AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 30.11.2023.

KONFERENCIJA O MESNOJ INDUSTRIJI

PODIZATI PROIZVODNJU HRANE U SAMODOSTATNOST

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore 29. studenog 2023. održana je u Zagrebu prva konferencija o mesnoj industriji. Mesna industrija je ključni sektor od strateške važnosti za RH. U uvodnom govoru potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam dr.Dragan Kovačević je između ostaloga rekao "Snažna industrija kao što je mesna, zaslužuje da se o stanju, problemima i brojnim izazovima u budućnosti govori i na konferenciji koja okuplja znanstvenu, stručnu i institucijsku elitu te stručnjake iz Europske komisije i međunarodnih asocijacija, CLITRAVI-a (EU udruženje mesoprerađivačke industrije) i UECBV-a (EU udruženje trgovine mesom i stokom) kojeg je Grupacija mesnih industrija pri HGK članica. Mesna industrija u Hrvatskoj strateška je grana prehrambene industrije, jedna je od predvodnica inovacija i bilježi višegodišnji rast izvoza na najkonkurentnija tržišta EU. Iako u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda bilježimo vanjskotrgovinski deficit, s druge strane, u razmjeni prerađevina od mesa bilježimo višegodišnji suficit koji se od ulaska u EU kontinuirano povećava“ rekao je dr. Kovačević.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je da je 3,8 milijardi eura vrijedan Strateški plan ZPP-a RH do 2027. godine. On pruža brojne dodatne mogućnosti razvoja mesne industrije i domaće sirovinske baze. Prema njegovim riječima iz Programa ruralnog razvoja financirano je oko 3.500 projekata u stočarstvu s potporom višom od milijardu eura. Od toga više od 108 milijuna eura potpore je ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, od čega više od 50 posto u preradu mesa. "Daljnja integracija primarnog stočarstva i prerađivačke industrije nužna je kako bi se zajedničkim snagama odgovorilo na izazove modernizacije, uvođenja inovacija, zelene i digitalne tranzicije, a sve u cilju prehrambene sigurnosti. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će snažno podržavati hrvatsko stočarstvo i sektor prerade mesa - cijeli proces od primarne proizvodnje do visokokvalitetnih finalnih proizvoda", rekao je državni tajnik Zdravko Tušek.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić rekao je da su u Hrvatskoj vidljivi pozitivni efekti mjera za sprječavanje pojave i širenja ASK koje su na snazi te da je bolest već neko vrijeme u silaznoj putanji. Trenutno postoje dva potvrđena slučaja i jedna sumnja na bolest, koja je zabilježena jučer. (28.11. 2023.) "To je dokaz da su provedene mjere učinkovite. Ako ne bude eskalacije situacije i novih slučajeva bolesti, sredinom prosinca ukinut ćemo mjere, uključujući mjere zabrane klanja svinja na seoskim gospodarstvima, kao i onu o stavljanju u promet živih svinja", najavio je Pavić.

"Nedovoljna domaća primarna stočarska proizvodnje okreće nas već dugo vremena nabavi sirovine izvan granica naše zemlje, no i na tom tržištu se trendovi mijenjaju i smanjuje se sirovinska proizvodnja. Za sada i dalje veća od potreba EU-a, ali pitanje je koliko dugo će još tako biti", kaže Igor Miljak, potpredsjednik Grupacije mesnih industrija HGK i predsjednik uprave PPK Karlovac.

Na okruglom stolu "Novo normalno - kako proizvoditi uz afričku svinjsku kugu" Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore, iznio je iskustva drugih europskih zemalja u borbi protiv afričke svinjske kuge, a iskustva pokazuju, što su mjere rigoroznije - bolest je lakše iskorijeniti. U većini država u kojima se pojavila ova zarazna bolest bila je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja.
Neizvjesna globalna kretanja i krizna žarišta dodatno otežavaju poslovanje, posebno rad u uvjetima ograničenja koja su posljedica afričke svinjske kuge. Ta zarazna bolest je do sada potvrđena u 20 europskih zemalja.

"Pravo je pitanje kako će se razvijati situacija oko bolesti, kakav će biti suživot s tim virusom koji nanosi strahovite gospodarske štete gdje god se pojavi", istakao je Igor Miljak.

Zaključak prve konferencije o mesnoj industriji je potreba za podizanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, što treba biti zadatak svih. Zadnje godine koje su obilježile globalne krizne situacije, ali i situacija u kojoj se nalazimo, pokazuju da je to potrebno. U ostvarenju tog cilja sektor treba biti nositelj procesa, uz istovremeno poštivanje visoko postavljenih standarda kvalitete i sigurnosti, kao i svih normi u segmentu zaštite okoliša i povećane brige za dobrobit životinja.
Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.
Izvor: HGK (mzz)

srijeda, 29.11.2023.

KONFERENCIJA „HRVATSKO POVRĆE“

POSLOVNA POZNANSTVA TE EDUKACIJA O TRENDOVIMA

Gospodarski list, časopis o poljoprivredi, koji je 2022. obilježio 180 godina svoga izlaženja, organizira konferenciju o proizvodnji povrća u Republici Hrvatskoj. Stručni skup 7. „Hrvatsko povrće“ namijenjen je svim ljubiteljima povrća, a posebno proizvođačima koji žive od proizvodnje povrća.
Održavanje je predviđeno za dane od 6. do 8. prosinca 2023. u hotelu Olympia u Vodicama. Detalji o prijavi i programu nalaze se na službenoj web stranici: https://hrvatsko-povrce.hr/

Svi ljubitelji povrća, a posebno proizvođači koji žive od proizvodnje povrća, dobrodošli su na 7. „Hrvatsko povrće“ - jedinu konferenciju posvećenu proizvodnji i svemu ostalom što se tiče poljoprivredne grane povrćarstva!

Gospodarski list stručni skup organizira u suorganizaciju najznačajnijih institucija u poljoprivredi i sudjelovanju s više od 35 tvrtki iz sektora proizvodnje povrća. Sudionici se mogu povezati s relevantnim institucijama u sektoru povrćarstva, educirati za razvoj proizvodnje i prodaje o čemu će govoriti predavači, kao i čuti o najnovijim trendovima u proizvodnji povrća. Konferencija „Hrvatsko povrće“ pruža mogućnost susreta s predstavnicima trgovačkih lanaca i velikih otkupljivača povrća, te priliku za stvaranje novih poslovnih veza i udruživanje sa stručnjacima iz branše. Konferencija je mjesto gdje postoji prilika za novi razvoj poslovanja. (mzz)

utorak, 28.11.2023.

MINISTAR OBRANE RH U BRODOSPLITU

OBALNI OPHODNI BRODOVI BITI ĆE ZAVRŠENI

Ivan Anušić ministar obrane RH sastao se 28. 11. s predsjednikom Uprave Brodosplita Tomislavom Debeljakom u Splitu, a tema razgovora je bila dovršetak obalnih ophodnih brodova, najavivši nastavak tog projekta. Projekt je pokrenut 2014. godine, a trebao je biti dovršen 2018. godine.
„U ovom trenutku na raspolaganju i u komunikaciji je cijela tvrtka Brodosplit, odnosno DIV grupacija kao i gospodin Debeljak s kojim smo, kao i s njegovim suradnicima, imali više nego konkretan i kvalitetan sastanak" rekao je ministar Anušić. Dodao je kako je zajednički cilj dovršiti te brodove i projekt.

Na pitanje koliko Brodosplit traži još novca za dovršetak obalnih ophodnih brodova, ministar je rekao da je za sada to prerano govoriti i kako je ključno da su otvoreni komunikacijski kanali, kao i suradnja, želja i volja s obje strane da se taj projekt završi.
Dodao je da će službe koje su za to zadužene dalje pregovarati i to već ovaj i idući tjedan.
Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak je rekao kako mu je iznimna čast da su konačno sjeli zajedno. „Što kvalitetnije, brže i jeftinije napravit ćemo obalne ophodne brodove na ponos svima nama. Ovo je jako pozitivno i svi smo jako sretni sa time da konačno završimo te brodove", izjavio je Tomislav Debeljak.

Modernizacija i opremanje Hrvatske ratne mornarice (HRM) jedan je od prioriteta Vlade Republike Hrvatske, poručio je potpredsjednik Vlade ministar obrane Ivan Anušić, koji je za kratkog boravka u Splitu bio u prvom radnom posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici u vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba”.
S ministrom obrane Anušićem bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

Ministar obraneIvan Anušić je rekao kako Vlada Republike Hrvatske provodi modernizaciju i opremanje svih grana Hrvatske vojske, pa tako i Hrvatske ratne mornarice, a važan projekt je izgradnja četiriju obalnih ophodnih brodova čiji će dovršetak i uvođenje u operativnu uporabu unaprijediti postojeće sposobnosti Hrvatske ratne mornarice. U okviru radnog posjeta, potpredsjednik Vlade ministar obrane Ivan Anušić obišao je Operativno središte Hrvatske ratne mornarice, objekt Voda protuminskih ronilaca Flote HRM, te obalni ophodni brod OOB-31 Omiš i brod RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir. Poginulim pripadnicima HRM ministar Anušić je odao počast polaganjem cvijeća u Spomen sobi. S ministrom obrane Anušićem bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH). (mzz)

ponedjeljak, 27.11.2023.

MINISTAR OBRANE BiH IMA SAZNANJA O POSTOJANJU VOJNE PRIJETNJE

KAMPOVI ZA VOJNU OBUKU U ROGATICI

Samo nekoliko dana nakon posjeta glavnog tajnika NATO SAVEZA Jensa Stoltenberga Bosni i Hercegovini i Sarajevu 20.11. 2023. kojom prilikom se sam glavni tajnik želio uvjeriti u stanje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini, te se sastao s predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, a onda i s Visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom, te posjetio sjedište NATO štaba u Sarajevu, ministar obrane BiH Zukan Helez je u državnom Tužilaštvu dao izjavu na temelju svojih saznanja o postojanju ilegalnih vojnih kampova za obuku vojnika na području entiteta Republike Srpske u Rogatici.
I prije ove izjave Tužilaštvu Elez je razgovarao s novinarima kada je rekao da je saznanja o kampovima u kojima se mladi ljudi vojno uvježbavaju, a da tamo postoje i ruske osobe, dobio od samih mještana, koji su kampove i fotografirali. Nakon iskaza Tužilaštvu 27.studenog Elez je izbjegao razgovarati s novinarima.

Zukan Helez je radi toga doživio uvrede od članova SNSD-a, prijedloge da ga treba smjeniti s mjesta ministra obrane te izjave kako želi nanijeti štetu ugledu i poziciji Republike Srpske. (mzz)

nedjelja, 26.11.2023.

PROSAVJED SVINJOGOJACA

PREMIJER NE ŽELI NA RAZGOVOR SA SVINJOGOJCIMA

Prosvjedi hrvatskih poljoprivrednika svinjogojaca , kojima je uzrok afrička svinjska kuga traju od 23. studenog. Traktorima su blokirali cestu kod graničnog prijelaza u Tovarniku i državnu cestu B55 kod Županje. Naglašavaju da nitko nije na prosvjedu ni iz kakvih političkih interesa već da ukažu na to da se zaustavi ubijanje zdravih svinja, koje nemaju afričku svinsku kugu, te traže da im se odobri od 1.12. svinjokolja njihovih zdravih svinja na gospodarstvima, kako bi meso tih svinja bilo iskorišteno za njihove prehrambene potrebe.
Razgovori preko medija, u javnosti o afričkoj svinjskoj kugi, o tome kada je i kako i kod koga bolest počela, tko ju je i odakle donio, tko je premiještao svinje i kamo, pokazuje koliko su tenzije među svinjogojcima i ljudima iz ministarstva poljoprivrede visoko podignute . Naprimjer u emisiji u Mreži prvog emitiranoj na Prvom program radio Zagreba od 7,30. dana 23. studenog poljoprivrednik uključen u radio emisiju telefonom, rekao je da on još uvijek nije dobio financijsku naknadu za svinje koje su odvezene iz njegova dvorišta radi afričke svinjske kuge, iako je prošlo već gotovo šest mjeseci, što znaći da su njegove svinjue postale žrtve bolesti među prvima. A državni tajnik ministarstva poljoprivrede Pavić koji je bio gost u studiju radio Zagreba , tom je poljoprivredniku odgovorio da on niti neće dobiti naknadu za deportirane svinje, jer je protiv njega podignuta kaznena prijava!

REVANŠISTIČKI ODNOS PREMA POLJOPRIVREDNIKU
Takav revanšistički odgovor državnog tajnika resornog ministarstva prema svinjogojcu poljoprivredniku pokazatelj je stanja na relaciji ministarstvo poljoprivrede – poljoprivrednici. Odnos je to bez ikakvog poštovanja i motiviranosti za susretljivost i pokazivanje razumijevanja za stranu koja je u ovom slučaju oštećena za svoju materijalnu imovinu, za svoje svinje, pokazuje da strpljivosti za pomoć oštećenima nema. Vladajući u čijim je rukama politika odlučivanja, od odlučivanja u izvršnoj političkoj vlasti, pokazuju želju da odlučuju, ne samo na lokalnoj razini, odlučuju već i u dvorištima poljoprivrednika, a sada i u lisnicama poljoprivrednika, kao u ovom slučaju, kada je riječ o spomenutoj kaznenoj prijavi.
Ništa više razumijevanja za poljoprivrednike koji su pokrenuli prosvjed za pravo svinjokolje zdravih svinja od 1.12. na svojim gospodarstvima, nije pokazao ni premijer RH Plenković. Upitan od novinara da li će ići k prosvjednicima svinjogojcima koji su izašli s traktorima na ceste u Slavoniji, premijer je odgovorio da se u ovih osam godina nije dogodilo da ide, pa da neće ići ni sada.

EUROPA IMA BOLJIH POLITIČARA
Premijer Plenković nije kompatibilan sa svim ljudima u državi kojima je premijer prema svojoj političkoj funkciji. Kompatibilan je samo s onima s kojima to želi biti. A tko su ti? Vjerojatno oni s kojima mora komunicirati na određenim stranačkim i političkim događajima, kao i na događajima na kojima kao premijer RH mora, po dužnosti, prisustvovati. Koliko mu nije zadovoljstvo biti i komunicirati s ljudima svjedoći i ona ograda pred zgradom Vlade na Markovu trgu, koja čuva slobodan prolaz trgom Svetog Marka. Ograda premijeru daje sigurnost. Građani su opasnost za njega, šalje ta ograda takvu poruku o Plekoviću, . A premijer RH je vjerojatno zato da bi sebi dokazao kako može voditi državu i provoditi državnu politiku, ma kakva ona bila. A onda će u životopisu kasnije pisati ja… ja…itd. Objektivno Europa ima mnogo boljih političara od aktualnog premijera RH. Plenković sa riječima u kojima ima više prezira, da ne kažem mržnje, govori o oporbenim političarima, iako oporba po strukturi politike u državi mora postojati i egzistirati. Plenković ide tako daleko da izjavljuje da oporbeni političari potiću prosvjed poljoprivrednika. Subjektivna ocjena ili želja za svađalačkom komunikacijom premijera Plekovića ?

Premijer Plenković ne razumije, ili neće razumijeti – da su događanja od izbijanja afričke svinjske kuge 26.6. 2023. na gospodarstvima svinjogojaca , njih same toliko izbezumila, ponizila, ostavila u poteškoćama da im je teško prihvatiti zbilju u kojoj nema životinja koje su bile njihov materijalni i egzistencijalni oslonac, njihova imovina i njihovo sredstvo interesa i rada. I sada ključno pitanj koje postavljaju svinjogojci koji prosvjeduju: zašto ne dozvoliti im da svinje koje nisu zaržene, budu predmet svinjokolje uz veterinarski nadzor?.
Sve što se upotrebljava u prehrani ionako se termički obrađuje. Budući da se radi o zdravim svinjama- od čega treba zazirati? I podsjećanje – da afrička svinjska kuga nije opasna za ljudsko zdravlje.
Hrvatski svinjogojci su skromni i ne izlaze u prvoj rečenici svojih izjava pred novinarima - niti su na transparentima napisali - koliki su financijski iznosi štete pojedinačno za svakoga od njih, nastale na njihovim gospodarstvima od svinja koje su odstranjene sa gospodarstva jer su oboljele od afričke svinjske kuge, kao i za one koje su odstranjene, a nisu bile bolesne.

VLADA OSMISLILA DVA PROGRAMA POTPORE SA SEDAM MILIJUNA EURA
Kako je prosvjed svinjogojaca bio najavljen nekoliko dana prije njegova početka, na 265. sjednici Vlade RH koja je održana u dan kada je počeo i prosvjed svinjogojaca 23. studenog , premijer je očito odlučio da se problem prosvjeda riješi - s novcem. Tako su donesena dva Pravilnika koji su pravna odredba putem koje je svinjogojcima moguća isplata i to prema Pravilniku o provedbi Programa potpore za očuvanje proizvodnje prasadi na području zone ograničenja zbog izbijanja afričke svinjske kuge osigurano je 2.000.000 eura.
Pravilnikm o provedbi Programa potpore gospodarstvima zbog narušenog proizvodnog potencijala uslijed provedbe naređenih mjera suzbijanja afričke svinjske kuge, osigurano je 5.000.000,00 eura. Oba su pravilnika objavljena u Narodnim novinama“ broj 141/2023 od 24. studenoga 2023.
Za sredstva iz oba Programa potrebno je podnijeti Zahtjev za potporu, što je započelo od 25.11.2023. godine i traje 10 dana. Za detalje o podnošenju Zahtijeva treba potražiti internet
stranicu Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

CJEPIVO ZA AFRIČKU SVINJSKU KUGU - POSTOJI
Cjepivo za afričku svinjsku kugu postoji, Cjepivo NAVET-ASFVAC razvili su veterinarski institut Navetco Central Veterinary Medicine i znanstvenici iz SAD-a, a cjepivo AVAC ASF LIVE razvio je AVAC Vietnam JSC, piše u vijesti od 24.srpnja 2023. koju je primila Hina, a prenijela i objavila državna Hrvatska radio televizija pod naslovom Vijetnam odobrio prva cjepiva za afričku svinjsku kugu.Razlog što je cjepivo znanstvenim metodama stvoreno i na tržištu je, ekonomske je naravi. Naime globalno tržište svinjetine teško je 250 milijardi dolara, naglašeno je u toj vijesti.
Margareta Zouhar Zec

subota, 25.11.2023.

MINISTRI FILIPOVIĆ I HAN RAZGOVARALI O ZAJEDNIČKIM TEMAMA

MINISTARSTVO ĆE ZATRAŽITI UTJECAJ NA STRUKOVNI KURIKUL


Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović, na inicijativu Obrtničke komore Zagreb i Područne obrtničko-poduzetničke komore Krško, sastao se 24. studenog sa slovenskim ministrom za gospodarstvo, turizam i sport Matjažom Hanom te obrtnicima i poduzetnicima iz Hrvatske i Slovenije. Tema sastanka je bila nedostatak radne snage i dogovori o mogućim zajedničkim aktivnostima. Sastanku je bio prisutan sa slovenske strane i predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije Blaž Cvar sa suradnicima te sa hrvatske strane i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil s potpredsjednicima Antunom Trojnarom i Adolfom Cvancigerom.

„S hrvatskim i slovenskim predstavnicima poduzetnika i obrtnika razgovarali smo o izazovima nedostatka radne snage, aktivnoj politici zapošljavanja, mjerama poticanja obrtništva i poduzetništva, kao i o strukovnom obrazovanju. Susreti poput ovog ne samo da osnažuju partnerstvo između Hrvatske i Slovenije nego će i pozitivno utjecati na naša gospodarstva te se veselim jačanju suradnje i u budućnosti“, izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će osigurati svoj utjecaj na relevantnost budućih kurikuluma za vezane obrte prema potrebama gospodarstva zahvaljujući odredbama Zakona o obrtu kojim je propisano da strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije za vezane obrte izrađuje ministarstvo nadležno za obrt.

Istaknut je projekt „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“ vrijedan 33,1 milijun eura financiran iz sredstava EU fondova, putem kojeg je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020., dodjeljivalo stipendije učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanjima te dodjeljivalo potpore obrtnicima i poduzetnicima koji primaju učenike na naukovanje.

Na sastanku je istaknuto kako je nužno kontinuirano raditi na promociji strukovnih zanimanja u suradnji s poslodavcima, putem sajmova zanimanja, organizacije posjeta učenika osnovnih škola poslodavcima i sličnih aktivnosti koje imaju za cilj da se učenici upoznaju s pojedinim zanimanjima te odaberu strukovno zanimanje za svoju buduću karijeru. Izvor , Ministarstvo

petak, 24.11.2023.

NIJE TOČNO DA CJEPIVO PROTIV AFRIČKE SVINJSKE KUGE NE POSTOJI

CJEPIVO SU RAZVILI ZNANSTVENICI VIJETNAMA I SAD-A

Ministrica poljoprivrede u Vladi RH Marija Vučković više je puta u svojim izjavama ponovila da cjepivo protiv afričke svinjske kuge ne postoji. To je kao argument za nemogućnost da se nešto promijeni u očuvanju svinja od afričke svinjske kuge ponovio i premijer RH Plenković.

No cjepivo protiv afričke svinjske kuge postoji . Cjepivo ne postoji u Hrvatskoj, Europi i Europskoj uniji, ali postoji u Vijetnamu, o čemu govori vijesti od 24.srpnja 2023. koju je primila Hina, a prenijela i objavila državna Hrvatska radio televizija pod naslovom Vijetnam odobrio prva cjepiva za afričku svinjsku kugu.

PRENOSIM TU VIJEST KAO ČINJENICU I ARGUMENAT za istinu o afričkoj svinjskoj kugi.
U vijesti o cjepivu postoji niz elemenata preko kojim se informacija, ne samo o postojanju, već i o dostupnosti tog cjepiva može provjeriti. Ministarstvo poljoprivrede ima dovoljno službi da se provjeri istinitost tvrdnji navedenih u vijesti. (m. zouhar zec)


"Vijetnam je odobrio za domaću komercijalnu upotrebu dva cjepiva za afričku svinjsku kugu, razvijena u domaćim laboratorijima, objavila je vlada u ponedjeljak, dodavši da pripremaju teren i za izvoz.

Cjepivo NAVET-ASFVAC razvili su veterinarski institut Navetco Central Veterinary Medicine i znanstvenici iz SAD-a, a cjepivo AVAC ASF LIVE razvio je AVAC Vietnam JSC, stoji u vladinom priopćenju.

Više od 650 tisuća doza testirano je na životinjama u 40 vijetnamskih pokrajina i utvrđeno je da je bolest spriječena u 95 posto slučajeva, tvrdi Vlada.

- Cjepiva mogu biti puštena u opticaj i mogu se koristiti (u Vijetnamu), zaključilo je ministarstvo.

Ministarstvo poljoprivrede reklo je tvrtkama da sastave plan proizvodnje cjepiva koja bi se prodavala na domaćem i na inozemnim tržištima, dodaje se.

Vijetnam je prije nešto više od godinu dana objavio da je razvio cjepivo i da planira postati prva zemlja u svijetu koja će ga komercijalno proizvoditi i izvoziti.

Cjepiva bi mogla označiti veliki pomak u borbi protiv bolesti koja je za životinje smrtonosna i izaziva velike štete u poljoprivrednom sektoru.

Najteži slučaj zabilježen je 2018/2019. godine kada je u Kini, najvećem svjetskom proizvođaču, uginula polovina životinja, uz procijenjene gubitke veće od 100 milijardi dolara.

Američki ministar poljoprivrede Thomas Vilsack izjavio je u lipnju da bi poljoprivrednici u SAD-u mogli biti zainteresirani za kupnju cjepiva kako bi spriječili pojavu bolesti. Afrička svinjska kuga do sada nije registrirana u SAD-u.

Globalno tržište svinjetine 'teško' je 250 milijardi dolara.“

četvrtak, 23.11.2023.

EUROPSKA KOMISIJA: OPOŽARENO 365 TISUĆA HEKTARA U PODRUČJU NATURA 2000, NAJVIŠE U DESETLJEĆU

GODINE 2022 .OPOŽARENO 900 TISUĆA HEKTARA
ZEMLJE NA PODRUČJU EU

„U Europskoj uniji je 2022. izgorjelo gotovo 900 000 ha zemlje, navodi se u novom izvješću Šumski požari u Europi, Bliskom istoku i sjevernoj Africi 2022. godine, koje je danas ( 22. 11.2023.) objavio Zajednički istraživački centar Komisije.( Forest Fires in Europe, Middle East and North Africa 2022, published today by the Commission's Joint Research Centre.)
To otprilike odgovara veličini Korzike. Otkako je 2000. počelo praćenje putem The European Forest Fire Information System (EFFIS)Europskog informacijskog sustava za šumske požare godina 2022. je druga najgora godina – najgora je 2017. s 1,3 milijuna ha opožarene zemlje“ – navodi se u priopćenju za javnost Europske komisije od 22. studenog iz Bruxellesa.
U priopćenju piše „Već treću godinu zaredom, požari bez presedana uzrokuju veliku ekološku i gospodarsku štetu u EU-u i tragičan gubitak života. Dok je većina požara, 96% uzrokovana ljudskim djelovanjem, oni su pogoršani uvjetima povećane opasnosti od požara uzrokovane klimatskim promjenama. Požari su zahvatili i područja Natura 2000, rezervoare bioraznolikosti EU-a, koji čine oko 43% ukupne opožarene površine , što je približno 365 000 ha od 900 000 ha koji su opožareni. Ukupna opožarena zemlja u zaštićenim područjima Natura 2000 u godini 2022. najveća je u desetljeću“, navodi se u izvješću, a prenosi priopćenje za javnost.

U priopćenju EK se dalje navodi da mjere prevencije moraju biti usmjerene na sve sektore stanovništva, uključujući ruralne aktere u izravnom kontaktu s prirodnim područjima, kao i povećani segment stanovništva koji živi u takozvanom divljem urbanom sučelju (WUI), gdje su izgrađena naselja unutar ili u blizini divlje vegetacije. Većina požara događa se u WUI, budući da su podmetnuti ljudskim djelovanjem, a istovremeno najviše utječu na ovu populaciju u područjima s visokim rizikom od šumskih požara.
Podaci za 2023. pokazuju da su šumski požari dosad već spalili oko 500 000 ha prirodnog zemljišta u EU-u. To uključuje najveći pojedinačni šumski požar u Alexandroupolisu u Grčkoj zabilježen u EU, s više od 96 000 ha opožarenih površina. Ove godine opet su se dogodili veliki požari, koje je teško obuzdati tradicionalnim gašenjem požara zbog visokih temperatura, intenziteta i brzine. Stavljeni su pod kontrolu tek kada su se meteorološki uvjeti poboljšali, što je vatrogascima omogućilo da se uhvate u koštac s požarima. Ostali kritični šumski požari u EU dogodili su se u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Grčkoj.

U posljednje tri godine požari su se širili od zapada prema istoku i diljem sjevernih, središnjih i južnih zemalja Europe. Visoka učestalost i intenzitet šumskih požara ljeti stavlja službe za borbu protiv požara u EU-u u neviđene uvjete opasnosti od požara u kojima, često, gašenje požara iz zraka gubi svoju učinkovitost, a gašenje požara na zemlji je teško ili nemoguće. Trend ovih neviđenih požara javlja se ne samo u Europi, već i diljem svijeta.
Objava izvješća odvija se u kontekstu prezentacije, od strane Komisije, Zakona o praćenju šuma koji će popuniti postojeće nedostatke u informacijama o europskim šumama i stvoriti sveobuhvatnu bazu znanja o šumama.

EUROPSKI INFORMACIJSKI SUSTAV O ŠUMSKIM POŽARIMA

The European Forest Fire Information System (EFFIS)Europski informacijski sustav o šumskim požarima ,pruža usklađene informacije o šumskim požarima i procjenu njihovih učinaka u paneuropskoj regiji uz potporu službi Komisije. EFFIS mreža okuplja 43 zemlje unutar EU i susjedstva koje daju svoj doprinos informacijama o šumskim požarima. To je platforma za razmjenu dobrih praksi o prevenciji požara, gašenju požara, obnovi i drugim aktivnostima upravljanja požarima.
Od 2015. EFFIS je jedna od komponenti Službe za upravljanje hitnim slučajevima u Copernicusu, EU programu za promatranje Zemlje koji pruža informacije o planetu i njegovom okolišu iz satelitskog praćenja i podataka na licu mjesta.
U 2021. EU je ojačao svoje kapacitete u okviru Mehanizma civilne zaštite Unije (UCPM) kako bi povećao sredstva za gašenje požara iz zraka koja su mu na raspolaganju i kako bi pomogao zemljama tijekom sezone požara 2022. Godine 2022. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obvezala se udvostručiti taj kapacitet za gašenje požara u 2023. Centar za koordinaciju odgovora u hitnim slučajevima (ERCC) (The Emergency Response Coordination Centre , ERCC) Mehanizma civilne zaštite EU-a koordinira ovim pojačanim kapacitetom.
Izvor , navedeno priopćenje EK (mzz)

srijeda, 22.11.2023.

HRVATSKA MODIFICIRALA PLAN OPORAVKA A EUROPSKA KOMISIJA GA PODRŽALA

PLAN JE VRIJEDAN 10 MILIJARDI EURA

Europska Komisija je 21. studenog objavila priopćenje u kojem se kaže da je Komisija pozitivno ocijenila modificirani plan oporavka i otpornosti Hrvatske, koji uključuje poglavlje REPowerEU.
„Plan je sada vrijedan 10 milijardi eura (5,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) i 4,2 milijarde eura u RRF zajmovima) i pokriva 84 reforme i 253 ulaganja“ kaže s u priopćenju, te dalje slijedi objašnjenje modificiranog hrvatskog plana :
„Predloženo poglavlje REPowerEU od strane Hrvatske, vrijedno 2,9 milijardi eura, uključuje jednu novu reformu, tri proširene reforme, kao i pet novih i tri proširena ulaganja koja se oslanjaju na postojeće mjere. Ovo poglavlje također pokriva tri postojeće investicije, uključujući jednu povećanu investiciju, prenesenu iz izvornog plana. Ove mjere pomažu u ispunjavanju ciljeva Plana REPowerEU da Europa postane neovisna o ruskim fosilnim gorivima mnogo prije 2030. One su usredotočene na promicanje energetske učinkovitosti u zgradama, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima povećanjem proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora kao što su održivi biometan, obnovljivi izvori vodika i geotermalne energije, ubrzanje razvoja obnovljive energije, rješavanje problema energetskog siromaštva, rješavanje problema s uskim grlima u distribuciji električne energije, transport bez emisija, prekvalificiranje radne snage za zelene vještine i poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom te diversifikacija opskrbe Unije plinom. Izmijenjeni plan Hrvatske također uključuje nove i pojačane reforme i ulaganja u područjima poslovnog okruženja, upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije, kao i rekonstrukcije zgrada.“

NA ČEMU SE TEMELJE IZMJENE IZVORNOG HRVATSKOG PLANA ?

U priopćenju je objašnjenje slijedeće „Hrvatske izmjene izvornog plana temelje se na potrebi da se u obzir uzmu:
- objektivne okolnosti koje ometaju ispunjenje određenih mjera kako je prvotno planirano, uključujući visoku inflaciju 2022. i 2023. i poremećaje u opskrbnom lancu uzrokovane ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine
- zahtjev za preuzimanje 4,2 milijarde eura dostupnih RRF zajmova
- reviziju svoje najveće dodijeljene bespovratne pomoći RRF-a prema dolje, sa 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura. Ova revizija rezultat je ažuriranja ključa za dodjelu bespovratnih sredstava RRF-a iz lipnja 2022. i odražava usporedno bolji gospodarski rezultat Hrvatske u 2020. i 2021. od prvotno predviđenog
Kako bi financirala povećanu ambicioznost svog plana, Hrvatska je zatražila prijenos u plan svog udjela u Rezervi za prilagodbu Brexita (BAR), u skladu s Uredbom REPowerEU, u iznosu od 7,2 milijuna eura.
Ova sredstva, dodana Hrvatskoj dodjeli bespovratnih sredstava iz RRF-a i REPowerEU (5,5 milijardi eura odnosno 269 milijuna eura) i zahtjevu za kredit RRF-a od 4,2 milijarde eura, čine odobreni ukupni modificirani plan vrijedan 10 milijardi eura.“

DODATNI POTICAJ ZELENOJ TRANZICIJI

Prema priopćenju „izmijenjeni plan ima snažan fokus na zeleni prijelaz, dodjeljujući 39% (smanjenje od 40,3% u izvornom planu) raspoloživih sredstava za mjere koje podržavaju klimatske ciljeve.
Nove mjere uključene u poglavlje REPowerEU značajno pridonose unaprjeđenju hrvatskih nastojanja u zelenoj tranziciji. Nova reforma ima za cilj povećanje zelenih vještina i kompetencija u građevinskom sektoru za radnike izvan EU-a. Povećane reforme potiču korištenje obnovljivih izvora energije uvođenjem novog sustava vlastite potrošnje, predviđaju nove aktivnosti koje doprinose podizanju svijesti građana o zelenoj tranziciji i osiguravaju dodatna sredstva za razvoj dodatnih strategija zelene urbane obnove. Pet novih investicija povećat će prijenosne i distribucijske kapacitete elektroenergetske mreže, uspostaviti gospodarstvo temeljeno na vodiku kroz sjevernojadransku Dolinu vodika, ojačati korištenje obnovljivih izvora energije u prometu i grijanju, proširiti kapacitete LNG terminala na Otok Krk i ojačati plinotransportnu mrežu prema Sloveniji i Mađarskoj. Povećano ulaganje ima za cilj podržati održivi promet, energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa te energetsko siromaštvo“

DIGITALNI PLAN NA ISTOJ RAZINI

„Digitalna ambicija revidiranog hrvatskog plana ostala je na istoj razini kao i izvorni plan, alocirajući 20% raspoloživih sredstava za podršku digitalnoj tranziciji zemlje. To uključuje digitalizaciju javnih usluga kroz uspostavu registra stanovništva, obitelji i kućanstava. Ovaj registar daje statističke podatke neophodne za rad svih javnih tijela, pa tako i porezne uprave. Projektom novog elektroničkog sustava naplate cestarine obuhvaćen je i sektor prometa. Dodatna ulaganja u pametne energetske sustave i povezano skladištenje također pridonose digitalnoj ambiciji hrvatskog plana.
Izmjenom plana povećana je i njegova važna društvena dimenzija. Uz transformativne reforme i ulaganja iz izvornog plana, nove mjere uključuju značajna povećana ulaganja u škole kako bi se poduprla jednosmjenska i cjelodnevna nastava“.

ŠTO SLIJEDI?
Sada Vijeće EU u pravilu ima četiri tjedna da potvrdi ocjenu Komisije koja je pozitivno ocijenila plan oporavka i otpornosti koji je Hrvatska modificirala i za koji bi Hrvatska u tom slučaju,, jer se EK s tim slaže, dobila 10 milijardi eura,
uključujući poglavlje REPowerEU. „ Potvrda Vijeća omogućit će Hrvatskoj da dobije 585 milijuna eura predfinanciranja sredstava REPowerEU.

U okviru RRF-a, Hrvatska je do sada primila 2,2 milijarde eura: 818 milijuna eura u predfinanciranju i 1,4 milijarde eura isplaćenih ukupno za prve dvije isplate.

Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju zadovoljavajućeg ispunjavanja prekretnica i ciljeva navedenih u revidiranom planu oporavka i otpornosti Hrvatske, odražavajući napredak u provedbi ulaganja i reformi“- piše u priopćenju Europske komisije. (mzz)

utorak, 21.11.2023.

NAJPRIJE PROVJERA PA ISPLATA AVANSA

PROVJERA SATELITSKIH PODATAKA
NA SVIH 107 TISUĆA POLJOPRIVREDNIKA

„Isplata financijskog predujma poticaja poljoprivrednicima, koji su podnijeli zahtiev započela je 15. studenoga 2023. godine“ izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede baš15. studenog, dakle prije šest dana.

Ministarstvo u svom priopćenju tada piše da je „ isplata krenula sa intervencijom 21.01 Osnovnom potporom dohotku za održivost, a nastavit će se intervalno tijekom studenoga i za intervenciju 26.1 Dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost, te 30.01 za Dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike. U studenome će se na račune poljoprivrednika isplatiti 134 milijuna eura, dok će se u prosincu za ove intervencije isplatiti još 40 milijuna eura“ piše u priopćenju, pa se nastavlja sljedeće „U prosincu će biti isplaćene i potpore za intervenciju 31.01. Intenzivirana raznolikost usjeva, u iznosu od 30 milijuna eura te intervenciju 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u iznosu od 32 milijuna eura.“ I onda suma sumarum koji kaže „poljoprivrednicima će se isplatiti 236 milijuna eura potpore, a ostatak isplate potpora planiran je u prvoj polovici 2024. godine“

PRIOPĆENJE - DRUGI PUT

No 21. studenog, dakle šest dana od prve obavijesti u vezi s predujmom isplate, Ministarstvo šalje novo priopćenje u kome kaže :
„Iako je isplata avansa u tijeku, nisu još svi poljoprivrednici dobili isplatu, stoga zbog velikog broja upita donosimo sljedeću obavijest“.
Ali informacije u toj obavijesti su potpuno drugačije strukture i piše slijedeće“ Administrativne kontrole još uvijek se provode za određeni broj korisnika i to za one kod kojih na njihovim parcelama automatskom procjenom satelitskim podacima nije vidljiva poljoprivredna aktivnost, tj. parcele su im na semaforu crvene ili žute boje.
Takve parcele predmet su administrativnih kontrola, odnosno stručne procjene koju provode djelatnici Agencije za plaćanja. Više od sedamdeset djelatnika Agencije provjerava parcele, utvrđuju njenu prihvatljivost te potom parcela prelazi u zeleno. Pri tom postupku, ukoliko je potrebno, djelatnik Agencije kontaktira poljoprivrednika i traži dodatne dokaze poljoprivredne aktivnosti kao što su npr. geotagirane fotografije.

Nakon postupka stručne procjene sve prihvatljive (zelene) parcele prelaze u proces odobravanja, koja se provodi jednom tjedno. Stoga naglašavamo kako je isplata avansa i dalje u tijeku i svi poljoprivrednici kojima će se utvrditi prihvatljivost parcela (poljoprivredna aktivnost / zeleno) bit će odobreni za isplatu.
Sve stručne provjere vezane uz utvrđivanje poljoprivredne aktivnosti biti će konačno završene do 15. prosinca 2023. a za parcele za koje je u međuvremenu utvrđena poljoprivredna aktivnost biti će plaćene i prije, zavisno od dinamike provođenja stručne provjere.

Postupak administrativne kontrole putem automatske provjera satelitskim podacima provodi se na svih 107.000 poljoprivrednika koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu i na preko 1,3 milijun poljoprivrednih parcela, a stručna procjena provodi se na 18 488 poljoprivrednika i 42 452 parcela. Za više od 88 000 poljoprivrednika i više od 1,25 milijuna parcela već je isplaćen avans tj. potvrđena je poljoprivredna aktivnost (prihvatljivost-zeleno).
Prethodne godine kontrola prihvatljivosti, tj. poljoprivredne aktivnosti provedena je na uzorku od 12.000 poljoprivrednika, odnosno na 11% svih korisnika. Ove godine kontrola poljoprivredne aktivnosti provedena je na svih 107.000 poljoprivrednika (100%) što je devet puta više kontrola.

Ukoliko se postupkom stručne procjene utvrdi da nema dokaza poljoprivredne aktivnosti (crveno) parcela nije prihvatljiva za isplatu potpore. U tom slučaju poljoprivrednik ima pravo prigovora temeljem kojega će se provesti supervizija (ponovna provjera svih elemenata prihvatljivosti) uzimajući u obzir činjenice iz samog prigovora.
Izvor, priopćenja resornog ministarstva, (m.zouhar zec)

ponedjeljak, 20.11.2023.

TREZORSKI ZAPIS ODABRALO VIŠE OD 37 TISUĆA GRAĐANA

80 MILIJUNA EURA KAMATA OSTAJE U HRVATSKOJ

„Više od 37 tisuća građana sudjelovalo je u upisu trezorskog zapisa do 11 sati 20. studenog i uplaćeno je 935 milijuna eura, ali taj iznos treba razlikovati od ukupnoga, od 985 milijuna eura, koji će biti dosegnut ako svi koji su upisali trezorske zapise i uplate taj iznos, do kraja dana“- rekao je kasno poslijepodne ministar Primorac

„Iznimno smo zadovoljni ovim izdanjem. Zahvaljujemo svim građanima koji su prepoznali ovu priliku te Financijskoj agenciji FINI koja nas je u potpunosti podržala“ rekao je Primorac. Istaknuo je da je država uspješno mobilizirala značajan dio štednje građana.
"Kada, primjerice, pogledamo iznos od 1,3 milijarde eura u izdanju narodne obveznice, uz ovih gotovo milijardu eura, to je oko 2,3 milijarde eura u godinu dana i oko 80-ak milijuna eura kamata ostalo je hrvatskim građanima, umjesto da su plaćene financijskim institucijama negdje u inozemstvu“ rekao je ministar financija RH Marko Primorac.
Izvor, stranica Ministarstva financija, (mzz)

nedjelja, 19.11.2023.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 2023.

BILO JE VELIČANSTVENO

Jutro i dan 18. studenog 2023. u Vukovaru bili su veličanstveni. Jutro sunčano, ali prohladno, kasnije jesenski vjetrovito a kolone građana koji su tijekom prethodnog dana i noći krenuli prijevoznim sredstvima prema gradu Vukovaru, stizale su pred Vukovarsku bolnicu odakle svake godine kreće kolona sjećanja na žrtvu Vukovara. A cilj hoda je Memorijalno groblje stradalnika Domovinskog rata koje je od ratne bolnice , koja je dobila ime dr. Juraj Njavro, udaljeno oko pet kilometara. Ove je godine kolona bila iznimno duga, duga nekoliko sati hoda, procjene kažu da je bilo više od 100 tisuća građana Hrvatske koji su došli u grad Vukovar i u vukovarsku kolonu. Ljudi hodajući u dugoj koloni, znani i neznani, jedni pored drugih u tišini i u svojim mislima, dolaze na groblje pokloniti se žrtvama Domovinskoga rata. I na grobove i na bijele križeve. Dolaze moliti za njih, žrtve, upaliti svijeće, ostaviti cvijeće njima na spomen, na znak da su u srcu i u sijećanju. I da su prerano otišli zauvijek I ostavili nekoga svoga koji ih voli . Jer to je jedino što se sada može. Posjet grobovima preminulih u ratnim oružanim stradanjima, žive čini povezanima sa osima koji su podnijeli žrtvu za slobodu Republike Hrvatske. A veliki broj onih koji su došli pokloniti se pokojnim braniteljima u Vukovaru baš je u tom gradu izgubio nekog svog iz obitelji, bliže ili dalje rodbine. Jer Vukovar su dolazili braniti branitelji iz cijele Hrvatske: iz Međimurja, Zagorja, središnje Hrvatske, Like, Istre, širokog područja srednje i južne Dalmacije, kao i Dubrovnika, kao i iz BiH. Vukovar je u ratu spojio hrvatske branitelje, a u miru ujedinio građane Hrvatske u Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.

Odgovornost prema ljubavi koju su učinili branitelji grada Vukovara za svoj grad u 87 dana teškog nametnug rata 1991. godine učinila je od sviju nas da poštujemo sječanje i njegujemo uspomenu na njihovu žrtvu. A žrtva su njihovi životi, izgubljeni u nepovrat u obrani grada Vukovara, na istoku Hrvatske.

87 NAJTEŽIH DANA

U borbi dugoj 87 preteških, krvavih dana, od mjeseca kolovoza do studenog 1991. godine, tijekom koje je Jugoslavenska narodna armija, uz pomoć srpskih paravojnih snaga, pokušala zauzeti grad kao teritorij, žrtve su bile velike. Oružja i svake druge opskrbe hrvatska vojska nije imala dovoljno. Srpska vojska ušla je u bolnicu, odvela ranjenike na stratište, po gradu zarobljavala i ubijala na mnogim mjestima i grad Vukovar je te 1991. pao u ruke neprijatelja. Teško je bilo priznanje neuspjeha. Ali to je činjenica.
Tada su političkim rješenjem, odnosno mirnom reintegracijom istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem vraćeni u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske.Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji, započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. I već je te 1998. godine pokrenuta Kolona sjećanja na dan 18.studenog. Ove 2023. je bila 32. godišnjica pada Grada Vukovara. I 25. obljetnica od ponovne uspostave jedinstvenog hrvatskog teritorija.
Tog 18. studenog 1991. Hrvatski stanovnici grada Vukovara koji su još ostali u skloništima i podrumima morali su napustit Vukovar. Vukovar je pao u ruke neprijatelja. Zapravo ni grada više nije bilo, ostale su samo ruševine zgrada, oko kojih su bile gomile cigle i crijepa kao posljedice rušenja tenkovskim granatama i avionskim bombama, samo cigla, zgrade i kuće bez stakala, štokova prozora. To nisu bili stambeni ni gospodarski objekti, to su bile ruševine, a bile su stvarnost. Drveće više nije bilo zeleno, lišće i većina grana bilo je popaljeno i nestalo u vatri snažnih eksplozija. Ostala su samo debla stabala sablasno podsječajući da je tu prije bilo života prirode, ljudi i smisla.
Grad Vukovar je pao u ruke susjeda osvajaća Srba, radi osvajačke politike njihova aktualnog predsjednika. Svako vrijeme ima svoje političke krvnike. Građani zemalja u okruženju ideje takvih plačaju svojim životima u brojevima koji se pišu u tisućama poginulih i nestalih. Još nedostaje 374 bivših građana Vukovara čija tijela nisu pronađena ni u jednoj masovnoj grobnici ni u jednoj jami.
Ali negdje ipak jesu. Ali gdje? Jer živi nisu, a nestali su u tijeku rata u Vukovaru.

SJEĆANJA

Bila je ovo prilika sjetiti se ratne ravnateljice Vukovarske bolnice pedijatrice po specijalizaciji dr. Vesne Bosanac koja je junački podnijela sve ratne teškoće zajedno sa liječnicima u Vukovarskoj bolnici koja je bila meta neprijateljskog razaranja. Dr. Bosanac je preminula u ožujku 2022. Prošle 2022. godine preminuo je i branitelj Vukovara Danijel Rehak. Po završetku rata i povratku iz srpskog logora u kome je proveo devet mjeseci, osnovao je i bio predsjednik Hrvatskog Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Kasnije je bio i predsjednik Centra za istraživanje ratnih zločina. Napisao je pet knjiga.
Informacije o strahotama rata 1991. putem etera radio Vukovara u javnost je slao novinar Siniša Glavašević. U vukovarsku bolnicu dospio je radi ranjavanja krhotinama granate 18. studenog navečer.Nakon pada Vukovara, iz bolnice paravojne jedinice odvele su ga i dugo se nije znala njegova sudbina. Tijelo mu je pronađeno 1997.nakon ekshumacije masovne grobnice na Ovčari. Glavašević je imao samo 31 godinu kada je završio njegov život. Napisao je tijekom rata niz Priča, to su zapravo kratki eseji, iz Vukovara, a veoma poznata je Priča o gradu. U knjizi su zabilježeni i ratni izvještaji koje je čitao u eter radija, a putem kojih je hrvatska javnost primala informacije o ratnom stanju u Vukovaru.

Evo dijela sadržaja Glavaševićeve Priče o Gradu ….".Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad – to ste vi. „
Margareta Zouhar Zec

petak, 17.11.2023.

ZBORNIK “DEMOGRAFIJA, ISELJAVANJE, MIGRACIJE”

U 10 GODINA PAD BROJA STANOVNIKA ZA 9,4 POSTO

Promocija zbornika radova “ Demografija, iseljavanje, migracije “ održana je u dvorani “Vijenac” na Kaptolu 29a u Zagrebu 14. Studenog u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka crkve i Kršćanske sadašnjosti.
Zbornik je nastao temeljem znanstvenog skupa,” Šesti hrvatski socijalni tjedan, Zagreb 22. i 23.listopda 2021. godine” koji je održan u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, Ksaverska cesta 12 a. Na snazi su tada bile epidemiološke mjere radi COVID -19 pandemije, pa je Tjedan održan u mješovitom obliku tako da je dio sudionika, njih 120 bio uživo prisutan u zgradi HBK, dok je u nadbiskupijskim središtima po Hrvatskoj Šesti hrvatski socijalni tjedan pratilo I sudjelovalo još 140 sudionika na daljinu putem internet pristupa ZOOM.
Zbornik radova sastoji se od 26 znanstvenih radova koji su napisali svjetovni doktori znanosti i crkveni teolozi, a na teme demografije, iseljavanja, useljavanja i migracija stanovnika Hrvatske. Zbornik ima 485 stranica. Izdao ga je Centar za promicanje socijalnog nauka crkve Hrvatske biskupske konferencije, a štampala i izdala Kršćanska sadašnjost, u kako piše 600 primjeraka. No želeći popularizirati temu demografije i skrenuti pozornost javnosti i službenoj politici Vlade, koja je, sudeći po brojevima koji govore o sve manjem broju stanovnika Hrvatske, iznimno važna, zbornik radova je štampan u svibnju 2023. godine, a sada i službeno predstavljen javnosti u dvorani Vijenac, na zagrebačkom Kaptolu.

Mons. Đuro Hranić, đakovačko osječki nadbiskup i predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u svom pozdravnom govoru na početku predstavljanja publikacije između ostalogaa je rekao:
” Javno mnijenje, dominantna post moderna kultura, sredstva društvenog priopćavanja i populistička pomodarstva udruženim snagama proglašavaju brak i obitelj nazadnim i konzervativnim ustanovama, te svoj uspijeh mjere porastom pokazatelja koji upučuju na rastakanje braka i obitelji, te na ograničen doseg crkve u životu društva. Kao narod smo bili pogođeni posljedicaama ekonomske krize, neozbiljnim obrascima ponašanja, te poteškoćama u funkcioniranju pravne države, što je rezultiralo iseljavanjem osobito mladih obrazovanih ljudi i mladih obitelji s djecom . Sloboda domovine koju imamo plaćena je tolikim mladim životima i bezbrojnim žrtvama i od čitavog bi se društva trebalo očekivati da bude daleko odgovornije prema toj veličanstvenoj žrtvi u službi i budućnostii, svoga naroda. Zbog propusta u okviru donošenja ozbiljne i sustavne demografske politike, danas smo suočeni s demografskim pomorom,a posljedično tome i sa nedostatkom radne snage i sa posljedično nesigurnom budučnošću. Primorani smo uvoziti radnu snagu, no umjersto mudre useljeničke politike uvoz radne snage prepušten je uglavnom poslodavcima koji vode brigu o svom profitu.” Mons Hranić dalje kaže :”Na nacionalnoj razini je bilo dobrih zakonskih prijedloga koji nažalost nisu uspjeli preživjeti nakon izbora i dolaska novih vlada, ili su bili ograničenog karaktera. Posljednjih se godina sve češće pojavljuju hvale vrijedni pokušaji jedinica lokalne samouprave koji novčano stimuliraju svako novorođeno dijete. No promjena demokratskih trendova zahtijeva koncenzus svih političkih opcija na duge staze, kako ne bi ovisili o promjeni političke opcije na vlasti. To zahtijeva niz uzajamno povezanih i usklađenih demografskih mjera na različitim razinama i područjima života. Istodobno zahtijeva i javno mnijenje koje promiče kulturu života, vraćanje identitetske vrednote, te majčinstvo i očinstvo. To sve zajedno donosi plodove demografskog opstanka . Svi moramo biti svjesni urgentnosti vlastitog demografskog opstanka, da svom ljubavlju prema životu damo svoj vlastiti doprinos. Ne želimo da se ostvare predviđanja koliko će nas biti 2050. ili 2100. godine. Deklaracija na kraju zbornika upućena je izvršnim državnim vlastima” rekao je u svom službenom pozdravnom govoru mons. Hranić na događaju predstavljanja Zbornika.

OD 2012. DO 2021. BROJ ROĐENE DJECE MANJI ZA 7.888

Znanstvene radove u Zborniku ukratko su predstavili: akademik Anđelko Akrap, dr. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti i prof.dr. Vladimir Dugalić s Katoličkog bogoslovnog fakultetra u Đakovu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademik Anđelko Akrap rekao je da je hrvatska demografska problematika u posljednjih nekoliko godina gotovo potisnuta iz javnosti. Govoreći o temama iz Zbornika rekao je :
“Od popisa stanovništvaa 2011. godine do 2021., što znaći razdoblje od deset godina, broj stanovnika je u Hrvatskoj smanjen s 4,3 milijuna na 3, 9 milijuna što je za oko 9 posto. Osvrt na zadnje razdoblje je slijedeći: Od 2008. ubrzan je pad broja živorođene djece, a značajno je pojačano i iseljavanje stanovnika. Tako je 2012. broj rođene djece bio 41. 781 dok je 2021. taj broj pao na 33.881. živorođene dijece, što je manji broj za 7.888 ili čak 18 posto manje rođenih nego 2012.
Akademik Akrap navodi Roka Glasnovića mr.,u siječnuu 2022. zaređen za dubrovačkog biskupa, član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelji u svom tekstu “ Utjecaj biskupijskog i župnog (obiteljskog) pastoral na demografske trendove “ koji u svom tekstu spominje i don Antu Bakovića, koji je svojevremeno, prije više od 20 godina govorio da će se agencije koje su tada postojale za iseljavanje obitelji, postati agencije za useljavanje u RH, što se sada i događa. Osim što se manji dio Hrvata vraća u RH, preko agencija se stranci zapošljavaju u Hrvatskoj.Spomenuti autor se u tekstu prisjeća rijeći don Bakovića koji je često spominjao sintagmu zwei kinder system, upozoravajući da većina hrvatskih obitelji ima dvoje djece, što je nedovoljno za pozitivan prirodni prirast stanovništva. Autor podsjeća i na misao vodulju don Bakovića Nema opstanka Hrvata bez demografske obnove, a nema demografske obnove bez duhovne obnove“

BROJ MLADIH KOJI UPISUJU STUDIJ – MANJI ZA 35 TISUĆA

Akademik Akrap navodi i tekst dr. Domagoja Novosela pod naslovom “Demografski izazovi i jedinice lokalne i područne samouprave” gdje autor ističe činjenicu da nerazvijene sredine nemaju sredstva za riješavanje demografskih problema. Veći broj lokalnih jedinica koje imaju mogućnosti smatraju da bi to trebala riješavati središnja Vlast .
“ Brojna naselja ostaju bez djece, ukidaju se osnovne škole jer nema djece koja bi išla u te školke. U zadnjih 10 godina je ukinuto 110 područnih škola. Naprimjer samo 2023. ukinuto je 15 područnih škola. Uz to u zadnjih sedam godina broj mladih koji upisuju studij se smanjio za oko 35 tisuća. Zašto se o tome šuti – upitao je retorički akademik Akrap, te nastavio “Zbog ovih trendova povećati će se broj mrtvih naselja. Veliki prostori u RH ostali su bez stanovnika. Nema tko pokrenuti djelatnoast. Sve županije imaju danas prirodno smanjenje broja stanovništva. Godine 2022. Registrirano je u Njemačkoj 435 tisuća osoba s hrvatskim državljanstvom.
Ključno je – slijedi li RH demografske trendove Europske unije?Aktivnost Hrvatske Vlade svodi se na donošenje dokumenata koji nisu provedeni.Sve pokazuje da do sada nije postojala snažna politička volja za riješavanje demografskog problema. Ako se u RH i spomenu demografski trendovi – govori se o povećanju dječijeg doplatka. Nekoliko eura više ne može promijeniti nikakvo stanje. To su iluzije. Problem je daleko širi i treba ga staviti u kontekst ukupnog društvenog gospodarskog raazvoja” riječi su akademika Akrapa.

Akademik Akrap dalje nastavlja pa kaže slijedeće “ Među 10 zemalja u Europskoj uniji koje imaju pad broja stanovnika Hrvatska je na prvom mjestu. U razdoblju od 2013. do 2022. Hrvatska ima pad broja stanovnika od 9,5 posto. Većina zemalja koje su u EU pristupile 2004. I kasnije imale su pad broja stanovništva, ali su preokrenule te trendove. Podaci iz Eurostata o porastu broja stanovništva kažu : Irska je imala strahoviti rast – od 10 posto u 10 godina, Luksemburg 20 posto, Švedska 9,4posto, Danska 5,8 posto, Slovenija 2,3 posto itd. Kada se radi o padu broja stanovnika u 10 godina Hrvatska je na prvom mjestu s 9,4 posto, zatim Bugarska s 6,9 posto, Litva 5,6 posto, Rumunjska 4,9 posto, Mađarska 2,2 poso, Portugal i Italija po 1,1 posto.”.
“Nitko nije dobio izbore na demografskim problemima, niti ih je izgubio. To je činjenica”- rekao je akademik Akrap, te ponovo postavio pitanje Kako će se Hrvatska razvijati kada ima oko 930 tisuća stanovnika manje u radno sposobnoj dobi?

Dr. Marina Perić Kaselj između ostalih istakla je znanstveni rad dr. Adolfa Polegubića pastoralnog teologa, pjesnika i novinara pod naslovom “ Iseljavanje hrvatskih državljana u Njemačku” gdje je autor objavio brojke osoba s državljanstvom Republike Hrvatske u Njemačkoj, a iz evidencije Saveznog statističkogh zavoda iz Wiesbadena. Autor tako navodi da 31.12.2010. bilo 220.199 hrvatskih državljana, od kojeg broja je bilo 113.225 žena. Godine 2020. 31.12. u Njemačkoj je bilo 426.845 hrvatskih državljana, od čega 227.665 muškaraca.
Zbornik 6. Hrvatski socijalni tjedan “Demografija, iseljavanje, migracije” u prodaji je u Kršćanskoj sadašnjosti.
(M. Zouhar Zec)

četvrtak, 16.11.2023.

ISTRAŽIVANJE MUP-a O KORUPCIJI

UTJECAJ KORUPCIJE NA KVALITETU ŽIVOTA I STRAHA

Policijska akademija “Prvi hrvatski redarstvenik“ - Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti u suradnji sa Službom prevencije Ravnateljstva policije i PU osječkom baranjskom te uz podršku Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, provodi istraživanje „Percepcija građana o korupciji u Republici Hrvatskoj“.

Premda ne postoji jedna unificirana definicija korupcije, u širem smislu, korupcija se može definirati kao zlouporaba javnih ili službenih ovlasti s ciljem ostvarivanja osobnih interesa ili interesa udruženih osoba, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.

Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi udružene skupine, kojoj pripada, zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene, jednako kao i građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine.

Svrha istraživanja „Percepcija građana o korupciji u Republici Hrvatskoj“ je dobivanje uvida u stavove građana o karakteristikama korupcije u Republici Hrvatskoj, o utjecaju korupcije na kvalitetu života građana te utvrditi razinu straha od ove vrste kriminaliteta.
Također, svrha istraživanje jest i dobivanje uvida za potrebom kreiranja preventivnih programa usmjerenih na prevenciju korupcije.

U istraživanju je moguće sudjelovati na stranici Ministarstva unutarnjih poslova, otvaranjem donjeg linka na google tražilici:
https://mup.gov.hr/vijesti/mup-s-partnerima-provodi-istrazivanje-o-percepciji-gradjana-o-korupciji-u-rh-pozivamo-vas-na-sudjelovanje/291742
Sudjelovanje u istraživanju je potpuno dobrovoljno te je zajamčena potpuna zaštitu anonimnosti ispitanika budući je cilj istraživanja isključivo analiza grupnih podataka, a podaci se prikupljaju do 1. prosinca 2023. godine, nakon čega će uslijediti obrada podataka iz istraživanja.
Rezultati će se koristiti isključivo u informativne i preventivne svrhe, odnosno u svrhu znanstveno-istraživačke djelatnosti Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti.
Izvor: Vijesti MUP-a (mzz)

srijeda, 15.11.2023.

NADLEŽNI ZA EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA S MINISTROM MALENICOM

ZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU

Ministar pravosuđa i uprave Vlade RH dr.Ivan Malenica 15. studenog imao je radni sastanak s predstavnicima Odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava Vijeća Europe.
Na sastanku se razgovaralo o izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava odnosno o presudama u kojima je utvrđena povreda Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koje se odnose na područja za koje je Ministarstvo pravosuđa i uprave nadležno tijelo.

U vidu povreda prava na pravično suđenje razgovaralo se o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koje se u tijeku, a kojima će se dodatno urediti pitanja vezana uz zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Također, razgovaralo se i o aktivnostima Ministarstva pravosuđa i uprave u pogledu poboljšanja uvjeta smještaja osoba lišenih slobode kroz adaptaciju i dogradnju postojećih kapaciteta kao i izgradnju novih kapaciteta. Naglašena je važnost aktivnosti koje Probacijska služba provodi, a koje doprinose smanjenju problema prenapučenosti u zatvorima. Uz već implementiran elektronički nadzor za uvjetni otpust, u tijeku je izrada normativnog okvira o načinu izvršavanja istražnog zatvora u domu uz primjenu elektroničkog nadzora što će dodatno rasteretiti kapacitete zatvora.

Na sastanku je uz ministra sudjelovala i zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, p.o. ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Zvonimir Penić te p.o. ravnateljica Uprave za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Danijela Gaube. Izvor: Ministarstvo pravosuđa i uprave

utorak, 14.11.2023.

STRANKA „ MOŽEMO“ TRAŽI ZAUZIMANJE STAVA O RATU U POJASU GAZE

PITANJA ZA PET ISKRENIH ODGOVORA POLITIČARA

Politička stranka Možemo i njena kandidatkinja za premijerku na slijedećim izborima Sandra Benčić, zatražila je 14. studenog od premijera Vlade RH Andreja Plenkovića, da na sastanku Europskog vijeća iznese stav kojim traži dogovor među članicama Europske unije, da zatraže trenutni prekid vatre, na području Pojasa Gaze.
Zatim stranka „ Možemo“ traži da se RH zauzme u EU za potrebu da se otvori istraga o ratnim zločinima na području Izraela i Gaze, prekid izraelske okupacije Gaze i dostavu humanitarne pomoći.
Stranka traži da se istakne da se Izrael treba povući i sa Zapadne obale, ali i iz istočnog dijela Jeruzalema, odnosno područja koje Palestinci smatraju dijelom svoje države.
„Možemo“ traži "hitnu diplomatsku akciju koja će voditi rješenju s dvije međunarodno priznate države".

Stranka „ Možemo“ je svojih pet zahtjeva 14.11. uputila u saborsku proceduru. Saborski bi zastupnici o tim zahtjevima trebali glasati u četvrtak 16. studenog. (mzz)

VETERANSKI ZDRAVSTVENI CENTAR OTVOREN U DARUVARU

POTPUNO NOV – 14 MILIJUNA EURA

Premijer RH Andrej Plenković otvorio je 13. studenog Veteranski zdravstveni centar na području grada Daruvara u Bjelovarsko bilogorskoj županiji. Veteranski centar u Daruvaru prostire se na oko 10 hektara, ima 105 soba za 200 korisnika, te pet soba za 100-postotne invalide. Biti će tu zaposleno pedesetak zdravstvenih djelatnika. Objekt stoji 14 milijuna eura, sa 85 posto financiran je iz fondova EU ali izgrađen je kao potpuno novi objekt. Namjena mu je pružanje individualne zdravstvene skrbi medicinske i psihosocijalne pomoći, a u okviru potreba svakog pojedinog budućeg korisnika, sudionika Domovinskog rata.

Objekti iste namjene sagrađeni su već u Lipiku, Petrnji, Sinju i Šibeniku, ali nisu od temelja novi, već su uglavnom proširivani i nadograđivani . Ti do sada izgrađeni centri godišnje mogu zajedno primiti oko12 tisuća korisnika, sudionika Domovinskoga rata. Zdravstvena skrb organizirana je kroz trotjedne personalizirane tretmane.
Ideja je da se u predstojećem razdoblju sagrade još četiri zdravstvena Veteranska centra i to u Osijeku, Virovitici, Krapini i Senju. Izgradnja veteranskih centara je jedan od načina da se država oduži hrvatskim braniteljima za žrtvu podnesenu u Domovinskom ratu.

Uz premijera Plenkovića na otvaranju Veteranskog zdravstvenog centra u Daruvaru bio je ministar Hrvatskih branitelja i podpredsjednik Vlade RH Tomo Medved, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, više saborskih zastupnika, župan Bjelovarsko bilogorski Marko Marušić, gradonačelnik Daruvara Damir Lneniček, voditelj Veteranskog centra Dren Stoček, mnogi lokalni političari i mnogi građani. U prigodi otvaranja Veteranski centar blagoslovio je požeški biskup Antun Škvorčević. (M. Zouhar Zec)

ponedjeljak, 13.11.2023.

NACRT ZAKONA O UPRAVLJANJU NEKRETNINAMA I POKRETNINAMA KOJEG JE VLASNIK RH

OSTVARENA SREDSTVA SE DIJELE DRŽAVI,
ŽUPANIJI I LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Na sjednici Vlade RH koja je održana 9. studenog i koja je bila 262. sjednica po redu, Vlada RH je prihvatila Nacrt prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojeg je izradilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, te je upućen u saborsku proceduru.

U priopćenju se kaže da će“novi zakon omogućiti kvalitetnije upravljanje imovinom kao i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovaj cilj obuhvaćen je i reformskom mjerom utvrđenom Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.
Novi zakon se donosi i zbog činjenica kako se izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave dijeli djelokrug nadležnosti u upravljanju državnom imovinom između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstva financija. I to na način da poslove upravljanja dionicama, poslovnim udjelima, odnosno osnivačkim pravima u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske provodi Ministarstvo financija, dok poslove upravljanja pokretninama i nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Treći razlog donošenja novog zakona proizlazi iz opredjeljenja Vlade RH o daljnjoj funkcionalnoj i financijskoj decentralizaciji poslova državne uprave.

Konkretno, ovim zakonom prepušta se upravljanje građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem za redovnu uporabu županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima na način da su:
1. gradonačelnici i župani ovlašteni raspolagati nekretninama tržišne vrijednosti od iznosa do 130 000 eura,
2. gradska vijeća, odnosno županijske skupštine raspolažu nekretninama vrijednima do iznosa od 1 milijun eura
3. raspolaganje nekretninama čija je vrijednost od 1 milijun do 1,5 milijuna eura je u nadležnosti ministra nadležnog za državnu imovinu
4. o nekretninama iznad tog iznosa odlučuje Vlada Republike Hrvatske

Sredstva ostvarena od upravljanja nekretninama dijele se na način da Republici Hrvatskoj pripada 60% prihoda, županiji na čijem je području predmetna nekretnina 20% , te jedinci lokalne samouprave 20% prihoda.
Upravljanje stanovima, poslovnim prostorima i rezidencijalnim objektima povjerava se društvu Državne nekretnine.

Zakonom se uređuje i upravljanje planinarskim objektima na način da istima u zaštićenim dijelovima prirode upravljaju javne ustanove zadužene za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode a izvan toga područja planinarskim domovima upravlja Ministarstvo, kao i do sada.
Zaključno, Zakonom se uspostavlja interoperabilni informacijski sustav za upravljanje nekretninama koji će koristiti sva tijela zadužena za korištenje nekretnine i pokretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.“ (mzz)

nedjelja, 12.11.2023.

ARAPSKO - ISLAMSKI SUMMIT U RIYADU O PALESTINSKO - IZRAELSKOM RATU

Predsjednik Irana Ebrahim Raisi:

"SLIJEPO BOMBARDIRANJE GAZE MORA PRESTATI“

Kraljevina Saudijska Arabija, država na Bliskom istoku, koja ima 35 milijuna stanovnika, je u petak 10.studenog bila domaćin Arapsko-islamskog summita o palestinsko –izraelskom sukobu, u svom glavnom radu Rijadu, a prijestolonasljednik Muhamed bin Salman bio je domaćin. Očekivalo se da će na summitu sudjelovati samo 22 članice Arapske lige, no sastanak je proširen na Organizaciju islamske suradnje koja ima 57 većinski muslimanskih država kojima pripadaju i zemlje Arapske lige.

U uvodnom govoru, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman pozvao je na trenutni prekid vojnih operacija u Gazi i oslobađanje svih zarobljenika i zatvorenika.
“Ovo je humanitarna katastrofa koja je dokazala neuspjeh međunarodne zajednice i Vijeća sigurnosti UN-a da stanu na kraj grubim izraelskim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i dokažu dvostruke standarde koje je usvojio svijet”, rekao je.
Sigurni smo da je jedini razlog za mir kraj izraelske okupacije i ilegalnih naselja, te obnova utvrđenih prava palestinskog naroda i uspostava države 1967., s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom", rekao je Saudijski prestolonasljednik bin Salman.
Turski predsjednik Recep Recep Tayyip Erdogan rekao je da se Izrael osvećuje bebama, djeci i ženama u Gazi, dok je obnovio svoj poziv na trenutni prekid vatre."Ono što je hitno u Gazi nisu pauze od nekoliko sati, već trajni prekid vatre", dodao je. Ne možemo pobunjenike Hamasa koji brane svoju domovinu staviti u istu kategoriju kao i okupatore.
Predsjednik Palestinske uprave Mahmoud Abbas istaknuo je da su osim u Gazi, napadi izraelskih snaga na okupiranu Zapadnu obalu također eskalirali i pozvao Sjedinjene Američke Države da stanu na kraj "izraelskoj agresiji, okupaciji, kršenju i skrnavljenju naših svetih mjesta".“Nikakva vojna i sigurnosna rješenja nisu prihvatljiva jer su sva propala. Kategorički odbacujemo bilo kakve napore da se naš narod raseli iz Gaze ili Zapadne obale”, dodao je Abbas.
Katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani upitao je koliko će dugo međunarodna zajednica tretirati Izrael kao da je iznad međunarodnog prava. “Međunarodni svijet ostaje imun na sve scene. Tko je mogao zamisliti da se u 21. stoljeću bolnice mogu javno granatirati?” upitao je.“Ovo se ne može protumačiti kao samoobrana i mora se odmah prekinuti”.
Budući da Iran opetovano upozorava da će se opseg rata proširiti ako Izrael ne prestane s napadima, predsjednik Irana Ebrahim Raisi također je prisustvovao sastanku u Rijadu. "Slijepo bombardiranje Gaze mora prestati", rekao je Raisi, dodajući da bi "islamske vlade trebale označiti vojsku okupacijskog i agresorskog režima, Izraela, kao terorističku organizaciju".Raisi je istaknuo da Washington podržava Izrael u Ujedinjenim narodima i stavlja veto na rezolucije koje spriječavaju ubijanje Palestinaca."To je otvorilo put Izraelu da više ubija, više bombardira i više granatira" rekao je Iranski predsjednik Ebrahim Raisi.
Abdel Fattah el-Sisi, predsjednik Egipta, istaknuo je da je politika "kolektivnog kažnjavanja" ubijanjem, opsadom i prisilnim premještanjem neprihvatljiva.
“Ovo se ne može protumačiti kao samoobrana i mora se odmah prekinuti”.


Summit je u subotu osudio "izraelsku agresiju na Pojas Gaze, ratne zločine i barbarske i nehumane masakre koje je počinila okupacijska Vlada", navodi se u završnom priopćenju.
Pomoćnik glavnog tajnika bloka Arapske lige Hossam Zaki rekao je ovaj tjedan da je cilj pokazati "kako će se Arapi pomaknuti na međunarodnoj sceni da zaustave agresiju, podrže Palestinu i njezin narod, osude izraelsku okupaciju i drže je odgovornom za svoje zločine", prijenosi Al Jazeera i novinske agencije.
Zajednički summit održan je usred niza diplomatskih aktivnosti diljem regije i šire. Čelnici Rusije, Irana, Turske i Pakistana sastali su se 9. studenog u glavnom gradu Kazahstana, Astani na razgovorima koji su uključivali situaciju u Gazi. Izrael nije posustao u svojim napadima na Pojas Gaze unatoč svim pozivima na hitan prekid vatre, posebno iz arapskog i islamskog svijeta.

Neprestani zračni napadi i kopneni napadi Izraelske vojske – koji su uslijedili kao odgovor na napad Hamasa 7. listopada u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, do sada su ubili više od 11.000 Palestinaca, među njima već oko pet tisuća djece. Izrael je pojačao svoje napade na bolnice, tako da organizacija Liječnici bez granica, svjedoči 12. studenog da su prekinuti svi telefonski kontakti s bolnicom AL –Shifa koja je meta bombardiranja, a u kojoj liječnici rade bez struje, anestezije, vode, hrane, u kojoj civili traže pomoć zdrastvenu i fizičku zaštitu od bombardiranja, baš kao i u svim drugim bolnicama u Gazi, svjedoće reporteri s terena. UN je rekao da životi milijun djece u Gazi "vise o koncu". U Pojasu Gaze Izraelski predsjednik Netanjahu ne poštuje ljudski život Palestinaca civila.Kako je to moguće ? (mzz)

subota, 11.11.2023.

APLIKACIJA „PAMETNI ZELENI TELEFON“

DIGITALNI SERVIS ZA GRAĐANE

Zelena akcija je 10. studenoga u svojim prostorijama u Frankopanskoj 1 u Zagrebu predstavila aplikaciju pod naslovom“ Pametni Zeleni telefon“. Slogan objašnjava više pa kaže „ Budi zeleni detektiv, za mobilni objektiv“. Smisao je tog projekta da jača komunikaciju pojedinaca iz zajednice sa Zelenom akcijom, od onih koji uočavaju propuste u okolici i u prirodi, u ponašanju s otpadom, zloupotrebom prirode kroz nedozvoljeno rušenje i uništavanje, odlaganje otpada na mjestima i područjima gdje je to neuobičajeno i nedozvoljeno i slično. Komunikacija za Zelenom akcijom moguća je sada preko aplikacije koju je moguće preuzeti na Google Play-u i App Store-u.
U Zelenoj akciji očekuju da će ovaj digitalni alat potaknuti i mlade da prijavljuju problematične situacije koje se dešavaju u okolišu, a koje pokreću nedovoljno odgovorne osobe. Prijava putem aplikacije upućena na Zeleni telefon iz bilo kojeg dijela Hrvatske, biti će riješena aktivnošću aktivista zagrebačkog Zelenog telefona.
„Projektna ideja postojala je već jako dugo, ali je tek Njemačka agencija za okoliš (UBA) pokazala interes da ga financijski podrži, na čemu smo iznimno zahvalni“, rekla je Željka Leljak Gracin, pravnica Zelene akcije. „Zeleni telefon je besplatni servis za građane i iznimno smo ponosni što, usprkos velikim problemima oko financiranja projekta koji je predstavljen, ipak uspijevamo zadržati tu aktivnost, te je na ovaj način namjeravamo i dalje unapređivati“- rekla je gospođa Željka Leljak Gracin.
M.Zouhar Zec

petak, 10.11.2023.

FOND ZA REGIONALNI I URBANI RAZVOJ EU U MAĐARSKOJ

FINANCIJSKO PODUPIRANJE PROJEKATA ZA
SMANJENJE STAKLENIČKIH PLINOVA U PROMETU

Mađarska, parlamentarna republika na čelu sa premijerom koji ima najveće izvršne ovlasti, i predsjednikom, čije su dužnosti uglavnom reprezentativne,u članstvo Europske unije primljena je 1. svibnja 2004. Članica NATO saveza Mađarska je od 1999. Ta zemlja ima 9,7 milijuna stanovnika, a platežna valuta u Mađarskoj je forinta . Mađarska se priprema za uvođenje eura.(mzz)

Europska komisija, na internet stranici Regionalni i urbani razvoj piše da je 6. studenog 2023. Uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku prisustvovala završnom događaju mađarskog programa kohezijske politike 2014.-2020. za promet.

Uz financijsku potporu Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u Mađarskoj je ukupno izgrađeno ili rekonstruirano više od 670 km cestovne, željezničke, tramvajske ili metro infrastrukture – što odgovara cijeloj zemlji od njenog najzapadnijeg sela Felsoszolnok svom najistočnijem dijelu Garbolcu. Integrirani operativni program za promet 2014. – 2020. podupirao je projekte cestovnog, željezničkog i vodnog prometa te javnog prijevoza i infrastrukture s više od 3,3 milijarde eura. Program je podupirao projekte kao što je veza autoceste M25 s Egerom, centar za intermodalni putnički prijevoz u Debrecenu kao i rekonstrukcija linije 3 metroa u Budimpešti, koja je otvorena prošlog svibnja.

Kao dio završnog događaja u Balatonfüred, Mađarska je u središte pozornosti stavila dva projekta koji u regiji doprinose obvezi Mađarske da postigne 90% smanjenja emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom do 2050. godine. Prvi projekt je elektrifikacija dijela željezničke dionice oko sjeverne strane jezera Balaton, uključujući rekonstrukciju i modernizaciju željezničkih postaja, smanjenje vremena putovanja željeznicom i poboljšanje pristupačnosti na željezničkim postajama, u čemu je doprinos EU 54 milijuna eura.
Drugi projekt je tehnička nadogradnja više od 120 jedinica putničkih vlakova, dovođenje putničkih vlakova na najnoviji standard, povećanje sigurnosti i udobnosti za putnike, u čemu je doprinos EU u iznosu od 12,2 milijuna eura.

četvrtak, 09.11.2023.

DANI HRVATSKOG TURIZMA U ROVINJU

VELIKI POPUSTI UZ TURISTIČKU KARTICU

U Rovinju je 9.studenog započeo tradicionalni susret turističkih djelatnika u turističkom sustavu Republike Hrvatske, pod imenom „ Dani hrvatskog turizma“, a nastavlja se i 10. studenog . Program ove manifestacije donosi niz prezentacija, panela te svečanu dodjelu nagrada najuspješnijima i najzaslužnijima u turizmu u 2022. godini. Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma otvoreni su panelom „Doba održivosti u hrvatskom turizmu“ u organizaciji Ministarstva turizma i sporta.
U uvodnom dijelu panela, u razgovoru 1 na 1 ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac govorila je o reformi upravljanja razvojem turizma, novom Zakonu o turizmu, kao i o budućim koracima koji će doprinijeti održivosti hrvatskog turizma.

„Turizam nam se predugo događao i razvijao bez plana, a brojne destinacije su već postale ugrožene prekomjernim turizmom. Stoga smo od početka mandata paralelno s rješavanjem aktualnih izazova krenuli i sa sveobuhvatnom reformom upravljanja razvojem turizma. Danas, tri godine kasnije, imamo izrađen strateški i zakonodavni okvir te osigurana rekordna financijska sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor i mogu reći da je ova Vlada osigurala sve preduvjete za razvoj održivog turizma“, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, koja je u razgovoru posebno istaknula i važnost domaćeg gosta za razvoj hrvatskog turizma te predstavila nove aktivnosti oko Hrvatske turističke kartice.

„Ove jeseni smo intenzivirali aktivnosti oko Hrvatske turističke kartice i osigurali velike popuste uz njeno korištenje. Kartica uistinu pruža pogodnosti za sve, od korisnika kartice, do pružatelja usluga u turizmu, ali i poslodavaca koji na ovaj način mogu nagraditi svoje zaposlenike, a iznos koji im uplate na karticu je neoporeziv. Pozivam i ovim putem sve građane da postanu korisnici Hrvatske turističke kartice i uživaju u putovanjima cijelom Hrvatskom, cijele godine, uz odlične popuste“, rekla je Brnjac.

U nastavku panela gradonačelnici Dubrovnika, Rovinja i Pule, Mato Franković, Marko Paliaga i Filip Zoričić podijelili su svoja iskustva u upravljanju destinacijama te pozdravili donošenje novog Zakona o turizmu koji upravo županijama i gradovima daje alate za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti.
Susret turističkih djelatnika održava se u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske radiotelevizije. Izvor priopćenje Ministarstva turizma.

srijeda, 08.11.2023.

TREZORSKI ZAPISI I NEOPOREZIVI PRIMICI

GODIŠNJA STOPA PRINOSA 3,75 POSTO

Ministar financija RH Marko Primorac održao je konferenciju za medije 7. studenog u Banskim dvorima na kojoj je govorio o neoporezivim primitcima i trezorskim zapisima.

Govoreći o trezorskim zapisima, rekao je da je ciljani nominalni iznos izdanja trezorskih zapisa 440 milijuna eura pri čemu će prvi krug upisa biti namijenjen građanima, a drugi institucionalnim ulagačima.
Prvi krug upisa počinje od ponedjeljka 13. studenoga i traje do ponedjeljka 20. studenoga u 11 sati. Pravo kupnje u prvom krugu imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u Republici Hrvatskoj i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj. Pritom, jedan ulagatelj može podnijeti samo jednu ponudu za upis trezorskog zapisa.
Datum izdanja je 23. studenoga ove godine, dospijeće je 21. studenoga 2024., pri čemu godišnja stopa prinosa iznosi 3,75 posto. No, s obzirom da je praksa da je dospijeće trezorskog zapisa 364 dana, stvarni prinos koji bi građani trebali ostvariti je 3,74 posto, kazao je Primorac.

TREZORSKI ZAPIS ZA 963,95 EURA

Za razliku od "narodnih" obveznica, kada se upisivao nominalni iznos i dobivala kuponska kamatna stopa, trezorski zapis će se kupovati uz popust, po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis, a po dospijeću ulagatelj će dobiti 1.000 eura za jedan zapis odnosno ostvarit će prinos od 3,75 posto godišnje, pojasnio je ministar.

Prema riječima ministra financija RH, zainteresirani ulagatelji u prvom krugu će trezorske zapise moći upisati putem mreže poslovnica Fine, kojih je 170 u Hrvatskoj. Drugi krug upisa namijenjen institucionalnim ulagačima bit će otvoren 21. studenoga, od 9 do 11 sati.
Za trezorske zapise u iznosu do 10 tisuća eura neće plaćati naknadu za platni promet, dok će naknada za veći iznos biti prema uvjetima Fine. Ako uplatu žele obaviti na šalteru banke ili putem internet bankarstva, uvjeti ovise o pojedinoj banci. Zakonskim izmjenama, koje se primjenjuju od 1. siječnja iduće godine, ulaganja u trezorske zapise neće se oporezivati porezom na dohodak, rekao je Primorac.

Što se tiče povećanja neoporezivih iznosa naknada i primitaka, ministar financija RH Marko Primorac je rekao da se prigodna nagrada diže na neoporezivi iznos od 700 eura, naknada za rezultate na 1120 eura, a paušalna nagrada za troškove hrane ide na 1200 eura. Naknada za korištenje privatnog automobila u poslovne svrhe diže se s 40 na 50 centi, dok se dnevnice za rad u zemlji dižu s 26,55 eura na 30 eura.

VEĆI IZNOS POTPORA I NAKNADA

Predstavljajući prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak, kojim se propisuju iznosi neoporezivih primitaka, koji je Ministarstvo financija uputilo u javno savjetovanje, ministar Primorac je istaknuo da je građanima lani po različitim osnovama neoporezivih primitaka isplaćeno 1,6 milijardi eura, dok je ove godine do listopada taj iznos dosegnuo 1,3 milijarde eura.

Kada je riječ o neoporezivim primicima u novcu, godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade od 1. siječnja iduće godine će porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura. U 2022. godini, izvijestio je Primorac, taj primitak, koji primjerice uključuje božićnicu, ostvarilo je 1,3 milijuna građana, u iznosu od 533,5 milijuna eura.

Nadalje, nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1.120 eura od iduće godine, što je skok od 124,57 eura. Lani je takvu nagradu od svojih poslodavaca dobilo 969,7 tisuća građana, u ukupnom iznosu od 570,8 milijuna eura.

Novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika trenutno iznosi do 796,44 eura, a od iduće godine raste do 1.200 eura, što je više za 403,56 eura. U 2022. paušalnu nagradu je primilo oko 760 tisuća zaposlenika, u iznosu od 389,6 milijuna eura.

„Dakle, u ove tri kategorije neoporezivih primitaka trenutno i do zadnjeg dana 2023. maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima iznosi 2.455,49 eura, a od 1. siječnja 2024. godine raste za 564,51 euro, na 3.020 eura“ rekao je ministar financija Primorac.

NEOPOREZIVE NAKNADE

Porast će neoporezivi izdaci i u nekim drugim kategorijama, pa tako primjerice naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe od 1. siječnja 2024. raste na 0,50 eura po prijeđenom kilometru, što je 25 posto više u odnosu na trenutnih 0,40 euro centi.

Dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu od iduće godine će biti neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.

Potpora radniku zbog invalidnosti trenutno iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura.

Od iduće godine neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

NEOPOREZIVI PRIMICI

Između ostalog, raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura od iduće godine.

Kada je riječ o mogućim neoporezivim primicima radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 eura na 280 eura od 1. siječnja 2024., za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosi na trenutnih 398,17 eura.

Neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina sa 663,62 na 672 eura.

GODIŠNJE I DO 10.080 EURA BEZ OPOREZIVANJA

Iznos godišnjih neoporezivih primitaka za rad preko učeničkih i studentskih udruga od 1. siječnja 2024. raste na 3.360 eura, s trenutnih 3.185,38 eura.

"Ukoliko učenik ili student ostvari iznos veći od toga, ne može više biti olakšica roditeljima na poreznoj kartici", naglasio je Primorac.

No, ako iznad tog iznosa od 3.360 eura godišnje učenik ili student koristi pravo na osnovni osobni odbitak od 560 eura mjesečno, godišnje može zaraditi 10.080 eura bez oporezivanja, napomenuo je ministar.

Značajno će porasti i neoporezivi iznos za stipendije, s 232,27 na 560 eura mjesečno, a za stipendije za izvrsna postignuća s 530,90 na 840 eura mjesečno. Te izmjene stupaju na snagu od 1. siječnja 2024. godine.

Rastu i neoporezivi iznosi za stipendije sportaša, također s 232,27 na 560 eura mjesečno, a u istim relacijama rasti će i neoporezive naknade koje se isplaćuju sportašima amaterima prema posebnim propisima.

Naposljetku, za nagrade za športska ostvarenja neoporezivi iznos će porasti s 2.654,48 eura na 2.800 eura od 1. siječnja 2024. Izvor, Vlada RH

utorak, 07.11.2023.

UNAPREĐENJE RAZMJENE ZNANJA SUSTAVNIM PRISTUPOM

RAZVOJ NACIONALNOG SUSTAVA AKIS

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede RH odabrana je između svih zemalja članica EU da bude domaćin Coordination Bodies 2nd General Assembly koja se 7. i 8. studenog 2023. održava u Zagrebu,, prvi dan u hotelu Academia.
Kao jedan od ukupno 37 partnera na modernAKIS (Agricultural Knowledge and Innovation Systems) projektu iz 27 zemalja EU, Ministarstvo je domaćin za 99 predstavnika raznih organizacija koji su svi dionici sustava Prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (Agriculture Knowledge and Innovation System, AKIS) u svojim državama.
Uspješna poljoprivredna proizvodnja zasniva se na primjeni modernih tehnologija uzgoja prilagođenih uvjetima uzgojnog područja, novim sortama poljoprivrednog bilja, upotrebom sofisticirane poljoprivredne (automatizirane) opreme, ali kako bi to bilo zaista moguće, nužan je slobodan i učinkovit pristup znanju i novim spoznajama, odnosno inovacijama u poljoprivredi.

Poljoprivredni proizvođači proizvode na vlastitim poljima, u stajama, te prerađuju poljoprivredne proizvode sukladno vlastitim znanjima i iskustvu, a znanje unapređuju sudjelovanjem na demonstracijskim aktivnostima, tečajevima, poljoprivrednim sajmovima, i direktnim međusobnim kontaktima.

Europska Komisija je obavezala sve države članice Europske Unije u nadolazećem razdoblju da započnu procese unapređenja razmjene znanja sustavnim pristupom – razvojem nacionalnog sustava Prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (Agriculture Knowledge and Innovation System, AKIS).

U tom razvoju pomoći će projekt modernAKIS koji ima za cilj poboljšati kapacitete dionika AKIS-a za iskorištavanje pojedinačnih, organizacijskih i sustavnih resursa. Resursi su potrebni za transformaciju prema koherentnijim, djelotvornijim i učinkovitijim AKIS sustavima. Oni su prijelaz na učinkovitije gospodarenje i korištenje prirodnih resursa u poljoprivredi i šumarstvu.
U tu svrhu izgradit će europsku mrežu od najmanje 1.000 ključnih AKIS (Poljoprivredna znanja i Inovacijski sustavi ) aktera, uključujući AKIS kordinacijska tijela svih država članica EU-a koje će djelovati kao okosnice u formaciji AKIS sustava.
AKIS podrazumijeva učinkovitije upravljanje i modernizaciji europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Projekt će također izgraditi kapacitete ključnih AKIS dionika s obzirom na sustavno razumijevanje i angažman AKIS-a, omogućujući im da provedu dugoročne promjene koje će poboljšati i sam AKIS. Također, u svakoj zemlji članici uspostaviti će se najmanje 1 CoP (Communty of practice), čime će se omogućiti sudionicima (nacionalnim AKIS akterima) da djeluju kao nosioci promjena u svojim zajednicama.

Projekt modernAKIS stvoriti će i sveobuhvatan digitalni katalog s novim znanjem i iskustvom o AKIS- u te najmanje 80 alata i metoda za poboljšanje protoka znanja i razvoja AKIS-a u skladu s relevantnim političkim ciljevima, npr. Green Deal, Farm2Fork, itd..
Strateškim planom Republike Hrvatske planiran je sustavni pristup unapređenju sustava znanja i inovacija u poljoprivredi. Sudjelovanje u AKIS sustavu RH, biti će omogućeno svim relevantnim dionicima AKIS sustava, a ova konferencija kao i sudjelovanje u svim pr
aktivnostima projekta modernAKIS-a usmjeriti će cjelokupni AKIS strateški pristup Republike Hrvatske koji se zasniva na jačanju veza sa znanstvenim i ostalim relevantnim institucijama i izvorima znanja, jačanju znanja savjetnika i njihove međusobne povezanosti, poticanju i jačanju inovacijskih partnerstava te učinkovitom korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija za poboljšanje protoka i dijeljenja znanja.

Za potrebe organizacije i jačanja veza i suradnje svih AKIS dionika, Ministarstvo poljoprivrede RH uspostaviti će AKIS koordinacijsko tijelo sastavljeno od predstavnika savjetodavnih službi, znanstvene zajednice, ministarstava, predstavnika poljoprivrednika, Nacionalne mreže ZPP-a i ostalih relevantnih dionika. Za potrebe potpore savjetnicima, edukatorima i istraživačima biti će uspostavljen pozadinski ured za savjetnike “Back office”- služba za potporu prijenosa znanja, te služba za potporu inovacijama - inovation support service. (Ministarstvo, mzz)

ponedjeljak, 06.11.2023.

TAJNIK UN-A GUTERRES ŠALJE HUMANITARNI APEL ZA 1,2 MILIJARDE $ POMOĆI

Glavni tajnik UN-a :

„ GAZA POSTAJE GROBLJE ZA DJECU „

Kako se sukob zaoštrava u Gazi, uz opasnost od širenja na širu regiju, glavni tajnik UN-a António Guterres u ponedjeljak 6. studenog obraćajući se novinarima u sjedištu UN-a u New Yorku kasno poslijepodne je naglasio potrebu da se podrži humanitarni apel od 1,2 milijarde dolara za pomoć gotovo tri milijuna ljudi diljem okupiranog palestinskog teritorija.
“Noćna mora u Gazi više je od humanitarne krize. To je kriza čovječanstva. Gaza postaje groblje za djecu. Stotine djevojčica i dječaka bivaju ubijeni ili ozlijeđeni svaki dan. Katastrofa koja se razvija u Gazi čini potrebu za humanitarnim prekidom vatre svakim satom sve hitnijom"- rekao je glavni tajnik Guterres.

Izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog rastućeg nasilja i širenja sukoba između izraelskih snaga i militanata Hamasa, navodeći da je "okupirana Zapadna obala, uključujući istočni Jeruzalem, na točki ključanja".
“Više novinara ubijeno je u razdoblju od četiri tjedna nego u bilo kojem sukobu u najmanje tri desetljeća. Ubijeno je više humanitarnih radnika Ujedinjenih naroda nego u bilo kojem usporedivom razdoblju u povijesti naše organizacije.” Pojasnio je da se pridružio obitelji UN-a u žalovanju za 89 djelatnika njihove agencije koja pomaže palestinskim izbjeglicama, UNRWA, koji su ubijeni u Gazi. Mnogi od tih kolega – među kojima su učitelji, ravnatelji škola, liječnici, inženjeri, stražari i pomoćno osoblje – ubijeni su zajedno s članovima svojih obitelji.

Humanitarni apel – koji su pokrenule UN – pomoći će cijelom stanovništvu u Pojasu Gaze i pola milijuna Palestinaca na Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jeruzalem. A. Guterres je rekao da, iako nešto pomoći stiže u Gazu preko prijelaza Rafah iz Egipta, to "kapanje pomoći ne zadovoljava ocean potreba".
Tijekom posljednja dva tjedna, 400 kamiona krenulo je na put, u usporedbi s 500 na dan prije sukoba, a isporuke pomoći ne uključuju očajnički potrebno gorivo."Bez goriva umrijet će novorođenčad u inkubatorima i pacijenti na aparatima za održavanje života", upozorio je. “Voda se ne može pumpati ili pročišćavati. Neobrađena kanalizacija bi uskoro mogla početi curiti na ulice, šireći dalje zarazu. Kamioni natovareni kritičnim teretom bit će zaustavljeni.
Ponovio je apele za bezuvjetno oslobađanje svih izraelskih talaca koje drži Hamas u Gazi, te za zaštitu civila, bolnica, objekata UN-a, skloništa i škola.

“Više hrane, više vode, više lijekova i naravno goriva – ulazak u Gazu siguran, brz i u potrebnom opsegu. Sada. Neometani pristup za isporuku zaliha svim ljudima u Gazi u potrebi. Sada. I kraj korištenja civila kao živih štitova. Sada”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres novinarima u New Yorku, a zabilježeno je na internet stranici Vijesti UN-a. (mzz)

nedjelja, 05.11.2023.

„MOŽEMO“ KROZ BROJKE ANALIZIRALA POSTIGNUĆA PREMIJERA PLENKOVIĆA

KOJI SU BROJEVI ZADOVOLJAVAJUĆI?

Politička stranka Možemo u svom je newsletteru od 25. listopada, koji sam primila, analizirala brojke postignuća premijera RH Andreja Plenkovića u njegovih sedam godina premijerskog mandata u Hrvatskoj. Premijer tvrdi da se u Hrvatskoj živi bolje, iako on periodično „dijeli“ pakete financijske pomoći, što ne bi bilo potrebno da se živi bolje, no financijski paketi su stvarnost i činjenica.
Do kakvih je brojeva došla politička stranka Možemo u vlastitom istraživanju o tome – koliko je premijer Andrej Plenković u svoja protekla dva mandata bio uspješan- prije svega u brojkama, jer se tako lako izražava valorizacija?. Naime Hrvatska Vlada je postavljena tako da ima 16 ministarstava. Osobe, ministri na čelu tih ministarstava, koji čine Vladu RH su faktori uspjeha ili neuspjeha. Svojim liderstvom na nivou ministarstava ministri slijede upute i tražena ostvarenja Europske unije, ili to ne čine radi vlastite preokupacije, tromosti, nerazumijevanja svoje funkcije, itd. A premijer Plenković na kraju kaže " to su rezultati moje Vlade". Ljudi su faktor uspjeha ili neuspjeha bilo gdje! (m.zouhar zec)

Evo do kojih je usporedbi, a time i rezultata, došla stranka MOŽEMO svojim istraživanjem :


„Andrej Plenković je pozvao javnost da pogleda brojke ne bi li se uvjerili u njegove uspjehe. To smo napravili i mi “ piše u newsleteru, te se tekst nastavlja :
„Pogledali smo brojke od 2016. do danas ,sve iz službenih izvora, koje svjedoče o stvarnoj kvaliteti života u Hrvatskoj:

PROSJEČNA PLAĆA
Od 2016. smo na ljestvici EU zemalja po prosječnoj plaći pali za čak 3 mjesta Godine 2016. Hrvatska je po prosječnoj plaći bila 22. u EU. Iza Hrvatske bile su redom Poljska, Litva, Latvija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska.
Sada 2023. prosječna plaća u RH je takva da je Hrvatsku na 24. mjestu među zemljama Europske unije. Iza Hrvatske su redom Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Hrvatska je u rujnu imala 70% višu inflaciju od prosjeka eurozone.
Cijene hrane su od 2016. porasle za 43%.
Hrvatska je u rujnu imala 70% višu inflaciju od prosjeka eurozone. izvor: Eurostat
Od listopada 2016. do kolovoza 2023. cijene hrane porasle su za 43,38% . Izvor: Državni zavod za statistiku

STANOVANJE

Prosječna dob odlaska djece iz roditeljskog doma je sada 33,4 godine, čak 2 godine dulje nego što je bio slučaj 2016. godine i 7 godina kasnije od prosjeka EU.
Kvadrat stana u RH od 2016. do 2023., odnosno od početka prvog mandata Andreja Plenkovića do kraja lipnja 2023. godine, poskupio je 68,89 posto.
Godine 2016. kvadratni metar stana stajao je 1.314 eura, a 2023. 2.212. eura. Izvor, Državni zavod za statistiku

ZDRAVSTVO
914 liječnika napustilo je Hrvatsku od 2016.
457 liječnika nedostaje Hrvatskoj samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: 257 obiteljskih, 110 ginekologa i 90 pedijatara. ( Izvor: Hrvatska liječnička komora)
Ljudi u Hrvatskoj žive 3 godine kraće od prosjeka EU; drugi smo u EU po smrtnosti od malignih bolesti

KVALITETA I DOSTUPNOST ZDRASTVENE ZAŠTITE
1.Građani RH žive tri godine kraće od prosjeka EU, uz očekivani prosječni životni vijek od 77,7 godina
Izvor: Svjetska banka
2. Republika Hrvatska je druga u EU-u po smrtnosti od malignih bolesti: u Hrvatskoj od malignih bolesti godišnje umre 328 osoba na svakih 100 tisuća stanovnika, a u EU 190 osoba na sto tisuća.
Izvor: Narodne novine

3.Na svakih sto tisuća stanovnika godišnje umire 3.239 stanovnika od uzroka smrti koji se mogu spriječiti, dok je u EU prosjek 160 na svakih sto tisuća. Dakle – 49% učestalije su smrti koje se mogu spriječiti u Hrvatskoj, nego je prosjek EU
Izvor: EK – State of Health in the EU Croatia Country Health Profile 2021


DEMOGRAFIJA
262 tisuće stanovnika iselilo je iz Hrvatske od kraja 2016. Za usporedbu, to je toliko broj građana, koliko imaju gradovi Split i Rijeka zajedno. Čak četrdeset dvije tisuće ljudi iselilo je iz Hrvatske samo u 2022. godini. Izvor: Državni zavod za statistiku

U školsku godinu 2023/2024 upisan je 6.281 prvašić manje nego školske godine 2016./2017., što je pad od čak 17,5%

CIJENE PRIJEVOZA
Od listopada 2016. do kolovoza 2023. cijene prijevoza porasle su za 28,19%. Izvor: Državni zavod za statistiku

SIROMAŠTVO

752 tisuće hrvatskih građana, što je svaki peti stanovnik RH, je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti Izvor: Državni zavod za statistiku.

SUNČANE ELEKTRANE

Hrvatska je 25. na listi uspješnosti u EU, od 27 zemalja, po proizvodnji energije iz sunčanih elektrana. Iza Hrvatske su samo Latvija i Irska, iako je Hrvatska pri vrhu po broju sunčanih sati.

MINISTRI U VLADI

28 ministara je smijenjeno u dva mandata vladanja Andreja Plenkovića ili otišlo s dužnosti. Četiri ministra su optužena za kaznena djela tijekom obnašanja dužnosti: Kuščević, Horvaat, Tolušić i Žalac, dok je ministar znanosti Barišić napustio Vladu radi plagiranja znanstvenog rada.

313,6 milijuna eura iznosen malverzacije zbog kojih je Europsko tužiteljstvo u 2022. u Hrvatskoj otvorilo 23 istražna postupka zbog zlouporabe sredstava iz EU fondova, zbog manipulacija tijekom javne nabave, te korupcije". (mzz)

subota, 04.11.2023.

TURSKI PREDSJEDNIK DONOSI ENERGIČNE ODLUKE

Recep Tayyip Erdogan :

“NETANYAHU VIŠE NIJE NETKO S KIM MOŽEMO RAZGOVARATI"

Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske u intervjuu tokom avionskog leta na povratku u Tursku 4. 11. iz službene posjete Kazahstanu izjavio je da je za napade na blokirani palestinski Pojas Gaze najodgovorniji izraelski premijer Benjamin Netanyahu. “Netanyahu više nije neko s kim možemo razgovarati. Precrtali smo ga i bacili.Rekao sam nešto u svom govoru na Maršu za Palestinu u Istanbulu. Najavio sam da ćemo podržati inicijative koje bi iznijele izraelska kršenja ljudskih prava i ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom. Naši nadležni organi, posebno naše Ministarstvo vanjskih poslova, će obaviti ovaj posao“, rekao je Erdogan.

Turski predsjednik je naglasio da svijet zatvara oči pred izraelskim brutalnim napadima na civile i zdravstvenu infrastrukturu i da ostavlja bebe i civile da umiru. “Sada svijet mora čuti vapaje palestinske djece. Naša je dužnost da pružimo ruku pomoći tim nedužnim i potlačenim ljudima. To je ljudska dužnost“, istakao je Turski predsjednik Erdogan. Rekao je da Netanyahu gubi podršku izraelskih građana i da vjerskom retorikom želi pridobiti podršku za masakre u Gazi. Istakao je da Europska unija nije pristupila pitanju Gaze na pravičan način i da je bila i izvan diplomatskih procesa u rusko-ukrajinskom ratu, Erdogan je kazao da je time narušeno povjerenje u EU.

„Predstojeći samit Organizacije islamske saradnje (OIC) u Riadu biti će ključan za napore na prekidu vatre u Gazi.Turska želi vidjeti mirnu Gazu, kao dio suverene države Palestine s teritorijalnim integritetom, istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom unutar granica iz 1967. godine“rekao je Erdogan, predsjednik Turske.
Turska je pozvala svog veleposlanika iz Tel Awiva na konzultacije u Tursku, što je učinjeno samo dan prije dolaska američkog glavnog tajnika Antonya Blinkena u Tursku.
Izvor: Al Jazerra,mzz

petak, 03.11.2023.

MATICA HRVATSKA DODIJELILA POVELJE ZA NAJBOLJA OSTVARENJA

„ZASLUŽNIK“ RADNOJ SKUPINI ZA ZAKON O HRVATSKOM JEZIKU

U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 28. listopada 2023. održana je Glavna skupština Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne institucije osnovane 1842. godine. Na toj su Skupštini dodijeljene povelje za najbolja književna ostvarenja u 2023. godini i to 17 zlatnih i 12 srebrnih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima. Nagrada Kukuljević Sakscinski je pripala knjizi Darije Alujević "Mila Wod – Prva hrvatska kiparica", Ogranku Matice hrvatske u Petrinji. Uredniku nagrađene knjige Vladimiru Krpanu nagradu je uručio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Dobitnici zlatnih i srebrnih povelja Matice hrvatske su slijedeća ostvarenja i njihovi ogranci Matice hrvatske kojima
prioadaju :Zlatne povelje dodijeljene su: za strip zbirku Radovana Devlića Huljice – A život posta lijep: OMH u Bizovcu, za časopis Kotorski zbornik: Časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske (OMH u Boki kotorskoj).

Tri zlatne povelje primio je Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu za knjige: Stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. – 2022. (Mirna Ladašić Turk i Zoran Turk), Rječnik govora Kotoribe, Jučer je bilo sutra (Ana Jauk i Đuro Blažeka), Odabrane pjesme (Zvonko Kovač);
OMH u Čitluku dodijeljena je zlatna povelja za knjigu Jure (Ivanova) Rupčića HARDOMILJE – prošlost, ljudi i običaji; OMH u Dubrovniku za knjigu Slavice Stojan Na početku bijaše hrid: Ilustrirana povijest Dubrovnika; OMH u Gospiću za knjigu Ane Lemić Sela i stanovi na Velebitu: Svjedočanstva života od nastanka do nestanka (II. dopunjeno izdanje); OMH u Grudama i OMH u Širokom Brijegu za zbornik Čuvar, zaštitnik i anđeo knjige; OMH u Jastrebarskom za knjigu Nine Škrabea i Zvonimira Kufrina Jaskanski kraj u slici i riječi; OMH u Kutini za časopis Moslavačko zrcalo – 50 godina Ogranka Matice hrvatske u Kutini Godište 6, br. 1-2. 2022.; OMH u Osijeku za časopis Književna revija God. 62.,Br. 3-4, 2022.; OMH u Petrinji za knjigu Domagoja Vukovića Ponovno nastajanje grada; OMH u Sisku za knjigu Waltera Friedricha Otta Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja (prev. Kristijan Gradečak); OMH u Slatini za zbornik radova Mirko Jirsak i Slatina; OMH u Svetoj Nedelji za knjigu Gabriela Uspera Madrigali concertati; OMH u Zaprešiću za knjigu Stanka Špoljarića Drago Jančić (monografija).

Srebrne povelje dodijeljene su slijedećim književnim ostvarenjima u sljedećim ograncima Matice Hrvatske:

OMH u Bjelovaru za knjigu Željka Karaule Bjelovar i Hrvatska u srcu. Željko Sabol pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf; OMH u Čitluku za knjigu Tihomira Prusine i Jure Belje Vinogradarstvo i vinarstvo Brotnja; OMH u Grudama za godišnjak Matica hrvatska Grude Susreti Br. 16, 2022.; OMH u Karlovcu za knjigu Rudolfa Strohala Hrvatskih narodnih pripovijedaka knjiga II.: Narodne pripovijetke iz grada Karlovca, sela Lokava, Delnica i trgovišta Vrbovskoga (pretisak); OMH u Kloštar Ivaniću za zbornik radova Pogled u prošlost - 920 godina povijesti Otoka Ivanicha; OMH u Mostaru za knjigu Zdravke Mile Marijanović Zlatne riječi; OMH u Ogulinu za knjigu Milana Hanžeka Zulejka Historijska tragedija u tri čina (četiri slike); OMH u Samoboru za knjigu Gordana Črpića i Branimira Dorotića Dobro jutro, dobri ljudi! (II. prošireno izdanje); OMH u Slavonskom Kobašu za knjigu Antonije Wurzberg Zvat će se Aron; OMH u Tomislavgradu za knjigu Mije Tokića Breme te tvoje nosi; OMH u Virovitici za knjigu Natalije Bajer Svakodnevno Zbirka kratkih priča; OMH u Zadru za knjigu Teodore Vigato i Ivice Vigato Silbenske kulturološke teme I.

Najviše odličje Matice hrvatske JANKO DRAŠKOVIĆ dodijeljeno je Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću.

Nagrada ZASLUŽNIK Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena članovima Radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku i to Stjepanu Damjanoviću, Mariju Grčeviću (voditelj Radne skupine), Augustu Kovačecu, Mislavu Ježiću i Tomislavu Stojanovu. Izvor: Matica hrvatska,mzz

UGOVOR ZA GEOTERMALNU GRADNJU OD 30 MILIJUNA EURA

IZVOR ENERGIJE NEOVISAN O VANJSKIM ČIMBENICIMA

U ministarstvu Gospodarstva i održivog razvoja 2.11. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 29.828.555,70 EUR u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) za financiranje projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ kroz mjeru C1.2. R1-I2 Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora. Ugovor je potpisan između ministra dr. Davora Filipovića i čelnika Agencije za ugljikovodike Marijana Krpana. Ovime započinje izvedba projekta.

U sklopu projekta provest će se 6 ključnih aktivnosti koje imaju za cilj korištenje geotermalnog potencijala za grijanje. Odabrano je šest lokacija na kojima je izvjestan geotermalni potencijal i koje imaju postojeće sustave centralnih toplinskih sustava. Projekt se provodi na prostoru Zaprešića, Siska, Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Vukovara .Na tim prostorima početkom ove godine provedena su geofizička snimanja –2D seizmika i magnetotelurika te će se na osnovu dobivenih podataka izabrati dva područja na kojima će se izbušiti po jedna geotermalna bušotina.

U sklopu projekta izrađena je Strateška studija utjecaja plana razvoja geotermalne energije na okoliš kao i Geološko-geofizička studija za projekte snimanja geofizičkih podataka. Okolišna dozvola očekuje se za otprilike 4 mjeseca. Također izradit će se Studija stanja u prostoru i izmjene propisa koji reguliraju prostorno-planske aspekte.

Projekte vodi Agencija za ugljikovodike budući da sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Ministarstvo donosi odluku prije raspisivanja nadmetanja o provedbi radova u svrhu ispitivanja geotermalnog potencijala na području Republike Hrvatske, a za navedene aktivnosti ovlaštena je Agencija za ugljikovodike (Članka 54., stavak 6 i 7. )
Potpisivanju su prisustvovali ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.
Natječaj za ovaj projekt je pripremio i proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Povodom potpisivanja ministar dr. Filipović je izjavio: “Aktiviranjem geotermalnih potencijala u cjelini za Hrvatsku osiguravamo još jedan izvor energije i to neovisan o vanjskim čimbenicima; drugim riječima, radi se o energiji koju ćemo proizvoditi u Hrvatskoj, koja je obnovljiva i ide u prema ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije. Ovim konkretnim projektom otvaramo mogućnost grijanja putem geotermalne energije, a već krajem 2024. godine očekujem da krene bušenje istražnih bušotina". Izvor, priopćenje resornog ministarstva, mzz

četvrtak, 02.11.2023.

IRANSKI VOĐA POZVAO NA PRESTANAK IZVOZA NAFTE I HRANE U IZRAEL

MJERA IRANSKOG VOĐE

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei pozvao je na prestanak izvoza nafte i hrane u Izrael, nakon njegove vojne operacije protiv radikalnog palestinskog pokreta Hamas u Pojasu Gaze.
"Moraju hitno zaustaviti bombardiranje Gaze i zaustaviti izvoz nafte i hrane cionističkom režimu „(Izrael - TASS) rekao je, a prenosi 1. studenog iranska novinska agencija Tasnim.
Na sastanku 18. listopada s glavnim tajnikom Organizacije za islamsku suradnju (OIC) Hisseinom Brahimom Tahom, iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian pozvao je na sankcije Izraelu, uključujući zabranu uvoza nafte u Tel Aviv. Također, Amirabdollahian je predložio osnivanje posebnog suda pod okriljem OIC-a kako bi se izraelsko vodstvo privelo pravdi za njihove "ratne zločine" u Pojasu Gaze.

Napetosti su se rasplamsale na Bliskom istoku nakon što su militanti Hamasa iz Pojasa Gaze 7. listopada napali izraelski teritorij, kada su ubijeni mnogi Izraelci koji su živjeli u naseljima uz granicu, a više od 200 ljudi, uključujući djecu, žene i starce, uzeto je za taoce . Hamas svoj napad vidi kao odgovor na korake izraelskih vlasti protiv džamije Al-Aksa u Jeruzalemu. Izrael je proglasio potpunu blokadu Pojasa Gaze i započeo bombardiranje enklave i nekih područja u Libanonu i Siriji. Sukobi se bilježe i na Zapadnoj obali. Izvor; agencija TASS

srijeda, 01.11.2023.

BOLIVIJA PRVA KOJA JE PREKINULA DIPLOMATSKE ODNOSE S IZRAELOM

IZRAEL VODI RAT BEZ PRAVILA

Nakon 25 dana od početka rata između Izraela i Hamasa, odnosno Palestinaca,Bolivija, zemlja u Južnoj Americi koja ima 12 milijuna stanovnika, čiji je predsjednik Evo Morales prva je zemlja koja je prekinula službene odnose s Izraelom.
"Bolivija je odlučila prekinuti diplomatske odnose s izraelskom državom zbog“ agresivne i nerazmjerne izraelske vojne ofanzive" koja se odvija u Pojasu Gaze“, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Freddy Mamani na konferenciji za medije u utorak 31. listopada navečer.

U 25 dana ratovanja, prema podacima od 31. listopada poginulo je u Pojasu Gaze 8 796 Palestinaca, od toga 3 648 djece, 2 690 žena, dvadeset i dvije tisuće Palestinaca je ranjeno. Nestalo je 1 120 djece.
Kolumbija i Čile pozvale su svoje veleposlanike u Izraelu na konsultacije osuđujući smrt civila u Pojasu Gazi i pozivajući na prekid vatre.
Na društvenoj mreži X, čileanski predsjednik Gabriel Boric optužio je Izrael za “neprihvatljiva kršenja međunarodnog humanitarnog prava” i za politiku “kolektivnog kažnjavanja” naroda Gaze, nakon što je najavio opoziv veleposlanika Jorgea Carvaiala. Čile ima najveću i jednu od najstarijih palestinskih zajednica izvan arapskog svijeta. Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro na platformi X, nazvao je napade Izraela na Palestince “masakrom palestinskog naroda”.

POVOD RATU - POKOLJ - I KONTEKST OD 1948.
Rat koji je proglasio izraelski predsjednik Netanyahu 7. listopada, nakon što je Palestinska organizacija Hamas u području uz Izrael napravila pokolj na oko 1 400 osoba, a oko 200-tinjak osoba, starijih žena, muškaraca i djece palestinski Hamas uzeo kao taoce, traje bez ikakvih poštivanja Ženevskih konvencija usvojenih za ratne sukobe. Palestinski problem koji je 7.10. 2023. rezultirao iznenadnim pokoljem Izraelaca ima povijesni razvoj od 1948.godine i samo se u tom kontekstu može razumjeti. Prva šira uporaba naziva Palestinci za lokalno arapsko stanovništvo zabilježena je na Sirijsko-Palestinskom kongresu 21. rujna 1921. Nakon Prvog Arapskog-izraelskog rata 1948., i prvog velikog arapskog izbjegličkog vala, te nakon arapskog egzodusa nakon rata 1967., naziv Palestinci se uvriježio ne samo za one koji su vezani podrijetlom, već za sve one koji dijele zajedničku kulturu i prošlost. Ti isti žele i svoju budućnost i Palestinsku državu koju sada nemaju. Palestinci su religijski u najvećem broju muslimani žive po svijetu, najvećim dijelom po arapskim državama, a vjeruje se da ih ima više od 11 milijuna.

NA MALOM TERITORIJU 2,3 MILIJUNA PALESTINACA
Pojas Gaze koji je uzak obalni pojas uz Sredozemno more, na Bliskom istoku, koji je naseljen uglavnom Palestincima podjeljenim u kampove,graniči s Egiptom na jugozapadu te Izraelom na sjeveru i istoku.Pojas Gaze teritorijalno ima oko 41 km dužine, a širok je od 6 do 12 km, ukupne površine od 360 km kvadratnih. I na tom malom prostoru živi oko 2, 3 milijuna stanovnika, neki govore i o 2,5 miliona stanovnika. I taj mali teritorij Izraelci bombardiraju danonoćno. No na tom području također žive i Izrelci koji su u vrijeme mira na različite načine unosili nemir i nesigurnost među Palestince. Upadali su Plestincima u kuće i bezrazložno ih odvodili i zatvarali ih,ili im izdavali rješenja prema kojima su morali sami rušiti svoje kuće ili su rušenje kuće morali platiti. O tome postoji dokumentiran filmski materijal koji je emitirala Katarska TV kuća Al Jazerra. Osim toga infrastruktura za elektičnu struju, vodu i napajanje plinom, izgrađena je tako da njime upravlja – Izrael. Početkom ratnih sukoba ti su energentni Palestincima odmah isključeni. Dio Palestinaca živi na teritoriju Zapadne obale, Pojasa Gaze i Istočnog Jeruzalema.U Jeruzalemu živi i oko 15 000 kršćana. Dio Palestinaca su izbjeglice, žive po svijetu, najvećim dijelom po arapskim državama. Palestinski narod, dugo vremena predstavljala je Palestinska oslobodilačka organizacija. Nakon Arapsko-izraelskog Sporazuma iz Osla, uspostavljen je jedan oblik prijelazne vlasti - Palestinska nacionalna samouprava, koja je upravljala područjima Zapadne obale i Pojasa Gaze.

POTPUNA BLOKADA POJASA GAZE
Izrael je po proglašenju rata proglasio potpunu blokadu Pojasa Gaze i započeo bombardiranje nekih područja u Libanonu i Siriji. Sukobi, iako manji nego u Gazi, događaju se i na Zapadnoj obali. No u Pojasu Gaze stanje je veoma teško. Izraelska vojska ne bira ciljeve. Neprestano bombardira stambene blokove Palestinaca, a oni nemaju tehniku, osim golim rukama pokušavaju otkopati zatrpane ljude betonom. U izraelskim napada stradavaju i pogibaju cijele palestinske obitelji. No rijetke izvlače, a mnogi živi i ranjeni ostaju zatrpani pod naslagama srušenog betona.
Informacije novinara koji izvještavaju sa terena iz Gaze svjediče da je 16 bolnica, od njih 35 u Pojasu Gaze izvan funkcije. Bolnice nemaju ni lijekova ni sanitetskog materijala kao ni goriva za generatore, jer je struja isključena, a operacije su liječnici počeli raditi bez anestezije. Nema vode, hrane, nema mlijeka za novorođenčad. Broj kamiona koji sa humanitarnom pomoći ulaze u Pojas Gaze iz Egipta preko prijelaza Rafah je mali, radi se o samo stotinjak kamiona u posljednjih deset dana . Izvršna direktorica WFP-a, Svjetskog programa za hranu Cindy McCain izjavila je da u opkoljenoj enklavi, Pojasu Gaze, vlada glad. Izraelska ratna Vlada tvrdi da želi uništiti Hamas.

UBIJENA 34 NOVINARA I VIŠE OD 60 DJELATNIKA UN-A

Zato neselektivno uništava sve ne birajući ciljeve. Sve su češći prekidi internetskih i telefonskih veza sa Gazom. Do sada su u ratu Izraela protiv Hamasa, dugom 25 dana, osim gore navedenih brojeva poginulih, poginula 34 novinara i više od 60 djelatnika UN-a koji su radili na terenu u Pojasu Gaze. Hamas nije osnovan kao teroristička organizacija, već kao politička stranka 2006. godine, a te su godine izbori provedeni u nazočnosti američkih promatrača. O tome postoji niz napisanih materijala.
Izrael vodi rat bez pravila. Za Izrael nisu važni civili, nisu važna djeca, nisu važni humanitarni koridori, nije važna hrana, nije važna voda. Nisu važne ženevske konvencije o nenapadanju. Stotine tisuća Palestinaca ostalo je bez domova. Očito je važno ubiti što više osoba, ljudi, Palestinaca! Slike snimateljaTV kuća i reportera novinara koji se javljaju s terena i s lica mjesta, koji razgovaraju s očajnim Palestincima - ne lažu. Netanyahu je državnik koga će povijest pamtiti po zlu. Izrael ima veliku podršku SAD-a i već je svoju veliku podršku Netanyahuu, američki predsjednik Joe Biden došao iskazati 11. dan nakon početka agresije Izraela na Hamas, točnije 18. listopada .
Tek je 1. studenog otvorena improvizirana bolnica uz granicu s Egiptom. Ali zašto svim drugim bolnicama u Gazi nije omogućeno da nesmetano rade i pružaju medicinsku pomoć ranjenima i povrijeđenima?Zašto nije dozvoljena doprema goriva za agregate- jer nema struje- zašto nema lijekova, hrane za djecu, novorođenčad...

GRLIĆ RADMAN IZRAZIO PODRŠKU IZRAELU
Ne samo muslimani već svi ostali građani diljem svijeta izlazili su i još uvijek izlaze na prosvjede dajući podršku Palestincima i tražeći da se zaustavi rat u Gazi i svirepo i podmuklo ubijanje nedužnih Palestinaca, ne samo oružjem, već i glađu, žeđu, ranjavanjem, bez mogućnosti liječenja, bez vizije o bilo kojem sigurnom mjestu na koje bi se mogli skloniti. Jer sigurnog mjesta u Gazi nema. Projektili izraelske vojske pogađaju škole,bolnice, stambene zgrad, crkve, džamije, automobile, sva mjesta na kojima su ljudi i djeca.
Više je državnika došlo iskazati potporu Izraelu u njihovoj borbi „protiv terorizma“ i protiv Hamasa, naglašeno je . Među njima je Izraelska vlada dobila podršku i od Hrvatske, od ministra vanjskih poslova Grlića Radmana, koji je u Izraelu bio 26. listopada i susreo s izraelskim ministrom vanjskih poslova Eliem Cohenom te izrazio podršku Izraelu u njegovoj borbi protiv terorizma . A samo dan prije građani Zagreba organizirali su prosvjed podrške Palestinskom narodu na Trgu žrtava fašizma.
Tko je Međunarodna zajednica koja može zaustaviti rat koji Izrael vodi, ne samo protiv Hamasa, već protiv civila Palestinaca u Pojasu Gaze?
To pitanje ostaje otvoreno i pred znanstvenim teoretičarima političkih odnosa, sa poznatih svjetskih sveučilišta. Što će se događati, tek će se vidjeti, jer mogući su različiti pristupi i uplitanje različitih interesnih sila. Znanstvenici ističu da bi najpravednije rješenje bilo da Palestinci napokon dobiju svoju državu i da se taj problem riješi zauvijek.
Margareta Zouhar Zec

<	studeni, 2023					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter