AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 31.10.2023.

SUVREMENIM TEHNOLOGIJAMA DO DEKARBONIZACIJE

PROJEKT PROIZVODNJE CEMENTA S NULTOM STOPOM
STAKLENIČKIH PLINOVA

Dr. Davor Filipović ministar gospodarstva i održivog razvoja u Vladi RH, posjetio je 26. listopada tvornicu Nexe d.d. u Našicama a povodom objave uvrštenja projekta Nexe Grupe CO2NTESSA na Listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske.

U Našicama je održan radni sastanak na kojem su, uz ministra dr. Filipovića, sudjelovali Veleposlanik SR Njemačke dr. Christian Hellbach, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, gradonačelnik Grada Našica Krešimir Kašuba, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Vladislav Brkić, partneri NEXE-a d.d. na projektu CO‚NTESSA član Uprave Frank Ruoss i direktor poslovnog razvoja i prodaje Philip Glörfeld iz Thyssenkruppa, kao i predstavnici Uprave NEXE d.d. Tema sastanka bile su aktualne informacije o projektu CO‚NTESSA ali i o ostali projekti NEXE Grupe usmjereni na dekarbonizaciju, zelene i energetske tranzicije poslovanja. Tako je na sastanku uzvanicima prezentiran i projekt korištenja recikliranog građevinskog otpada.

„U Našicama smo kako bi pružili punu podršku projektu CO‚NTESSA, a riječ je o projektu koji će omogućiti dugoročnu konkurentnost Nexe Grupe ali i pridonijeti dekarbonizaciji Hrvatske i cijele Europe. Naime, oko 4% svih emisija dolazi iz cementne industrije, a ovo je pravi način da se korištenjem suvremenih tehnologija da veliki doprinos dekarbonizaciji. Vlada RH uvrstila je u 9. mjesecu ovaj projekt na Listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske zbog njegove iznimne važnosti za postizanje dekarbonizacije i dugoročne konkurentnosti ovog kraja, ali i Hrvatske u cjelini. U realizaciju ovog projekta aktivno su uključeni i Agencija za ugljikovodike te Plinacro. Podrška ovom projektu samo je još jedan jasan pokazatelj kako Vlada RH kontinuiranim radom utječe i stvara okvir za povoljnu investicijsku klimu, odnosno za postavljanje Hrvatske kao još jače investicijske destinacije“, izjavio je tom prigodom ministar dr. Filipović.

Projekt CO‚NTESSA, s procijenjenom vrijednošću od 400 milijuna EUR, predstavlja jednu od najvećih planiranih investicija u industriju u Hrvatskoj. Cilj projekta je modifikacija proizvodnje klinkera i proizvodnja cementa bez CO‚ u atmosferu od 2029. godine, čime se postavlja temelj za održivu i troškovno učinkovitu proizvodnju cementa s nultom stopom emisije stakleničkih plinova. Projekt CO‚NTESSA u sinergiji je s projektom GT CCS kojeg provode Agencija za ugljikovodike i Plinacro, a koji uključuje obnovu postojećeg cjevovoda za transport uhvaćenog CO‚ iz NEXE cementare i izgradnju infrastrukture za skladištenje CO‚. Izvor, priopćenje min. gospodarstva i održivog razvoja

ponedjeljak, 30.10.2023.

POLITIKA KOJU VODI DODIK, KLJUČAN PROBLEM ZA BiH

STVARANJE UVJETA ZA ODCJEPLJENJE ENTITETA RS

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je, u najnovijem izvještaju koje je poslao Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, da u Republici Srpskoj stvaraju preduvjete za potencijalno buduće odcjepljenje tog entiteta.
Posljednje poteze predsjednika RS-a Milorada Dodika nazvao je neviđenom razinom napada na Opći okvirni mirovni sporazum, koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

Vijeće sigurnosti UN-a imat će redovnu šestomjesečnu raspravu o Bosni i Hercegovini u četvrtak, 2. studenog 2023.
Prema informacijama Al Jazeerinog novinara u Washingtonu Ivice Puljića, Schmidt neće govoriti u Vijeću sigurnosti UN-a i predstaviti vlastiti izvještaj. Ali ga je poslao generalnom sekretaru UN-a, odakle je proslijeđen Vijeću sigurnosti UN-a.

U izvještaju Visokog predstavnika u BiH, koji pokriva period od 16. travnja do 15. listopada, a u koji je uvid imao Al Jazeerin novinar, kao ključni problem za Bosniu i Hercegovinu se navodi politika Dodika, koji “nastavlja pozivati na disoluciju Bosne i Hercegovine ili na „mirni razlaz“ što je predstavio kao svoj cilj i službeni stranački cilj na Kongresu Saveza nezavisnih socijaldemokrata 30. listopada.
Dodik je, napisao je Schmid u najnovijem izvještaju, pozivao na osamostaljenje Republike Srpske i ujedinjenje tog entiteta sa Srbijom.
“Vladajuća koalicija u RS-u, koju predvodi Dodik, počela je provoditi korake stvarajući preduvjete za potencijalno buduće odcjepljenje RS-a iz Bosne i Hercegovine, koji su izneseni u zajedničkoj izjavi koju su potpisale vladajuće stranke RS-a 24. travnja 2023. godine“, napisao je Schmidt.

Ti koraci uključuju: neprovođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a, neprovođenje odluka Visokog predstavnika; spremnost na proglašenje nezavisnosti Republike Srpske ako Visoki predstavnik nametne zakon o državnoj imovini i pokrene druge korake.
Schmidt smatra kako je važno da Međunarodnoj zajednici na stolu ostanu alati poput obustava ili uvjetovanja financiranja RS-a, kao odgovor na problematičan razvoj događaja u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je Vijeće sigurnosti UN-a izvijestio i o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je donio u skladu sa svojim ovlastima, što je dovelo do sudskog procesa koji se protiv Dodika vodi pred Sudom Bosne i Hercegovine, zbog nepoštivana odluka Visokog predstavnika Christiana Schmidta. Izvor Al Jazeera

nedjelja, 29.10.2023.

FINANCIRANJE NOVINARSTVA U DIGITALNOM DOBU

OSAM POSTO ČITATELJA PLAĆA
ONLINE SADRŽAJE U RH

Kvalitetno novinarstvo možda nikada nije bilo tako važno kao danas u digitalnom dobu, a istodobno je teže nego ikada osigurati održiv i siguran model njegovog financiranja. U malim medijskim tržištima, kao što je u Hrvatskoj, posebno su visoki rizici političkih utjecaja na medije kroz mehanizme potpore, državnog oglašavanja i povezanih poslova vlasnika medija.
Novinarstvo ne smije biti prepušteno prevrtljivim nacionalnim politikama i tržištu, zaključak je javne rasprave o modelima financiranja novinarstva, koje je održano 18. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu, a koju je organizirao Gong . Tom je prilikom bila predstavljena analiza docentice Ive Nenadić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, pod imenom „ Modeli financiranja novinarstva u digitalnom dobu“.

ONLINE SADRŽAJE PLAĆA SAMO OSAM POSTO ČITATELJA

U izvještaju s rasprave o modelima financiranja novinarstva u Hrvatskoj, koju je objavio Gong piše da su u sjevernoeuropskim zemljama građani puno spremniji plaćati medijske online sadržaje, dok je u Hrvatskoj samo osam posto takvih građana, što je najmanje u zemljama EU. Činjenica je da ljudi izbjegavaju vijesti, da im ne vjeruju, stoga izbjegavaju plaćati za online sadržaje. Hrvatska ima veliki broj medija, ali istodobno i nisku kvalitetu medijskog sadržaja“ rekla je Iva Nenadić
“Fond za pluralizam medija je više socijalna mjera, a ne fond koji potiče pluralizam i kvalitetu medija. Želimo poticati kvalitetno novinarstvo koje pridonosi kvalitetnoj demokraciji i raspravi, koje je inovativno i održivo. Ključna preporuka je diverzificirati izvore financiranja medija kako bi se osigurala neovisnost, a državno oglašavanje mora biti jasno i transparentno”, istaknula je docentica Nenadić.
“Kada mediji nemaju čitateljstvo koje ih financijski podržava i ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja, onda se oni okreću državi, državnim potporama i državnom oglašavanju što, pogotovo kada se ne raspoređuje transparentno prema objektivnim kriterijima, može stvarati političku zavisnost medija i negativno utjecati na medijski pluralizam i slobode”, kazala je uvodno izvršna direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet.

PAO PRIHOD OD PRODAJE I OD OGLAŠAVANJA
Tomislav Wruss, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, naveo je da je prihod od prodaje novina od 2019. do 2022. pao 41 posto, te da je prodaja oglasnog prostora u novinama u tom razdoblju pala za 43 posto. Međutim, prodaja oglasnog prostora na webu istovremeno je porasla 46 posto. “Prodaja novina u strukturi prihoda danas čini 25 posto. Riječ je o neto prihodu”, kazao je Wruss. Upitan koliki su prihodi Hanza medije od državnog oglašavanja, kazao je da ne zna.
Jasna Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija složila se da Hrvatskoj treba transparentno i odgovorno državno oglašavanje. “Ono što javnost očekuje je da ima pristup podacima o oglašavanju. Ako se izdvaja novac, potrebno je to činiti putem javnih natječaja, s jasnim kriterijima”, naglasila je.
Ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac, upozorio je da jedinice lokalne samouprave imaju problem kako uopće osmisliti javni poziv za financiranje medija, jer mnogi od njih nemaju kapaciteta za to.

PAD PROMETA

“Bitno je da digitalna transformacija uistinu dovodi u pitanje financiranje svih medija - i javnih i privatnih. Imate preporuke da se BBC počne nezavisno financirati, kao Netflix. A da se BBC financira kao Netflix, prestao bi postojati”, upozorava Dario Špelić, medijski stručnjak i vijećnik Gonga.
Marko Matijević, osnivač i urednik portala Srednja.hr, Mirovina.hr i Bauštela.hr, kazao je da Srednja.hr danas ne bi niti postojala da 2011., kad je portal pokrenut, nije bilo Facebooka. Međutim, posljednje dvije godine bilježi pad prometa spomenutih portala na Facebooku od 50 posto. Rekao je i to da se nije mogao prijaviti na natječaje Fonda za pluralizam, stoga su se okrenuli tržištu.
“Morali smo imati puno malih partnera, jer nemamo pristup velikim oglašivačima. Izbjegavali smo model financiranja preko lokalnog proračuna zbog reputacijskog rizika, a iz istog razloga se ne prijavljujemo na nacionalne natječaje. Pretplata je izazov za male medije” rekao je. Isto tako, kazao je da je dojma kako postoje očekivanja autocenzuriranja kada je u pitanju državno oglašavanje.

NUŽNO JE JAVNO FINANCIRANJE MEDIJA
Melisa Skender, glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva, kao jedan od glavnih problema s financiranjem medija danas istaknula je to što se na medije uvijek gledalo kao na dio tržišne ekonomije, kao na nešto što će regulirati tržište.“Mi vjerujemo da je javno financiranje medija nužno za njihovo dugoročno i neovisno funkcioniranje, za uspostavu stabilnih uvjeta u kojima mediji rade u javnom interesu. Sporadično se donosilo zakone i pravilnike, a u njima se medije uvijek definiralo tržišno. Konstantno se ignorirala društvena uloga medija” rekla je Melisa Skender .
“Europska unija radi na rješenjima i odgovorima. Neka od pitanja o kojima raspravljamo će se regulirati Europskim aktom o slobodi medija. No, to sve traje pa se postavlja pitanje hoćemo li dotad preživjeti”, ostavila je otvorenom budućnost medija i novinarstva Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske. (mzz)

petak, 27.10.2023.

SAD KORISTIO PRAVO VETA ZA PODRŠKU IZRAELU

KLJUČNE REZOLUCIJE U VIJEĆU SIGURNOSTI

Al Jazerra je na svojoj Internet stranici 26. listopada objavila tekst dvojice svojih novinara Shakeeba Asrara i Mohammeda Husseina pod orginalnim naslovom „Kako je SAD koristio pravo veta u UN-u za podršku Izraelu“ u kome je riječ o tome kako je SAD upotrijebio svoje pravo veta na rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a najmanje 34 puta. Na taj način je SAD blokirao Rezolucije koje su bile kritične prema Izraelu.
OBJAVLJUJEM TAJ TEKST (mzz)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije uspjelo usvojiti rezoluciju o trenutnoj situaciji u Gazi nakon što su zemlje članice u srijedu 26.10. odbacile dva nacrta rezolucija.
Rusija i Kina uložile su veto na rezoluciju koju su izradile Sjedinjene Američke Države i koja je pozivala na “humanitarne pauze” i pravo Izraela da se brani. Drugi nacrt rezolucije koji je sponzorirala Rusija, a koji je pozivao na humanitarni prekid vatre, nije uspio prikupiti dovoljno glasova za usvajanje. Očekivalo se da će Sjedinjene Američke Države uložiti veto na tu rezoluciju u slučaju da je prikupila dovoljno glasova da se krene ka njenom usvajanju.
Dvije su rezolucije stavljene na glasanje u srijedu u sjedištu UN-a u New Yorku nakon intenzivne otvorene rasprave članova o “situaciji na Bliskom istoku, uključujući palestinsko pitanje”.
Ovo je drugi nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o kojem se glasalo od početka izraelsko-palestinskog rata prije tri sedmice. Prvo glasanje je održano 18. oktobra, kada je SAD blokirao rezoluciju kojom se poziva na “humanitarne pauze”. Dvanaest zemalja glasalo je za tu rezoluciju.

POVIJEST AMERIČKIH VETA KOJIMA SU PODRŽAVALI IZRAEL

Odgovor SAD-a na rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a usred ovog sukoba u skladu je s njihovom historijskom upotrebom svog prava ulaganja veta da blokira sve rezolucije koje bi mogle biti kritične prema Izraelu ili pozivati na palestinsku državnost.
Od 1945. godine jedna od pet stalnih članica – SAD, Rusija, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska – uložile su veto na ukupno 36 nacrta rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a vezanih za Izrael i Palestinu. Od toga su SAD uložile veto 34 puta, a dva puta su to učinili Rusija i Kina.
Većina ovih nacrta rezolucija je pripremljena kako bi se pružio radni okvir za postizanje mira u desetljećima dugom izraelsko-palestinskom sukobu, uključujući traženje od Izraela da se pridržava međunarodnih zakona, pozivanje na samoopredjeljenje za palestinsku državu ili osuđivanje Izraela zbog raseljavanja Palestinaca ili izgradnje naselja na okupiranim palestinskim područjima.
SAD je uložio veto na rezolucije o Izraelu ukupno 46 puta, uključujući onu o izraelskoj invaziji na južni Liban, kao i onu vezanu za izraelsku aneksiju sirijske Golanske visoravni, koja je i dalje pod izraelskom okupacijom. Washington je 2019. službeno priznao izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, preokrenuvši desetljeća američke politike.
Nacrt rezolucije iz 1972. – jedini put kada SAD nije uložio veto – bio je kratak i generičan, pozivajući sve strane da “odmah prekinu sve vojne operacije i da pokažu najveću suzdržanost u interesu međunarodnog mira i sigurnosti”.

KLJUČNE REZOLUCIJE UN-a KOJE JE BLOKIRAO SAD

• Rezolucija od 18. oktobra 2023. koja poziva na “humanitarne pauze” i na to da Izrael poništi svoju naredbu za evakuaciju sjevernog Pojasa Gaze je blokirana. Američka ambasadorica pri UN-u rekla je: “Da, rezolucije su važne i da, ovo Vijeće mora o tome govoriti. Ali akcije koje poduzimamo moraju biti utemeljene na činjenicama na terenu i podržavati direktnu diplomatiju koja može spasiti živote.”
• Nakon Velikog marša povratka 2018. godine, Vijeće sigurnosti UN-a izradilo je nacrt rezolucije kojom se osuđuje “upotreba bilo kakve pretjerane, nesrazmjerne i neselektivne sile izraelskih snaga protiv palestinskih civila” i poziva na “trajni, sveobuhvatni mir” s “dvije demokratske države, Izrael i Palestinu”. SAD je uložio veto na rezoluciju, a tadašnja američka ambasadorica pri UN-u Nikki Haley rekla je da ona predstavlja “veoma jednostran pogled na ono što se dogodilo u Gazi posljednjih sedmica”.
• Nakon što je SAD priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela 2017, u nacrtu rezolucije stoji da “radnje koje navodno mijenjaju karakter, status ili demografski sastav Svetog grada Jerusalema nemaju pravni učinak, ništavne su i nevažeće”. Zahtijevalo je da se status Jerusalema odredi u skladu s propisima UN-a. Svih 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a glasalo je za, osim SAD-a, koji je uložio veto.
• Nakon druge Intifade ili ustanka koji je započeo 2000. godine, rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a izrazila je “ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka tragičnih i nasilnih događaja koji su se dogodili od septembra 2000. godine”, osudila je napade na civile i pozvala Izrael “da se skrupulozno pridržava svojih pravne obaveze i odgovornosti prema Četvrtoj ženevskoj konvenciji”. Tadašnji američki ambasador pri UN-u John Negroponte rekao je da rezolucija ima za cilj “politički izolirati jednu od strana u sukobu kroz pokušaj da se utjecaj Vijeća stavi na stranu druge strane”. Dvanaest zemalja glasalo je za, ali je SAD uložio veto.

četvrtak, 26.10.2023.

KAKO DO OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U RUKAMA GRAĐANJA?

ENERGETSKE ZAJEDNICE ZA RAVNOTEŽU
ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Okrugli stol s temom stola „Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana” Zelena akcija održala je 25.listopada u dvorani Novinarskog doma u Zagrebu.

Prenosim priopćenje Zelene akcije

Energetske su zajednice važne jer predstavljaju potencijal za demokratizaciju energetskog sektora kroz okupljanje većeg broja građanki i građana koji sami proizvode obnovljivu energiju.
Jedna je to od glavnih poruka s jučerašnjeg okruglog stola „Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana?” kojeg je Zelena akcija u sklopu tematske mreže “Jedro” održala u Novinarskom domu u Zagrebu.
Na okruglom stolu su predstavljene dobre prakse i izazovi grupa koje se bave implementacijom građanske energije iz obnovljivih izvora. Damir Medved i Damir Juričić predstavili su Energetsku zajednicu Sjevernog Jadrana. Ukazali su na prepreke s kojima su se susretali u njenom osnivanju. Unatoč prevladavanju inicijalnih prepreka, još uvijek moraju savladati najveću barijeru, a to je da se regulatorima dogovore modalitet po kojem će aktivno vršiti svoju funkciju, proizvoditi i razmjenjivati električnu energiju.

Sanela Mikulčić Šantić je predstavila rad energetske zadruge KLIK iz Križevaca. Nakon što je u tom gradu Zelena energetska zadruga (ZEZ) realizirala prvu solarnu elektranu izgrađenu ulaganjem građana, KLIK je nastavio s aktivnostima promoviranja građanske energije. Zahvaljujući njihovom angažmanu je projektirano 792 kW solarnih elektrana, a izgrađeno 270 kW. Također, sada je u Križevcima aktivno šest lokalnih tvrtki koje se bave projektiranjem i/ili izgradnjom elektrana. 18 osoba direktno je zaposleno na poslovima vezanim uz projektiranje i izgradnju solarnih elektrana.

Nakon predstavljanja primjera iz prakse, uslijedila je rasprava na kojoj su sudjelovali Aleksandar Halavanja, voditelj Službe u Sektoru za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Valentina Đurek ispred Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Goran Čačić u ime ZEZ-a i Ivan Zoković kao predstavnik inicijativa koje se u Hrvatskoj bave provedbom projekata građanske energije.
Tema energetskih zajednica očekivano je bila u fokusu. Još jednom je potvrđena njihova važnost jer predstavljaju model po kojem se i građane izložene energetskom siromaštvu može uključiti u prelazak na post-fosilno društvo. Dodatno, one su izvanredan upravljački instrument kojim se, u kombinaciji s odgovarajućom tehnologijom, može postići uravnoteženje elektroenergetskog sustava.

No, iako već dvije godine postoji zakonodavni okvir , u Hrvatskoj još nema nijedne aktivne energetske zajednice. Ukazano je na cijeli niz nelogičnosti koje su propisane hrvatskim okvirom, a koje ne postoje u zakonodavstvu EU. Primjerice, obaveza stalno zaposlene osobe u energetskoj zajednici, ograničenje instalirane snage na 500 KW, usko propisivanje organizacijskog oblika uz isključivanje zadruga kao mogućih osnivača energetskih zajednica, nedefiniranost pojma dijeljenja energije među članovima energetske zajednice itd. U tom je smislu organizator iskazao žaljenje što se raspravi nisu odazvali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao i regulatora. S obzirom na znanja i iskustva dionika građanske energije, za unapređenje zakonskog okvira je nužno da ih se aktivnije uključi.
Okrugli stol organiziran je u sklopu projekta "JEDRO - Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad" koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Tematsku mrežu JEDRO, istraživačko-zagovarački konzorcij, čine organizacije civilnog društva iz područja zaštite okoliša, energetske zadruge i Fakultet političkih znanosti.

Kontakt: Enes Ćerimagić, Zelena akcija, 099 314 9625

srijeda, 25.10.2023.

GLAVNI TAJNIK UN-a NA STRANI PALESTINACA

PREMJEŠTANJE CIVILA I PONOVNO BOMBARDIRANJE


U 18 dana sukoba Izraela i Hamasa poginulo 2360 djece u Pojasu Gaze, a gotovo 5400 djece je ranjeno, objavio je UNICEF. U Vijeću sigurnosti raspravljalo se o stanju na Bliskom Istoku i Palestinskom pitanju, a Izrael traži da glavni tajnik UN-a Antonio Gueteresch preda ostavku zbog kritika upučenih na bombardiranje Gaze. Izrael kaže da je njegova vojska sada spremna za kopnenu ofenzivu te odbija odobriti isporuku goriva Gazi, strahujući da ga ne otme HAMAS.

Riad Al Maliki palestinski ministar vanjskih poslova na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, održanoj 24. listopada, rekao je da je u nekoliko tjedana Izraelskih napada ubijeno 5700 ljudi . Rekao je “ u usporedbi sa stanovništvom Gaze, to odgovara broju od 145 000 britanskih državljana ili 700 000 američkih državljana. Više od milijun Palestinaca je raseljenio, a 170 000 njihovih domova je uništeno.
SAD je izrazio potporu Izraelu, ali je rekao da je potrebno razmotriti humanitarne pauze zbog zaštite civila u Gazi. Egipat I Saudijska Arabija pozvali su na prekid vatre. Glavni tajnik UN-a Guterres je objasnio da užasni masovni napadi Izraela ne mogu opravdati kolektivnu krivnju za stradanje Palestinaca. “Zaštita civila ne može značiti da se više od milijun ljudi premjesti na jug, gdje nema zakolona, vode, hrane, lijekova i goriva i nastaviti bombardirati jug. Duboko sam zabrinut zbog očitog kršenja Međunarodnog humanitarnog prava kojem svjedočimo u Gazi. Ali glavni tajnik UN-a Antonio Guterres objasnio je povijest patnje Palestinaca riječima :” Palestinski narod je 56 godina bio pod okupacijom i gledao kako njihovu zemlju neprestano zauzimaju izraelski doseljenici. Trpjeli su nasilje, gospodarstvo im je uništeno, a domovi porušeni.Nade u političko riješenje njihovih nevolja nestaju, ali nezadovoljstvo Palestinskog naroda ne može opravdati užasne napade Hamasa, a ti užasni napadi ne mogu opravdati kolektivno kažnjavanje Palestinskog naroda”rekao je Guterres .

Izraelski veleposlanik pri UN-u pravio se da ne razumije o čemu Guteresch govori, te je rekao da će ubuduće Izrael odbijati vize dužnosnicima UN-a.
Izraelski poslanik u Vijeću Gilad Erdan je zatražio da Guterres da ostavku na funkciju. Eli Koen, ministar vanjskih poslova odustao je od sastanka s Guterresom. Preporučio je Guterresu da podnese ostavku. “Nakon najbrutalnijeg napada u suvremenoj povijsti, ako sve nacije ne stanu uz nevinu siročad koja je ostala sama, uz djecu koja su zaklona dok su plesala u zoru, uz one koji su preživjeli hoolokaust, a sada su ubijeni ili oteti, budite uz Izraek u našoj borbi brisanja tih čudovišta s lica zemlje” rekao je Eli Koen ministar vanjskih poslova Izraela.


ZAUSTAVITI NAPADE IZRAELA NA GAZU

Jordanski kralj Abdullah II pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Izrael da prestane s napadima na Gazu i okonča opsadu 2,3 miliona Palestinaca.
“Mi smo protiv bilo kakvog pokušaja Izraela da izazove egzodus Palestinaca ili interno raseli stanovnike Gaze”, rekao je kralj Abdullah. “zaustavljanje rata u Gazi apsolutna je nužnost i svijet mora odmah krenuti u tom smjeru”. Upozorio je da sukob “može dovesti do eksplozije situacije u regiji”.

BEZ UPLITANJA U IZRAELSKI RAT

Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi upozorio je svoju vojsku na bilo kakvo direktno uplitanje u izraelski rat protiv Gaze.“Moja poruka vojsci i narodu je da vas vaša vojna moć ne tjera na požurivanje sa pogrešnim odlukama”, rekao je el-Sisi pred desecima tenkova u lučkom gradu Suezu.Predsjednik je dodao da egipatska vojska ima historiju suočavanja sa krizama “racionalno i strpljivo”.
Egipat je kritizirao Izrael zbog bombardiranja Gaze. Izvor: Al Jazerra

utorak, 24.10.2023.

MACRON U IZRAELU

IZRAELCI NESELEKTIVNO SVE UBIJAJU

Alan Fisher iz okupiranog Istočnog Jerusalema, za Al Jzeeru je javio iza 11 sati 24. listopada, da je predsjednik Francuske Emmanuel Macron stigao u Izrael s nečim što se čini planom u četiri tačke. Macron kaže da su svi ti prijedlozi maksimalno operativni.
Macron želi spriječiti eskalaciju, osloboditi preostale zarobljenike u Gazi, garanciju sigurnosti za Izrael i raditi na rješenju sa dvije države. To je predočio izraelskom predsjedniku i premijeru. On također ide u Ramallah.
Ramallah je glavni grad Palestinskog autonomnog područja, smješten na Zapadnoj obali s oko 25 500 stanovnika. Grad leži 10 km sjeverno od Jeruzalema i smatra se privremenim glavnim gradom Palestinskog autonomnog područja.

U 24 SATA UBIJENO 436 OSOBA

Mohamed Zaqout, generalni direktor bolnica u Gazi, dao je Al Jazeeri ujutro 24. listopada informacije u kojima kaže da je zbog zračnih napada van funkcije 25 vozila hitne pomoći.
Od 24 bolnice u Gazi, osam ih ne radi zbog zračnih napada ili nedostatka goriva i medicinskih potrepština. Bolnica Hamad, jedna od glavnih bolnica u Gazi, nije u funkciji nakon što je bila meta izraelskih zračnih napada Ministarstvo zdravstva Gaze izvijestilo je, najmanje 436 ljudi ubijenih u posljednja 24 sata od izraelskuh okupacijskih snaga.
Palestinsko ministarstvo zdravstva izvijestilo je da je broj poginulih u Gazi veći od 5.000 u dva tjedna od početka izraelskih zračnih napada, među kojima je veliki broj djece. Da podsjetim, napadi Izraelaca su odgovor na Hamasov napad 7. listopada kada su u južnom Izraelu, ubili oko 1.400 osoba, što je bio povod za početak rata između Hamasa, odnosno Palestinaca i Izraela.
Izraelci tvrde da se bore protiv Hamasa, a neselektivno projektilima gađaju stambene zgrade, bolnice, vjerske objekte, sve pred sobom. Istovremeno dok Izraelci napadaju sve ciljeve, u Pojasu Gaze isključili su struju, vodu i plin, javnim objavama i dalje zahtijevaju da se stanovništvo Gaze evakuira na jug Gaze, opravdavajući to mjerom zaštite radi nastupajuće ratne kopnene ofanzive. No građani Palestinci izjavljuju ratnim izvjestiteljima na terenu, da Izraelci ne mare za sigurnost područja na koja se prema naredbi civili evakuiraju, već i te lokacije bombardiraju. Prema svjedočenju Palestinaca smrtno stradavaju cijele obitelji, a među smrtno stradalima je vrlo mnogo djece.
Broj ljudi koje su ubile izraelske snage i doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali od 7. listopada je 96 s oko 1.800 ranjenih. Izrael tvrdi da je 500 Palestinaca zatočenih na okupiranoj Zapadnoj obali povezano s Hamasom.U Gazi je gotovo 1.500 ljudi zarobljeno pod ruševinama uništenih zgrada, a spasilačke ekipe ne mogu svima pomoći zbog kontinuiranih izraelskih zračnih napada usmjerenih na medicinske timove. Spasilačkim timovima nedostaje odgovarajuća oprema za spašavanje.

ŽIVOTI PALESTINSKE DJECE NISU NEVAŽNI

Emir Katara Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani rekao je da Izraelu ne treba davati zeleno svjetlo za neograničeno ubijanje ljudi, javlja Anadolia.
Emir Al Thani govorio je na otvaranju novog mandata državnog Vijeća Šure 24. listopada, te rekao „ Mi smo zagovornici mira i posvećeni smo međunarodnom legitimitetu i odlukama Arapske mirovne inicijative. Pozivamo na prekid rata u Gazi kako bismo izbjegli krvoproliće i zaštitili civile od posljedica vojnog sukoba“. Katarski emir dalje je rekao da su protiv svake akcije koja ugrožava nedužne civile, bez obzira odakle dolazi te da ne prihvaćaju dvostruke standarde i tretiranje života palestinske djece kao da su nevažni.Istakao je da rat ne pruža nikakvo rješenje osim pogoršanja patnje. „ Dosta je bilo! Ne treba davati Izraelu zeleno svjetlo za neograničeno ubijanje rekao je Al Thani, a prenio preporod.info. (mzz)

nedjelja, 22.10.2023.

PRIVREMENO UVOĐENJE KONTROLA NA GRANICI

SIGURNOSNA SITUACIJA DIKTIRA PROMJENE

Privremeno uvođenje kontrola unutar šengenskog prostora, čemu pribjegava sve više članica EU-a, posljedica je promijenjene sigurnosne situacije. No te kontrole neće biti onakve kakve su bile prije ulaska Hrvatske u shengen, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović 19. listopada u Luxemburgu
Sigurnosne okolnosti su se promijenile nakon napada Hamasa na Izrael, a odmah nakon toga dogodili su se teroristički napadi u Belgiji i Francuskoj. Zbog toga je Italija odlučila uvesti kontrole na granici sa Slovenijom. Slovenija je uvela kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom. kaže Božinović.

Ministar unutarnjih poslova Božinović kaže da je Austrija sa Slovenijom uvela kontrole još prije osam godina, ali ne radi se u sustavnim provjerama, već se ta granica najčešće prođe bez obveznog zaustavljanja, već se tu i tamo zaustavi neko vozilo.
A obzirom na razgovor sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom s kojim je razgovarao o jačanju policijske suradnje, ne očekujem da će to biti stroge kontrole a pogotovo se to ne trebalo odraziti na stanovništvo uz granicu”, rekao je ministar Božinović. Najavio je da će se 2. studenoga u Trstu sastati s talijanskim i slovenskim ministrima unutarnjih poslova gdje će razgovarati o sigurnosnim pitanjima i međusobnoj suradnji.
Podsjetio je da su krajem rujna dogovorene pojačane mješovite hrvatsko-slovenske policijske kontrole koje već daju rezultate u smanjenju broj ilegalnih migranata.
“Brojevi ilegalnih migranata u Sloveniji puno su manji nego prije mjesec i pol dana i to je još jedna potvrda da je ova odluka Italije prema Sloveniji, a onda Slovenije prema Hrvatskoj i Mađarskoj prije svega motivirana zabrinutošću zbog mogućih terorističkih napada i zbog toga očekujem da će se u dogledno vrijeme raditi na tome da se vrate stvari „ tamo gdje im je i mjesto”, rekao je ministar unutarnjih poslova Božinović.
“Slovenski kolega i ja smo na prošlom sastanku Vijeća u Bruxellesu razgovarali i konstatirali da problem ilegalnih migracija ne počinje u našim državama i da izvor problema nisu ni Slovenija i Hrvatska”, kaže Božinović dodajući da su razgovarali s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson i tražili da se ubrzaju pregovori s Bosnom i Hercegovinom kako bi se što prije zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u Bosni i Hercegovini.

“Naša je pozicija da Frontex treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, a Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da uspješno čuva vanjske granice EU-a”, rekao je Božinović.

Ministar je istaknuo važnost potrebe da se zemlje kandidatkinje za članstvo u EU usklade s viznom politikom EU. Nešto je po tom pitanju učinjeno, ali još uvijek ima zemalja iz kojih se bez viza može doći zrakoplovom u Beograd ili Sarajevo, a nakon toga ti ljudi postaju migranti i pokušavaju ilegalno ući na teritorij EU-a. Statusni sporazum s Frontexom ima Srbija i Sjeverna Makedonija, ali još nije zaključen s Bosnom i Hercegovinom. Frontex je slične sporazume ranije potpisao s drugim državama zapadnog Balkana, no pregovori o tome s BiH zastali su nakon što su vlasti Republike Srpske inzistirale da policija tog entiteta bude tretirana kao "vidljivi" partner, unatoč činjenici da ova agencija EU dogovore sklapa samo s državama, dok se s nižim razinama vlasti mogu dogovarati samo operativni detalji.
Vijesti, Vlada (mzz)

subota, 21.10.2023.

SUMMIT U EGIPTU

GENERALNI SEKRETAR UN-a:

“ NEZADOVOLJSTVO PALESTINACA JE OPRAVDANO”

Napokon je 21. listopada prije podne iz Egipatskog prelaza Rafa u Gazu je ušao konvoj od 20 kamiona humanitarne pomoći, u kojim a je voda, hrana, lijekovi sve druge potrepštine. No što je to 20 kamiona humanitarne pomoći u odnosu na 2,3 milijuna Palestinaca koji su u pojasu Gaze i u odnosu na njihove potrebe? Informacije govore da je u Egiptu na prelazu Rafa, još stotinjak kamiona s humanitarnom pomoći. Tu je pomoć i od Eurpske unije, SAD-a i brojnih drugih zemalja i organizacija koji Palestincima žele pružiti pomoć. Palestinski crveni polumjesec brinuti će se o raspodjeli pomoći u pojasu Gaze u kordinaciji s UN -om.

DIPLOMACIJA TRAŽI RJEŠENJE ZA PALESTINCE

U svrhu diplomatskih napora da se prekine nasilje u Gazi, u Egiptu, u Kairu, se 21. listopada održava Međunarodni mirovni summit kojem prisustvuju predstavnici i šefovi 20 država iz regije i Europske unije. Na konferenciji nema predstavnika Izraela i Hamasa. Egipatski predsjednik Abdel Fattah Al Sisi je rekao da njegova zemlja osuđuje, gađanje i ubijanje svih civila i da radi sve što je u njenoj moći za održavanje mira u regiji. Predsjednik Al Sisi je rekao “ Nije riješenje iseljavanje Palestinaca na neko drugo mjesto. Postoji samo jedno riješenje, a to je pravda. Palestinci moraju dobiti svoja prava i živjeti u nezavisnoj državi kao i ostali narodi na svijetu.”
Palestinski predsjednik Ahmud Abaz zahvalio se na podršci u teškim trenucima, te rekao da Palestinci neće napustiti svoju zemlju ali rekao da upozorava na nasilno iseljavanje Palastenskih civila iz njihovih domova na Zapadnoj obali i Jeruzalemu.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gueteresh pozvao je na trenutni prekid svih restrikcija kako bi pomoć mogla neometano stizati u Gazu te rekao “ Gospodo budimo jasni , nezadovoljstvo Palestinskog naroda je opravdano, ne možemo zanemariti drugu stranu ovih tragičnih dešavanja i konflikt i okupaciju. Tu su i napadai Hamasa, kojima teroriziraju izraesjka civile. Ipak sve to ne može biti uzrokom kolektivne kazne Palestinskog naroda, potrebno je zaštiti civile I prestati gađati škole I bolnice I prostorije UN-a koje su trenutno utočište za milijun ljudi".

IZRAELSKA VOJSKA NE BIRA CILJEVE

Palestinsko ministarstvo izvjestilo je da je od 7. listopada kada je počeo ratni sukob Hamasa i Izraela do 20. listopada ubijeno četiri tisuće tristo Palestinaca, žene, djece, straca, a ubijeno je i 11 novinara koji su izvještavali o ratu. Ozlijeđeno je 13 tisuća osoba. Raseljeno je milijun Plestinaca. Izraelaca je poginulo tisuću i tritso.
Koliko je predsjednik Izraela odlučio voditi krvav i nehuman rad svjedoči napad na bolnicu AL – Ahli u koju su se od izraelskih napada 17. 10 sklonili Palestinci koji su se sa sjevera Pojasa Gaze evakuirali na jug. U bolnici je poginula 471 osoba .Velike su indicije da je bolnicu pogodio projektil ispaljen sa izraelske strane. Dan kasnije Izraelci su uništili đamiju AL –Mari. Dan kasnije u Starom gradu u Gazi oštećena je pravoslavna Crkva Sv. Porfirija stara 1500 godina.Ona je udaljena, kažu reporteri izvjestitelji samo nekoliko stotina metara od baptističke bolnice,Al – Ahli koja je napadnuta dva dana ranije. Uz crkvu pogeđeni su stambeni objekti koji su sravnjeni sa zemljom, a civili smrtno stradali. Napadnut je Palestinski izbjeglički kamp Nur – Schems na Zapadnoj obali. Reporter je s lica mjesta opisao događaj razgovarajući s očevicima. Vojska je ušla u pet Palestinskih kuća i ubila 13 osoba, od kojih sedmero djece. Ljudi su nemoćni zbog svega što se događa i očekuju da međunarodna zajednica zaustavi napade Izraelske vojske.
Diljem svijeta su skupovi podrške Palestincima. U subotu 21. listopada takvi skupovi su održani na Novom Zelandu i u Australiji. Tijekom tjedna održani su skupovi u Latinskoj Americi u Čileu, Ekvadoru, Brazilu i Kolumbiji
M. Zouhar Zec

petak, 20.10.2023.

OD KOGA SE IZRAEL BRANI ?

Majed Maarouf:

„ IZRAEL JE JEDINA ZEMLJA KOJA NEMA
DEFINIRANE GRANICE“

Internetska stranica trtbalkan.com objavila je 19. listopada tekst pod naslovom, Predsjednik Palestinske zajednice u BiH: Palestinci samo žele slobodu
koji nema čistu formu intervjua, ali su informacije, nove, aktualne i zanimljive, a rekao ih je Majed Maarouf koji je Palestinac, funkcija mu je istaknuta u naslovu originalnog teksta i dobro poznaje odnose Izraelaca i Palestinaca. Autor teksta nije istaknut osim - TRT Balkan/agencije.


PRENOSIM TAJ TEKST. Naslov i podnaslov teksta, na ovom blogu, su moji.(mzz)

„Stravične fotografije i snimci stižu ovih dana iz Pojasa Gaze.

Ubijena djeca, žene, civili... Granatiraju se bolnice i škole...
Gaza je zatvorena za humanitarnu pomoć, a nemaju ni vode, hrane, struje i goriva. Među stanovnicima Gaze su i rođaci Majeda Maaroufa, predsjednika Palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kako je kazao, teško je gledati ovo što se dešava u Gazi, nemoćni su dok svijet ne želi da ih čuje.
"Rođen sam kao izbjeglica i Libanu, u izbjegličkom kampu. Moj djed je pobjegao sa sjevera Palestine. I tada je bila ista situacija, gledali smo isti film. I te 1948. godine napadnuti su naši gradovi i sela", ispričao je Maarouf.
U Gazi se nalazi veliki broj njegovih rođaka.

"Imam veliki broj rodbine u Gazi. Jedan dio je skroz na sjeveru Palestine. Većina je napustila kuće, u dilemi su gdje će. Do prije četiri dana smo bili u kontaktu. Sada jedino možemo primiti poruku gdje kažu da su živi, da je srušena neka kuća, da sljedeća nije sigurna i tako. Kao i ostali ljudi u Gazi, niko nije siguran, pa ni oni. Teška je situacija. Nema riječi kojim se može opisati ono što se tamo dešava. To je zločin. Koriste topove, avijaciju, topove", kaže Maarouf.Teško mu je kada gleda šta se dešava s njegovim narodom i rođacima."Nekad pomaže i plakanje. Nemoćni smo. Kada pričamo kao da vodimo monolog. Svijet ne sluša, neće da čuje, a pričaju o demokraciji, ljudskim pravima, Ženevskoj konvenciji. Šta da radimo? Jedino možemo pružati otpor, to nam je jedino ostalo", istakao je Maarouf.

Smatra da treba "malo vratiti film unazad, prije 7. oktobra". Podsjetio je da ubijanja i maltretiranje nisu počeli tada.
"Moramo pružiti otpor. Na Zapadnoj obali svakodnevno ubijaju po dvoje, troje ljudi. Mjesečno imamo oko 90 ubijenih. Imamo oko 7.000 ljudi u izraelskim zatvorima. Neka nam kažu zašto su uhapšeni", rekao je Maarouf.
Oko 500 ljudi ubijeno je u utorak u izraelskom zračnom napadu na bolnicu al-Ahli Baptist Hospital."Žalosno je ovo što se događa u Gazi pred očima cijelog svijeta. Gledamo sada masakr koji se dogodio na bolnicu Al-Ahli. Cijeli svijet je vidio. Sada imamo izraelsku taktiku da Palestinci sami sebe bombarduju. Poslije toga su povukli tu izjavu. Šokirala je i izjava američkog predsjednika Joea Bidena gdje je rekao jedan tim, drugi tim. Čovjek gleda utakmicu. Cijeli, tzv. demokratski svijet, koristi duple standarde kada je 7. oktobra počela hrabra akcija palestinskog otpora. Tada je cijeli svijet stao u zaštitu Izraela. Ja postavljam pitanje: Ko od njih meni može da definira gdje su izraelske granice?", ispričao je Maarouf.Istakao je da je "Izrael jedina zemlja koja nema definirane granice".

"Od koga da se Izrael brani? Situacija je jasna, mi smo narod pod okupacijom, postoji okupator, postoji agresor, a mi želimo slobodu. Ne može svijet pasivno gledati na nas. Naš problem nije samo sa Izraelom, nego i sa stavom američke administracije koja nikada nije bila pošten posrednik, koja i ne može biti posrednik", pojasnio je Maarouf. Pozvao je međunarodnu zajednicu da imenuje sudije za ratne zločine i da ispita ko je zločinac u ovoj situaciji.
"Pozivam ih da pošalju međunarodne promatrače, pozivam da poštuju odluke koje su nam nametnuli", kazao je Maarouf.
Podsjetio je i na zahtjev (izraelska ratne Vlade) da se Palestinci sa sjevera Gaze premjeste na jug."Smatram da Palestinci trebaju napustiti Gazu, ali gdje da idu, naravno da se vrate na svoje ognjište, na teritoriju okupiranu 1948. godine. Svijet ne zna da je 70 posto stanovnika Gaze pobjeglo 1948. godine sa svojih ranijih ognjišta i da su došli u Gazu kao izbjeglice", rekao je Maarouf. Poručio je da Palestinci samo žele slobodu."Ne želimo nikoga uništiti", izjavio je Maarouf.
Podsjetio je i na tekst UN-ove rezolucije 242 koji se odnosi na zahtjev o povlačenju izraelskih snaga s okupiranih područja.

"Jesmo li mi teroristi? Je li problem da palestinski narod već jednom živi u svojoj zemlji i državi i da palestinska djeca imaju svoja prava i žive kao ostala djeca u svijetu. Otvoreno kažem, mir za mir, sigurnost za sigurnost. Niko u regiji neće imati mir ako palestinska djeca nemaju sigurnost", naglasio je Maarouf.

U nedjelju će u Sarajevu biti održan skup podrške palestinskom narodu koji organizuje Palestinska zajednica u BiH. Skup će biti održan na platou preko puta Vijećnice od 11 do 13 sati. "Jedan skup će biti u nedjelju u Sarajevu, a drugi u Tuzli. Želimo da svijet čuje naš glas, da čuje glas mira. Tražit ćemo da se poštuju rezolucije u Ujedinjenim nacijama, koje su nam nametnuli, mi to nismo tražili", rekao je predsjednik Palestinske zajednice u BiH Majed Maarouf.“

četvrtak, 19.10.2023.

ŠTO JAVNOSTI NIJE POZNATO O IZRAELU I PALESTINCIMA?

GDIJE JE POLITIČKA PRAVDA ZA PALESTINCE IZ REZOLUCIJE
VIJEĆA SIGURNOSTI IZ 1967. GODINE?

Ratovi uvijek imaju svije strane: onu stranu koja je pravedna i brani se i onu stranu koja je nepravedna i ponaša se osvajački, te napada i uništava sve ciljeve pred sobom, čak i one koji su zaštičeni Ženevskom konvencijom, kao što su bolnice, i sve koji imaju pravo na zaštitu i sklonište u bolnici.
Tko je u ratu između Palestinaca, koji žive u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali na Bliskom Istoku, i Izraela, pravedan a tko nepravedan?

Majed Maarouf, predsjednik palestinske zajednuce u Bosni i Hercegovini i bivši veleposlanik Palestine u BiH kaže da bi želio da se radi prema rezoluciji UN-a. "Palestinski narod trpi okupaciju i napade od Izraela 75 godina. Prema rezoluciji 242/ 1967. godine, Izrael bi trebalo pozvati na povlačenje s okupiranih teritorija, na granice od 4.6 1967. godine. Ni jedan Palestinac ne može prihvatiti manje od toga” kaže Majed Maarouf.


Evo što piše u Rezoluciji Vijeća sigurnosti 242 /1967. godine


Rezolucija 242 (1967.) od 22. studenog 1967. godine

Vijeće sigurnosti,

Izražavajući stalnu zabrinutost zbog teške situacije na Bliskom istoku, ističući nedopustivost stjecanja
teritorija ratom i potrebom rada za pravedan i trajan mir u kojem svaka država na tom području može
živjeti u sigurnosti,
Naglašavajući dalje da su sve države članice u svojem prihvaćanju Povelje Ujedinjenih naroda imaju
preuzeti obvezu postupanja u skladu s
Članak 2. Povelje,
1. Potvrđuje da ispunjenje načela Povelje zahtijeva uspostavu pravednog i trajnog mira
na Bliskom istoku koji bi trebao uključivati primjenu oba sljedeća načela:
( i)Povlačenje izraelskih oružanih snaga s teritorija okupiranih u nedavnom sukobu;
( ii) Prestanak svih zahtjeva ili ratnih sukoba i poštovanje i priznanje
suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti svake države na tom području i
njihovo pravo da žive u miru unutar sigurnih priznatih granica bez prijetnji ili radnji sile;
2. Dalje potvrđuje nužnost
(a) Zajamčenu slobodu plovidbe kroz međunarodne plovne putovi u tom području;
(b) Za postizanje pravednog smještaja izbjeglice
problem;
(c) Za jamstvo teritorijalne nepovredivosti i političke neovisnosti svake države na tom području,
kroz mjere uključujući uspostavu demilitariziranih zona;
3. Zahtijeva od glavnog tajnika da imenuje a: Posebnog predstavnika koji će krenuti na Bliski istok
uspostaviti i održavati kontakte s državama zabrinuti kako bi promicali sporazum i pomogli
nastojanja da se postigne mirno i prihvatljivo rješenje u skladu s odredbama i načelima u
ovoj rezoluciji;
4. Zahtijeva od glavnog tajnika da izvijesti Vijeće sigurnosti o napretku napora
posebnog izaslanika što je prije moguće.

Usvojen jednoglasno na
1382. sastanku

Oni koji poznaju političku povijest Izrela i Palestine kažu da ova Rezolucija nije nikada ispoštovana i provedena, da Palestinci nemaju svoju državu i svoj prostor za život.
Imali li političke pravde prema Plestincima?
Palaestina je jedan od naziva za područje između Sredozemnog mora i rijeke Jordan. Pojam Palestina može se odnositi na geografski, historijski, ali i politički pojam.

Što može sukob između muslimana Palestinaca u Pojasu Gaze i jevreja Izraelaca donijeti regiji i šire?
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 18.10.2023.

HRVATSKI MINISTAR OBRANE U WASHINGTONU

GENERACIJAMA KOJE DOLAZE - MOĆNA VOJSKA

U okviru službenog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama ministar obrane Republike Hrvatske dr. Mario Banožić sastao se u srijedu 18. listopada 2023. u Washingtonu sa senatorom Steveom Dainesom te direktorom Agencije za obrambeno-sigurnosnu suradnju Jamesom Hurschom (Defense Security Cooperation Agency – DSCA).
Na sastanku sa senatorom Steveom Dainesom, hrvatski ministar obrane dr. Banožić je razgovarao o bilateralnoj vojnoj suradnji, aktualnoj situaciji u Izraelu i Ukrajini, doprinosima sigurnosti unutar NATO saveza i Europske unije, stanju u jugoistočnoj Europi te daljnjim planovima za modernizaciju Hrvatske vojske i razvoju njezinih sposobnosti. Tema razgovora je bio i projekt opremanja Hrvatske vojske helikopterima Black Hawk, borbenim vozilima Bradley te nabavi protuoklopnih sredstava Javelin.
Tijekom susreta, vezano za aktualnu sigurnosnu situaciju u svijetu, hrvatski ministar obrane istaknuo je: “Danas kad vidimo kako sigurnosna situacija postaje složenija te utječe i na sigurnosne uvjete mnogih europskih društava, jasno je kako jedinstvo saveznika i jasna transatlantska veza ostaju najbolje sredstvo odvraćanja od potencijalnih terorističkih ugroza i širenja nestabilnosti”.“U kontekstu aktualne globalne sigurnosne situacije, valja istaknuti kako se povijesni projekti modernizacije i opremanja Hrvatske vojske događaju u vrijeme kada je iznimno važno očuvati mir i stabilnost u području regije. Stoga je posjet Senatu Sjedinjenih Američkih Država sjajna prigoda za jačanje bilateralne suradnje s našim najznačajnijim strateškim partnerom u području obrane, koji potporu Republici Hrvatskoj pruža još od njezina osamostaljenja”, rekao je ministar dr. Banožić.

GENERACIJAMA KOJE DOLAZE - MOĆNA VOJSKA

S direktorom Agencije za obrambeno-sigurnosnu suradnju Jamesom Hurschom, ministar dr. Banožić je razgovarao o obrambenoj suradnji Hrvatske i SAD-a, globalnoj sigurnosnoj situaciji te opremanju Hrvatske vojske modernim, zapadnim sustavima i tehnologijama.
“Posjet Sjedinjenim Američkim Državama jedan je od koraka u našim nastojanjima da generacijama koje dolaze ostavimo moćnu, modernu i snažnu Hrvatsku vojsku”, rekao je hrvatski ministar dr. Banožić te dodao kako je Vlada Republike Hrvatske na čelu s Andrejem Plenkoviće zauzela jasan stav kako Hrvatska treba moderno ratno zrakoplovstvo, moćnu kopnenu vojsku i snažnu mornaricu.
“Bilo mi je drago čuti i od direktora Hurscha kako je Hrvatska vojska izrasla u respektabilnu vojnu silu te kako ima punu podršku Sjedinjenih Američkih Država u daljnjim procesima modernizacije i opremanja. Hrvatska vojska ostaje snažan jamac mira i sigurnosti ne samo u granicama Hrvatske, već i puno šire. Posebno mi je drago što će SAD nastaviti pomagati Hrvatskoj u daljnjem snaženju obrambenih sposobnosti kroz uvođenje zapadnih vojnih platformi”, rekao je ministar obrane RH dr. Banožić.
Direktor DSCA Hursch pohvalio je Hrvatsku vojsku te izrazio predanost i podršku daljnjoj modernizaciji Hrvatske vojske: “Cijenimo Hrvatsku kao lidera u regiji te pomoć koju ste pružili Ukrajini. Također, iznimno cijenimo što je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je izrazila i pokazala podršku Ukrajini u suočavanju s ruskom agresijom”.U nastavku službenog posjeta SAD-u, ministar dr.Banožić s izaslanstvom MORH-a i Hrvatske vojske posjetio je nacionalno groblje Arlington gdje su odali počast i položili vijenac na Grobu neznanog junaka. (priopćenje, mzz)

utorak, 17.10.2023.

BERLINSKI PROCES – SUMMIT U TIRANI

KOLEDŽ EUROPE U TIRANI

U glavnom gradu Albanije, Tirani održana je 16. listopada konferencija predstavnika država, nazvana Berlinski proces i to je bio 10. sastanak toga imena. Berlinski proces uspostavljen je 2014. godine kao platforma za države Zapadnog Balkana i to za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, a cilj je ubrzanje približavanja Europskoj uniji i jačanje regionalne integracije i suradnje. Domaćin sastanka bio je premijer Republike Albanije, Edi Rama.
Ursula von der Leyen , predsjednica Europske unije iznijela je glavne ideje summita i integracije Berlinskog procesa. Prisutan je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković i više šefova država članica Europske unije među kojima i kncelar Savezne Republike Njmačke Olaf Scholz, te premijeri ili predsjednici zemalja Zapadnog Balkana.

Ursula von der Leyen rekla je da je Berlinski proces započeo 2014. „ I vrijedi pogledati u papire iz tog vremena: Cilj je ostvariti stvarni napredak u procesu reformi i regionalnoj gospodarskoj suradnji. Zato smo ovdje. Već smo postavili dobre temelje s naših 30 milijardi eura vrijednim gospodarskim i investicijskim planom. Isporučuje se. Polovica plana, 16 milijardi eura, zapravo je već raspoređena. No potrebno je učiniti više. Naša su gospodarstva, Zapadni Balkan i jedinstveno europsko tržište, još uvijek predaleko.“ rekla je te nastavila „ Gospodarstva Zapadnog Balkana su 35% prosjeka EU. Dakle, stvarno moramo iskoristiti potencijal koji postoji ovdje na zapadnom Balkanu i približiti ga jedinstvenom europskom tržištu. I to je ono o čemu se radi u Planu rasta.“
„ Znamo iz iskustva da snaga proširenja leži u vrijednostima koje nas spajaju sa zemljama koje su se korak po korak pridružile Europskoj uniji. Ali druga snaga je ekonomski razvoj. Kad god je došlo do proširenja, ne samo da su one zemlje koje su pristupile Europskoj uniji imale veliki poticaj u svom gospodarskom razvoju jer su se pridružile jedinstvenom tržištu, nego se i Europska unija poboljšala jer je jedinstveno tržište postalo veće „ rekla je predsjednica Europske unije .

U ODREĐENIM PODRUČJIMA ŽELIMO OTVORITI VRATA JEDINSTVENOG TRŽIŠTA
U svom govoru je zatim rekla „To je sada princip Plana rasta. U osnovi želimo u određenim područjima otvoriti vrata jedinstvenog tržišta, jedinstvenog europskog tržišta, tvrtkama zapadnog Balkana. I ovo sada moramo projektirati. Otvaramo ga u područjima kao što su slobodno kretanje roba i usluga, cestovni promet, energija, električna energija, jedinstveno digitalno tržište EU-a i olakšavanje bezgotovinskog plaćanja uz jedinstveno europsko područje plaćanja .Ali otvaranje vrata nije dovoljno“ rekla je „ Zemlje Zapadnog Balkana trebaju dovršiti svoje Zajedničko regionalno tržište. A to znači da je uvjet da zemlje Zapadnog Balkana također svojim susjedima daju pristup svom tržištu, odnosno da daju svojim susjedima pristup njihovom tržištu. Drugim riječima, ako okrenem, ako postoje blokade, jedini koga možete blokirati ste vi sami. Ostali će dalje.“

POTREBNE SU KORIJENITE REFORME
„A da bismo krenuli dalje, potrebne su reforme, duboko ukorijenjene reforme, također da se poboljša poslovna klima, da se okruženje učini privlačnijim. Ove će reforme biti popraćene financiranjem ulaganja iz Europske unije, ako do njih dođe. Ovaj Plan rasta vrlo je snažan poticaj. To je poticaj da se ekonomski otvore vrata, ali i da se traži otvaranje granica između zemalja Zapadnog Balkana i da se naprave potrebne reforme. S tim dolazi i financiranje ulaganja.“
Samo zajedničkim radom ćemo Zapadni Balkan dovesti tamo gdje i pripadate, u srce Europske unije. Povijest je, doista, u pokretu. Moja poruka je: Ovo je sada odlučujući trenutak. Ne propustite priliku, zgrabite priliku, iskoristite trenutak, a mi zajedno s vama radimo na tome.

KOLEDŽ EUROPE U TIRANI
U Tirani je otvoren koledž o Europskoj uniji, koji je upravo od 16. listopada počeo sa prijavama za magisterij . Evo kako je ta ideja zaživjela i što je o tome rekla Ursula von der Leyen.
U prosincu 2022. godine premijer Albanije Edi Rama, došao je, prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, s idejom o osnivanju College of Europe u Tirani. „Od prve sekunde bila sam oduševljena. Bila je to nevjerojatna zamisao. Trebalo nam je samo devet mjeseci za isporuku, također zbog fantastičnog rektora College of Europe, rektorice Mogherini Federice. To za mene predstavlja Europu u najboljem izdanju. Samo razmislite o ideji“ rekla je predsjednica Europske komisije te nastavila.“ Imat ćemo u ovom koledžu Europe, ovdje u Tirani, za studente iz Albanije, s cijelog Zapadnog Balkana, iz Europske unije, ili čak i šire, mlade ljude koji proučavaju europsku transformaciju i integraciju, i u osnovi postavljaju temelje za lidere od sutra. Ne može bolje. Ambasadori europske ideje.“
Ovaj kampus Visoke škole Europe je treći . Prvi je u Belgiji, drugi u Poljskoj i treći u Tirani. Drugi kampus otvoren je u Poljskoj 1990-ih. I simbolično ispratio Poljsku i druge zemlje na put prema Europskoj uniji. Poljska je u EU primljena 1.5. 2004. godine.
Von der Leyen se obratila Federici Mogerini te rekla „, nedavno si rekla:“ Mi ne podučavamo samo Europu. Mi potičemo naše studente da žive i oblikuju Europu.“ Mislim da to sve govori. Doista, mnogi studenti koji će od sljedeće godine studirati u Tirani – 31 za prvu godinu – pomoći će u oblikovanju i formiranju Europske unije. Jučer, kad smo započeli i otvorili prijave – od kada se studenti iz svih krajeva mogu prijaviti za ovaj magisterij – razmišljala sam kakav je to predivan osjećaj za te mlade ljude.“- rekla je „Ali to nije samo dar Europe Albaniji, već je to i veliki dar Albanije Europi, a rekla bih i Tirane Europi. Puno vam hvala, rekla je premijeru Ediu Rami jer ovim koledžom ovdje u Tirani dajete dobrodošlicu u modernu, živahnu zemlju u srcu našeg kontinenta. I od srca možemo svi reći Živjela Europa „ rekla je Ursula von der Leyen. Izvor, Internet stranica EK, (mzz)

ponedjeljak, 16.10.2023.

SUFINANCIRANJE PRIJEVOZA SREDNJIŠKOLCIMA

UDALJENOST OD KUĆE DO ŠKOLE - PET KILOMETARA

Grad Poreč nastavlja s osiguravanjem naknada za svoje učenike, kako bi osigurao jednake uvjete i mogućnosti za obrazovanje, bez obzira na njihov socijalni status.

Gradonačelnik grada Poreča Loris Peršurić, mag. ing. aedif. je donio Odluku o sufinanciranju prijevoza učenika srednjih škola za školsku 2023./2025, godinu, kojom se utvrđuju kriteriji, mjesečni iznos i način ostvarivanja prava sufinanciranja prijevoza učenika koji se školuju u srednjim školama.

Pravo sufinanciranja ostvaruju učenici koji dnevno putuju od mjesta stanovanja do mjesta školovanja, ukoliko im je prebivalište udaljeno najmanje 5 kilometara od srednje škole koju pohađaju, a upisani su u programe redovitog obrazovanja u jednoj o srednjih javnih škola sa sjedištem u Poreču, Bujama, PazinU, Rovinju, Puli ili Buzetu.

Rok za podnošenje zahtjeva za sufinanciranje je 10.11.2023. godine..

MJESEC PODUZETNIŠTVA

U okviru programa manifestacije Mjesec poduzetništva u Poreču, 18. listopada će u gradskoj upravi,u vremenu od 8 do 16 sati biti podjela knjiga s naslovom „Od zaposlenice do poduzetnice“. Zainteresirane Porečanke mogu doći u Upravni odjel za gospodarstvo i EU fondove na adresi Obala maršala Tita 4, Poreč ispuniti kratki upitnik i preuzeti svoj besplatni primjerak knjige.
Smisao je upitnika dobiti povratnu informaciju o interesu žena za poduzetništvo, te njihovo viđenje izazova radi kojih se teško odlučuju od zaposlenice postati poduzetnicom. Na taj način Grad Poreč želi prikupiti informacije o stavovima žena na području Poreča koje imaju interes i mogle bi postati uspješne poduzetnice.
Izvor: Grad Poreč (mzz)

nedjelja, 15.10.2023.

CENTRI IZVRSNOSTI VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

MODEL RAZVOJA DRUGIH CENTARA U RH

Centri izvrsnosti Varaždinske županije 14. listopada su službeno počeli s radom. U 17 godina svog djelovanja postali su nacionalno prepoznati projekt po čijem modelu su se razvijali centri izvrsnosti u brojnim županijama i gradovima Republike Hrvatske, piše na portalu evaraždin.hr Ivana Bertović

PRENOSIM OVAJ INFORMATIVAN I ZANIMLJIV TEKST.

„Danas radi 12 centara izvrsnosti iz znanja i pet strukovnih centara izvrsnosti. U Prvoj gimnaziji Varaždin djeluju tri takva centra - Centar izvrsnosti iz informatike koji je najstariji , zatim Centar izvrsnosti iz biologije, kao i Centar za šah, rekla je ravnateljica Janja Banić.

Uspješan rad u Prvoj gimnaziji Varaždin poželio im je župan Anđelko Stričak te nadodao:
„S učenicima se mnogo radi, za njih se organiziraju brojni sadržaji, a u sklopu svake škole organizirane su zadruge i učenički klubovi i to je doista dokaz da se brine o svemu. Uvjeren sam da im Varaždinska županija kao osnivač daje jako dobre temelje“ rekao je župan Stričak.
Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek je naznačio kako je prije sedamnaest godina bilo 200 učenika, a tada je bio aktualan Centar izvrsnosti iz matematike.
„Danas smo upisali 760 učenika s kojima radi više od 150 mentora. To su brojevi koji sigurno zaslužuju veliko poštovanje i ovakav početak nove školske godine u radu centara izvrsnosti to i zaslužuje „ rekao je pročelnik.

subota, 14.10.2023.

U ZABOKU OTVOREN REGIONALNI CENTAR KOMPETENTNOSTI ZA TURIZAM

U SKLOPU CENTRA I OBJEKAT ZA PRAKTIČNU NASTAVU

U gradu Zaboku u Krapinsko-zagorskoj županiji, koji ima oko devet tisuća stanovnika 13. listopada boravio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te ministar znanosti i obrazovanja dr. Radovan Fuchs, a povod je bila svečanost otvorenja Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu. Gradnja, odnosno ukupan projekt Regionalnog centra obrazovanja vrijedan je 9,5 milijuna eura.

„Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku će držati korak s trendovima u turističkom sektoru, a u njemu će se usavršavati i educirati postojeći nastavnici i zaposliti specijalizirani stručnjaci za rad s učenicima i odraslima.
U sklopu Centra rekonstruirana je i dograđena zgrada Srednje škole Zabok, jedne od najboljih srednjih škola iz sektora ugostiteljstva i turizma u Republici Hrvatskoj. Centar, uz nove, moderne učionice i praktikume, ima i Akademis – ugostiteljski objekt sa smještajnim jedinicama različitih kategorija, koji će pružati najbolju praktičnu nastavu polaznicima.
U svom govoru uz prigodi otvorenja Centra, premijer Plenković istaknuo da je ideja o financiranju regionalnih centara kompetentnosti iz prvog mandata njegove Vlade itekako zaživjela, a njih čak šest je posvećeno turizmu i ugostiteljstvu – osim Centra u Zaboku, Centri su i u Osijeku, Dubrovniku, Splitu, Opatiji i Puli“- informacije su iz Vijesti Vlade. (mzz)

petak, 13.10.2023.

Regionalni i urbani razvoj eu: HRVATSKE VLASTI UTROŠILE SAV NOVAC IZ FONDA SOLIDARNOSTI EU

„EUROPSKA PRIČA O USPJEHU“

Ravnateljica Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Sofia Alves bila je 5. listopada u Zagrebu u obilasku nakon potresa obnovljenih objekata. Novac za obnovu objekata od potresa stigao je iz Fonda solidarnosti EU.
"Mislim da je hrvatska vlada obavila dobar posao sa obnovom povijesnih kulturnih zgrada. Bit će bolje, energetski učinkovitije i s modernijom infrastrukturom", rekla je Alves u izjavi novinarima nakon obilaska Atelijera Meštrović na Gornjem gradu u Zagrebu.
Istoga dana napisan je i tekst na internet stranici Europske unije naslova „ Više od milijardu eura pomoći EU fonda solidarnosti uloženo u obnovu nakon potresa u Hrvatskoj „ Na toj su stranici obrađene teme koje imaju zajednički naziv Regionalni i urbani razvoj eu (mzz)

PRENOSIM TAJ TEKST :

"Uz potporu EU-a, Hrvatska je ulagala u obnovu infrastrukture i zgrada kao što su škole, sveučilišta, bolnice i objekti kulturne baštine. Potpisano je 1.330 ugovora u koje je uključeno 609 korisnika i 304 građevinske tvrtke, a na obnovi je bilo angažirano ukupno 10.500 građevinskih radnika.

Komisija danas obilazi neke od tih lokacija u Zagrebu, Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji. Primjerice, gotovo 22 milijuna eura pomoći iz Fonda solidarnosti EU i 35 milijuna eura iz Fonda za oporavak i otpornost iskorišteno je za obnovu oštećene infrastrukture u Kliničkoj bolnici Merkur u Zagrebu. Klinička bolnica Merkur pruža pomoć za 450.000 stanovnika s blizu 400 bolničkih kreveta. Zahvaljujući potpori EU, pacijenti će ponovno dobiti bolnicu koja je izgrađena prema suvremenim standardima sigurnosti i energetske učinkovitosti.

Još jedan izvrstan primjer je obnova Gimnazije Sisak za koju je izdvojeno više od 5,4 milijuna eura potpore. Za obnovu strukture objekata i poboljšanje njihove energetske učinkovitosti 3,5 milijuna eura stiglo je iz Fonda solidarnosti EU-a, a 1,8 milijuna eura iz Fonda za oporavak i otpornost. Škola, koja je kulturna baština i izgrađena u 19. stoljeću, bila je blizu epicentra potresa u prosincu 2020. Zahvaljujući potpori EU-a, 320 učenika moglo je započeti školsku godinu u rujnu 2023. u obnovljenoj i poboljšanoj školskoj zgradi .
Komisija prepoznaje naporan rad ljudi uključenih u provedbu fondova EU-a. Komisija također prepoznaje važnu ulogu hrvatskog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u koordinaciji obnove i oporavka nakon potresa iz financiranja EU-a, uključujući pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a.

Pozadina financiranja

Hrvatske su vlasti dvaput aplicirale za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a, ( EU Solidarity Fund (EUSF) ) za oporavak nakon dvije serije potresa. Ukupna sredstva EUSF-a za potrese iznosila su više od milijardu eura. Potpuna pomoć u vezi s potresom u Zagrebu (ožujak 2020., ukupna šteta procijenjena na oko 11,5 milijardi eura) isplaćena je Hrvatskoj 17. prosinca 2020. u iznosu od 683,7 milijuna eura potpore EUSF-a. Potpora EUSF-a za drugi potres u petrinjskoj regiji (kraj prosinca 2020., ukupna šteta procijenjena na 5,5 milijardi eura) u potpunosti je isplaćena 30. prosinca 2021. u iznosu od 319 milijuna eura.

Hrvatske su vlasti uspjele u potpunosti potrošiti pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a u svibnju 2023., nekoliko tjedana prije isteka razdoblja prihvatljivosti. Osiguravanje komplementarnosti financiranih operacija bilo je ključno budući da se niz različitih fondova EU-a koristio za obnovu nakon potresa s različitim pravilima i postupcima prihvatljivosti. Jedna milijarda eura došla je iz EUSF-a za obnovu oštećene infrastrukture koja je dopunjena s blizu 600 milijuna eura iz fondova za oporavak i otpornost s ciljem bolje izgradnje, 98 milijuna eura iz Europskog regionalnog i razvojnog fonda za pružanje dodatne potpore za sanacija šteta od potresa te dodatnih 2,6 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda za potporu nevladinim organizacijama za pružanje pomoći lokalnim zajednicama te 30 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za obnovu poljoprivredne proizvodnje. "

četvrtak, 12.10.2023.

RH PRISTUPA KONVENCIJI OECD-a PROTIV PODMIĆIVANJA

SLIJEDI EVALUACIJA USKLAĐENOSTI RH ZAKONODAVSTVA
S KONVENCIJOM

Radna skupina OECD-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development) protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama, na sastanku u Parizu 12. listopada 2023., prihvatila je zahtjev Republike Hrvatske za pristup Konvenciji o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama i članstvo u Radnoj skupini.
Ova odluka važan je napredak Republike Hrvatske u procesu pristupanja OECD-u, koji je službeno započeo u lipnju 2022. godine kada je Republika Hrvatska postala država kandidatkinja.

„Odluka Radne skupine OECD-a protiv podmićivanja važan je korak u našem pristupanju OECD-u i priznanje naporima koje smo u ovom procesu napravili. Ulazak u OECD najvažniji vanjskopolitički cilj naše Vlade, a odluka da RH pristupi Konvenciji i Radnoj skupini znak je da smo na dobrom putu. U godini u kojoj smo već ispunili izrazito važne političke ciljeve – ulazak u Schengen i eurozonu, ovo je još jedno priznanje Republici Hrvatskoj“, izjavio je ministar uprave i pravosuđa RH dr. Ivan Malenica.

Republika Hrvatska 2017. godine uputila je zahtjev OECD-u za pristup Konvenciji i Radnoj skupini. Evaluacijski postupak započeo je 2022. godine kada je Republika Hrvatska prošla preliminarnu procjenu Radne skupine i ispunila upitnik Tajništva o zakonodavnom okviru i provedbi zakona u područjima na koje se Konvencija odnosi.

Ministarstvo pravosuđa i uprave pristupilo je izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a Ministarstvo financija izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit kojima se hrvatski zakonodavni okvir uskladio s odredbama Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Prihvaćanjem hrvatskog zahtjeva na današnjoj sjednici stekli su se uvjeti za pokretanje postupka potvrđivanja Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama. U međuvremenu se očekuje dobivanje formalne pozivnice i razmjena pisama između OECD-a i Republike Hrvatske. Radna skupina pristupit će prvoj fazi evaluacije usklađenosti zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s odredbama Konvencije.

Konvencija o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama usvojena je u prosincu 1997., a stupila je na snagu u veljači 1999. godine. Konvencija ima 45 stranaka - uz 38 država članica OECD-a, njezinima strankama su i Argentina, Brazil, Bugarska, Peru, Ruska Federacija, Rumunjska i Južna Afrika.

Konvencija je prvi i jedini međunarodni ugovor koji je posebno usmjeren na transnacionalno podmićivanje u području poslovanja. Kao pravno obvezujući međunarodni instrument, njezine stranke suglasne su utvrditi podmićivanje stranih javnih službenika kao kazneno djelo prema svojim zakonima te istražiti, kazneno goniti i sankcionirati ovo djelo.

Radna skupina OECD-u kojoj Hrvatska pristupa osnovana je 1994. godine i nadležna je za praćenje provedbe Konvencije.
Izvor; priopćenje Ministarstva uprave i pravosuđa,mzz

srijeda, 11.10.2023.

PODJELA TEŽINE AFRIČKE SVINJSKE KUGE NA SVINJOGOJCE CIJELE HRVATSKE

NAJAVA ODLUKE O KLANJU SVINJA
ILI PODIZANJU KATEGORIJE UZGOJA

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić najavio je novu odluku, koja još čini se nema pisani oblik, da svi uzgajivači svinja koji nemaju kategoriju 3 u objektima u kojima drže svinje, radi afričke svinjske kuge svinje moraju zaklati do 31. listopada ove godine na području Osječko -baranjske i Vukovarsko srijemske županije. Ista odluka o klanju svinja, za uzgajivače svinja, koji nemaju kategoriju uzgoja 3, zadana je, najavio je tajnik, za cijelo područje Republike Hrvatske s datumom klanja do 30. studenog ove godine.
Kategorijom nula označavaju se objekti vlasnika svinja koji imaju samo jednu svinju, a to je dakle uzgoj za obiteljsku konzumaciju, kategorijom jedan i dva označavaju se uzgajivači koji nemaju dovoljno dobro uređene prostore za uzgoj svinja, što znači da oni imaju nedovoljno efikasne bio sigurnosne mjere. Uzgajivači svinja s kategorijom tri udovoljavaju bio sigurnosnim mjerama. Kategorija 4 odnosi se na autohtone pasmine, a oni imaju prostor za uzgoj svinja uređen na otvorenom koji je ograđen.
Državni tajnik je rekao da je dosta ljudi prekategoriziralo svoje objekte u ova tri mjeseca od kad se bolest afričke svinjske kuge pojavila ( pojavila se 26.6. 2023 u RH) . Tajnik Pavić je rekao da je u osječkoj županiji oko osam tisuća vlasnika podiglo uvijete u kategoriju uređenja tri, a još ima vremena 20-tak dana da i ostali koji imaju namjeru držati svinje podignu kategoriju i bio sigurnosne mjere. Za one koji neće slijediti zahtjev, koji je sada samo najava odluke predviđeno je postupanje Državnog inspektorata.
Informaciju, odnosno najavu državnog tajnika objavilo je više tiskovina, no kada će biti donesena službena pisana Odluka o tom postupanju sa klanjem svinja?

STRATEGIJA INFORMACIJE

U Ministarstvu poljoprivrede održan je 9.listopada 2023.sastanak gdje su resorna ministrica Vučković, predsjednica Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge Tatjana Karačić, državni tajnik Mladen Pavić i Zdravko Tušek i Zdravko Barač ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane održali sastanak na temu afričke svinjske kuge s predstavnicima Udruge hrvatskih proizvođača svinja s područja Osječko-baranjske županije, glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem te osobama s Veterinarskog instituta i Hrvatske veterinarske komore. U priopćenju s tog sastanka nema informacije koju je iznio državni tajnik Pavić. To je po svemu sudeći strategija informacije Ministarstva poljoprivrede za uši javnosti.Najvažnije nije izneseno u priopćenju, najvažnije je državni tajnik novinarima rekao u usmenoj izjavi. A to što je rekao je tuga i žalost za hrvatske uzgajivače svinja.
Strategijom je očito odlučeno da svih 20 hrvatskih županija podnese teret gubitka svinja na svojim gospodarstvima. Kako? Prisilnim klanjem do ispunjenja 30. studenog, ako uzgajivači nemaju vremena preuređivati svinjce za svoje svinje do kategorije tri , ili možda nemaju kapitala za posao preuređenja.
Viša sila zvana afrička svinjska kuga, čiji je glavni prenosnik divlja svinja, arbitrira hrvatskim svinjogojskim uzgojem!
Margareta Zouhar Zec

utorak, 10.10.2023.

HRVATSKI SABORSKI ZASTUPNICI NA GODIŠNJEM ZASJEDANJU PARLAMENTARNE SKUPŠTINE NATO SAVEZA

IMPLIKACIJE RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU

Hrvatski saborski zastupnici Ante Bačić (HDZ) Stjepan Kovač (HSS) Dario Hrebak (HSLS) i Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) sudjelovali su na trodnevnom godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Kopenhagenu, koje je 69. po redu. Priopćenje je 9. 10. objavio Hrvatski sabor.

Zasjedanje je okupilo više od tri stotine parlamentarnih zastupnika iz svih država članica NATO-a, kao i zastupnike i članove parlamentarnih delegacija koje u parlamentarnom forumu te organizacije djeluju u statusu pridruženih članica odnosno promatrača.
Glavni fokus političkih rasprava ovogodišnjeg zasjedanja bio je usmjeren na sveobuhvatne aspekte suočavanja s ruskom agresijom u Ukrajini odnosno ukupnost njezinih implikacija za transatlantsku zajednicu zemalja okupljenu u NATO savez. Pored nastavka pružanja odlučne političke, vojne, financijske, humanitarne i logističke pomoći Ukrajini koja je žrtva ruske agresije, glavni prioritet NATO saveznika i u nadolazećem razdoblju svakako ostaje implementacija ključnih odluka s posljednjeg samita NATO-a u Vilniusu. To uključuje povećanje izdvajanja za obranu i ulaganja u zajedničke obrambene kapacitete i ključne tehnološke domene, jačanje vojno-industrijske proizvodne baze, posebice europskih članica NATO-a, ali i jačanje zajedničke otpornosti u odnosu na propagandne i dezinformacijske kampanje koje nastoje ne samo dovesti u pitanje javno mišljenje i solidarnost te jedinstvo članica, već i demokraciju i institucije na kojima ona počiva.

Sudjelujući posljednjeg dana zasjedanja u dvosatnoj zajedničkoj interakciji parlamentaraca sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Mirceom Geoanom, voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Ante Bačić ukazao je na realnu opasnost od daljnjeg zaoštravanja situacije na Kosovu. „Dovođenje u pitanje političkog i državnog integriteta te mlade države pokazuje se kao možebitan instrument destabilizacije regije u kontekstu sveukupne sigurnosne situacije na europskome tlu, kao i napora pojedinih država za zaustavljanjem euroatlantskog integracijskog puta preostalih država-aspiranata u regiji, rekao je Bačić.
Pored predsjednice danske vlade Mette Frederiksen, čija država predvodi grupu članica NATO-a zaduženih za obuku ukrajinskih pilota na zrakoplovima F-16, koji će se donirati Ukrajini, prisutnim parlamentarcima obratili su se i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy te predsjednik ukrajinske Verkhovne Rade Ruslan Stefanchuk. Oni su u svojim govorima pozvali na nastavak pružanja pomoći Ukrajini koja, kako su rekli, u ovom trenutku stoji na braniku istih onih vrijednosti na kojima počivaju EU i NATO, kao i međunarodni pravni poredak u cjelini.
Snažno osudivši orkestrirani napad terorističkih skupina na Izrael, posebice u smislu mnogobrojnih civilnih žrtava uslijed namjernog i neselektivnog napada na gusto naseljena urbana područja, Parlamentarna skupština NATO-a izrazila je snažnu solidarnost s Izraelom, poduprijevši legitimno pravo ove države na samoobranu. Pored usvajanja 6 različitih rezolucija o gore spomenutim tematskim cjelinama od interesa za transatlantsku zajednicu zemalja okupljenih u NATO, zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a završilo je izborom Michala Szczerba iz Poljske za novog predsjednika tog tijela.

ponedjeljak, 09.10.2023.

SMANJENA POTRAŽNJA ZA PLINOM U EU ZA 17 POSTO

SMANJEN UVOZ RUSKE NAFTE NA 6 POSTO

Europska Unija je značajno oslabila pritisak Rusije na gospodarstvo zemalja i opskrbu energijom tako što je smanjila potražnju, diversificirala opskrbu energijom i ubrzala uvođenje energije iz obnovljivih izvora. Od kolovoza 2022. do srpnja 2023. države članice smanjile su potražnju za plinom za 17 %.

Revidiranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora državama članicama omogućuje se da uspostave brža i jednostavnija pravila za izdavanje dozvola kako bi se do 2030. udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u Uniji povećao na 42,5 %.

Zahvaljujući planu REPowerEU Unija je već diversificirala velik dio svoje opskrbe energijom i smanjila udio plina iz ruskih plinovoda, koji 2023. čini manje od 10 % ukupnog uvoza plina, u odnosu na 50 % u 2021. Uvoz nafte iz Rusije smanjio se s 27 % na 6 %, dok je uvoz ugljena trenutačno na nuli, a u odnosu na 46 % u 2021.

Potrebno je hitno ukloniti preostale prepreke: reforma modela tržišta električne energije dodatno će olakšati integraciju energije iz obnovljivih izvora i osigurati pristup cjenovno pristupačnoj energiji iz obnovljivih i nefoslinih izvora. Europska Unija uz to treba poboljšati energetske interkonekcije na jedinstvenom tržištu i nadograditi svoje mreže. Postojeće stanje nije zadovoljavajuće.
Iz priopćenja za medije EK 27.9.2023. Bruxelles

nedjelja, 08.10.2023.

EUROPSKO VIJEĆE: JAČATI OBRAMBENU SPREMNOST

ULAGATI U BAZU TEHNOLOGIJE I INDUSTRIJE

U GranadI, gradu od 400 tisuća stanovnika u Španjolskoj, a Španjolska trenutno predsjeda Vijećem EU, održan je 5. i 6. listopada sastanak 45 predstavnijka Europske političke zajednice koji su raspravljali o prioritetima i mjerama potrebnima za snažnu, dinamičnu, konkurentnu i povezanu Europu u svijetu. U svijetu koji se mijenja.
U Izjavi iz Granade koju je u vidu priopćenja za medije 6. 9. objavilo Europsko vijeće kaže se da će na temelju strateškog kompasa za sigurnost i obranu jačati obrambenu spremnost i ulagati u sposobnosti razvojem tehnološke i industrijske baze EU.
„ Usredotočit ćemo se i na vojnu mobilnost, otpornost u svemiru, suzbijanje kibernetičkih i hibridnih prijetnji te inozemne manipulacije informacijama diljem Unije. Ruski agresivni rat dodatno je istaknuo snagu transatlantskih odnosa.
Radit ćemo na našoj otpornosti i našoj dugoročnoj globalnoj konkurentnosti, čime ćemo zajamčiti da EU u ovom ključnom desetljeću raspolaže svim potrebnim alatima za osiguravanje održivog i uključivog rasta i globalnog vodstva.
Uklonit ćemo slabosti i ojačati našu pripravnost na krizu, osobito u kontekstu sve većih klimatskih i okolišnih rizika i geopolitičkih napetosti.

Pripremit ćemo se za potencijalne izazove i iskoristiti prilike za našu Uniju u zelenoj i digitalnoj tranziciji kako bismo osigurali održivost našega gospodarskog modela, pri čemu nitko neće biti zapostavljen.
Posebno ćemo se usredotočiti na energetsku učinkovitost i učinkovitost resursa, kružnost, dekarbonizaciju, otpornost na prirodne katastrofe i prilagodbu klimatskim promjenama.
Nastavit ćemo ulagati u izgradnju međusobno povezanijeg jedinstvenog tržišta koje se temelji na inovacijama, uz očuvanje njegova integriteta, njegovih četiriju sloboda, njegove socijalne dimenzije i njegove otvorenosti, osiguravanje jednakih uvjeta i smanjenje administrativnog opterećenja, posebno za MSP-ove.

Osigurat ćemo pristupačne cijene energenata, povećati naš energetski suverenitet i smanjiti vanjsku ovisnost u drugim ključnim područjima u kojima EU treba izgraditi dostatnu razinu kapaciteta kako bi zajamčio svoju gospodarsku i socijalnu dobrobit, kao što su digitalne tehnologije i tehnologije s nultom stopom emisija, ključni lijekovi i kritične sirovine te održiva poljoprivreda.

Ulagat ćemo u istraživanje, obrazovanje i vještine budućnosti te pristupiti rješavanju demografskih izazova. Ojačat ćemo položaj koji imamo kao industrijska, tehnološka i trgovinska sila, stavljajući poseban naglasak na područja velike dodane vrijednosti u kojima već imamo konkurentsku prednost ili u kojima možemo postati predvodnik.

Intenzivirat ćemo suradnju s partnerima iz svih regija svijeta kako bismo zaštitili i poboljšali međunarodni poredak koji se temelji na pravilima i u čijem su središtu Ujedinjeni narodi, osigurali veću pravednost u multilateralnom sustavu i spriječili njegovu daljnju fragmentaciju. Mobilizirat ćemo i razvijati naše instrumente za vanjsko djelovanje.

Surađivati na jačanju i diversifikaciji naših lanaca opskrbe, poticanju sporazum o partnerstvu, trgovini i ulaganjima, promicanju održivog razvoja kako bismo ostvarili naše dogovorene ciljeve u pogledu nulte neto stope emisija te na jačanju pripravnosti na zdravstvene krize. Taj rad zahtijeva i oživljavanje globalne trgovine, u kojoj Svjetska trgovinska organizacija ima ključnu ulogu.

Proširenje je geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet. Njime se potiču poboljšanja gospodarskih i socijalnih uvjeta za europske građane i građanke te smanjuju razlike među zemljama i njime se moraju promicati vrijednosti na kojima se Unija temelji. EU i buduće države članice moraju biti spremni s obzirom na izglede za dodatno proširenu Uniju.

Države koje žele postati članice moraju pojačati svoje napore u pogledu reformi, posebno u području vladavine prava, u skladu s prirodom procesa pristupanja koji se temelji na zaslugama i uz pomoć EU-a. Unija usporedno s tim mora obaviti potrebne interne pripremne radove i provesti potrebne reforme. Odredit ćemo svoje dugoročne ambicije i načine za njihovo postizanje.“

subota, 07.10.2023.

HAMAS NAPAO IZRAEL

“Izrael je u ratu”

Hamas, organizacija koju civilizirani svijet smatra terorističkom organizacijom, ujutro 7. listopada raketnim vojnim sredstvima napao je, iz svog sjedišta Pojasa Gaze, državu Izrael. Glasnogovornik Hamasa je rekao da je to operacija Oluja AL – AKSA, i da je to posljedica postupanja izraelske desničarske Vlade prema palestincima. Izraelski predsjednik Netanjahu izjavio je da je država Izrael u ratu.

Poznato je da Hamas niječe pravo židovima da imaju svoju državu. A Izrael je država židova. Njihova vjera je judaizam koja provovijeda vjerovanje u jednog duhovnog Boga. (mzz)

petak, 06.10.2023.

HGK ŽUPANIJSKE KOMORE VIROVITICA NAJUSPJEŠNIJIMA DODIJELILA „ZLATNU KUNU“

89 NOVOOSNOVANIH TVRTKI U 2023.

U prostorima Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Virovitica, održana je svečana sjednica Gospodarskog vijeća HGK – ŽK Virovitica, na kojoj su nagrađeni najuspješniji gospodarstvenici s područja Virovitičko-podravske županije s priznanjem „Zlatna kuna“ za ostvarene rezultate u 2022. godini, kao i za uspješnost u poslovanju i doprinos županijskom gospodarstvu, a samim time i hrvatskom gospodarstvu u cjelini.

U kategoriji “Malo trgovačko društvo” priznanje je pripalo tvrtki IIC Intelligent Industrial Concepts d.o.o iz Slatine.

Najbolje “Srednje trgovačko društvo” bilo je Jukić d.o.o. iz Čađavice.

U kategoriji “Veliko trgovačko društvo” “Zlatna kuna” je dodijeljena Hrvatskim duhanima d.d. Virovitica.

Nagrade u prve dvije kategorije dodijelili su dr. Dragan Kovačević izaslanik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam i Zlatko Pleša predsjednik Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Virovitica. Nagradu u kategoriji “Veliko trgovačko društvo”, uručio je Igor Andrović župan Virovitičko-podravske županije.

Dr.Dragan Kovačević, istaknuo je važnost nagrade „ Zlatna kuna najznačajnija nagrada u Hrvatskoj i sve tvrtke koje dobiju nagradu znaju da su morale proći stroge kriterije. Također, u zadnjih nekoliko godina, počevši od pandemije, dodjela ove nagrade je svojevrsno priznanje za krizni menadžment jer je u takvim uvjetima i teškom situacijama trebalo očuvati poslovanje i postići vrhunske rezultate. Vladini paketi mjera bili su važni, sada je i kreditni rejting povećan, ušli smo u Schengen, a što nas očekuje u budućnosti tek ostaje za vidjeti. Istaknuo bi ovu priliku i pohvalio podatak da imamo rast industrijske proizvodnje u preradi duhana na ovom području i vjerujemo da će Ministarstvo poljoprivrede nastaviti s potporama ovoj specifičnoj proizvodnji“.

PRIHOD PODUZETNIKA RASTAO ZA 26,6 POSTO

O gospodarskim pokazateljima i poslovnim rezultatima u proteklom periodu, govorio je Zlatko Pleša, predsjednik Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Virovitica.
" Rast ukupnih prihoda, naših poduzetnika rastao je za 26.6 posto i on je u 2022. iznosio 7.1 milijardu kuna, a broj poduzetnika rastao je za četiri posto, bilo ih je ukupno 1.300 od čega je njih 98 posto mikro ili malih poduzetnika " naglasio je predsjednik HGK ŽK Virovitica Zlatko Pleša.

Najbolji financijski rezultat ostvaren je u kategoriji srednjih poduzetnika.
" Najveći prihodi ostvareni su u prerađivačkoj industriji čiji je udio u ukupnom prihodu Virovitičko-podravske županije 39 posto. On je u 2022. godini bio 2.8 milijardi kuna "rekao je Pleša.
Na tom pozitivnom tragu je i 2023. godina. Od 1. siječnja 2023. na području Virovitičko-podravske županije, zabilježeno je 89 novoosnovanih tvrtki.
„ Priznanje Zlatna kuna označava posvećenost, stručnost i naporan rad tvrtki koje su se istakle svojim izvanrednim rezultatima u protekloj poslovnoj godini. Tvrtke koje su usmjerene na kvalitetu svojih proizvoda, koje su spremno prihvatile izazove i hrabro pokrenule rast i razvoj, a kao rezultat imaju ostvarene dobre poslovne rezultate. Upravo takve tvrtke su i današnji dobitnici Zlatnih kuna HGK „ Županijske komore Virovitica, rekao je Zlatko Pleša.

Gospodarstvo Virovitičko-podravske županije u 2022. godini zabilježilo je pozitivne pokazatelje.
Ulaganje u razvoj gospodarstva i poduzetništva jedna je od glavnih zadaća Virovitičko-podravske županije, a to je potvrdio i Virovitičko-podravski župan Igor Andrović riječima :„ Vjerujem da su ove nagrade velik poticaj za još bolji rad, ali i veliki imperativ drugima da budu još bolji. Veseli činjenica da su ove godine dobitnici neka nova lica što znači da imamo širok spektar gospodarstva na području Virovitičko-podravske županije i mogu reći da, slušajući ove rezultate, možemo biti izuzetno sretni. Upravo su ljudi ključ uspjeha, jer onda i mi možemo biti uspješna sredina. Kao Županija smo mjerama pomagali poduzetnicima da budu produktivniji. Izdvojili smo 150 tisuća eura za potpore male vrijednosti za poduzetnike, dobilo ju je njih 46, a izdvojili smo i 100 tisuća za potpore u poljoprivredi koju je dobilo 96 poljoprivrednika. Važno je napomenuti i naše potpore poduzetnicima početnicima, ulaganje u poduzetničke inkubatore, projekte navodnjavanja… Sve to donosi pozitivne priče i pozitivne ekonomske pokazatelje Virovitičko-podravske županije" istaknuo je župan Igor Andrović.

Svečanoj sjednici, između ostalim, nazočili su i gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, zamjenik gradonačelnika Slatine Ilija Nikolić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok, predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područnog ureda Virovitica Hrvoje Belobrk, pročelnik Odjela za turizam pri Veleučilištu u Virovitici Božidar Jaković, potpredsjednica Nadzornog odora obrtničke komore VPŽ Ivana Sajdenšajf, članovi Gospodarskog vijeća HGK ŽK Virovitica.

Izvor: Iz priopćenja internet stranice radio Slatina, objava 6.listopada 2023. (mzz)

ARGUMENATA ZA ISTINU - NEMA

INFORMACIJA KOJA TO NIJE I NE GOVORI NIŠTA

Informacije koje dolaze iz Ministarstva poljoprivrede češće su informacije koje ne sadrže dovoljno činjenica da bi mogle imati funkciju informacije.
Argument po kojima bi čitatelj, recepijent, prosudio, da je ono, što mu se plasira kao informacija, moguće, i da je zanimljivo, aktualno i novo, te nadasve istinito - u Ministarstvu poljoprivrede službenik za informiranje ne piše, ili mu je sugerirano da ne piše, ili je naprosto izostavljeno iz koncepta informacije.
Prijašnjih godina sam, u slučajevima kada sam primila priopćenje iz Ministarstva poljoprivrede – kao danas- u kome nisu napisani argumenti koji bi čitatelja doveli do zaključka da je informacija istinita, se obraćala Uredu za informiranje Ministarstva poljoprivrede, objašnjavala sam zašto pisati tako nije dobro, obraćala sam se i aktualnom ministru. No sve je to bilo bez rezultata. Jer aktualna poljoprivreda politika ima želju čitateljima pružati informacije koje su neusporedive ni sa čim, koje nisu provjerljive i koje zato nisu istinite već su – laž. Takve informacije u nečijim glavama imaju funkciju tu da se može reći da je nešto objavljeno. Ali što je objavljeno, to je potpuno za takvo shvaćanje – nevažno.

To što je objavljeno u priopćenju za medije koje je iz Ministarstva poslano 6. listopada i nosi naslov Hrvatski mljekari su u prvih devet mjeseci 2023. godine imali 6.697 eura veći prihod u odnosu na prosječni prihod EU mljekara u istom razdoblju
razumije tek nekolicina ljudi u Ministarstvu koji su ovo računali, koji znaju koliki je hrvatski mljekarski prihod bio u prvih devet mjeseci 2023. kao i koliki je bio prosječni prihod europskih mljekara u istom razdoblju. A da bi se došlo do prosječnog prihoda mljekara u EU, treba r a č u n a t i. Isto je i za hrvatske mljekare.
Sve su brojke prešućene osim jedne jedine 6.697eura veći prihod kojoj misle u Ministarstvu poljoprivrede – čitatelj mora vjerovati. Tko toj brojci vjeruje? Tko vjeruje slijedećoj rečenici čije su brojke ne mogu usporediti ni sa čim, pa tako se ni napisana tvrdnja ne može smatrati istinitom.
Margareta Zouhar Zec

OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE Ministarstva poljoprivrede od 6. listopada KOJE JE PRAVI PRIMJER – KAKO NE TREBA PISATI PRIOPĆENJE

Hrvatski mljekari su u prvih devet mjeseci 2023. godine imali 6.697 eura veći prihod u odnosu na prosječni prihod EU mljekara u istom razdoblju

Prihod hrvatskih mljekara za prvih devet mjeseci 2023. godine u odnosu na EU prosjek i na temelju iste proizvodnje (360 tisuća kilograma) je veći za 6.697 eura.
Riječ je o značajnoj promjeni u odnosu na 2022. godinu kada je hrvatskih mljekara u odnosu na prosječne prihode EU mljekara na bazi proizvodnje 360 tisuća kg mlijeka bio niži za 21.468 eura (prema izračunu Ministarstva poljoprivrede) odnosno 21.421 eura (prema izračunu Hrvatske poljoprivredne komore).

Domaći uzgoj, proizvodnja mlijeka i zaustavljanje negativnih trendova od najveće su važnosti za Ministarstvo poljoprivrede i hrvatsku Vladu te ćemo i dalje investicijskim potporama, reakcijama na tržišne poremećaje, sektorskim dijalozima i politikom prepoznavanja kvalitete hrvatske sirovine ugrađene u konzumno mlijeko i mliječne proizvode raditi ovim strateškim ciljevima.

VOJNE SNAGE U BIH KLJUČNE ZA SIGURNOST

SMANJITI DODIKOVU KONTROLU NAD NOVCEM

Tek postavljeni pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju James O’Brien rekao je da će, u slučaju da Euforu ne bude produžen jednogodišnji mandat u Ujedinjenim narodima, u Bosni i Hercegovini biti raspoređene mirovne snage NATO-a, javio je Al Jazeerin dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić. James O’Brien u Senatu je rekao da SAD treba smanjiti kontrolu koju predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik ima nad novcem, te da njegovo ponašanje nije prihvatljivo i da će snositi posljedice.

“Vojne snage u Bosni i Hercegovini su ključne za sigurnost. Jasno smo rekli, bilo da su pod Euforom ili NATO savezom, njihova prisutnost je ključna”, rekao je O’Brien. On će biti nadređen specijalnom izaslaniku SAD-a za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru.
James O'Brien je devedesetih bio specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Billa Clintona za Balkan. Bio je viši savjetnik veleposlanice pri Ujedinjenim narodima i državne tajnice Madeleine Albright. Sudjelovao je u poslovima na formuliranju Daytonskog sporazuma 1995. Bio je i član američke delegacije tokom pregovora između Kosova i Srbije 1999. u Rambouilletu koji je potprefektura departmana Yvelines u francuskoj regiji Île-de-France. 1999. godine.

srijeda, 04.10.2023.

EUROPSKI PARLAMENT PREDLOŽIO KANDIDATE ZA NAGRADU SAHAROV

LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE IMAJU SVOJE BORCE

Svake godine Parlament dodjeljuje Nagradu Saharov za slobodu mišljenja. Time odaje priznanje iznimnim pojedincima i organizacijama koje brane ljudska prava i temeljne slobode diljem svijeta. Nominacije podnose klubovi zastupnika ili najmanje 40 zastupnika u Europskom parlamentu. Ovogodišnje nominacije predstavljene su na sastanku Odbora za vanjske poslove i razvoj i Pododbora za ljudska prava.
Evo nominiranih i njihovih predlagatelja:
Mahsa Amini i žene iz Irana je nominirala Europska pučka stranka. Kada je 22-godišnja Iranka kurdskog podrijetla u rujnu 2022. posjetila Teheran, uhitila ju je i pretukla takozvana moralna policija jer je nosila hidžab na pogrešan način. Njezina smrt nekoliko dana kasnije pokrenula je masovne prosvjede u Iranu, koje su predvodile žene. Pod sloganom „Žena, život, sloboda” prosvjedovale su protiv zakona o hidžabu i drugih diskriminatornih zakona.

Socijalisti i demokrati te Renew Europe također su nominirali Mahsu Amini i pokret „Žena, život, sloboda“ kao predstavnike onih koji se bore za prava žena u Iranu.
Afganistanske aktiviste za obrazovanje, Marziju Amiri, Parastu Hakim i Matiullah Wesa, nominirali su Petras Auštrevičius, Hannah Neumann i 57 drugih zastupnika Europskog parlamenta. Marzia Amiri osnovala je najveću afganistansku mrežu tajnih kućnih škola. Parasto Hakim pomogla je pokrenuti 90 škola u provinciji Uruzgan. Nakon talibanskog preuzimanja vlasti, pokrenula je tajne škole. Matiullah Wesa, koji je osporavao talibanske uredbe i nastavio se zalagati za obrazovanje djevojčica, otet je prije pet mjeseci.

Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista nominirao je proeuropski narod Gruzije i Ninu Lomjariju, bivšu gruzijsku pravobraniteljicu, zbog napora u obrani njihovih prava i zaštite demokracije. Dok je bila pravobraniteljica, Nino Lomjaria zagovarala je prava diskriminiranih osoba, onih koji su pobjegli iz gruzijskih regija pod ruskom okupacijom, etničkih i vjerskih manjina, djece i osoba s invaliditetom. Zalagala se i za slobodu govora.

Klub zastupnika Identitet i demokracija nominirao je Elona Muska zbog razotkrivanja praksi prijašnjeg rukovodstva Twittera (sada X) koje su ograničavale slobodu izražavanja korisnika. On želi prekinuti te prakse i protivi se zabrani korištenja platforme zbog nečijih političkih stavova.

Klub Zelenih / Europskog slobodnog saveza nominirao je Vanessu Nakate, mladu ženu iz Ugande, posvećenu borbi protiv klimatskih promjena i ljudskim pravima. U Ugandi je pokrenula klimatski pokret „Petak za budućnost” i s drugim mladim ljudima u Africi „Pokret uspona”.

Tilly Metz i 42 druga zastupnika nominirali su Vilmu Nunez de Escorcia i monsinjora Rolanda Josea Alvarez Lagosa iz Nikaragve. Vilma Nunez de Escorcia već se desetljećima bori za ljudska prava u Nikaragvi. Ostala je u svojoj zemlji unatoč progonu. Monsinjor Rolando Jose Alvarez Lagos, biskup Matagalpe, jedan je od najistaknutijih kritičara režima predsjednika Ortege. U veljači 2023., nakon što je odbio napustiti zemlju, osuđen je na 26 godina zatvora, a državljanstvo mu je suspendirano.

Klub zastupnika Ljevice nominirao je žene koje se bore za pravo na slobodan, siguran i legalan pobačaj: Justynu Wydrzynsku, Morenu Herreru i Colleen McNicholas. Poljakinja Justyna Wydrzynska dio je tima Abortion Dream koji se zalaže za ženska prava. Zbog pomaganja ženi da obavi pobačaj u Poljskoj osuđena je na osam mjeseci rada za opće dobro. Morena Herrera feministkinja je i društvena aktivistica koja se zalaže za pravo na siguran i zakonit pobačaj u El Salvadoru. Amerikanka dr. Colleen McNicholas opstetričarka je i ginekologinja s izuzetnim rezultatima u kvalitetnoj skrbi za pacijente i učinkovitom zagovaranju reproduktivnog zdravlja.

Odbori koji su nominirali svoje kandidate za nagradu Saharov 12. listopada će odabrati tri finalista. Zatim će 19 listopada predsjednica Parlamenta i predsjednici klubova zastupnika birati dobitnika za nagradu i priznanje Saharov. Svečanost dodjele nagrade Saharov biti će održana u Strasbourgu 13. prosinca.
Prošlogodišnji dobitnik je hrabri narod Ukrajine, kojeg su predstavljali predsjednik, izabrani čelnici i civilno društvo iz Ukrajine. Izvor EU Parlament , mzz

DINAMIKA OBNOVE OD POTRESA

DEVET OD 11 KONTEJNERSKIH NASELJA - ISPRAŽNJENO

Na konferenciji za novinare 3. listopada 2023. ministar graditeljstva i prostornog uređenja Branko Bačić, rekao je da se na području zagrebačkog potresa, podsjećam, potres je zadesio Zagreb 22. 3. i 29.12. 2020., trenutno grade 34 zamjenske obiteljske kuće, zatim šest obiteljskih kuća na području Krapinsko-zagorsko županije, a krenuli su radovi u Maksimiru, Markuševcu i Čučerju gdje je ugovoreno još 28 kuća.
Iako obnova na području zagrebačkog potresa napreduje sporije od one na području Banovine, barem kada je izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća u pitanju, velika razlika u troškovima gradnje na područjima dvaju potresa, prema riječima ministra Bačića.
"Za svaku lokaciju, za svaku izgradnju zamjenskih kuća na području Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, radi se poseban projekt. S obzirom na stanje zemljišta, tla na kojemu se ti objekti rade, radovi pod zemljom često su skuplji i zahtjevniji nego sama izgradnja kuća. Te su kuće iznimno skupe. Na području zagrebačkog potresa potrebno je izgraditi još oko 50 kuća, a na području Sisačko-moslavačke županije još tristotinjak, rekao je ministar Bačić.
Prema riječima ministra Bačića, ministarstvo graditeljstva je u rujnu izdalo oko 300 rješenja za konstrukcijsku obnovu ili izgradnju zamjenskih kuća. Tim mjesečnim tempom obnova bi završila za 12 do 18 mjeseci no problem je u nedostatku radnika u građevini, što usporava proces obnove. Više puta smo imali situaciju da nam se nitko nije javio na javnu nabavu za izvođača radova, zbog čega nije postignuta željena dinamika. Konstantno nedostaje radnika, svaki treći zaposleni u hrvatskoj građevini je stranac. Uz to, građevinska operativa je iznimno zaposlena na brojnima drugim projektima koji se financiraju iz EU fondova, projektima ulaganja u školstvo i zdravstvo, ali velikim dijelom i na privatnoj stanogradnji.
U tijeku je postupak nabave radova za ukupno 1155 lokacija, od čega njih 200 otpada na više stambene zgrade u centru Zagreba, a za nekoliko će dana će biti poznato koliko će biti prijava i za koliko nabava.

Prema podacima resornog ministarstva, ukupno je u obnovu uloženo 2,053 milijarde eura, a polovica tog iznosa dolazi iz Fonda solidarnosti. Obnovljeno je oko 10.100 privatnih zgrada i kuća te 549 zgrada javne namjene.

Što se tiče obećanja da će stanovnici kontejnerskih naselja ( na Banovini, Sisačko moslavačka županija) nadolazeću zimu provesti u adekvatnom zamjenskom smještaju, potpredsjednik Vlade naglasio je da je do sada ispražnjeno i zatvoreno devet od 11 kontejnerskih naselja dok je na području oba potresa već zbrinuto 917 građana.
Radi privremenog smještaja stanovnika koji čekaju obnovu ili gradnju zamjenske kuće, Državne nekretnine uredile su ukupno 157 stanova, a najveći broj, njih 100, je na području glavnog grada. Uz to Sisačko-moslavačka županija gradi 166 montažnih kuća veličine 35 i 45 metara kvadratnih, koje će kasnije poslužiti za proširenje kapaciteta domova za starije i nemoćne. (mzz)

utorak, 03.10.2023.

SASTANAK POVJERENSTVA NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO

ELEKTRANA JE SIGURNOST ZA OPSKRBU
ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović i slovenski ministar okoliša, prostora i energetike Bojan Kumer u Krškom su 2. listopada 2023. godine vodili 17. sjednicu Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Ugovor je to o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško. Međudržavno povjerenstvo se upoznalo s radom elektrane od posljednje sjednice povjerenstva koja je održana u travnju 2022. godine i o izvješću o stanju sredstava prikupljenih u slovenskom i hrvatskom fondu za financiranje razgradnje i skladištenja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u NE Krško.

Na sjednici se, razgovaralo o pripremi četvrte revizije Programa razgradnje NE Krško i Programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško, kao i o izvješću Koordinacijskog odbora te mogućnostima zajedničke pripreme nisko i srednje radioaktivnog otpada za skladištenje odnosno odlaganje.

Nakon sastanka, hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović u izjavi je rekao "Danas nam je prezentiran rad NE Krško koja funkcionira na najvišoj sigurnosnoj i operativnoj razini te ostvaruje sve ekonomske ciljeve i doprinosi ciljevima dekarbonizacije cijele Europe. NE Krško je stup sigurnosti kada govorimo o opskrbi električnom energijom Hrvatske i Slovenije. Kada govorimo o odnosima Hrvatske i Slovenije u području energetike oni su na visokoj razini te je nedavno u prisutnosti premijera Plenkovića i premijera Goloba u Zagrebu potpisan Ugovor o solidarnosti prema kojem će Hrvatska pomoći Sloveniji oko opskrbe plinom u slučaju izvanrednih situacija. Hrvatska udvostručuje kapacitete LNG terminala a upravo kako bi bili jamac sigurnosti zemljama u susjedstvu, pri čemu posebno mislim na Sloveniju. Današnji sastanak je bio izrazito konstruktivan i zahvalio bih se svim članovima Međudržavnog povjerenstva. Sljedeći sastanak planiran je u prvoj polovici 2024.godine. Uvjeren sam kako je današnji sastanak zalog za nastavak kvalitetne suradnje.“

„Uvjerili smo se kako NE Krško uspješno posluje, a sve dosadašnje aktivnosti provedene su maksimalno sigurno i vrlo odgovorno. Osigurana je opskrba električnom energijom, ne samo u Hrvatskoj i Sloveniji, već i cijeloj regiji. Međudržavna komisija danas je zadužila Fond NEK da izvrši sve potrebne radnje kako bi se osiguralo funkcioniranje odlagališta Vrbina, na slovenskoj te odlagališta Čerkezovac, na hrvatskoj strani i 2028. godine započelo s prikupljanjem nisko i srednje radioaktivnog otpada“, izjavio je slovenski ministar okoliša, prostora i energetike Bojan Kumer.

Sljedeća sjednica Povjerenstva predviđena je za prvu polovicu 2024. godine u Republici Hrvatskoj, preme priopćenju ministarstva gospodarstva.

ponedjeljak, 02.10.2023.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA IZDALO PET DOZVOLA ZA ISTRAŽIVANJE GEOTERMALNIH VODA

NA LOKACIJAMA DRAVSKE DOLINE
MOGUĆA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja temeljem provedenog natječaja izdalo je dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima – sljedećim ponuditeljima:
1. „Leščan“ i „Međimurje 5“ - društvu INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.
2. „Pčelić“ i Sječe“ – društvu IGeoPen d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz UK-a)
3. „Kotoriba“ - društvu Viola Energy Generation d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske)
4. Za istražni prostor „Ferdinandovac“ nije zaprimljena niti jedna ponuda te je stoga Povjerenstvo predložilo poništavanje nadmetanja.

Prema analizama, Hrvatska ima geotermalni potencijal za izgradnju geotermalnih elektrana ukupne snage oko 1 GW. U priopćenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 1. listopada piše i slijedeće:
Naime, u razdoblju od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. Agencija za ugljikovodike je s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provela nadmetanje za šest istražnih prostora geotermalnih voda: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je nositelj, a Agencija za ugljikovodike operativno tijelo koje je provelo natječaj.
Riječ je o geografskom području Dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal.

Potencijal istražnih prostora identificiran je u ranijim bušotinama nastalim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, što sad uvelike smanjuje rizik i troškove budućim investitorima. Treba istaknuti kako temperatura na svim lokacijama omogućuje proizvodnju električne energije, dok je ukupni potencijal svih lokacija oko 600.000,00 MWh električne energije.

16 PONUDA OD 11 PONUDITELJA
Na natječaj je pristiglo 16 ponuda od strane11 različitih ponuditelja i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Radi se o renomiranim domaćim i inozemnim kompanijama koje svoj portfelj žele diversificirati novim, sigurnim i jakim energetskim projektima. Ponuditelji i društva na koja se ponuditelji oslanjaju su poznate i ugledne europske kompanije iz Hrvatske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Švedske i Italije.

Ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna EUR. Ukupna vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u cijelosti iznosi preko 400 milijuna EUR.

„ Aktiviranje geotermalnog potencijala značajan je korak prema povećanju proizvodnje energije na hrvatskom tlu. Osim što povećavamo sigurnost naše države povećavajući vlastitu proizvodnju energije iz obnovljivih, čistih izvora, aktiviranje geotermalnog potencijala donosi i niz koristi za gospodarstvo. Geotermalni potencijal postaje resurs koji će igrati značajnu ulogu u stvaranju energetske neovisnosti i dostatnosti Republike Hrvatske“, izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović. (mzz)

TRI MILIJARDE I 850 MILIJUNA EURA PRIHODI OD STRANIH TURISTA U PRVIH POLA GODINE

PRIHOD VEĆI, OD PROŠLOGODIŠNJEG ZA 21,4 POSTO

Zadnjeg dana mjeseca rujna ministarstvo Turizma i sporta objavilo je priopćenje s informacijom Hrvatske narodne banke u kome se kaže da je sveukupno, u prvoj polovici 2023. godine, prihod od stranih turista koji su posjetili Hrvatsku, iznosio 3 milijarde i 850 milijuna eura što predstavlja rast od 21,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Prihodovano je 678 milijuna eura više nego u prvoj polovici 2022. godine.

U drugom tromjesečju 2023. godine, prihod od stranih turista iznosio je 3 milijarde i 180 milijuna eura. Taj prihod je veći za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Konkretno, prihodovano je 494,2 milijuna eura više.

nedjelja, 01.10.2023.

PRVI, OD 12, BORBENI AVION Rafale DOLAZI U HRVATSKU

SUVERENITET U OBRANI HRVATSKOG ZRAČNOG PROSTORA

U Francuskoj u bazi ratnog zrakoplovstva Mont-de-Marsan održati će se 2. listopada svečana ceremonija primopredaje prvog višenamjenskog borbenog aviona Rafale, odnosno biti će to prijenos vlasništva između Republike Francuske koja prodaje i Republike Hrvatske koja kupuje avion Rafal . Na svečanoj ceremoniji biti će ministar obrane RH dr. Mario Banožić
predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te izaslanstvo Oružanih snaga Republike Hrvatske na čelu s načelnikom Glavnog stožera oružanih snaga RH admiralom Robertom Hranjem.
Biti će to primopredaja prvog od 12 aviona Rafale, dvomotornog više namjenskog borbenog aviona, 4.5+ generacije francuskog proizvođača Dassault Aviation, koje Republika Hrvatska kupuje od Republike Francuske za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Nakon službene ceremonije prijema aviona Rafale u Francuskoj, hrvatski pilot preletjet će Centar za obuku Bordeaux gdje će se provoditi daljnja obuka djelatnika zrakoplovno tehničke službe i pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

VLADA RH ODLUČILA 4. SRPNJA 2019.
Uvođenjem u operativnu uporabu višenamjenskog borbenog aviona Rafale Republika Hrvatska želi zadržati suverenitet u obrani nacionalnog zračnog prostora.
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o očuvanju i zaštiti državnog zračnog prostora vlastitim borbenim avionima na sjednici održanoj 4. srpnja 2019. Ta je odluka bila u skladu sa zaključcima Vijeća za obranu od 28. lipnja 2019. godine i Odbora za obranu Hrvatskoga sabora od 3. srpnja 2019. godine. Tada je odlučeno da se pokrene proces nabave višenamjenskih borbenih aviona, uzimajući u obzir zahtijevne vojne sposobnosti i raspoložive financijske mogućnosti. Jer bilo je poznato da cjelokupnoj floti aviona MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva vijek trajanja istječe 2024. godine . Uzimajući u obzir Ustav Republike Hrvatske i temeljne strateške dokumente kakav je Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, Strateški pregled obrane i Strategija nacionalne sigurnosti RH, Republika Hrvatska je odlučila zadržati i razvijati vlastite sposobnosti zaštite i nadzora zračnog prostora. Nakon provedenog postupka nabave, donesena je odluka o uvođenju u operativnu uporabu višenamjenskog borbenog aviona Rafale.
Na taj način Hrvatska je pokazala odlučnost u potrebi za razvojem vlastitih zračnih obrambenih sposobnosti.
Uvođenjem višenamjenskog borbenog aviona Rafale u operativnu uporabu, očuvat će se i značajno povećati trenutačne sposobnosti i potencijali borbene komponente Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, značajno će se povećati ukupna borbena moć Hrvatske vojske, ali biti će očuvana i dugogodišnja tradicija borbenog zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Osim doprinosa sigurnosti i obrani vlastite države, Hrvatska u okviru NATO saveza i Europske unije postaje integrirani partner sustava protuzračne i proturaketne obrane.

U SVIBNJU 2021. ODABRANA PONUDA FRANCUSKE
Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 28. svibnja 2021. ponuda Francuske Republike određena je kao najpovoljnija te je 25. studenoga 2021. potpisan Tehnički dogovor i tri ugovora s tvrtkama Dassault Aviation, MBDA France i Safran Electronic & Defense, čije će se plaćanje provesti u šestogodišnjem razdoblju od 2021. do 2026. godine. Odlučeno je - nabavlja se 12 korištenih aviona Rafale. Uz 12 aviona dolazi i simulator letenja koji će omogućiti cjelovit spektar obuke i validaciju taktike, zemaljska i ispitna oprema, pričuvni dijelovi i sveobuhvatna potpora ovlaštenih predstavnika tvrtki proizvođača u Francuskoj i Hrvatskoj.
Ukupna vrijednost Tehničkog dogovora i sva tri Ugovora s tvrtkama je 999.068.493 eura, odnosno 1.152.496.307 eura s procijenjenim troškovima indeksacije cijena i PDV-om. Financijska sredstva bit će osigurana u proračunu Ministarstva obrane Republike Hrvatske .

12 NATO KOMPATIBILNIH AVIONA – PLAĆANJE DO 2026.
Sukladno ugovorima od Francuske Republike nabavlja se 12 korištenih aviona Rafale F3-R , deset jednosjeda i dva dvosjeda, u istom standardu kao i avioni koji se koriste u Ratnom zrakoplovstvu Francuske Republike.
Cjelokupna potpora ugovorena je do zadnjeg kvartala 2026. kao i jamstvo u trajanju od 12 mjeseci po isporučenom avionu, motoru, opremi i pričuvnim dijelovima. Prema stručnim projekcijama korištenja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu, nabava tih, u potpunosti NATO kompatibilnih aviona, dostatna je za idućih 30 godina, a operativna uporaba aviona Rafale u Francuskom ratnom zrakoplovstvu planirana je do 2060. godine.
Izvor: Priopćenja Ministarstva obrane, M. Zouhar Zec

<	listopad, 2023					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Travanj 2024 (34)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter