AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 15.12.2025.

CENTAR ZA KORDINACIJU PRIMIRJA u GAZI

IZRAELSKO NADGLEDANJE AMERIČKOG OSOBLJA U AMERIČKOJ BAZI

Opseg prikupljanja obavještajnih podataka unutar Centra za civilno-vojnu koordinaciju (CMCC) postao je točka ozbiljnih napetosti posljednjih tjedana, što je potaknulo zapovjednika baze, general-pukovnika Patricka Franka, da pozove izraelskog časnika istoga ranga i upozori da se "snimanje ovdje mora zaustaviti", rekli su izvori. Naime izraelski operativci provode opsežan nadzor nad američkim osobljem i stranim delegatima stacioniranim u novoosnovanoj američkoj bazi na jugu okupirane Palestine, otkrili su izvori informirani o unutarnjim sporovima oko otvorenih i tajnih snimaka osjetljivih razgovora, piše Al Mayadeen 8. prosinca.

Članovi osoblja i gostujući dužnosnici iz drugih zemalja također su izrazili zabrinutost zbog izraelskog nadzora unutar objekta. Nekoliko ih je savjetovano da ne dijele osjetljive informacije u zgradi zbog straha da bi mogle biti prikupljene i zloupotrijebljene.

CENTAR ZA KORDINACIJU RADI NADGLEDANJA PRIMIRJA
CMCC je osnovan u listopadu 2025. kako bi nadgledao primirje, koordinirao humanitarnu pomoć i doprinio planiranju budućnosti Gaze u skladu s prijedlogom Donalda Trumpa od 20 točaka za okončanje rata. Velike reprodukcije tog dokumenta izložene su po cijelom kompleksu.
Američko osoblje raspoređeno u središte imalo je zadatak podržati prošireni protok osnovnih potrepština u Gazu, što je ključni element sporazuma o prekidu vatre. No, Izrael je više puta ograničio ili zaustavio isporuke hrane, lijekova i druge humanitarne robe, a potpuna opsada ranije ove godine gurnula je dijelove enklave u glad.
Kada je Centar za civilno vojnu kordinaciju ( CMCC) počeo s radom, američki i izraelski mediji sugerirali su da je Izrael efektivno prepustio nadzor nad ulaskom pomoći američkoj vojsci. Međutim, dva mjeseca nakon prekida vatre, utjecaj Washingtona ostaje ograničen: Izrael još uvijek kontrolira perimetar Gaze i u konačnici odlučuje što prelazi na taj teritorij, rekao je američki dužnosnik.

Među onima koji su bili raspoređeni u CMCC bili su američki logistički stručnjaci sa znanjem reagiranja na prirodne katastrofe i uspostavljanje opskrbnih ruta u neprijateljskim okruženjima . Stigli su s namjerom da povećaju protok pomoći, samo da bi otkrili da izraelska ograničenja dopuštene robe predstavljaju veće prepreke od fizičkih izazova na terenu. Nekoliko desetaka osoblja otišlo je u roku od nekoliko tjedana.
Diplomati kažu da su rasprave održane u CMCC-u ipak odigrale ključnu ulogu u poticanju Izraela da revidira svoje popise zabranjenih ili ograničenih predmeta kao roba "dvojne namjene", za koju Izrael tvrdi da bi se mogla prenamijeniti za vojne aktivnosti. Predmeti uključuju osnovne humanitarne potrepštine poput stupova za šator i kemikalija potrebnih za pročišćavanje vode.
CMCC okuplja vojne planere iz SAD-a, Izraela i savezničkih država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Ujedinjene Arapske Emirate. Diplomati sa sjedištem u Izraelu i okupiranim palestinskim teritorijima, kao i humanitarne organizacije koje djeluju unutar Gaze, također su pozvani da sudjeluju u raspravama o tokovima pomoći i planiranju budućnosti teritorija.

PALESTINACA NEMA U CENTRU ZA KORDINACIJU
Iako Trumpov plan od 20 točaka priznaje palestinske težnje za državnošću i obećava
im mjesta u privremenoj vladi, Palestinci su potpuno odsutni iz samog Centra za civilno vojnu kordinaciju CMCC-a. Niti jedan predstavnik palestinskih civilnih skupina, humanitarnih organizacija ili Palestinske uprave nije stacioniran u središtu niti pozvan da sudjeluje u njegovim raspravama.
Prema riječima pojedinaca uključenih u razgovore ili informiranih o njima, izraelski dužnosnici su više puta prekidali pokušaje uključivanja palestinskih glasova putem videopoziva.
Američki vojni planski dokumenti koje je pregledao The Guardian također izbjegavaju bilo kakvo spominjanje Palestine ili Palestinaca, već stanovništvo opisuju isključivo kao stanovnike Gaze.

BIVŠI OBJEKAT HUMANITARNE ZAKLADE ZA GAZU
CMCC djeluje iz višekatnice u industrijskoj zoni Kiryat Gata, neupadljivog naselja otprilike 20 km od granice s Gazom. U objektu je prethodno bila smještena Humanitarna zaklada za Gazu, čiji su centri za distribuciju hrane kasnije postali smrtonosne zamke za stotine Palestinaca. U podrumu još uvijek netaknute stoje hrpe robe s robnim markama sada nepostojeće organizacije.
Unutar centra, Izraelci i Amerikanci zauzimaju svoje katove, s dodatnim uredima dodijeljenim ključnim savezničkim zemljama. Unutrašnjost podsjeća na ono što je jedan posjetitelj opisao kao "distopijski startup": ogromna glavna dvorana bez prozora prekrivena umjetnom travom, pregrađena skupinama bijelih ploča u improvizirane prostore za sastanke gdje se vojnici, diplomati i humanitarni dužnosnici kreću između rasprava.
Uz vojnu prisutnost, ukorijenila se i kultura korporativne Amerike. Osoblje ponekad Palestince u Gazi naziva "krajnjim korisnicima", a timovi koriste lagodnu mnemotehniku kako bi uokvirili ono što su u stvarnosti zadaci života i smrti.

„Srijede dobrobiti“ posvećene su uništenom zdravstvenom sustavu Gaze, uključujući bolnice koje su više puta pogođene tijekom rata i škole koje su zatvorene dvije godine. „Žedni četvrtci“ usredotočeni su na javne usluge na mjestu gdje su djeca ubijena dok su pokušavala donijeti vodu i gdje urušavanja sanitarnih sustava potiču izbijanje bolesti piše piše Al Mayadeen, arpski internetski kanal na engleskom jeziku 8. prosinca 2025.
(mzz)

SLOVAČKI PREMIJER O EUROPSKOJ UNIJI

OBVEZA DAVANJA NOVCA ZA ORUŽJE

Novinska agencija Tass piše 14. prosinca da je slovački premijer Robert Fico opisao Ukrajinu kao "crnu rupu" koja guta milijarde eura i potkopava budućnost Europske unije.

„Ukrajina je crna rupa koja guta milijarde eura, racionalno ekonomsko razmišljanje i održivu budućnost Europske unije“, napisao je Fico na svojoj Facebook stranici koja je zabranjena u Rusiji; u vlasništvu Mete, koja je u zemlji prepoznata kao ekstremistička.
U videu objavljenom i na njegovoj stranici, premijer je ponovio svoje protivljenje financiranju vojnih potreba Ukrajine od strane EU-a. "Ako na sastancima čelnika EU kažete da ne želite dati novac za oružje, onda postajete negativac, jer postoji mišljenje o obvezi davanja novca za oružje", rekao je Fico.
Prema njegovim riječima, Europska unija je trenutno u krizi, piše Tass. (mzz)

NOVI KOLEKTIVNI UGOVORI U RH

PLAĆE VEĆE ZA 100 EURA BRUTO

Konzum i Sindikat trgovine Hrvatske potpisali su novi Kolektivni ugovor koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Kolektivni ugovor potpisali su predsjednik Uprave Konzuma Zoran Mitreski i Zlatica Štulić predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, piše Internet portal Ja trgovac 9. prosinca.
Novim Kolektivnim ugovorom trgovine osigurava se novi rast plaća, veća božićnica te transparentniji model obračuna plaće za radnike u maloprodaji, logistici i online poslovanju. Ukupna vrijednost ovog paketa iznosi 25 milijuna eura, što se nadovezuje na sličan iznos uložen u povećanja primanja radnika tijekom prošle godine i potvrđuje kontinuitet ulaganja u zaposlenike Konzuma, objavljeno je iz kompanije.
Novim Kolektivnim ugovorom od siječnja 2026. rastu osnovne plaće radnih mjesta u operacijama za dodatnih 100 eura bruto. Prethodno povećanje plaća u Konzumu bilo je 1. siječnja i 1. svibnja 2025. godine.

Od 2026. godine minuli rad prestaje biti zaseban dodatak i postaje dio osnovne plaće. Time se svi dodaci – za rad nedjeljom, noću, blagdanom, prekovremeni rad i ostalo – obračunavaju na višu osnovicu, što dugoročno doprinosi rastu ukupnih primanja zaposlenika i čini sustav obračuna plaće jednostavnijim i transparentnijim.“ Novo ulaganje od 25 milijuna eura godišnje velik je iskorak za Konzum, ali nužan kako bismo zadržali i nagradili ljude koji svaki dan nose naše poslovanje”, istaknuo je Mitreski.
Božićnica se povećava s 230 na 360 eura i to već za ovu godinu, dok radnici u Konzumu mogu i dalje računati na ostala materijalna prava, poput uskrsnice u iznosu od 120 eura, regresa od 230 eura, dara za dijete od 120 eura, naknade za topli obrok od 100 eura, jubilarnih nagrada te solidarne pomoći i potpore.
Podjela novih božićnica za sve radnike u Konzumu počela je već od 10. prosinca 2025.

ZA 93 POSTO KOLEKTIVA PLAĆA VEĆA 50 EURA BRUTO

Kraš prehrambena industrija d.d. i predstavnici Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) potpisali su novi Kolektivni ugovor koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Unaprjeđuju se primanja radnika, a sveukupno ulaganje iznosi 2,6 milijuna eura.
Novim ugovorom povećava se osnovna mjesečna plaća za 50,00 eura bruto svim zaposlenicima na radnim mjestima radnik i specijalist, što se odnosi na 93 posto kolektiva Kraša. Ovo će ulaganje u 2026. godini iznositi 1,2 milijuna eura. Dodatnih 1,4 milijuna eura bit će usmjereno radnicima na proizvodnim linijama u Zagrebu i Osijeku.

“Radnice i radnici u proizvodnji čine najveći dio naše kompanije i njihov rad omogućuje da svaki Krašev proizvod održava visoke standarde kvalitete koje naši potrošači očekuju. Svjesni smo koliko je njihov doprinos važan, stoga smo odlučili da upravo oni budu prioritet u korekciji plaća. Uspjeh Kraša temelji se na angažmanu svih zaposlenika, a ovakvi koraci pokazuju jasnu namjeru da njihovo znanje i predanost ostaju temelj dugoročne vrijednosti kompanije”, izjavio je Tomislav Bagić, predsjednik Uprave Kraša.

Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV-a, naglasio je „Potpisivanje novog Kolektivnog ugovora potvrđuje kontinuitet otvorenog i konstruktivnog dijaloga koji već niz godina njegujemo s Upravom Kraša. Svake godine nastojimo unaprijediti materijalna prava i radne uvjete zaposlenika, a današnji je Kolektivni ugovor još jedan dokaz da partnerstvo između Sindikata i Uprave donosi konkretne rezultate.”
Svim Kraševim zaposlenicima zajamčene su mjesečna fiksna nagrada za rezultate rada u iznosu od 50 eura, božićnica u iznosu od 350 eura, naknada za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od 350 eura, 133 eura dara u naravi, dar za dijete u iznosu od 140 eura. Naknada za topli obrok u iznosu od 100 eura i naknada za prijevoz se isplaćuju mjesečno. (Ja trgovac 4.12., mzz)

nedjelja, 14.12.2025.

EUROPSKA UNIJA ŽELI UKRAJINU U SVOM ČLANSTVU

USPRKOS BUDIMPEŠTI, KIJEVU POPIS REFORMI

Europska unija je 11. prosinca Ukrajini predala dugi popis reformi potrebnih za pridruživanje bloku, odlučna u namjeri da proces ubrza unatoč ratu koji se nastavlja i prigovorima članice EU Mađarske.
Visoki dužnosnici i diplomati EU-a na sastanku u Lavovu, u zapadnoj Ukrajini, rekli su da će popis zahtjeva koji pokriva otprilike polovicu potrebnih reformi omogućiti napredak dok formalne pregovore i dalje blokira Budimpešta, piše apnews.com 11. prosinca.
Članstvo u EU postalo je središnji cilj ukrajinskih napora, dok izgledi za ulazak u NATO stagniraju.

NIJE PITANJE HOĆE LI, VEĆ KADA ĆE
Mađarski premijer Viktor Orban inzistira na tome da se pregovori o pristupanju ne bi trebali nastaviti tijekom ratnog vremena te je naveo prava mađarske manjine u Ukrajini i ekonomske rizike. Unatoč neslaganju sa svim ostalim državama članicama, Mađarska se držala tog stava i nije poslala predstavnika na sastanak u četvrtak. Kršeći širi konsenzus EU, Budimpešta je također održala bliske veze s Moskvom.
Marie Bjerre, danska ministrica za europske poslove, rekla je da EU ipak ide naprijed. „Vrlo je jasno da 26 zemalja članica vide budućnost s Ukrajinom u EU. Nije pitanje hoće li, već kada će“, rekla je novinarima u Lavovu.
Cipar se pridružio EU 2004. kao ratom podijeljen otok i mogao bi Ukrajini ponuditi plan za pristupanje. Otok će 1. siječnja preuzeti rotirajuće predsjedanje EU od Danske i obećao je nastaviti rad na ukrajinskoj kandidaturi.
U izjavi za Associated Press, ciparska zamjenica ministra za europske poslove, Marilena Raouna, pohvalila je "izvanrednu političku volju" Kijeva za provedbu ključnih reformi.
„Unatoč ruskoj agresiji, ukrajinski narod nastavlja braniti ne samo svoj suverenitet“, rekla je, „već i sama načela na kojima počiva naša unija: demokraciju, slobodu, ljudsko dostojanstvo i poštovanje temeljnih prava.“

REFORME U KLASTERIMA
Ukrajina mora uskladiti svoju administraciju s nizom sustava, praksi i pravila EU prije pridruživanja bloku, a potrebne reforme podijeljene su u šest "klastera". Očekuje se da će proces trajati najmanje dvije godine.
Detaljni zahtjevi unutar triju tih klastera dogovoreni su s Ukrajinom 11. prosinca a obuhvaćaju vladavinu prava i demokratske institucije, unutarnje tržište i vanjske odnose.
Ukrajinski zamjenik premijera Taras Kačka priznao je da je nedavni korupcijski skandal koji je potresao Vladu učinio reforme vladavine prava prioritetom, dodajući da tempo usklađivanja sada ovisi o Kijevu.„Pronašli smo način da osiguramo da se proces proširenja nastavi istim tempom, unatoč činjenici da još uvijek nemamo formalnu jednoglasnost. Imamo vrlo jasno razumijevanje mjerila, što je na popisu obaveza i svega ostalog“- rekao je Ukrajinski zamjenik premijera Taras Kačka.

EU PREMA ISTOKU
Ukrajina je u službenom redu za pridruživanje s osam drugih kandidata - Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Gruzijom, Moldavijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Srbijom i Turskom - ali pregovori su u različitim fazama i nisu svi aktivni.
Računajući teritorij koji je okupirala Rusija, Ukrajina bi, ako bi se pridružila, bila najveća članica EU-a mjereno veličinom teritorija, veća i od Francuske.
Ukrajina, poljoprivredna sila i geografski važna za energiju, kao članica EU-a, također bi se suprotstavila utjecaju Rusije i proširila vrijednosti unije prema istoku.
Marta Kos, povjerenica EU za proširenje koja je vodila razgovore 11. prosinca rekla je da bi davanje Kijevu jasnog plana puta pomoglo ubrzati promjene.
„Reforme su u središtu ovog procesa i nitko ne može staviti veto na Ukrajinu da provede te reforme“, rekla je. „Ukrajina će postati članica EU i nitko to ne može blokirati.“ (apnews.com, mzz)

subota, 13.12.2025.

BOLESNA SAM. NE MOGU PISATI, NI MISLITI. LOŠE SAM, VRLO.

Margareta Zouhar Zec

petak, 12.12.2025.

EUROPSKA UNIJA : ŠESTA ISPLATA UKRAJINI

2,3 MILIJARDE ZA PODRŠKU JAVNOJ UPRAVI

Europsko Vijeće i Vijeće Europske unije u priopćenju od 11. prosinca piše da će Ukrajina uskoro primiti oko 2,3 milijarde eura financiranja nakon što je Vijeće donijelo odluku o šestoj redovnoj isplati potpore u okviru Instrumenta EU-a za Ukrajinu . Ovaj iznos odražava uspješan dovršetak osam koraka od strane Ukrajine potrebnih za šestu isplatu, kao i dovršetak preostalih koraka iz četvrte isplate. Ovo financiranje ima za cilj jačanje makrofinancijske stabilnosti Ukrajine i podršku funkcioniranju njezine javne uprave .
Plaćanja u okviru Instrumenta za Ukrajinu usko su povezana s Planom za Ukrajinu , koji ocrtava strategiju Ukrajine za oporavak, obnovu i modernizaciju, zajedno s vremenskim okvirom za provedbu reformi usklađenih s ciljevima pristupanja zemlje EU u nadolazećim godinama. Nakon dovršetka najnovijih koraka, Ukrajina je uspješno usvojila 63 od 68 koraka potrebnih do sada u okviru Instrumenta za Ukrajinu.
Trenutna šesta isplata potpore EU-a slijedi nedavnu petu isplatu od 5. studenog 2025. Ova brza uzastopna isplata sredstava odražava brzinu i predanost Ukrajine provedbi reformi usklađenih s ciljevima pristupanja zemlje Europskoj uniji.

INSTRUMENT ZA UKRAJINU OD 1. OŽUJKA 2024.

Instrument za Ukrajinu, koji je stupio na snagu 1. ožujka 2024., osigurava do 50 milijardi eura stabilnog financiranja, u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, za potporu oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine za razdoblje od 2024. do 2027, piše u priopćenju Vijeća EU. Dalje u tekstu piše da od tih 50 milijardi eura, više od 38 milijardi eura indikativno je namijenjeno za potporu reformama i ulaganjima utvrđenima u Planu za Ukrajinu. Isplate su uvjetovane ispunjavanjem pokazatelja utvrđenih u Planu. Od stupanja na snagu, Instrument za Ukrajinu već je isplatio 6 milijardi eura putem premosnog financiranja, 1,89 milijardi eura predfinanciranja i pet rata od približno: 4,2 milijarde eura, 4,1 milijarde eura, 3,5 milijarde eura, 3,2 milijarde eura i 1,8 milijardi eura.
Nakon što je Komisija 11. studenog 2025. procijenila zahtjev Ukrajine za plaćanje, Vijeće je zaključilo da je Ukrajina zadovoljavajuće ispunila niz reformi utvrđenih u Planu za Ukrajinu. Područja obuhvaćena tim reformama uključuju: upravljanje javnim financijama, pravosudni sustav, financijska tržišta, ljudski kapital, poslovno okruženje, decentralizaciju i regionalnu politiku te upravljanje kritičnim sirovinama. Tu su i mjere vezane uz zelenu tranziciju i zaštitu okoliša, uključujući donošenje drugog nacionalno utvrđenog doprinosa Ukrajine Pariškom sporazumu usvojenom u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i donošenjem Nacionalnog plana gospodarenja otpadom do 2033.
Razvijen je i sada se provodi digitalni alat za upravljanje obnovom Ukrajine. (priopćenje od 11. prosinca EU i Vijeće Europske unije, mzz)

četvrtak, 11.12.2025.

TRUMP GOLD CARD

AMERIČKO DRŽAVLJANSTVO PREKO ZLATNE KARTICE

Predsjednik Donald Trump 10. prosinca je objavio da je njegova dugo obećavana "zlatna kartica" službeno puštena u prodaju. Zlatna kartica daje legalni status i eventualni put do američkog državljanstva za pojedince koji plaćaju milijun dolara. Odnosi se to i na korporacije koje plaćaju dvostruko više po zaposleniku rođenom u inozemstvu, piše ndtv world-news 11. prosinca .

Web stranica koja prima prijave pokrenuta je nakon što je Trump otkrio početak programa okružen poslovnim liderima u Rooseveltovoj sobi Bijele kuće. Program bi trebao zamijeniti vize EB-5, koje je Kongres stvorio 1990. godine kako bi generirao strana ulaganja, a bile su dostupne ljudima koji potroše milijun dolara na tvrtku koja zapošljava najmanje 10 ljudi.
Trump vidi novu verziju kao način na koji SAD može privući i zadržati vrhunske talente, a istovremeno generirati prihode za saveznu blagajnu. Mjesecima promovira program zlatnih kartica, jednom je predložio da bi svaka kartica koštala 5 milijuna dolara, iako je nedavno to revidirao na shemu cijena od milijun i dva milijuna dolara.
Predsjednik Trump je rekao da će sva sredstva prikupljena u sklopu programa ići američkoj Vladi i predvidio da će milijarde pasti na račun koji vodi Ministarstvo financija gdje možemo činiti pozitivne stvari za zemlju.
Novi program je zapravo zelena karta koja učinkovito nudi stalni legalni boravak s mogućnošću dobivanja državljanstva.
Predsjednik SAD-a nije spomenuo uvjete za stvaranje radnih mjesta za tvrtke koje se prijavljuju ili ukupna ograničenja programa, koja postoje u okviru trenutnog programa EB-5. Umjesto toga, rekao je da je čuo pritužbe poslovnih čelnika koji nisu mogli zaposliti izvanredne diplomante s američkih sveučilišta jer su bili iz drugih zemalja i nisu imali dozvolu za boravak.
„Ne možete zaposliti ljude s najboljih fakulteta jer ne znate možete li ih zadržati ili ne“, rekao je Trump.

POLITIČKA KARIJERA NA DEPORTACIJAMA MIGRANATA
Trump je izgradio svoju političku karijeru na pooštravanju kontrole na granici SAD-a i Meksika i zagovaranju tvrdokorne imigracijske politike. Njegova druga administracija provela je prvih 10 i više mjeseci pokrećući masovne deportacije i sveobuhvatne imigracijske mjere usmjerene na gradove, uključujući Los Angeles i Charlotte.
No, također je naišao na kritike vodećih glasova svog pokreta "Učinimo Ameriku ponovno velikom" jer je više puta sugerirao da bi kvalificiranim imigrantima trebalo dopustiti ulazak u SAD - nešto što bi program zlatnih kartica mogao olakšati.
Ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da će program uključivati 15.000 dolara za provjeru kandidata i za provjeru prošlosti "osigurati da se ti ljudi apsolutno kvalificiraju za boravak u Americi". Tvrtke će moći dobiti više kartica, ali će biti ograničene na jednu osobu po kartici, rekao je.
Ministar Lutnick je također rekao da trenutni vlasnici zelenih karata zarađuju manje novca od prosječnog Amerikanca te da Trump to želi promijeniti. „Dakle, iste vize, ali sada samo pune najboljih ljudi“, rekao je Lutnick.

Investicijske vize su uobičajene diljem svijeta, a deseci zemalja nude verzije "zlatnih viza" bogatim pojedincima, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Grčku, Maltu, Australiju, Kanadu i Italiju.
Trump je rekao da program znači da SAD "dobija nekoga sjajnog u našu zemlju jer mislimo da će to biti izvanredni ljudi" te je među onima koji će možda dobiti zlatne kartice istaknuo najbolje američke diplomce iz Kine, Indije i Francuske.(Ndtv World,mzz)

srijeda, 10.12.2025.

EUROPSKA POLITIKA VOĐENJA UKRAJINSKOGA RATA

EUROPSKO VIJEĆE UKRAJINCIMA
PRODUŽILO PRIVREMENU ZAŠTITU NA GODINU DANA


U tijeku rata, ukupno 4,3 miliona državljana zemalja koji su pobjegli iz Ukrajine bili su pod privremenom zaštitom u Evropskoj uniji zaključno s 31. listopadom 2025. priopćio je Eurostat, prenosi Anadolija 10. prosinca.
Status privremene zaštite uveden je kako bi se prepoznalo masovno raseljavanje osoba iz Ukrajine zbog rata koji ulazi u četvrtu godinu, te kako bi se osigurale privremene zaštitne mjere.

Europsko Vijeće je u lipnju produžilo privremenu zaštitu za Ukrajince s ožujka 2026. na ožujak 2027. godine.

U usporedbi s krajem listopada ukupan broj Ukrajinaca koji imaju privremenu zaštitu blago je opao, za 6.170 osoba. Njemačka, Poljska i Češka ugostile su najveći broj korisnika zaštite, – oko 1,3 miliona, 965.000 i 393.000, što predstavlja 28,6 posto, 22,5 posto i 9,1 posto ukupnog broja u EU.
U listopadu su zemlje EU izdale 74.175 novih odluka o privremenoj zaštiti, što je drugi najveći mjesečni broj u 2025. godini, nakon rujanskog vrhunca od 79.525 izdanih odluka.

Povećanje broja povezuje se s uredbom ukrajinske Vlade s kraja kolovoza kojom je muškarcima od 18 do 22 godine omogućeno da napuste zemlju bez prepreka.

Ukrajinski državljani činili su više od 98,4 posto svih korisnika privremene zaštite u EU. Odrasle žene činile su 43,8 posto korisnika, maloljetnici gotovo jednu trećinu (30,8 posto), dok je udio odraslih muškaraca iznosio 25,5 posto. (Anadolija, mzz)

utorak, 09.12.2025.

ZBOG MITA OSUĐEN NA SMRT I POGUBLJEN

MITO JE IZNOSILO 1,108 MILIJARDI JUANA

U Kini je 9. prosinca pogubljen Bai Tianhuija, bivši generalni direktor kompanije za upravljanje finansijskom imovinom China Huarong International Holdings Ltd., nakon što je osuđen za primanje mita u iznosu od 1,108 milijardi juana (gotovo 157 miliona dolara). Nakon preispitivanja, Vrhovni narodni sud je utvrdio da je Bai zloupotrebio svoj položaj između 2014. i 2018. godine kako bi nezakonito primio mito .Smrtna kazna izvršena je u sjevernoj kineskoj općini Tianjin nakon odobrenja Vrhovnog narodnog suda, a prema državnoj agenciji Xinhua News, piše agencija Anadolija.
Smrtna presuda je donesena u svibnju 2024. godine oduzeta su mu politička prava, naređena je konfiskacija osobne imovine i naloženo je da se sva njegova nezakonita dobit vrati i prenese u državnu blagajnu.

Bai se žalio na presudu, ali je Viši narodni sud Tianjina odbacio njegovu žalbu u veljači ove godine.
Vrhovni narodni sud je odlučio da su Baijevi zločini posebno teški i odobrio presudu Višeg narodnog suda Tianjina kojom se potvrđuje smrtna kazna.
Baiju je dozvoljeno da se sastane sa svojom rodbinom prije pogubljenja.(Anadolija, mzz)

PROGLAŠENA IZVANREDNA SITUACIJA U LITVI

SIGURNOSNI RIZIK SU BALONI IZ BJELORUSIJE

Vlada države Litve, na sjeveroistoku Europe na obali Baltičkog mora, Litva ima oko 2,8 milijuna stanovnika , je 9. prosinca prije podne proglasila nacionalnu izvanrednu situaciju zbog sigurnosnih rizika koje predstavljaju baloni iz ruske saveznice Bjelorusije koji su posljednjih tjedana narušili njezin zračni prostor, piše u vijesti na internet stranici piquenewsmagazine.com .
Dalje se kaže da napetosti između Litve i Bjelorusije eskalirale su nakon što su meteorološki baloni iz Bjelorusije prisilili Litvu da više puta zatvori svoju glavnu zračnu luku posljednjih tjedana, ostavljajući tisuće ljudi na aerodromu.

U izjavi, Vlada, a predsjednica Vlade je Inga Ruginiene, je navela "interese nacionalne sigurnosti" i "opasnost" za ljudske živote, imovinu i okoliš od balona koji su prevozili "krijumčarenu robu" iz bivšeg sovjetskog susjeda - akcije koje neki smatraju oblikom hibridnog ratovanja.
Objava je uslijedila nakon sastanka kabineta baltičke države, koja je članica NATO-a i snažno podupire Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruskih snaga koje su pokrenule potpunu invaziju u veljači 2022.
„Izvanredno stanje proglašeno je zbog poremećaja u civilnom zrakoplovstvu i zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost. Potrebna je bliža koordinacija između institucija“, rekao je na sastanku ministar unutarnjih poslova Vladislavas Kondratovičius.

Iako se baloni koriste za krijumčarenje cigareta u Litvu, dužnosnici u Vilniusu njihov broj i putanje vide kao namjerne činove poremećaja koje je orkestrirala Bjelorusija.
Europa je u stanju visoke pripravnosti nakon što su upadi dronova u zračni prostor NATO-a u rujnu dosegli neviđene razmjere, a ruska invazija na Ukrajinu bliži se četvrtoj godini. U potpisu ove vijesti stoji - Associated Press (mzz)

SASTANAK ORBANA I ERDOGANA U TURSKOJ

TURSKA JE POUZDAN PARTNER

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 8. prosinca primio je u Istanbulu mađarskog premijera Viktora Orbana povodom 7. zasjedanja Visokog savjeta za stratešku saradnju Turska – Mađarska. Turska i Mađarska su potpisale sporazume u mnogim područjima uključujući avijaciju, sigurnost, tehnologiju, obrazovanje i kulturu kako bi unaprijedile bilateralne veze, rekao je turski predsjednik Recep Tayip Erdogan, piše Anadolija.
Govoreći na konferenciji za novinare s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Istanbulu, predsjednik Erdogan rekao je da su dvije zemlje blizu ostvarenja cilja od 6 milijardi dolara obima trgovine – sada je to 5,16 milijardi eura."Proveli smo 28 zajedničkih akcija, dodijelili resurse zajedničkim projektima u 2025. godini, koja je proglašena godinom nauke i inovacija Turske i Mađarske", rekao je Erdogan.
Na konferenciji za novinare u Istanbulu, Orban je rekao da mu je Erdogan rekao da dolazi drugačiji svijet i da će turski svijet prikupiti veliku energiju, te da je primijetio veliku viziju iza koncepta "Stoljeća Turske". Mađarski premijer također je rekao kako cijeni napore Turske da okonča rat između Rusije i Ukrajine, opisujući Erdogana kao "jedinog uspješnog posrednika" u tom procesu.


MAĐARSKA BEZ MIGRACIJA ZAHVALJUJUĆI TURSKOJ

Hungarytoday piše da Mađarska svake godine s Turskom razmatra o najvažnijim pitanjima.“ Četiri glavne točke trenutnih pregovora su gospodarstvo i trgovina, migracije, rat i energija“, rekao je Viktor Orban novinaru u avionu za Istanbul. Premijer je dodao da, budući da Turska nije članica Europske unije, mora se uspostaviti sustav komunikacije. Zato se jednom godišnje održava sastanak strateškog Vijeća na visokoj razini, što je ekvivalentno zajedničkom sastanku Vlade. Viktor Orban naglasio je da je Turska, s populacijom od gotovo 100 milijuna stanovnika, regionalna sila te da sastanci pružaju priliku za višesatnu raspravu o situaciji u Europi i Euroaziji s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Kada smo uveli ove redovite sastanke, postavili smo si cilj udvostručiti 2-2,5 milijarde eura trgovine između naših zemalja, a sada smo na 4,5-5 milijardi eura“ – rekao je premijer Orban , piše hungarytoday 8. prosinca.
Mađarski premijer Orban je podsjetio da je Turska odigrala istaknutu ulogu u omogućavanju Mađarskoj da ostane zemlja bez migracija. Ove godine Turci su pritvorili 100.000 migranata, a u zemlji se nalazi tri milijuna migranata kojima nije dopušteno nastaviti putovanje. Premijer je također rekao da je rat uvelike povećao važnost Turskog toka, jer jeftiniji ruski plin može doći do Mađarske samo tim plinovodom.

TURSKA JE POUZDAN PARTNER

Ministar vanjskih poslova Mađarske Szijjarto, koji je s premijerom Mađarske stigao u Tursku, naglasio da obje zemlje "stoje zajedno" u pozivu na okončanje rata u Ukrajini putem pregovora, dodajući da Budimpešta i Ankara "osuđuju napade na rute opskrbe energijom", bilo da su usmjereni na naftovode u Rusiji ili komercijalne brodove u Crnom moru.
"Turska je pouzdan i pošten tranzitni partner. Ove godine će oko 8 milijardi kubnih metara plina stići u Mađarsku kroz plinovod Turski tok", rekao je. U objavi na društvenoj mreži X, Szijjarto, rekao je napisao da je ovo prvi sastanak Zajedničkog mehanizma za konsultacije Turske i Mađarske održan uz učestvovanje ministara vanjskih poslova i odbrane, savjetnika za nacionalnu sigurnost i vodećih predstavnika obrambene industrije, piše Anadolija. ( Izvor Anadolija, hungarytoday, mzz)

ponedjeljak, 08.12.2025.

PRIVLAČNOST JE TRUMPA U NJEGOVOJ NEPREDVIDIVOSTI

ZELENSKI NIJE SPREMAN ODOBRITI AMERIČKI MIROVNI PRIJEDLOG

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 7. prosinca da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski "nije spreman" odobriti američki mirovni prijedlog usmjeren na okončanje rata s Rusijom , nakon trodnevnih razgovora američkih i ukrajinskih dužnosnika na Floridi, piše Al Mayadeen 8. prosinca.
Obraćajući se novinarima, Trump je rekao da je "pomalo razočaran" što Zelenski još nije pregledao prijedlog, dodajući: "Njegov narod ga voli, ali on nije."
Pregovori, koji su završeni 6. prosinca nisu donijeli prividan napredak , a Zelenski je opisao razgovore kao "konstruktivne, iako ne i jednostavne", dok Kijev i Washington nastavljaju istraživati moguće uvjete za rješenje.

Komentari su uslijedili dok se Zelenski pripremao za sastanak s britanskim premijerom Keirom Starmerom i čelnicima Francuske i Njemačke u Londonu u ponedjeljak, a očekuje se da će se razgovori usredotočiti na tekuće pregovore između SAD-a i Ukrajine. Starmer je više puta naglasio da Ukrajina mora sama odrediti svoju budućnost i rekao da bi europske mirovne snage igrale „vitalnu ulogu“ u jamčenju sigurnosti zemlje.
Trump je također sugerirao da je Rusija otvorena za američki prijedlog, rekavši: „Rusija je, vjerujem, zadovoljna sporazumom, ali nisam siguran da je Zelenski zadovoljan. Njegov narod ga voli. Ali on nije spreman.“
U svom večernjem video obraćanju, Zelenski je rekao da američki predstavnici "znaju osnovne ukrajinske stavove" o bilo kakvom potencijalnom sporazumu. Američki dužnosnici šalju pomiješane signale o Ukrajini.
To dolazi usred pomiješanih signala američkih dužnosnika u vezi s pregovorima o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, dok Washington intenzivira svoje napore kako bi osigurao odobrenje obje strane.

TRUMPOVA NEPREDVIDIVOST

Mirovni sporazum o okončanju rata u Ukrajini navodno se bliži kraju, a pregovore uspoređuje s "završnim dijelom" napredovanja na bojištu, što je izjavio Keith Kellogg, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, koji je 7. prosinca za Radio Slobodna Europa / Radio Liberty izjavio da se pregovori sada približavaju svojoj odlučujućoj fazi.

Govoreći na Forumu nacionalne obrane Ronalda Reagana u Kaliforniji 6. prosinca, Kellogg, umirovljeni general-pukovnik, rekao je: „Posljednjih 10 metara do cilja uvijek je najteže“, referirajući se na tekuće pregovore o kontroli nad Donjeckom oblašću i nuklearnom elektranom Zaporiška.
U međuvremenu, Donald Trump Jr. pojačao je nagađanja o potencijalnoj velikoj promjeni američke politike prema Ukrajini sugerirajući da bi predsjednik mogao smanjiti ili čak povući sudjelovanje Washingtona u sukobu.
Govoreći na sjednici Doha Foruma 7. prosinca, upitan je hoće li se Trump možda povući iz sudjelovanja u ukrajinskom pitanju, a on je rekao da vjeruje da je to moguće, tvrdeći da privlačnost njegovog oca leži u njegovoj nepredvidljivosti i odbijanju da djeluje poput dugo ukorijenjenih birokrata, koje je odbacio kao konvencionalne i neučinkovite.( Al Mayadeen, mzz )

PREDSJEDNIK MACRON POSJETIO KINESKOG PREDSJEDNIKA JIPINGA

MIR ZA UKRAJINU, GOSPODARSTVO ZA FRANCUSKU

Francuski predsjednik Emmanuel Macron završio je svoj trodnevni državni posjet Kini u petak, 5. prosinca. U središtu razgovora bio je rat u Ukrajini i gospodarstvo za Francusku. Emmanuel Macron izjavio je da kod Xi Jinpinga vidi "spremnost da doprinese stabilnosti i miru", pozivajući svog kineskog kolegu da radi na okončanju rata u Ukrajini koristeći svoj "utjecaj" na Rusiju. Kina ostaje jedan od rijetkih glavnih partnera Moskve, nastavlja kupovati ugljikovodike od nje i nikada nije osudila rusku invaziju. Peking odbacuje zapadne optužbe da podržava ratne napore Rusije uz zaštitu svojih strateških interesa, piše France 24.
Predsjednik Francuske Macron je ipak ustvrdio da su se dvije zemlje dogovorile o "ojačanom" diplomatskom dijalogu između ministara vanjskih poslova "u nadolazećim tjednima i mjesecima kako bi se izradio zajednički dokument".
Na ekonomskom planu, Xi Jinping nije odobrio dugo očekivanu narudžbu za 500 Airbusovih zrakoplova, čija bi realizacija mogla oslabiti Peking u trgovinskim pregovorima sa Sjedinjenim Državama, koje sa svoje strane inzistiraju na novim obvezama kupnje od Boeinga.

REBALANS EKONOMSKIH ODNOSA

Emmanuel Macron naglasio je potrebu za "rebalansiranjem" ekonomskih odnosa , Francuski trgovinski deficit s Kinom dosegao je 47 milijardi eura u 2024., što predstavlja gotovo polovicu (46%) ukupnog deficita Francuske, prema podacima Državne riznice, piše France 24.com 5. prosinca. Francuska iz Kine uvozi - računala, pametne telefone, elektroniku, tekstil, kućanske aparate, a sada i električne automobile i to uvelike dominira, dok se francuski izvoz prvenstveno oslanja na luksuznu robu i zrakoplovnu industriju, s Airbusom kao ključnim igračem. Na europskoj razini jaz prelazi 300 milijardi eura.

Gotovo 40 poslovnih lidera pratilo je Emmanuela Macrona u njegovom najnovijem posjetu Kini , gdje je francuski predsjednik zajedno s Xi Jinpingom predsjedavao Francusko-kineskim poslovnim vijećem . Cilj je bio ponovno pokušati uravnotežiti sve asimetričniju trgovinu.
Sve više europskih tvrtki bori se za opstanak u Kini, suočavajući se s intenzivnom lokalnom konkurencijom i nepredvidivim tržišnim pravilima. Decathlon, najveći francuski trgovac sportske opreme na svijetu, čak razmatra zajedničko ulaganje s lokalnim partnerom kako bi održao svoje poslovanje.
Istodobno, kineski izvoz u Europu cvjeta, potaknut platformama poput Temu – internetska trgovina širokog spektra, Sheina- globalna platforma za e trgovinu, specijalizirana za brzu modu širokog asortimana, JD. Com te neizravnim učincima trgovinskog rata koji vodio Donald Trump. Unatoč svemu Peking održava jasnu industrijsku prednost. Pravo ponovno uravnoteženje još uvijek se čini daleko. Ipak, Emmanuel Macron i kineski predsjednik Xi potpisali su dvanaest sporazuma o bilateralnim ulaganjima, nuklearnoj energiji, zaštiti pandi itd. Xi Jinping je izrazio spremnost na "povećanje recipročnih ulaganja" za "pravedno trgovinsko okruženje", piše France 24.

PANDA DIPLOMACIJA

Medvjed bijele glave s tamnim očima okruženim crnim mrljama, panda, izazivaju naklonost diljem svijeta. U divljini se nalaze samo u Kini, ali se koriste kao kineski alat utjecaja u međunarodnim odnosima. Kao dio svoje panda diplomacije, Peking posuđuje pande u inozemstvo kako bi ojačao odnose s određenim zemljama. Izvan Kine, više zooloških vrtova udomljuje ove medvjede koji su biljojedi. Naime ženka pande koja je 2012. u okviru panda diplomacije stigla u francuski zoo vrt zajedno s muškim partnerom, ima problema sa zatajenjem bubrega te je 25. studenog otpremljena natrag u Kinu – nakon 17 godina života u Francuskoj. U zoo vrtu ostale su blizanke pande koje je na svijet donijela ženka imenom Huan Huan, koja je vraćena Kini.
„Sigurno ćemo dobiti nove pande. Nadam se da će se ovaj transfer pandi dogoditi prilično brzo. U svakom slučaju, bit će najkasnije do početka 2027.“, rekao je Rodolphe Delord, ravnatelj zoološkog vrta Beauval koji se nalazi u Saint-Aignan-sur-Cheru, u departmanu Loir-et-Cher francuske regije Centre-Val de Loire, blizu doline Loire, što ga čini popularnim odredištem za francuske i međunarodne posjetitelje. Beauval je poznat po velikoj kolekciji životinja kao jedan od najboljih europskih zooloških vrtova, uključujući pande, bijele tigrove, koale i jedinstvene vrste, koje godišnje privlače milijune posjetitelja.

U listopadu 2024. Kina je par pandi starih tri godine poslala u Washington posebnim teretnim zrakoplovom nazvanim "Panda Express". Mužjak Bao Li i ženka Qing Bao, podrijetlom iz kineske pokrajine Sichuan (Sečuan) poslane su u Wasington kao znak otopljavanja bilateralnih odnosa dvaju svjetskih sila, što se smatra simboličnom diplomatskom porukom. Medvjedi pande bili su smješteni u pojedinačne kaveze s velikom zalihom mrkve i bambusa za putovanje.

Posjet francuskog predsjednika Kini je također ojačao akademska partnerstva, posebno na Sveučilištu Sečuan, gdje je Emmanuel Macron završio svoju turneju Kini. Francuska se nada da će dočekati više kineskih studenata, jer Kinezi pridaju veliku važnost obrazovanju svoje djece što je prednost s obzirom na to da Sjedinjene Države pod Donaldom Trumpom zatvaraju svoja vrata stranim studentima. (France 24.com, mzz)

nedjelja, 07.12.2025.

SVIJET IMA SVE VIŠE MILIJARDERA

OSIM PODUDUZETNIŠTVOM MILIJARDERI NASTAJU I NASLJEDSTVOM

Švicarski bankarski div UBS je otkrio da se u 2025. godini broj milijardera popeo na oko 2900, koji zajedno kontroliraju 15,8 bilijuna dolara, što je nagli porast u odnosu na prošlogodišnjih otprilike 2700 milijardera koji su posjedovali oko 14 bilijuna dolara.
Ovo označava jedan od najvećih godišnjih skokova u akumulaciji bogatstva otkako je UBS počeo pratiti svoje poslovanje prije deset godina, piše Al Mayadeen arapski neovisni medijski satelitski portal 4. prosinca 2025.
Porast je dijelom potaknut drugim najvećim brojem novih milijardera stvorenih u jednoj godini, 287 novopridošlih, brojka nadmašena tek 2021. godine, kada su poticaji tijekom pandemije i niske kamatne stope napuhali cijene imovine diljem svijeta.
„Vidjeli ste ovo ubrzanje rasta milijardera, i to zapravo dolazi iz svih područja“, rekao je John Mathews, voditelj upravljanja privatnim bogatstvom UBS-a u SAD-u, ističući nova bogatstva koja proizlaze iz poduzetništva i nasljedstva.

TRANSFER BOGATSTVA
Snažno tržište dionica do početka travnja 2025. značajno je povećalo bogatstvo, unatoč turbulencijama izazvanim najavom carina s temom "Dan oslobođenja" predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa, što je nakratko uznemirilo ulagače prije nego što su tržišta nastavila svoj uzlazni trend.
Poduzetništvo nije bio jedini pokretač bogatstva. UBS je izjavio da je ove godine 91 novi milijarder naslijedio svoje bogatstvo, uključujući 15 nasljednika dviju velikih njemačkih farmaceutskih dinastija.
„Već više od desetljeća govorimo o velikom transferu bogatstva“, rekao je Mathews, dodajući da se to sada ostvaruje. Voditelj upravljanja privatnim bogatstvom UBS-a u SAD-u kaže da je veliki transfer bogatstva još uvijek u ranoj fazi. Ovaj povijesni transfer uključuje procijenjenih 84 do 124 bilijuna dolara imovine koja se prebacuje s generacije Baby Boomera na mlađe generacije i dobrotvorne organizacije tijekom sljedeća dva desetljeća.

MILIJARDERI SAD-A I KINE
Potvrđujući nalaze UBS-a, tvrtka za istraživanje bogatstva Altrata izvijestila je da je globalna populacija milijardera porasla na 3508 osoba s ukupnim bogatstvom od 13,4 bilijuna dolara. Trećina živi u SAD-u, dok Kina ostaje druga s 321 milijarderom koji zajedno drže oko 10% globalnog bogatstva milijardera.
UBS-ovo 11. godišnje izvješće o ambicijama milijardera, temeljeno na intervjuima s 87 klijenata milijardera, također je primijetilo promjenu u stavovima o ulaganjima. Povjerenje u Sjevernu Ameriku kao najatraktivniju regiju za kratkoročna ulaganja palo je s 81% na 63%, dok je interes za Zapadnu Europu, Veliku Kinu i širu azijsko-pacifičku regiju porastao.
Azijski milijarderi naveli su carine kao svoju najveću zabrinutost za sljedeću godinu, dok je većina američkih milijardera bila više usredotočena na inflaciju i geopolitiku, piše Al Mayadeen. (mzz)

23. FORUM U DOHI : SIRIJSKI PREDSJEDNIK UPOZORIO DA IZRAEL STVARA KRIZU

SIRIJA INZISTIRA NA PRIMJENI SPORAZUMA IZ 1974.

Forum u Dohi, u državi Katar, 23. po redu koji se održava 6. i 7 . prosinca 2025. mjesto je globalnog dijaloga koji je okupio čelnike s područja politike, gdje se raspravlja o izazovima s kojima se suočava svijet. Pod sloganom „Diplomacija, dijalog, raznolikost“ forum u Dohi potiče razmjenu ideja i diskursa u donošenju politika i preporuka usmjerenih na djelovanje. U svijetu u kojem su granice porozne, rješenja su međusobno povezana, piše na promotivnoj Internet stranici o Forumu.
Dvodnevni događaj okuplja globalne lidere, uključujući sirijskog predsjednika Ahmada Al-Sharau, turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana, španskog ministra vanjskih poslova Josea Manuela Albareza, predsjednika i izvršnog direktora Svjetskog ekonomskog foruma Borgea Brendea, bivšu američku državnu tajnicu Hillary Clinton, bivšeg izvršnog direktora Microsofta Billa Gatesa i mnoge druge.

Govoreći na Doha Forumu, sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa upozorio je 6. prosinca da bi svaki pokušaj Izraela da izmijeni Sporazum o razdruživanju iz 1974. ili provodi alternativne aranžmane, uključujući predloženu tampon zonu, regiju pretvorio u "opasno mjesto s nepoznatim posljedicama". Sharaa je rekao da Izrael pokušava izvoziti svoje krize u druge zemlje i izbjegavati odgovornost za masakre u Gazi. Optužio je Izrael da sve svoje akcije opravdava pod izgovorom sigurnosnih razloga, dok je Sirija od svog oslobođenja "slala pozitivne poruke s ciljem jačanja regionalne stabilnosti". Ahmad al-Sharaa je naglasio da Sirija insistira na strogoj primjeni sporazuma iz 1974. koji regulira liniju primirja na Golanskoj visoravni, piše Anadolija.
On je dovodio u pitanje logiku poziva za demilitariziranu tampon zonu, navodeći da takvi prijedlozi ne rješavaju pitanje tko bi osigurao područje ako sirijske snage budu isključene.
"Postoji mnogo pitanja u vezi sa zahtjevom za demilitariziranom zonom. Tko će štititi ovo područje ako sirijska vojska nije prisutna", rekao je. "Svaki sporazum mora garantirati interese Sirije. Sirija je strana izložena izraelskim napadima, pa tko je više ovlašten zahtijevati povlačenje i sigurnosne aranžmane?"

PRAKTIČNI KORACI ZA MIR U GAZI
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan govoreći za Anadoliju na marginama Foruma u Dohi 2025, čiji je Anadolija globalni komunikacijski partner, Fidan je rekao da je Ankara posvećena provođenju konkretnih i praktičnih koraka za Gazu. "U toku je ogroman humanitarni i diplomatski rad kako bi se rat zaustavio i proveo mirovni plan. Ali namjere Izraela ostaju jednako negativne. Ovim procesom se mora pažljivo upravljati."
Fidan je rekao da njihova odlučnost u napredovanju mirovnog sporazuma ostaje, dodajući da je u tom pogledu u toku blizak dijalog. "Dok se sastajemo s našim prijateljima i partnerima u regiji, kao i s našim američkim i evropskim prijateljima, nastavit ćemo činiti sve što možemo da se mirovni plan za Gazu što prije provede i da se ovoj humanitarnoj tragediji stane na kraj", rekao je.
Mirovni plan za Gazu uključuje oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u zamjenu za palestinske zatvorenike, trajni prekid vatre, postepeno povlačenje izraelskih snaga, novi mehanizam upravljanja i obnovu enklave koju je Izrael uništio u dvogodišnjem ratu. Primirje, koje Izrael iznova krši, na snazi je od 10. listopada.

Ministar Vanjskih poslova Turske Fidan je također pogledao knjige Agencye Anadolije prikazane na forumu, uključujući "Dokaze", koja sadrži vizualni materijal koji jasno dokumentira izraelske zločine u Gazi i služi kao ključni dokaz, "Svjedok", koja uključuje svjedočenja novinara, zdravstvenih radnika i žrtava u Gazi te "Počinitelj", koja detaljno opisuje one koji su umiješani u zločine u Gazi, bilo kao direktni počinitelji ili kao podržavatelji, piše Anadolija.
Program za 2025. godinu, razvijen s globalnim think tankovima i istraživačkim institucijama, uključuje sesije poput: "Gaza Reckoning: Preispitivanje globalnih odgovornosti i puteva do mira", "Odnosi Zaljev - EU u eri strateške izolacije", "AI kao mač s dvije oštrice: Strategije odgovorne upotrebe u vojnoj domeni" i "Odnosi SAD - Kina: Navigacija rizicima i prilikama u mijenjajućem globalnom poretku".
Prethodni forum, održan u prosincu 2024. s temom "Imperativ inovacija", okupilo je više od 5.000 sudionika , uključujući preko 350 govornika. (Agencija Anadolija, mzz)

subota, 06.12.2025.

BIJELA KUĆA OBJAVILA STRATEGIJU NACIONALNE SIGURNOSTI SAD-A

ODMAK OD POLITIČKOG KURSA KOJIM SE VODIO PREDSJEDNIK BIDEN

Administracija predsjednika Donalda Trumpa predstavila je Strategiju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država koja europske saveznike prikazuje kao slabe i ima za cilj ponovno učvrstiti američku dominaciju na zapadnoj hemisferi, piše Associated press 5. prosinca
AP piše „ Dokument koji je 5. prosinca objavila Bijela kuća sigurno će uznemiriti dugogodišnje američke saveznike u Europi zbog oštrih kritika njihovih migracijskih politika i politika slobode govora, sugerirajući da se suočavaju s "izgledom civilizacijskog brisanja" i izazivajući sumnje u njihovu dugoročnu pouzdanost kao američkih partnera.
Istodobno, administracija oštro kritizira svoje demokratske saveznike u Europi i provodi kampanju pritiska na brodove u Južnoj Americi , kritizira američke napore da oblikuju ili kritiziraju bliskoistočne nacije i nastoji obeshrabriti pokušaje promjena u vladama i politikama tih zemalja. Strategija pojačava, ponekad hladnim i ratobornim izrazima, Trumpovu filozofiju "Amerika na prvom mjestu", koja favorizira neintervenciju u inozemstvu, dovodi u pitanje desetljeća strateških odnosa i daje prioritet američkim interesima. Američka strategija „prije svega je motivirana onim što funkcionira za Ameriku - ili, u dvije riječi, 'Amerika na prvom mjestu'“, navodi se u dokumentu.

ODMAK OD POLITIKE KOJU JE POSTAVIO BIDEN

Ovo je prva strategija nacionalne sigurnosti, dokument koji administracija po zakonu mora objaviti, od povratka republikanskog predsjednika na dužnost. To je oštar odmak od kursa koji je postavila demokratska administracija predsjednika Joea Bidena , koja je nastojala ponovno oživjeti saveze nakon što su mnogi bili potreseni u Trumpovom prvom mandatu i obuzdati asertivniju Rusiju.
Demokratski zastupnik Jason Crow iz Colorada, član odbora Zastupničkog doma koji nadzire obavještajne službe i oružane snage, nazvao je strategiju "katastrofalnom za američki ugled u svijetu i povlačenjem iz naših saveza i partnerstava".
„Svijet će biti opasnije mjesto, a Amerikanci će biti manje sigurni ako se ovaj plan nastavi provoditi“, rekao je Crow.

EUROPU SLABI IDENTITET SAMOPOUZDANJA

Analizirajući Strategiju koja ima tek 33 stranice i dostupna je na internetu AP dalje piše „Sjedinjene Države nastoje posredovati u okončanju gotovo četverogodišnjeg rata Rusije u Ukrajini , cilj za koji strategija nacionalne sigurnosti kaže da je u vitalnom interesu Amerike. No, dokument jasno daje do znanja da SAD žele poboljšati svoj odnos s Rusijom nakon godina u kojima se Moskva tretira kao globalni izopćenik te da je okončanje rata ključni američki interes za "ponovno uspostavljanje strateške stabilnosti s Rusijom".
Dokument također optužuje dugogodišnje europske saveznike Amerike, koji su se ponekad našli u sukobu s Trumpovim promjenjivim pristupima rusko-ukrajinskom ratu , da se suočavaju ne samo s domaćim ekonomskim izazovima već, prema SAD-u, i s egzistencijalnom krizom.
Ekonomska stagnacija u Europi „zasjenjena je stvarnom i ozbiljnijom perspektivom civilizacijskog brisanja“, navodi se u strateškom dokumentu.
SAD sugerira da Europu slabe imigracijske politike, pad nataliteta, „cenzura slobode govora i suzbijanje političke oporbe“ te „gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja“. „Ako se sadašnji trendovi nastave, kontinent će biti neprepoznatljiv za 20 godina ili manje. Stoga je sve samo ne očito hoće li određene europske zemlje imati dovoljno jaka gospodarstva i vojske da ostanu pouzdani saveznici“, navodi se u dokumentu.

PRIZNANJE USPONU DESNIH STRANAKA

Dokument također odaje priznanje usponu krajnje desnih političkih stranaka u Europi, koje su otvoreno izrazile svoje protivljenje ilegalnoj imigraciji i klimatskim politikama.
„Amerika potiče svoje političke saveznike u Europi da promiču ovo oživljavanje duha, a rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka doista daje razloga za veliki optimizam“, navodi se u strategiji.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul priznao je da su SAD "naš najvažniji saveznik" u NATO-u, ali je rekao da pitanja o slobodi izražavanja ili "organizaciji naših slobodnih društava" nisu dio rasprava o Savezu. „Također ne mislimo da nam itko treba davati savjete o ovome“, rekao je Wadephul novinarima. Markus Frohnmaier, zastupnik krajnje desne, antiimigracijske stranke Alternativa za Njemačku, opisao je američku strategiju kao "provjeru stvarnosti vanjske politike za Europu, a posebno za Njemačku".

VOJNI NAPADI NA BRODOVE

Unatoč Trumpovoj maksimi "Amerika na prvom mjestu", njegova administracija izvela je niz vojnih napada na brodove za navodnu trgovinu drogom u Karipskom moru i istočnom Tihom oceanu, istovremeno razmatrajući moguću vojnu akciju u Venezueli kako bi izvršila pritisak na predsjednika Nicolasa Madura .
Ti potezi dio su onoga što strategija nacionalne sigurnosti predstavlja kao „Trumpovu posljedicu Monroeove doktrine“ kako bi se „vratila američka premoć na zapadnoj hemisferi“. Monroova doktrina iz 1823., koju je formulirao predsjednik James Monroe, izvorno je imala za cilj suprotstaviti se svakom europskom miješanju u zapadnu hemisferu i korištena je za opravdanje američkih vojnih intervencija u Latinskoj Americi.
U Trumpovom strateškom dokumentu navodi se da je cilj borba protiv trgovine drogom i kontrola migracija. SAD također preispituje svoj vojni otisak u regiji čak i nakon što je tamo izgradio najveću vojnu prisutnost u generacijama.
To znači, na primjer, „ciljano raspoređivanje snaga za osiguranje granice i poraz kartela, uključujući, gdje je to potrebno, upotrebu smrtonosne sile kako bi se zamijenila neuspješna strategija isključivo provođenja zakona iz posljednjih nekoliko desetljeća“, navodi se.

ZEMLJE BLISKOG ISTOKA ZA EKONOMSKE PRILIKE

S preusmjeravanjem na Ameriku, SAD će tražiti drugačiji pristup na Bliskom istoku.
SAD bi, prema strategiji, trebao napustiti „američki pogrešni eksperiment zastrašivanja“ nacija na Bliskom istoku, posebno monarhija u Zaljevu, u vezi s njihovim tradicijama i oblicima vladavine.
Trump je ojačao veze s tamošnjim zemljama i smatra da su zemlje Bliskog istoka zrele za ekonomske prilike , a arapske zemlje se "pojavljuju kao mjesto partnerstva, prijateljstva i ulaganja", navodi se u dokumentu.
„Trebali bismo poticati i pozdravljati reforme kada i gdje se one organski pojave, bez pokušaja nametanja“, navodi se.
Ove godine Trump je obavio svoje prvo veće putovanje u inozemstvo na Bliski istok , a njegovi napori za rješavanje rata između Izraela i Hamasa u Gazi bili su u središtu pozornosti. No, SAD planira preusmjeriti svoju pozornost s regije, kaže administracija, jer je Amerika manje ovisna o njezinoj opskrbi naftom.

URAVNOTEŽITI ODNOSE SAD - KINA

U međuvremenu, dok su SAD pod Trumpom poništile desetljeća politike slobodne trgovine svojim sveobuhvatnim globalnim tarifama, njihove veze s Kinom bile su u glavnom fokusu. Amerika pod Trumpom nastoji "ponovno uravnotežiti" odnose SAD-a i Kine, a istovremeno se suprotstaviti agresivnom stavu Pekinga prema Tajvanu , navodi se u dokumentu.
Trumpova administracija želi spriječiti rat oko Tajvana, samoupravnog otoka koji Peking smatra svojim i kojemu su SAD, prema vlastitim zakonima, obvezne pružiti vojnu podršku, održavanjem vojne prednosti nad Kinom.
No SAD želi da saveznici u regiji učine više kako bi se suprotstavili kineskom pritisku i više doprinijeli svojoj obrani.
„Američka vojska ne može i ne bi trebala to činiti sama“, stoji u strategiji. „Naši saveznici moraju se pojačati i potrošiti – a što je još važnije, učiniti – puno više za kolektivnu obranu“ , piše Associated press predstavljajući novu američku strategiju (mzz).

06.12.2025. u 09:30 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 05.12.2025.

UKRAJINSKI DRONOVI GAĐALI URBANO SREDIŠTE GRADA U ČEČENIJI

IZ OSVETE NAPAD NA RUSKI TERITORIJ

Teško je biti objektivan putem medijskih objava u kontekstu ukrajinsko -ruskog rata. Predsjednik Ukrajine Zelenski daje izjave i tako događanja čini vidljivijima, kako ruska vojska napada ukrajinski teritorij i tijekom pregovora o miru koje vode američki i ukrajinski dužnosnici. No ukrajinska vojska čini isto. Ne samo da se brani, već prema informaciji koja slijedi ukrajinska vojska dronovima je napala hotel u Čečenskoj Republici, te još dva manja grada.
Nije ugodno nakon takvih odluka i poteza Zelenskog čuti njegovo neprestano zahtijevanje pravednog mira, to se odnosi na ukrajinski teritorij što odgađa postignuće mira.
U Zelenskom kao državniku, nema dovoljno pravednosti. U svojim neracionalnim odlukama postati će isti kao i Putin – s činjenicama da je i Ukrajinska vojska napadala na teritorij Rusije. Ovo Zelenskom nije prvi izlet napada na Ruski teritorij. I rat ima svoja pravila. m.zouhar zec

Eksplozija je u ranim jutarnjim satima u petak potresla jednu od kula u kompleksu nebodera Grozny City u ruskoj regiji Čečeniji, prema navodima medija, piše Anadolija 5. prosinca.
Ruski TV kanal RT objavio je da je kompleks Grozny City, luksuzni hotel s pet zvjezdica i poslovni centar u čečenskoj prijestolnici, pogođen ukrajinskim dronovima.
Da bude jasnije Čečenska Republika je u sastavu Rusije, a glavni grad Grozni ima oko 200.000 stanovnika. (mzz)

Fotografije i snimci koji kruže internetom prikazuju vidljiva oštećenja fasade jedne kule i požare u njenoj unutrašnjosti. Regionalne vlasti još se nisu oglasile o incidentu.
Ruska Federalna agencija za zračni transport Rosaviacija priopćila je da je Aerodrom Grozni obustavio letove oko 6.00 po moskovskom vremenu (03.00 GMT).
Ukupno jedanaest aerodroma privremeno je zaustavilo operacije tokom noći i jutra, uključujući i nekoliko u području ruskog Kavkaza. Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je Kijev tokom noći pokrenuo još jedan široko rasprostranjen napad dronovima na više ruskih regija, te da je uništen 41 dron.
Vlasti u Krasnodarskoj regiji izvijestile su da je napadnuta i luka Temrjuk, pri čemu su eksplozije pogodile naftne rezervoare.
Regionalni ured ruskog Ministarstva za vanredne situacije potvrdio je incident, navodeći da vatrogasci i dalje gase požar. Također, dronovi su napali i rafineriju nafte u gradu Sizranj u Samarskoj regiji, u Rusiji, smješten na desnoj obali rijeke Volge.
Ukrajina se zasad nije oglasila o ruskim tvrdnjama, a nezavisna potvrda informacija ostaje otežana zbog aktivnog sukoba. ( Agencija Anadolija, mzz)

05.12.2025. u 13:17 • 0 Komentara • Print • # • ^

U INDIJI INFLACIJU DRŽE POD KONTROLOM

U HRVATSKOJ INFLACIJU GENERIRA POTROŠNJA

Kako dužnosnici središnje indijske banke reguliraju inflaciji u zemlji sa 1,43 milijarde stanovnika?
U Hrvatskoj je inflacija građanima predstavljena kao normalna pojava, kao nešto bez čega se ne može u financijskim tokovima, ako je povećana potrošnja. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić o inflaciji javno govori rijetko, iako inflacija polako ali sigurno raste. Hrvatski građani malo ili nimalo znaju o instrumentima, kako smanjiti inflaciju. Ministra financija dr. Primorca o inflaciji nitko ništa ne pita.
Ministar gospodarstva Šušnjar je inflaciju predstavio kao nešto što ide s potrošnjom: "Imamo 31 mjesec zaredom povećanu potrošnju. Dobrim dijelom ta potrošnja generira inflaciju. Potrošnja dolazi od gospodarskog rasta, povećanja svih primanja svih građana u Republici Hrvatskoj, koja su povećana politikama Vlade", rekao je ministar gospodarstva piše Hina 2. prosinca.

Koliko posto bi, prema takvoj politici poimanja inflacije, inflacija mogla biti u Indiji, s obzirom na broj stanovnika i njihovu potrošnju? Iz te pozicije u Hrvatskoj aktualna politika ne pridaje dovoljnu važnost rastu inflacije.
Zašto u Hrvatskoj inflacija nije regulirana nikakvim instrumentima? Da se bar pokušava regulirati bilo bi to javnosti komunicirano. Inflacija raste, a s njom i ukupni troškovi života na svim područjima, graditeljstvu i svakoj industriji.
Prema prvoj procjeni koju je 2. prosinca objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u studenom u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na listopad 0,3 posto.
Veću međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske u studenom imala je samo Estonija sa 4,7 posto.
Margareta Zouhar Zec

Kako se s inflacijom nosi indijska Središnja banka i kako o njoj govori guverner Središnje banke Indije ? Prenosim tekst koji je objavio NDTV WORLD 5. prosinca 2025. pod naslovom „ RBI smanjuje repo stopu za 25 baznih bodova na 5,25%, krediti će postati jeftiniji“

„ Rezervna banka Indije (RBI) smanjila je svoju repo kamatnu stopu za 25 baznih bodova s 5,5% na 5,25%, objavio je guverner središnje banke Sanjay Malhotra, usredotočujući se na mjere za poticanje rasta i odbacujući zabrinutost zbog pada indijskog rupija.
Odluka je donesena nakon trodnevnog sastanka Odbora za monetarnu politiku (MPC) RBI-a, koji se održava svaka dva mjeseca kako bi se odlučilo o strategiji Središnje banke, a uspoređivana je rekordno niska inflacija s padom rupija koja je jučer, 4. prosinca, dosegla najnižu razinu.
MPC je ranije u lipnju smanjio ključnu kamatnu stopu sa 6% na 5,5% s obzirom na ublažavanje inflacije. Očekuje se da će smanjenje repo stope rezultirati jeftinijim stambenim i automobilskim kreditima za građanstvo.

Inflacija i rast
RBI očekuje da će inflacija u maloprodaji biti blaža od ranije projekcije, s temeljnim inflacijskim pritiscima nižim od glavnih procjena. Inflacija indeksa potrošačkih cijena (CPI), ili inflacija u maloprodaji, projicirana je na 2% za fiskalnu godinu 2025.-2026.
Za prvo tromjesečje fiskalne godine 2026.-2027. predviđa se inflacija od 3,9%, što je niže od prethodne procjene od 4,5%, a očekuje se da će porast cijena plemenitih metala doprinijeti indeksu potrošačkih cijena. Rizici za prognoze inflacije su ravnomjerno uravnoteženi, rekao je guverner Središnje banke Sanjay Malhotra.
RBI je također oštro povisio prognozu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za tekuću financijsku godinu na 7,3% s ranije procjene od 6,8%. Prognoza BDP-a za tekuće tromjesečje (3. tromjesečje, listopad-prosinac) također je viša na 6,7% od ranijih 6,4%.
U posljednjem tromjesečju zabilježen je najviši rast BDP-a u šest tromjesečja od 8,2%.
Ravnoteža rasta i inflacije i dalje pruža prostor za politiku, rekao je guverner Malhotra.

Važne odluke
Osim repo stope, MPC je također prilagodio stalnu depozitnu liniju (SDF) na 5% i marginalnu stalnu liniju (MSF) na 5,5%.
Također je donesena odluka o provođenju deviznih swapova i kupnji obveznica u vrijednosti od 100.000 rupija putem aukcija operacija na otvorenom tržištu (OMO), u nadi da će to olakšati monetarnu transmisiju i osigurati dovoljnu likvidnost.

Završetak 2025.
U posljednjem mjesecu 2025., guverner Središnje banke Malhotra je rekao da je godina zabilježila snažan rast i blagu inflaciju unatoč kontinuiranim izazovima koji proizlaze iz geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti. Stav RBI-a ostaje neutralan i u Novu godinu ulazi s novom nadom, snagom i odlučnošću, rekao je, dodajući da financijski parametri banke ostaju robusni, pri čemu bankarski krediti bilježe porast, a kreditiranje stanovništva podržava rast. Izvor: NDTV WORLD, mzz

REPO
Repo kamatna stopa? Ako jedna strana proda vrijednosni papir drugoj (pozajmljujući tako novac), ona plaća kamatu. Repo stopa je postotak koji se obračunava na posuđeni iznos: - konačna cijena - početna cijena. Zašto je važna? Repozicija (repo) poslovi i njihove stope su ključni za likvidnost na financijskim tržištima i za monetarnu politiku centralnih banaka. Pomažu u usklađivanju ponude i potražnje za novcem i kapitalom.

05.12.2025. u 11:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 04.12.2025.

BUGARI MASOVNO NEZADOVOLJNI PRORAČUNOM VLADE ZA 2026.

ODRŽALI PROSVJEDE DILJEM BUGARSKE

Bugarska vlada izjavila je da će povući svoj kontroverzni proračunski plan za 2026. godinu nakon što su 1. prosinca navečer u bugarskom glavnom gradu Sofiji i gradovima diljem zemlje održani masovni prosvjedi tisuća građana protiv proračuna. Osim toga Vlada su pozivali na ostavku, piše bbc.com 2. prosinca.

Vladu trenutno vodi premijer Rosen Željazkov, (57) koji je u siječnju 2025. formirao manjinsku koaliciju nakon što je stranka desnog centra Gerb pobijedila na izborima u listopadu 2024. bez jasne većine.
Nakon sličnih prosvjeda , manjinska vlada Rosena Željazkova obećala je 28. studenog da će ponovno podnijeti parlamentu plan potrošnje za 2026. godinu, s ciljem da se omogući više vremena za konzultacije s oporbenim strankama, sindikatima i poslodavcima. Parlamentarni odbor usvojio je plan proračuna u prvom čitanju 18. studenog.
Bugarska oporbena stranka pozvala je Vladu na ostavku, rekavši da odustajanje od nacrta proračuna nije dovoljno, prema lokalnim medijima , piše bbc.com news 2. prosinca.

GRAĐANI SE USPROTIVILI NACRTU PRORAČUNA
Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su kako bi se usprotivili nacrtu proračuna, za koji su rekli da pokušava prikriti raširenu korupciju u Bugarskoj vladi.
Sukobi s policijom izbili su kada su maskirani prosvjednici napali urede vladajuće konzervativne stranke Gerb i stranke DPS u Sofiji.
Vlada je izjavila da će odustati od proračunskog plana, kojim bi također povećala poreze. To dolazi nakon sličnih prosvjeda koji su izbili prošlog tjedna, kada je početni plan podnesen parlamentu.
Proračun za sljedeću godinu bit će prvi proračun Bugarske u eurima, budući da će se 1. siječnja 2026. Bugarska pridružuje eurozoni.
Javno mišljenje o usvajanju eura je podijeljeno, a boje se da bi to moglo dovesti do nagle inflacije u jednoj od najsiromašnijih zemalja EU.
Prosvjedi protiv korupcije u vlasti česti su u Bugarskoj, kojom od 2020. godine upravljaju kratkotrajne vlade, nakon što su prosvjedi izazvali kraj još jedne koalicije predvođene strankom Gerb.
Smatra se da je skup 1. prosinca bio najveći u glavnom gradu Bugarske posljednjih godina, a prosvjednici su ispunili ogroman trg ispred parlamenta noseći transparente na kojima se poziva na promjenu vodstva.

PROSVJEDI I U VEĆIM GRADOVIMA BUGARSKE
Značajni prosvjedi održani su i u gradovima Plovdivu koji ima 320. 000 stanovnika , u Varni gradu na Crnom moru koji ima 340.000 tisuća stanovnika, Burgasu gradu sa 220. 000 tisuća stanovnika Blagoevgradu sa 76.000 stanovnika i drugim gradovima Bugarske.
Kritičari proračunskog plana rekli su da prosvjeduju protiv povećanja doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dividende radi financiranja veće potrošnje, kao i protiv korupcije u državi.
„Ovdje smo kako bismo prosvjedovali za našu budućnost. Želimo biti europska zemlja, a ne ona kojom vlada korupcija i mafija“, rekla je za novinsku agenciju AFP 21-godišnja studentica Ventsislava Vasileva.
Bugarska je članica Europske unije od 1. siječnja 2007.
Više od 70 ljudi uhićeno je nakon što su maskirani prosvjednici napali urede političkih stranaka, prema riječima šefa unutarnjih poslova Sofije Ljubomira Nikolova.
Bugarski predsjednik Rumen Radev (62) pozvao je na prekid nasilja, koje je odbacio kao "provokaciju mafije", te pozvao sve da poštuju zakon.Kao predsjednik Bugarske Rumen Radev ima uglavnom ceremonijalnu ulogu.(BBC,mzz)

04.12.2025. u 13:06 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 03.12.2025.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA NE SLAŽE SE S REPARACIJOM RUSKE IMOVINE

MOŽE LI 26 ZEMALJA EU OSIGURATI
ZA UKRAJINSKI RAT 45 MILIJARDI EURA ZA 2026?

Belgijski premijer Bart De Wever nepokolobljiv je u svojoj odluci u kojoj se protivi prijedlogu Europske unije da se iskoristi imobilizirana ruska imovina i da se Ukrajini iz te imovine odobri reparacijski zajam. Belgijski premijer tu ideju nazvao je - fundamentalno pogrešnom, a Ursula von der Leyen je o toj mogućnosti govorila više puta, na način kao da je to dobra i provediva ideja.
Belgija u kojoj je sjedište Eurocleara, centralno mjesto gdje su pohranjeni vrijednosni ruski papiri, se boji da bi bila prva u redu za pravnu odmazdu Rusije i da bi bila odgovorna ne samo za cijeli zajam već i za potencijalnu štetu koja proizlazi iz pravnih izazova, temu koju De Weves naglašava. Umjesto korištenja ruske imovine, Belgijski premijer Bart De Wever kaže da EU bi trebala zajednički posuditi 45 milijardi eura na tržištima kako bi pokrila financijske i vojne potrebe Kijeva za sljedeću 2026. godinu. 45 milijardi za Ukrajinu za 2026.?– Da li je ljubav 26 zemalja članica EU, jer Mađarski premijer Orban jasno je dao do znanja da ne pomaže niti će financijski pomagati Ukrajini u ratu protiv Rusije, dovoljno velika da skupi 45 milijardi eura?
Ukrajina i Zelenski postaju golem teret Europskoj uniji. Orban je pravovremeno zaključio kamo vodi zajednička ljubav EU prema ratu u Ukrajini u kome tri godine nije bilo pregovora o miru s Rusijom.
Europska središnja banka također smatra da nije moguće da Ukrajina koristi novac iz reparacije, o čemu piše euronews.
M. Zouhar Zec


Euronews. com 2. prosinca piše da je Europska središnja banka odbila osigurati hitnu likvidnost za zajam za reparacije za Ukrajinu, upozoravajući da bi to prekršilo osnivačke ugovore Europske unije i potkopalo vrlo cijenjenu neovisnost banke. Vijest, koju je prvi objavio Financial Times, predstavlja novi udarac smjelom planu korištenja zaplijenjene ruske imovine za potporu zemlji koju je napala i uništila. „Takav prijedlog se ne razmatra jer bi vjerojatno prekršio ugovorno pravo EU-a kojim se zabranjuje monetarno financiranje“, rekao je glasnogovornik Europske središnje banke u izjavi.

ŠTO BI BILO – KADA BI BILO

Zajam za reparacije jedna je od tri opcije koje je predstavila Europska komisija za zadovoljavanje financijskih i vojnih potreba Ukrajine za sljedeće dvije godine.
Prema toj shemi, Komisija bi usmjerila imobiliziranu imovinu Ruske središnje banke Ukrajini kao kreditnu liniju s nultom kamatnom stopom .
Kijev bi bio zamoljen da vrati zajam samo ako Moskva pristane nadoknaditi štetu uzrokovanu njezinim agresivnim ratom – što je gotovo nezamisliv scenarij, piše euronews i nastavlja. Većina imovine, oko 185 milijardi eura, nalazi se u Euroclearu, središnjem depozitoriju vrijednosnih papira u Belgiji. Države članice morale bi dati obvezujuća jamstva kako bi osigurale da Euroclear ima dovoljno likvidnosti za podmirivanje duga prema Ruskoj središnjoj banci u bilo kojoj danoj okolnosti - na primjer, ako se sankcije prijevremeno ukinu.

NEGATIVAN ODGOVOR OD ESB

Kako bi ojačala prijedlog, koji nema presedana u modernoj povijesti, Komisija je neformalno pitala Europsku središnju banku bi li bila voljna ubrizgati likvidnost ako se jamstva iznenada aktiviraju, a države članice ne uspiju prikupiti potrebna sredstva.Banka je izjavila da bi takva zaštitna mjera predstavljala subvencioniranje javne potrošnje, što je strogo zabranjeno prema pravilima EU, te je odbila preuzeti obvezu.
U utorak poslijepodne ,2. prosinca, Komisija je potvrdila da je podnijela zahtjev i rekla da će tražiti "alternativna rješenja" za zaštitu Eurocleara.
„Nužno je da EU, njezine države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obveze“, rekla je Paula Pinho, glavna glasnogovornica Komisije.
"Znamo da je ovo apsolutno bitan dio razgovora."
Vijest dolazi u trenutku kada se Komisija priprema objaviti pravne tekstove kako bi zajam za reparacije postao stvarnost i Kijevu pružila novu pomoć početkom sljedeće godine.
Prezentacija bi se mogla održati već 3. prosinca. Čelnici EU-a trebali bi donijeti odluku o tome kako podržati Ukrajinu kada se ponovno sastanu 18. prosinca.
Glasnogovornica Pinho je rekla da bi se zajam za reparacije mogao "kombinirati" s jednom od druge dvije opcije koje je predložila predsjednica Ursula von der Leyen: bilateralni doprinosi ili zajednički dug EU-a. Obje su naišle na rezerve velike većine država članica.
„Od početka smo pokazali fleksibilnost u pogledu pronalaženja rješenja za postizanje krajnjeg cilja, a to je zadovoljavanje financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu“, rekao je Pinho novinarima.
Izjava ESB-a vjerojatno će potaknuti vladu Belgije, čuvaricu ruske imovine, koja se od samog početka žestoko opirala reparacijskom zajmu.
Prošli tjedan, belgijski premijer Bart De Wever poslao je oštro pismo von der Leyen, kritizirajući prijedlog kao fundamentalno pogrešan i pun "višestrukih opasnosti".
„Nikada neću obvezati Belgiju da sama podnosi rizike i izloženosti koje bi proizašle iz opcije zajma za reparacije“, napisao je De Wever. ( Izvor euronews.com, mzz)

03.12.2025. u 13:24 • 0 Komentara • Print • # • ^

PALESTINSKI SINDIKAT NOVINARA TRAŽI OSNIVANJE MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA ZLOČINE NAD NOVINARIMA

USPRKOS SPORAZUMU O PREKIDU VATRE IZRAEL UBIJA NOVINARE

Vladin ured za medije u Gazi objavio je 2. prosinca da je broj palestinskih novinara ubijenih u izraelskoj okupaciji od početka genocidnog rata u Pojasu Gaze porastao na 257, nakon ubojstva fotoreportera Mahmouda Wadija 1. prosinca , koji je radio za razne lokalne i međunarodne medijske organizacije. Ured je osudio politiku ciljanih ubojstava i sustavnih atentata koje izraelska okupacija provodi protiv palestinskih novinara . Pozvao je Međunarodnu federaciju novinara, Federaciju arapskih novinara i sva novinska tijela diljem svijeta da osude ove kontinuirane zločine protiv medijskih radnika u opkoljenom Pojasu, piše Al Mayadeen arapski neovisni medijski internetski portal 2. prosinca
U izjavi se izraelska okupacija, administracija Sjedinjenih Država i druge države uključene u genocid, posebno Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska, smatraju u potpunosti odgovornima za ono što je opisano kao "gnusni i barbarski zločini" počinjeni nad novinarima i civilima u Gazi.
Ured za medije pozvao je međunarodnu zajednicu i relevantne globalne organizacije da osude ta kršenja zakona, zatraže odgovornost pred međunarodnim sudovima i izvrše pritisak za hitan prekid genocidnog rata u Gazi. Ponovno je naglasio hitnu potrebu zaštite novinara i prekida kontinuiranog ciljanja i ubijanja medijskih djelatnika u Pojasu.

KAMPANJA NAPADA NA MEDIJSKU INFRASTRUKTURU U GAZI

Izvješće iz studenog otkrilo je da su 44 palestinska novinara ubijena u šatorima za raseljene osobe u Pojasu Gaze. Više od 270 medijskih djelatnika su izraelske okupacijske snage ubile od listopada 2023. Prema novom izvješću Odbora za slobode Palestinskog sindikata novinara, mnogi novinari su se skrivali u blizini bolnica i objekata pod upravom Ujedinjenih naroda kada su izraelske okupacijske snage pokrenule zračne napade ili otvorile snajpersku vatru izravno na šatore za raseljene.
Izvješće je ukazalo na sustavnu kampanju usmjerenu na medijsku infrastrukturu Gaze, navodeći uništavanje redakcija i namjerno ubijanje novinara u njihovim domovima, na radnim mjestima i u privremenim skloništima.
PALESTINSKI SINDIKAT NOVINARA TRAŽI OSNIVANJE MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA ZLOČINE NAD NOVINARIMA

NAPAD NA NOVINARE JE RATNI ZLOČIN

Palestinski sindikat novinara je naglasio da napad na novinare predstavlja ratni zločin prema članku 79. Prvog dodatnog protokola Ženevskim konvencijama, koji jamči civilnu zaštitu medijskim radnicima. Nadalje je napomenuo da napadi na šatore za raseljene u blizini bolnica i škola predstavljaju ozbiljno kršenje zaštite dodijeljene humanitarnim zonama. Istražitelji su potvrdili da nije otkrivena nikakva vojna aktivnost u ili oko ciljanih šatora, opovrgavajući izraelske tvrdnje o slučajnim napadima. Grupa je tvrdila da upotreba preciznog oružja u gusto naseljenim civilnim zonama „odražava proračunatu namjeru ne samo da se uzrokuje smrt, već i da se ušutkaju svjedoci i ometa dokumentiranje događaja“.

Palestinski novinarski sindikat pozvao je na osnivanje neovisne međunarodne komisije za istragu napada na novinare i pozvao na aktiviranje mehanizama Međunarodnog kaznenog suda za utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine nad novinarima.
Također je apelirao na suradnju s UNESCO-m i Međunarodnom federacijom novinara kako bi se uspostavili sigurni koridori i zaštićene zone za raseljene medijske radnike, uz održavanje sveobuhvatne pravne arhive za podršku budućim sudskim postupcima.(Al Mayadeen, mzz)

03.12.2025. u 08:28 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 02.12.2025.

ASSOCIATED PRESS O PROSVJEDU PROTIV FAŠIZMA U HRVATSKOJ

ZAŠTO HRVATSKA IZVRŠNA VLAST DOZVOLJAVA ŠIRENJE EKSTREMIZMA ?

Američka novinska agencija Associated Press sa sjedištem u New Yorku, osnovana 1848. koja ima dopisnika u Hrvatskoj, i u stotinjak zemalja diljem svijeta ,izvijestila je o događaju antifašističkog marša građana u Hrvatskoj, 1. prosinca, s fokusom na Zagreb, ali je dat pregled upečatljivih događaja koji su prethodili protestima u Zagrebu, Rijeci, Puli i Zadru.

Fašizam nije tema koja 2025. treba dominirati u Hrvatskoj javnosti i medijima. Kome treba fašizam? Možda odgovara određenom broju političara iz nekih oporbenih stranaka, koji imaju saborski imunitet koji su temu fašizma nametnuli na prvoj jesenskoj sjednici u Hrvatskom Saboru 15. rujna 2025. Bilo je zapanjujuće slušati tvrdnje nekolicine političarki da se fašizam pojavio sa Perkovićevim koncertom na hipodromu u Zagrebu. Na koncertu koji je prošao bez ikakvih nereda, 500 tisuća ljudi došlo je slušati Tompsonove autorske pjesme koje govore o ljubavi, Bogu, domovini, sreći, tuzi, slobodi, ljubavi prema domovini , povijesti, ljepoti Domovine. Propagirati fašizam niotkud, već samo radi unošenja nemira, zbog čega su se u listopadu i studenom pojavili i mladići u crnoj odjeći i zamaskirana lica u Splitu i Zagrebu. Zar je to moguće? Građane Hrvatske će zastrašivati grupe ljudi obučene u crno i zamaskiranih lica? Što radi policija? Promatra, zajedno sa ministrom i ukupnom policijskom Upravom. I onda privede dvojicu, umjesto sve njih. Neredi i ekstremisti u Hrvatskoj ne trebaju imati mjesta.

EKSTREMIZAM SASJEĆI U KORIJENU

Ekstremiste i ideje fašizma, zajedno s političarima promotorima te ideje, treba sasjeći u korijenu. Tako da političarkama skine imunitet i periodično ih privodi na policijsko ispitivanje njihovih huškačkih ideja, a nakon nekoliko ispitivanja udalji ih trajno iz Sabora RH .
Parole i natpisi koje su nosili ljudi u povorci u Zagrebu su štetni za ukupno društvo, za sliku u svijetu o Hrvatskoj, za hrvatsku ekonomiju, turizam, uopće za mir sve manje hrvatske populacije. Ekstremističke egzibicije ne mogu se usporediti sa demokracijom niti ih demokracija treba podnositi. Ni slučajno. Demokracija nije uređenje koja podnosi baš sve. Ekstremizmu u demokraciji nema mjesta. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Glasaći, njih 94,17 % glasalo je za samostalnost Hrvatske, dok je njih 5,38 % glasovalo za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji. I tih 5 posto nikome ne smije nametati fašizam, protestirati na način da žele federaciju, kako su to činili 1. prosinca, a bilo je i drugih nemilih protestnih natpisa, unositi nemir u hrvatsku populaciju. Ako nisu zadovoljni sa političkim uređenjem države Hrvatske, neka izvole živjeti tamo gdje će im političko uređenje više odgovarati, duši, emocijama te osjećaju slobode i sigurnosti.
Margareta Zouhar Zec


Prenosim tekst Associated pressa objavljen 1. prosinca pod naslovom „Tisuće ljudi prosvjeduju protiv porasta krajnje desnice u Hrvatskoj nakon incidenata“

„Tisuće ljudi pridružilo se u nedjelju prosvjednim marševima u Hrvatskoj protiv rastuće krajnje desnice nakon niza incidenata koji su potaknuli etničke i političke napetosti u toj zemlji Europske unije.
Okupljanja pod nazivom "Ujedinjeni protiv fašizma" organizirana su u četiri veća grada, uključujući glavni grad Zagreb. Okupljeni su skandirali "svi smo antifašisti!" obećavajući da će se suprotstaviti onome što su opisali kao pokušaj desničarskih skupina da šire strah i ušutkaju protivnike.
Prosvjednici su također zahtijevali da vlasti obuzdaju ekstremno desničarske skupine i njihovu čestu upotrebu profašističkih simbola povezanih s hrvatskom pronacističkom marionetskom državom iz Drugog svjetskog rata, koja je vodila koncentracijske logore u kojima su pogubljeni deseci tisuća etničkih Srba, Židova, Roma i antifašističkih Hrvata.
U protestnoj deklaraciji je navedeno da „nećemo pristati na tretiranje nacionalnih manjina kao provokacije i na ideju patriotizma koja svoje simbole crpi iz najmračnije epizode naše povijesti“.

„Sve što se događa oko nas je vrlo opasno“, rekla je novinarka Maja Sever sudionicima zagrebačkog skupa. „Pokazali ste da nećete šutjeti, već da ćemo se boriti za demokratsko društvo.“
Grupe mladića u crnoj odjeći pojavile su se na protuokupljanjima u sjeverozapadnom lučkom gradu Rijeci i središnjem obalnom gradu Zadru, gdje su uzvikivali uvrede te bacali petarde i crvenu boju na prosvjednike, prema izvješću javne televizije HRT.
Ekstremistički incidenti u studenom bili su usmjereni na kulturne događaje etničkih Srba u glavnom gradu Zagrebu i obalnom gradu Splitu, što je izazvalo strah od etničkog nasilja desetljećima nakon srpsko-hrvatskog rata 1991.-95.
Ekstremisti su se također okrenuli protiv liberalnih skupina ili političara, kao i stranih radnika u Hrvatskoj. Često koriste pozdrav "Za domovinu — Spremni!" ustaškog režima iz nacističkog doba koji je vladao Hrvatskom tijekom Drugog svjetskog rata.
„Imamo skupine koje bacaju dimne bombe i petarde te prijete nasiljem, podižu desnu ruku u zrak i viču 'Za domovinu — Spremni'“, rekla je za HRT Iva Davorija, organizatorica marša u Zadru. „Oni to rade slobodno.“

Naginjanje Hrvatske udesno započelo je nakon što su vladajući konzervativci premijera Andreja Plenkovića formirali koaliciju s krajnje desnom strankom nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, ostavljajući etnički srpsku stranku izvan vlade prvi put nakon godina.
Trend je, međutim, kulminirao masovnim koncertom u srpnju desničarskog pjevača čija je upotreba slogana iz Drugog svjetskog rata u jednoj od njegovih najpopularnijih pjesama godinama izvor kontroverzi i podjela. Pjevač Marko Perković - čije je umjetničko ime Thompson po mitraljezu proizvedenom u SAD-u - zabranjen je u nekim europskim gradovima, ali je i dalje izuzetno popularan u Hrvatskoj.
Premijer Plenković negirao je da je ignorirao porast krajnje desničarskog ekstremizma i neofašističkog govora mržnje. On je, pak, optužio svoje ljevičarske protivnike da preuveličavaju problem i time produbljuju podjele.
Hrvatska je bila dio komunističke Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. No, federacija se raspala u nizu nacionalističkih ratova 1990-ih. U Hrvatskoj su se manjinski Srbi pobunili protiv podjele i preuzeli kontrolu nad dijelovima hrvatskog teritorija s ciljem pridruživanja Srbiji. U sukobu je poginulo više od 10.000 ljudi.
Hrvatska se pridružila EU 2013. godine nakon što je četiri godine ranije postala članica NATO-a.“( Izvor: /apnews.com/ mzz)

02.12.2025. u 09:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 01.12.2025.

KONTRAVERZNI AMERIKANAC DONALD TRUMP

POMILOVAO OSUĐENOG NA 45 GODINA ZATVORA ZBOG KOKAINA

Američki predsjednik Donald Trump pomilovao je bivšeg predsjednika Hondurasa Juana Orlanda Hernandeza ( 57) kojeg je 2024. godine američki savezni sud proglasio krivim za pomaganje u krijumčarenju stotina tona kokaina u SAD.
Odvjetnik, bivši političar i osuđeni trgovac drogom koji je dva uzastopna mandata, od 27. siječnja 2014. do 27. siječnja 2022., obnašao dužnost 38. predsjednika Hondurasa , izručen je SAD-u 2022. i osuđen je na 45 godina zatvora zbog zavjere koja je uključivala trgovinu oružjem i drogom, prema pisanju The New York Timesa . Trump je šokantnu objavu dao 30. studenog 2025. u objavi na društvenim mrežama u kojoj podržava kandidata Hernandezove desničarske stranke, Nasryja Asfuru, za predsjednika Hondurasa. Pozivajući se na "mnoge ljude koje iznimno poštujem", Trump je opravdao pomilovanje tvrdeći da je Hernandez bio "vrlo oštro i nepravedno tretiran".

Politički analitičari kažu da je tajming značajan jer dolazi samo nekoliko dana prije predsjedničkih izbora u Hondurasu, a pomilovanje u biti pomaže konzervativnom kandidatu.
Prema tužiteljstvu, Hernandez je godinama dopuštao da cigle kokaina iz Venezuele prolaze kroz Honduras na putu za Sjedinjene Države.

I američki i honduraški dužnosnici bili su iznenađeni predsjednikovom odlukom da ga pomiluje. Navodeći Hernandezovu zlouporabu ovlasti, veze s trgovcima drogom i "nezamislivo uništenje" koje je prouzročio kokain, tužitelji su zatražili od suca da osigura da 57-godišnjak umre u zatvoru.
Senator iz Virginije Tim Kaine opisao je pomilovanje kao "nesavjesno" i tvrdio da su Trumpovi postupci dodatni dokaz "lažne naracije" koja okružuje njegov pristup borbi protiv ilegalnih narkotika, prema The Postu. ( Izvor ndtv world, mzz)

01.12.2025. u 12:02 • 0 Komentara • Print • # • ^

TRUMP BORBU USMJERUJE PROTIV TRGOVACA DROGOM

MADURO VJERUJE DA TRUMP ŽELI DOĆI DO VENECULSKE NAFTE

Venecuela je 30. studenog zatražila podršku OPEC-a, organizacija zemalja izvoznica nafte čija je i Venezuela članica, da zajedno rade protiv američke "agresije", osuđujući prijetnju SAD-a da će "zauzeti" ogromne naftne rezerve zemlje putem "vojne sile", piše Anadolija.

Naime nafta čini otprilike 25% BDP-a Venezuele i približno 95% njezinih izvoznih prihoda, što gospodarstvo zemlje čini ovisnim o naftnom sektoru. Iako su prihodi od nafte ključni, gospodarstvo je posljednjih godina patilo od niskih cijena nafte i pada proizvodnje. Oko 25% bruto domaćeg proizvoda zemlje dolazi od nafte. (mzz)

U pismu generalnom sekretaru OPEC-a Haithamu Al Ghaisu i zemljama članicama, koje je venecuelski ministar vanjskih poslova Yvan Gil podijelio na Telegramu, predsjednik Nicolas Maduro izjavio je da će njegova zemlja "ostati čvrsta" u odbrani svojih prirodnih energetskih resursa. Maduro je objavio pismo nakon što je američki predsjednik Donald Trump 29. studenog upozorio da će zračni prostor Venezuele biti "potpuno zatvoren", dok je Caracas zahtijevao "bezuslovno poštovanje".

Venecuelanski predsjednik rekao je da njegova zemlja osuđuje mehanizam putem kojeg SAD namjerava preuzeti venecuelske naftne rezerve korištenjem "smrtonosne vojne sile" protiv njene teritorije, naroda i institucija. Predsjednik Nikolas Maduro je upozorio da namjera SAD-a krši odredbe koje reguliraju mirnu koegzistenciju među narodima i ugrožava stabilnost venecuelske proizvodnje nafte i međunarodnog tržišta.
Rekao je da je svijet "dobro svjestan" štetnih posljedica nastalih u drugim zemljama proizvođačima nafte nakon "vojnih intervencija Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika".
Venecuela neće "podlijegati nikakvoj vrsti ucjene ili prijetnje", naglasio je predsjednik Maduro.
Izrazio je nadu da će OPEC i zemlje članice surađivati kako bi okončale "agresiju", upozoravajući da ona "ozbiljno" prijeti ravnoteži međunarodnog energetskog tržišta i za proizvođače i za potrošače.

TRGOVCI DROGOM U PRVOM SU PLANU. O NAFTI NI RIJEČI !

Pismo je stiglo usred višemjesečnog širenja američkih vojnih operacija širom Latinske Amerike, raspoređujući marince, ratne brodove, borbene i bombarderske avione, podmornice i dronove usred spekulacija da bi Washington mogao pokrenuti napad na Venecuelu.

Američki predsjednik Donald Trump je 27. studenog najavio da će SAD "vrlo brzo" poduzeti mjere protiv venecuelskih trgovaca drogom na kopnu, nakon 21 vojnog napada na moru u kojima su od rujna ove godine ubijene najmanje 83 osobe, piše agencija Anadolija. (mzz)

EUROPSKI GRAĐANI NE ODUSTAJU OD SUSPENZIJE SPORAZUMA O PRIDRUŽIVANJU S IZRAELOM

MILIJUN POTPISA IZ NAJMANJE SEDAM DRŽAVA EU

Europska komisija je 25. studenog registrirala europsku građansku inicijativu pod nazivom „Zahtjev za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela s obzirom na kršenja ljudskih prava u Izraelu”.
Poznato je da je država Izrael u ratu protiv Palestinaca bila sklona vrlo lakoj razini ubijanja i ranjavanja civila, jednako tako i djece, preseljavanju stanovništva velikih razmjera, uništavanju bolnica i medicinskih ustanova u Gazi, škola, fakulteta džamija, crkava, infrastrukture svake vrste. Izrael je uveo blokadu humanitarne pomoći koja je smatrana izgladnjivanjem kao metodom ratovanja . U prilog tome je podatak da je 14. kolovoza, stotinjak humanitarnih skupina optužilo Izrael da sprečava ulazak humanitarne pomoći, hrane, vode, lijekova i svih ostalih potrepština koja se gomilala na granicama Gaze. Ubijeno je u dvogodišnjem ratu Izraela i Hamasa više od 70.000 ljudi, većinom žena i djece, a povrijeđeno preko 170.000 osoba.

IZRAEL I NAKON SPORAZUMA O PRIMIRJU UBIJA CIVILE

Iako je sporazum o prekidu rata Izraela protiv Hamasa, posredovanjem Turske, Egipta i Katara, uz glavnu podršku SAD-a, stupio je na snagu 10. listopada 2025. Izrael se i dalje potpuno ne pridržava primirja, već i dalje pod raznim izgovorima ubija Palestince. U periodu od početka primirja više od 300 Palestinaca je ubijeno, a ranjeno njih više od 900.
Brojni građani Europe, a zajedno s njima i neki političari zahtijevaju od Europske komisije da suspendira sporazum o pridruživanju između Izraela i Europske Unije kao svojevrsnu kaznu Izraelu jer svojim načinom djelovanja u ratu Izrael krši više pravila i obveza prema međunarodnom pravu i ne sprječava zločin genocida kako je to naredio Izraelu Međunarodni kazneni sud u siječnju 2024.

SPORAZUM S IZRAELOM OD 1995.

Ipak, Europska unija još uvijek nije suspendirala Sporazum o pridruživanju s Izraelom, koji je temelj bilateralne trgovinske, gospodarske i političke suradnje sa Izraelom. S više od 34% izraelskog uvoza koji dolazi iz EU-a i 28,8% izraelskog izvoza koji odlazi u EU, Izrael je važan trgovački partner Europskoj uniji. Ukupna trgovina robom između EU-a i Izraela iznosila je 42,6 milijardi eura u 2024. godini.
Sporazum o pridruživanju s Izraelom EU je sklopila 1995., s ciljem olakšavanja i povećanja trgovine, pružanja okvira za bilateralni politički dijalog te poticanja znanstvene, tehnološke i kulturne suradnje. Osim toga Izrael se 2021. pridružio programu Horizont Europa, glavnom programu EU-a za financiranje istraživanja i inovacija. Dobio je 1,11 milijardi eura iz fonda EU-a Horizon Europa za tvrtke, sveučilišta i javna tijela. Među 921 projektom s 231 izraelskim primateljem nalaze se tvrtke koje su blisko povezane i s izraelskom vojskom.Ove informacije zbog kojih je Europskoj uniji teško anulirati Sporazum s Izraelom široka javnost i nezna u detalje. Ali europski građani rukovode se stajalištem da se politički ne može tolerirati Sporazum koji i financira državu koja čini zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Zato je Inicijativa pozvala Europsku Komisiju da Vijeću podnese prijedlog za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.

KOMPROMIS EUROPSKE KOMISIJE

No Europska komisija je to odlučila urediti na način da je registrirala europsku građansku inicijativu pod nazivom „Zahtjev za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela s obzirom na kršenja ljudskih prava u Izraelu”.
Sada je u roku od šest mjeseci potrebno da se Europska građanska inicijativa organizira, te u roku od 12 mjeseci prikupi i preda Europskoj komisiji najmanje milijun potpisa potpore „Zahtjeva za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela s obzirom na kršenja ljudskih prava u Izraelu”., pri čemu je potrebno da potpisi Zahtijeva budu iz najmanje sedam država članica EU. Nakon toga Komisija mora reagirati i odlučiti koje će mjere poduzeti kao odgovor na inicijativu za koju se građani zalažu, te mora obrazložiti svoju odluku.
Europska građanska inicijativa uvedena je Ugovorom iz Lisabona kao alat za utvrđivanje programa u rukama građana. Službeno je pokrenuta u travnju 2012.
Margareta Zouhar Zec

<	prosinac, 2025
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter