrijednost programa: 140.000,00 kn;
49. Udruga slijepih Varaždinske županije – program „Gledam tvojim očima 4“, Vrijednost programa: 295.000,00 kn;
50. Udruga osoba s invaliditetom Sinergija Samobor – program „Budi HUMANista - asistiraj OSI“, Vrijednost programa: 660.000,00 kn;
51. „SRCE“ – Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji – program „Osobni asistent“, Vrijednost programa: 155.000,00 kn;
52. Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije – program „Osiguranje usluge osobnog asistenta osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta“, Vrijednost programa: 780.000,00 kn.

srijeda, 09.02.2022.

PRIJEDLOG KRITERIJA BODOVANJA POJEDINAČNIH ZAHTJEVA ZA OBNOVU !

PRIJEDLOZI I KOMENTARI DO 11. VELJAČE

Gradonačelnica Grada Petrinje Magdalena Komes ( gradonacelnica@petrinja.hr) na svom facebook profilu objavila je prijedlog kriterija bodovanja pojedinačnih zahtjeva za obnovu u Petrinji prema kojima će se određivati redoslijed obnove.. Pozvala je sve zainteresirane da dostave ili pošalju svoje eventualne prijedloge ili komentare do petka, 11. veljače 2022. godine.

Magdalena Komes

"Na Stožeru, a i putem medija sam predlagala da se kriteriji usuglase među svim jedinicama lokalne samouprave na području pogođenom katastrofom. Međutim, čini se da za to nije bilo interesa. Usprkos tomu, isti ovaj bodovni sustav nudimo drugim općinama i gradovima, mogu ga slobodno i samostalno implementirati. Ako neće biti prijedloga za ovaj dokument, a i ako bude onih koji ga mogu unaprijediti, s dopunom ili bez nje, upućujemo ga u Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ovaj tjedan, a kako bi što prije ušao u primjenu. Prve kuće koje su već krenule s izvođenjem radova idu redoslijedom predaje dokumentacije, a vezano i uz model izgradnje koji je izabran. Usvajanjem i primjenom bodovnog sustava, prednost pri obnovi imali bi zahtjevi s većim brojem bodova.
Mislim da je posve jasno kako se radi o transparentnom sustavu koji uvažava sve bitne elemente za sve nas u Petrinji. Sad je red na svima zainteresiranima da ostave ili pošalju svoje eventualne prijedloge ili komentare "- napisala je gradonačelnica grada Petrinje teško stradalog u potresu, Magdalena Komes.

Prijedlog kriterija za obnovu Magdalene Komes je slijedeći

1. Smještaj privremenoj stambenoj jedinici -10 bodova
2. Smještaj izvan Sisačko-moslavačka županije- 5 bodova
3. Objekt u kojem kućanstvo ili institucija ima prijavljeno prebivalište je neuseljivo
a) Neupotrebljivo (N1, N2) – 10 bodova
b) Privremeno neupotrebljivo – 7 bodova
4. Broj članova kućanstva (bodovi se zbrajaju)
a) Broj punoljetnih članova kućanstva – po svakom članu 1 bod
b) Broj malodobnih članova kućanstva – po svakom članu 2 boda
5. Podnositelj prijave ili član kućanstva ima (bodovi se zbrajaju)
a) Status samohranog roditelja – 1 bod
b) Status hrvatskog branitelja, dragovoljca Domovinskog rata, pripadnika HVO – 1 bod
c) Status umirovljenika – 1 bod
d) Status osobe s invaliditetom – 2 boda
e) Onkološki , dijagnosticirani teški bolesnici – 2 boda
6. Kućanstvo se bavi uzgojem stoke/ ili peradi (bodovi se zbrajaju)
a) Uzgoj stoke – 2 boda
b) Uzgoj peradi – 1 bod
c) NE – 0 bodova
7. Kućanstvo se bavi preradom, proizvodnjom u zaštićenom prostoru ( plastenik,
staklenik )
a) DA – 2 boda
b) NE – 0 bodova

FORMULA AL KOD PREDSJEDNIKA RH

DIGITALNI KOMUNIKATOR ZA OSOBE S AFAZIJOM

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je 9. veljače u svom uredu tim Sveučilišta u Zagrebu Formula AI koji je osvojio treće mjesto na prestižnom natjecanju EIT Health zajednice znanja i inovacija – Innovation Days Winners’ Event 2021.
Studentice Paola Danjek i Barbara Bilić osvojile su prvo mjesto na natjecanju u Zagrebu te treće mjesto na EIT Health Innovation Days 2021 Winners’ Event-u. Stručno vodstvo studenticama bili su mentor doc. dr. sc. Miro Hegedić i Filip Stipančić iz tvrtke Lean Startup Hrvatska.
Predsjedniku RH Milanoviću predstavili su svoju ideju digitalnog komunikatora za osobe s afazijom – TONGUEO, koja je osvojila visoko mjesto u konkurenciji 32 tima iz 20 europskih zemalja. TONGUEO je digitalni komunikator čija je primarna zadaća olakšati svakodnevnu funkcionalnu komunikaciju osobama s afazijom, stečenim jezičnim poremećajem koji se javlja kao posljedica moždanog udara, pojasnili su svoju inovaciju predstavnici tima.
Trenutno je TONGUEO jedan od timova uključenih u šestomjesečni program SPOCK-a – startup inkubatora Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje uz podršku i stručno vodstvo rade na razvoju ideje i prvom prototipu. Govoreći o osobama s posljedicama moždanog udara, TONGUEO je važan primjer kako Hrvatska u tom području nudi inovacije i nova rješenja, rečeno je na sastanku.
Osim studentica i njihovih mentora na sastanku je bila i koordinatorica EIT Health Hub – Sveučilište u Zagrebu dr. sc. Vlatka Petrović, te povjerenik Predsjednika za sport Željko Jovanović.

utorak, 08.02.2022.

VLADA PONOVO LIMITIRALA CIJENE GORIVA

Ministar Tomislav Čorić :

„CIJENE ĆE NEGDJE NARASTI A NEGDIJE PASTI I URAVNOTEŽITI SE“

Na telefonskoj sjednici održanoj 7. veljače, Vlada Republike Hrvatske ponovno limitirala cijene osnovnih goriva i plavog dizela.
Tako će u periodu od 30 dana najviše cijene biti za litru Eurosupera95 u visini od 11,37 kuna, Eurodizela 11,29 kuna te Eurodizela BS plavog od 6,5 kuna za litru, sve s PDV-om.
"Da nije bilo Vladine uredbe, cijene bi porasle za dvadesetak lipa", izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić 8. veljače.
Na novinarsko pitanje zašto su u Hrvatskoj cijene goriva najveće u okruženju, odgovorio je da je struktura tih cijena godinama poznata i ne mijenja se, te da se iz PDV-a kao bitne sastavnice tih cijena, financiraju brojne javne potrebe.

Kada je riječ o prigovorima iz pojedinih gradova po kojima slijedi poskupljenje vode, ministar Ćorić je odgovorio da je jedan od glavnih ciljeva reforme vodnog gospodarstva ujednačavanje cijena u cijeloj Hrvatskoj. "Cijene će negdje narasti, a negdje pasti i uravnotežiti se na cijelom teritoriju", rekao je Ćorić i naglasio da se radi o korekciji cijena od nekoliko kuna mjesečno.

Osvrnuo se i na najavljenu mogućnost referenduma u Ivancu zbog poskupljenja vode i ustvrdio da referendum ne bi bio zakonit, te ne bi bio referendum koji žele građani, nego lokalne političke elite.

Upitan od novinara treba li Vlada izići s mjerama protiv poskupljenja energenata prije kraja veljače, odgovorio je da je to optimalan rok te da će Vladi u fokusu biti kućanstva i ugrožene skupine, ali da neće zaboraviti ni gospodarstvo.

Ponovio je i kako računi za plin u Zagrebu nisu trebali biti povećani, a onima koji su suočeni s poskupljenjem preporučio je da potraže pravnu zaštitu, posebno ako su ugovori o opskrbi jednostrano aneksirani.
Što se tiče istupa bivšeg šefa Fonda za obnovu i bivši član Nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića prema kojemu nadležno ministarstvo nije izdala uporabnu dozvolu za naftovod od Rijeke do Siska, zbog čega se domaća nafta ne prerađuje u Rijeci nego u Mađarskoj, uz ostalo je rekao da je vlasnik iscrpljene nafte Ina, nakon što podmiri obveze prema državi, ona odlučuje kako će dalje se njom raditi.
Vanđelić to zna, kaže Ćorić, ali da "sada očito promišlja malo drugačije".

"Teze da je hrvatska nafta negdje otišla je isto kao da kažete da je komad plaže hrvatski i da nitko drugi na taj komad ne treba doći", rekao je ministar Ćorić, što je objavljeno u Vijestima na internet stranici Vlade RH.

ponedjeljak, 07.02.2022.

MINISTAR POLJOPRIVREDE KOSOVA U RH

BILATERALNA SURADNJA NA PODRUČJU ŠUMARSTVA


U službenom posjetu Republici Hrvatskoj od 7. do 9. veljače 2022. godine je ministar poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Republike Kosovo Faton Peci i izvršni šef Agencije šumarstva Republike Kosova Bekim Hoxha.
17.veljače 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 2. veljače 2021. priznalo 117 država od njih 193 koje su članice UN-a. Zanimljivo je da Kosovo za svoju platežnu valutu ima euro.Kosovo ima 1,873 000 stanovnika.

Svrha ovog posjeta je intenziviranje bilateralne suradnje u području poljoprivrede i šumarstva te je u tom kontekstu održan sastanak delegacije Kosova s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma d.o.o. Na sastanku je održana prezentacija o radu Hrvatskih šuma. Kosovska strana je zainteresirana za prijenos znanja i iskustava iz područja šumarstva i lovstva te posebice za suradnju u području obnovljivih izvora energije i izgradnje energana koje u Kosovu još ne postoje. U tom smislu je predloženo da se u narednom periodu ova suradnja i formalizira kroz memorandum o suradnji između Hrvatskih šuma d.o.o. i Agencije šumarstva Republike Kosova.

„Ministar Faton Peci zainteresiran je kvalitetne poljoprivredne proizvode koje Hrvatska može ponuditi za tržište Kosova, ali i potencijalne investicije hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika u ovu zemlju koja ima prijateljske odnose s RH. Doprinos za razvoj poljoprivredi Kosova ići će i kroz angažman hrvatskih stručnjaka na planu provedbe Zajedničke poljoprivredne politike na Kosovu”, istaknuo je tom prilikom državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

petak, 04.02.2022.

POMORSKI MANEVRI S AMERIČKOG NOSAČA ZRAKOPLAVA U JADRANSKOM MORU

AMERIČKI NOSAČI POD ZAPOVJEDNIŠTVOM NATO SNAGA


AKTUALNO : Tekst i sliku, te potpis pod sliku, prenosim sa stranice agencije REUTERS.

Opći pogled na nosač zrakoplova USS Harry S. Truman, u Jadranskom moru, 2. veljače 2022. Trumanova udarna skupina djeluje pod zapovjedništvom i kontrolom NATO-a zajedno s nekoliko drugih NATO saveznika za koordinirane pomorske manevre, obuku protiv podmorničkog ratovanja i trening na daljinu. REUTERS/Yara Nardi ( Preneseno s internet stranice Reutersa)


NA USS-u HARRY S TRUMAN, 2. veljače (Reuters) - Američki admiral koji predvodi udarnu skupinu nosača zrakoplova Harry S. Truman ne bi u srijedu spekulirao o tome što slijedi nakon što vježbe u Jadranskom moru završe idućih dana. Pravila mornarice zabranjuju razgovor o budućim operacijama.

No dok Pentagon traži načine da umiri nervozne saveznike u NATO-u nakon ruskog raspoređivanja preko 100.000 snaga u blizini Ukrajine, Truman je snažan simbol američke vojne moći i NATO-ovih sposobnosti u regiji koja je sve više na rubu.

"Odluke koje se donose o tome gdje će se razmještati udarna skupina iz Sjedinjenih Država zapravo su na razini ministra obrane", rekao je kontraadmiral Curt Renshaw.

"Ali spremni smo djelovati bilo gdje i planirali smo biti na proširenom rasporedu kada smo napustili Norfolk (Virginia) i planiramo moći djelovati gdje god smo najpotrebniji."

Udarna skupina, koja je stavljena pod operativnu kontrolu NATO-a, nalazi se u Jadranu na koordiniranim pomorskim manevrima, obuci za protupodmorničko ratovanje i dugotrajnoj udarnoj obuci koja će trajati do 4. veljače.

Kada je najavio vježbe, nazvane Neptun Strike 2022, NATO je rekao da je to bio prvi put od Hladnog rata da je puna američka udarna skupina nosača došla pod zapovjedništvo NATO-a.

Ministarstvo obrane SAD-a navelo je Trumanovu ulogu u Neptunovom udaru 2022. kao dokaz da je NATO savez "ujedinjen, sposoban i jak".

Ranije u srijedu, Sjedinjene Države objavile su da će poslati gotovo 3000 vojnika u Poljsku i Rumunjsku kako bi ojačali istočnoeuropske saveznike u NATO-u suočeni s onim što Washington opisuje kao rusku prijetnju invazijom na Ukrajinu.

Rusija poriče bilo kakav plan za invaziju na svog susjeda, ali kaže da bi mogla poduzeti neodređene vojne mjere ako njezini zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Kijev.

KRIPTOVALUTE ZA ZNATIŽELJNE I FINANCIJSKI MOĆNE

BITCOIN EDUKACIJA

Lider media organizira online edukaciju pod nazivom „ Uvod u svijet kriptovaluta“ od 1.3 do 3.3. 2022. online Zoom tehnikom, na hrvatskom jeziku u vremenu od 15 do 18 sati.
Predavač u tri modula biti će, kako je predstavljen , bitcoin entuzijast Boris Agotić. 1. Modul ima temu ; uviod u kriptovalute Defi, NFT i blockchain tehnologija 2. Modul: sigurnost wolleta exhangea i upravljanje rizicima,
3.Modul: Osnove trgovanja kriptovalutama i pregled mogućnosti zarade kriptovalutama.

Cijena 3 modula iznosi 1.490 kuna, ali u tu cijenu vije uračunat PDV
Za edukaciju od 9 sati polaznici edukacije primiti će uvjerenje o pohađanju, kao i od LIDERA tri mjeseca pretplate na digitalno izdanje
Oni koju su pretplatnici na tjednik LIDER, i više od tri polaznika iz iste tvrtke dobiti će popust od 10 posto za ovu edukaciju

Prijava preko linka : https://lider.events/kriptovalute/registracija/

četvrtak, 03.02.2022.

EUROPOL AKTIVAN OD 2010. GODINE

KRIMINAL, TERORIZAM I PROVEDBA ZAKONA - DOMENA EUROPOLA

Europol je 1. siječnja 2010. godine postao punopravna agencija Europske unije. Nakon stupanja na snagu nove uredbe o Europolu, 1. svibnja 2017. njegov službeni naziv postao je Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva.
Nova uredba usvojena je 11. svibnja 2016. kada je Europski parlament glasovao za veće ovlasti koje Europolu omogućuju jačanje napora koji se ulažu u borbu protiv terorizma, kiberkriminaliteta i ostalih oblika teškog i organiziranog kriminala. Novom se uredbom jača Europolova uloga u podupiranju suradnje među tijelima za izvršavanje zakonodavstva u EU-u.
Na čelu Europola nalazi se izvršni direktor, koji je Europolov pravni zastupnik i kojeg imenuje Vijeće Europske unije. Trenutačno je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle, koja je dužnost preuzela u svibnju 2018.
Izvršnoj direktorici pomažu tri zamjenika i to:
Jean-Philippe Lecouffe, Uprava za operacije
Jürgen Ebner, Uprava za upravljanje
Luis de Eusebio Ramos, Uprava za mogućnosti

Zaposlenici Europola, njih više od 1 000 dolaze iz različitih sredina i država. Još je tu i 220 Europolovih časnika za vezu i oko 100 analitičara kriminala koji sudjeluju u više od 40 000 međunarodnih istraga godišnje

U okviru Europske unije Europol odgovora Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove.
Vijeće je odgovorno za opći nadzor i vodstvo Europola. Imenuje izvršnog ravnatelja i zamjenike izvršnog ravnatelja te odobrava proračun Europola (sastavni dio općeg proračuna EU-a) zajedno s Europskim parlamentom s kojim može i donijeti uredbe u vezi s radom Europola. Svake godine Vijeće Europskom parlamentu prosljeđuje posebno izvješće o radu Europola.

Djelokrug djelatnosti Europola je u pružanju sluga u ulozi : 1.centra za potporu operacijama provedbe zakona 2.središta za podatke o kriminalnim aktivnostima i 3.centra za stručno znanje o provedbi zakona.

03.02.2022. u 11:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

IZMJENA UREDBE O EUROPOLU

TIJELA ZA IZVRŠAVANJE ZAKONODAVSTVA MORAJU OJAČATI TEHNOLOŠKE KAPACITETE

Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament su 1. veljače postigli privremeni dogovor o nacrtu izmjene uredbe o Europolu, navodi se u priopćenju Vijeća Europske unije. Prije nego što započne formalni postupak donošenja, dogovor treba potvrditi Vijeće i Europski parlament.
Europol je agencija EU-a koja ima ključnu ulogu u području policijske suradnje. Znatno je doprinijela, primjerice, razbijanju kriminalnih mreža koje djeluju putem šifriranih komunikacijskih mreža (osobito u predmetima „Encrochat“ i „Sky ECC“).
Na temelju prijedloga Komisije Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o jačanju kapaciteta Europola za bolje pružanje potpore državama članicama u borbi protiv novih prijetnji i načina rada.
„Europol ima ključnu ulogu u pružanju sve veće potpore državama članicama u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. U složenom transnacionalnom i digitalnom kriminalnom okruženju; koje se stalno razvija, nova pravila koja su danas dogovorena omogućit će Agenciji da učinkovitije nastavi s tim radom, čime će se ojačati njezina uloga ključnog partnera nacionalnih tijela“ rekao je Gerald Darmanin, francuski ministar unutarnjih poslova

Istraživanje i inovacije
S obzirom na prijetnje za sigurnost EU-a koje nastaju zbog toga što se kriminalci koriste novim tehnologijama, tijela za izvršavanje zakonodavstva trebaju ojačati svoje tehnološke kapacitete. Kako bi se to postiglo, Europol je u nacrtu uredbe zadužen za pružanje potpore državama članicama u korištenju novih tehnologija. Europol će jednako tako morati raditi na istraživanju novih pristupa i razvoju zajedničkih tehnoloških rješenja, uključujući ona koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, uvijek podložno strogim zaštitnim mjerama u pogledu sigurnosti i temeljnih prava.

Obrada velikih skupova podataka
Podataka prikupljenih u kaznenim istragama sve je više i sve su složeniji. Države članice vlastitom analizom podataka ne mogu uvijek otkriti prekogranične veze. U skladu s nacrtom uredbe Europol će moći obrađivati velike i složene skupove podataka kako bi pružio potporu državama članicama u borbi protiv teških kaznenih djela i terorizma. Nacrt uredbe uključuje i stroge zahtjeve kako bi se osiguralo da se svaka Europolova obrobrada podataka provodi uz poštovanje temeljnih prava, uključujući pravo na privatnost, kojima se ova uredba usklađuje s uredbom EU-a o zaštiti podataka.
U njemu je uveden i novi članak kako bi se dodatno pojasnilo stanje podataka kojima Europol trenutačno raspolaže. Prijelazna mjera omogućit će državama članicama, Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Eurojustu da Europol obavijeste kako žele provesti novi mandat Europola u vezi s tim podacima. U tom bi slučaju Europol mogao nastaviti podupirati istrage koje se temelje na tim podacima. Općenito, tekstom se nastoji uskladiti učinkovitost agencije s punim poštovanjem pravila o zaštiti podataka.

Suradnja s privatnim akterima
Zbog činjenice da se kriminalci sve više koriste internetskim uslugama privatni akteri raspolažu sve većim količinama osobnih podataka koji mogu biti korisni za kaznene istrage. U skladu s nacrtom uredbe Europol će moći primati osobne podatke izravno od privatnih aktera te će tako biti kontaktna točka na razini EU-a za zakonitu razmjenu skupova podataka povezanih s više jurisdikcija. Tada će moći analizirati te skupove podataka kako bi utvrdio koje su države članice relevantne i informacije proslijedio nacionalnim tijelima.

Suradnja s trećim zemljama
Nacrtom uredbe proširuju se mogućnosti suradnje Europola s trećim zemljama. Uvodi se mogućnost razmjene osobnih podataka sa zemljama u kojima su pravno obvezujućim instrumentom predviđene odgovarajuće zaštitne mjere ili je Europol procijenio da one postoje.

Suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO)

Europol će morati blisko surađivati s EPPO-m te mu, na njegov zahtjev, pružati potporu u istragama. Europol će također morati bez odgode prijaviti EPPO-u svaku kriminalnu radnju koja je u njegovoj nadležnosti. Kako bi se poboljšala operativna suradnja tih dvaju tijela, nacrtom uredbe utvrđuju se i pravila za pristup EPPO-a podacima Europola.

Upozorenja u SIS-u
Europol će podupirati države članice u obradi podataka dobivenih od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te će moći predložiti da države članice unose upozorenja o informacijama u Schengenski informacijski sustav (SIS).

Pokretanje istraga
Izvršnoj direktorici Europola novim će se mandatom omogućiti da predloži pokretanje nacionalne istrage o neprekograničnim kaznenim djelima koja utječu na zajednički interes koji je predmet politike EU-a. O primjerenosti postupanja u skladu s tim zahtjevom odlučivat će nacionalna tijela.

srijeda, 02.02.2022.

ISTRAŽIVANJE U AUSTRIJI ZA PREDSTOJEĆE LJETO

NAJVIŠE AUSTRIJANACA ŽELI U ITALIJU, HRVATSKA JE DRUGA

TURIZAM INFO časopis za profesionalce na području turizma i ugostiteljstva piše da prema istraživanju o planovima putovanja austrijskog stanovništva za 2022., kojeg je provela udruga nacionalnih turističkih organizacija Corps Touristique Austria, Hrvatska se nalazi među top pet najtraženijih inozemnih destinacija Austrijanaca!
Popis predvodi Italija s 58 posto, Hrvatska je druga s 46 posto, a među najtraženijim destinacijama austrijanaca su još Njemačka, Grčka i Španjolska.
Rezultati pokazuju kako će to putovanje biti tijekom glavne ljetne sezone s trendom povećanog interesa za odmorom u rujnu, a pritom će svoja putovanja najčešće realizirati vlastitim automobilom (oko 77 posto), zrakoplovom te vlakom.
U prošloj 2021. godini ostvareno jeli oko 6,4 milijuna noćenja Austrijanaca koji su tim brojevima zauzeli visoko četvrto mjesto po ostvarenom rezultatu u Hrvatskoj


UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA
Na sjednici vijeća Hrvatske Turističke Zajednice-a usvojena je odluka o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu sredstava iz Fonda za udružene turističke zajednice, gdje će za njihove projekt biti dodijeljeno ukupno 12.070.743,99 HRK,
Udruživanjem turističkih zajednica u posljednje dvije godine smanjio se njihov broj na razini gradova i općina, ali se ovim Fondom se potiče njihovo udruživanje. Cilj je udruživanje jer na taj način imaju priliku efikasnije iskoristiti financijska sredstva, ali i kvalitetnije upravljati turističkim destinacijama.

Hrvatska ponuda turistima na Dolcu u ZAGREBU, ŠTO JE ORGANIZIRALA turistička zajednica Grada Zagreba i Zagrebačke županije , fotografija: 20.5. 2016. snimila M. Zouhar Zec

utorak, 01.02.2022.

EUROPSKA UNIJA KAO NEPRESUŠNA BLAGAJNA - ZA SVE KOJI IMAJU PROBLEME S PLATNOM BILANCOM

21 MILIJUN EURA ZA POMOĆ FILIPINIMA, NEPALU I JUGOISTOČNO0J AZIJI KAO HUMANITARNA POMOĆ

Europska Komisija je 28. siječnja 2022. objavila da će dodijeliti 21 milijun eura za pripravnost na katastrofe i humanitarnu pomoć na Filipinima, Nepalu i drugim zemljama jugoistočne Azije za podršku ljudima pogođenim prirodnim opasnostima, koronavirusom i sukobima.

Povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič rekao je: “Posljednji tajfun RAI bio je bolan podsjetnik da zemlje jugoistočne Azije iz prve ruke proživljavaju dramatične posljedice klimatskih promjena. Zbog toga EU dodatno pojačava svoju humanitarnu potporu najranjivijima pogođenim prirodnim opasnostima na Filipinima, Nepalu i regiji. Također podržavamo one koji su pogođeni dugotrajnim sukobom na Filipinima, dok dodatno ulažemo u pripremu i odgovor na pandemiju koronavirusa.”

Sredstva će se osigurati na sljedeći način:

- 10 milijuna eura humanitarne pomoći za obitelji na Filipinima koje su izgubile svoje domove i sredstva za život krajem prosinca 2021. zbog tajfuna RAI.

- 1,5 milijuna eura za humanitarnu pomoć onima koji su pogođeni dugotrajnim sukobom na Filipinima, kao i jačanje potpore protiv koronavirusa i drugih humanitarnih operacija u zemlji. Humanitarna pomoć EU-a na Filipinima dat će prioritet najranjivijim zajednicama pogođenim sukobima u Mindanau kojima je potrebna pomoć u hrani, zaštita, hitna sredstva za život, zdravlje, voda, sanitarne usluge, usluge prehrane i skloništa za hitne slučajeve.
- 9,5 milijuna eura namijenjeno je planovima pripravnosti za katastrofe i hitnim reakcijama na Filipinima, Nepalu i regiji jugoistočne Azije.

Osim ponavljajućih prirodnih opasnosti na Filipinima, stanovništvo je također pogođeno stalnim sukobom između vlade i naoružanih skupina na najjužnijem otoku Mindanao. Nesigurna situacija u zemlji često rezultira značajnim gubicima života, sredstava za život i domova. Europska komisija je Filipinima od 1996. godine osigurala više od 153,5 milijuna eura humanitarnog financiranja.

Nepal je jedna od zemalja s najviše katastrofa na svijetu zbog svog položaja i promjenjivih klimatskih uvjeta. Klimatske promjene i gustoća naseljenosti pogoršavaju učinke prirodnih nepogoda, koje svake godine uzrokuju velike gubitke života i štetu kućama i sredstvima za život. Europska unija kontinuirano podržava inicijative koje smanjuju rizike od prirodnih opasnosti i poboljšavaju kapacitete za pripravnost na katastrofe ranjivog stanovništva, dodijelivši više od 116 milijuna eura humanitarne pomoći od 2001.

Zemlje u regiji jugoistočne Azije često su pogođene prirodnim opasnostima kao što su poplave, suše i tajfuni. Europska unija financira projekte koji se usredotočuju na povećanje otpornosti zajednice i kapaciteta pripravnosti za katastrofe u zemljama kao što su Filipini, Vijetnam, Kambodža i Laos.

PRIJEDLOG DA SE UKRAJINI DODJELI 1,2 MILIJARDE EURA KAO DUGOROČNI ZAJAM- VRLO POVOLJNO !

Europska komisija iznijela je prijedlog, prema priopćenju od 1. veljače, za novi paket hitne makrofinancijske pomoći (MFA) Ukrajini u iznosu do 1,2 milijarde eura. Ovaj prijedlog uslijedio je nakon ranijeg zahtjeva ukrajinskih vlasti i izravnih razgovora između predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja.
Sredstva MVP-a bit će dostupna Ukrajini u obliku dugoročnih zajmova pod vrlo povoljnim uvjetima. Oni će pridonijeti jačanju ukrajinske makroekonomske stabilnosti i ukupne otpornosti u kontekstu stvorenom naglim povećanjem geopolitičke neizvjesnosti i njezinim utjecajem na gospodarsku situaciju.
Brzo usvajanje ovog prijedloga od strane Vijeća i Europskog parlamenta omogućit će Komisiji da odmah isplati prvu tranšu od 600 milijuna eura Ukrajini. Druga tranša bit će isplaćena nakon pozitivne ocjene napretka ukrajinskih vlasti u provedbi ograničenog broja dogovorenih kratkoročnih mjera politike.
EU je već pružila značajnu pomoć Ukrajini posljednjih godina. Od 2014. EU i europske financijske institucije dodijelile su zemlji više od 17 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova. Ova brojka uključuje osiguranje od 5,6 milijardi eura Ukrajini kroz pet programa MVP-a za potporu provedbi široke agende reformi u područjima kao što su borba protiv korupcije, neovisni pravosudni sustav, vladavina prava i poboljšanje poslovne klime. Komisija će uskoro započeti rad na dodatnom, dugoročnijem programu MFA za daljnju potporu ukrajinskim naporima za modernizaciju.

Usporedno s današnjim prijedlogom, Komisija je također odlučila značajno povećati bilateralnu pomoć koju pruža Ukrajini u obliku bespovratnih sredstava 2022. Ta će potpora pomoći u jačanju ukrajinskih napora za izgradnju države i otpornost, čime će nadopuniti MVP u potpori općoj stabilnosti zemlje .
Operacije makrofinancijske pomoći (MFA) dio su šireg angažmana EU-a sa susjednim zemljama i zamišljene su kao izniman instrument EU-a za odgovor na krizu. Dostupni su susjednim zemljama EU-a koje imaju ozbiljne probleme s platnom bilancom. Osim MVP-a, EU podupire Ukrajinu kroz nekoliko drugih instrumenata, uključujući humanitarnu pomoć, proračunsku potporu, tematske programe te tehničku pomoć i mogućnosti spajanja za potporu ulaganja.

Predsjednica Ursula von der Leyen rekla je: “EU stoji uz ukrajinski narod u ovim teškim vremenima. Danas Komisija kreće naprijed s paketom pomoći od 1,2 milijarde eura koji sam najavio prošli tjedan. Ovaj paket pomoći će Ukrajini da riješi svoje potrebe za financiranjem zbog gospodarskih i političkih izazova s kojima se zemlja suočava, a također će ojačati ukrajinske napore za izgradnju države i otpornost.”

01.02.2022. u 13:57 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.