U HRVATSKOJ INFLACIJU GENERIRA POTROŠNJA
Kako dužnosnici središnje indijske banke reguliraju inflaciji u zemlji sa 1,43 milijarde stanovnika?
U Hrvatskoj je inflacija građanima predstavljena kao normalna pojava, kao nešto bez čega se ne može u financijskim tokovima, ako je povećana potrošnja. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić o inflaciji javno govori rijetko, iako inflacija polako ali sigurno raste. Hrvatski građani malo ili nimalo znaju o instrumentima, kako smanjiti inflaciju. Ministra financija dr. Primorca o inflaciji nitko ništa ne pita.
Ministar gospodarstva Šušnjar je inflaciju predstavio kao nešto što ide s potrošnjom: "Imamo 31 mjesec zaredom povećanu potrošnju. Dobrim dijelom ta potrošnja generira inflaciju. Potrošnja dolazi od gospodarskog rasta, povećanja svih primanja svih građana u Republici Hrvatskoj, koja su povećana politikama Vlade", rekao je ministar gospodarstva piše Hina 2. prosinca.
Koliko posto bi, prema takvoj politici poimanja inflacije, inflacija mogla biti u Indiji, s obzirom na broj stanovnika i njihovu potrošnju? Iz te pozicije u Hrvatskoj aktualna politika ne pridaje dovoljnu važnost rastu inflacije.
Zašto u Hrvatskoj inflacija nije regulirana nikakvim instrumentima? Da se bar pokušava regulirati bilo bi to javnosti komunicirano. Inflacija raste, a s njom i ukupni troškovi života na svim područjima, graditeljstvu i svakoj industriji.
Prema prvoj procjeni koju je 2. prosinca objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u studenom u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na listopad 0,3 posto.
Veću međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske u studenom imala je samo Estonija sa 4,7 posto.
Margareta Zouhar Zec
Kako se s inflacijom nosi indijska Središnja banka i kako o njoj govori guverner Središnje banke Indije ? Prenosim tekst koji je objavio NDTV WORLD 5. prosinca 2025. pod naslovom „ RBI smanjuje repo stopu za 25 baznih bodova na 5,25%, krediti će postati jeftiniji“
„ Rezervna banka Indije (RBI) smanjila je svoju repo kamatnu stopu za 25 baznih bodova s 5,5% na 5,25%, objavio je guverner središnje banke Sanjay Malhotra, usredotočujući se na mjere za poticanje rasta i odbacujući zabrinutost zbog pada indijskog rupija.
Odluka je donesena nakon trodnevnog sastanka Odbora za monetarnu politiku (MPC) RBI-a, koji se održava svaka dva mjeseca kako bi se odlučilo o strategiji Središnje banke, a uspoređivana je rekordno niska inflacija s padom rupija koja je jučer, 4. prosinca, dosegla najnižu razinu.
MPC je ranije u lipnju smanjio ključnu kamatnu stopu sa 6% na 5,5% s obzirom na ublažavanje inflacije. Očekuje se da će smanjenje repo stope rezultirati jeftinijim stambenim i automobilskim kreditima za građanstvo.
Inflacija i rast
RBI očekuje da će inflacija u maloprodaji biti blaža od ranije projekcije, s temeljnim inflacijskim pritiscima nižim od glavnih procjena. Inflacija indeksa potrošačkih cijena (CPI), ili inflacija u maloprodaji, projicirana je na 2% za fiskalnu godinu 2025.-2026.
Za prvo tromjesečje fiskalne godine 2026.-2027. predviđa se inflacija od 3,9%, što je niže od prethodne procjene od 4,5%, a očekuje se da će porast cijena plemenitih metala doprinijeti indeksu potrošačkih cijena. Rizici za prognoze inflacije su ravnomjerno uravnoteženi, rekao je guverner Središnje banke Sanjay Malhotra.
RBI je također oštro povisio prognozu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za tekuću financijsku godinu na 7,3% s ranije procjene od 6,8%. Prognoza BDP-a za tekuće tromjesečje (3. tromjesečje, listopad-prosinac) također je viša na 6,7% od ranijih 6,4%.
U posljednjem tromjesečju zabilježen je najviši rast BDP-a u šest tromjesečja od 8,2%.
Ravnoteža rasta i inflacije i dalje pruža prostor za politiku, rekao je guverner Malhotra.
Važne odluke
Osim repo stope, MPC je također prilagodio stalnu depozitnu liniju (SDF) na 5% i marginalnu stalnu liniju (MSF) na 5,5%.
Također je donesena odluka o provođenju deviznih swapova i kupnji obveznica u vrijednosti od 100.000 rupija putem aukcija operacija na otvorenom tržištu (OMO), u nadi da će to olakšati monetarnu transmisiju i osigurati dovoljnu likvidnost.
Završetak 2025.
U posljednjem mjesecu 2025., guverner Središnje banke Malhotra je rekao da je godina zabilježila snažan rast i blagu inflaciju unatoč kontinuiranim izazovima koji proizlaze iz geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti. Stav RBI-a ostaje neutralan i u Novu godinu ulazi s novom nadom, snagom i odlučnošću, rekao je, dodajući da financijski parametri banke ostaju robusni, pri čemu bankarski krediti bilježe porast, a kreditiranje stanovništva podržava rast. Izvor: NDTV WORLD, mzz
Repo kamatna stopa? Ako jedna strana proda vrijednosni papir drugoj (pozajmljujući tako novac), ona plaća kamatu. Repo stopa je postotak koji se obračunava na posuđeni iznos: - konačna cijena - početna cijena. Zašto je važna? Repozicija (repo) poslovi i njihove stope su ključni za likvidnost na financijskim tržištima i za monetarnu politiku centralnih banaka. Pomažu u usklađivanju ponude i potražnje za novcem i kapitalom.
Post je objavljen 05.12.2025. u 11:33 sati.