NETANJAHU JE PRIHVATIO, ČEKA SE ODGOVOR HAMASA
Američki predsjednik Donald Trump i Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastrali su se 29. rujna 2025. u Wsingtonu i razgovarali o prekidu rata u Pojasu Gaze.Netanjahu je prihvatio plan Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi koji je Trump pripremio u 20 točaka .
Hamas još nije objavio službeni odgovor.
"Evo cijelog teksta prijedloga, kako ga je dostavila Bijela kuća", prema informacijama BBC NEWS, koji je 20. točaka plana o miru za Gazu objavio 30. rujna prije podne .
1. Gaza će biti deradikalizirana zona bez terora koja neće predstavljati prijetnju svojim susjedima.
2. Gaza će biti obnovljena za dobrobit naroda Gaze, koji je već dovoljno propatio.
3. Ako se obje strane slože s ovim prijedlogom, rat će odmah završiti. Izraelske snage će se povući na dogovorenu liniju kako bi se pripremile za oslobađanje talaca. Tijekom tog vremena, sve vojne operacije, uključujući zračno i topničko bombardiranje, bit će obustavljene, a borbene linije ostat će zamrznute dok se ne ispune uvjeti za potpuno postupno povlačenje.
4. U roku od 72 sata nakon što Izrael javno prihvati ovaj sporazum, svi taoci, živi i mrtvi, bit će vraćeni.
5. Nakon što svi taoci budu oslobođeni, Izrael će osloboditi 250 doživotnih zatvorenika plus 1700 stanovnika Gaze koji su bili pritvoreni nakon 7. listopada 2023., uključujući sve žene i djecu pritvorenu u tom kontekstu. Za svakog izraelskog taoca čiji se posmrtni ostaci oslobode, Izrael će osloboditi posmrtne ostatke 15 preminulih stanovnika Gaze.
6. Nakon što se vrate svi taoci, članovi Hamasa koji se obvežu na miran suživot i dekomisioniranje oružja bit će amnestirani. Članovima Hamasa koji žele napustiti Gazu bit će osiguran siguran prolaz u zemlje primateljice.
7. Po prihvaćanju ovog sporazuma, puna pomoć bit će odmah poslana u Pojas Gaze. Minimalne količine pomoći bit će u skladu s onim što je uključeno u sporazum od 19. siječnja 2025. u vezi s humanitarnom pomoći, uključujući obnovu infrastrukture (voda, struja, kanalizacija), obnovu bolnica i pekara te unošenje potrebne opreme za uklanjanje ruševina i otvaranje cesta.
8. Ulazak distribucije i pomoći u Pojas Gaze odvijat će se bez uplitanja dviju strana, putem Ujedinjenih naroda i njihovih agencija te Crvenog polumjeseca, uz ostale međunarodne institucije koje nisu ni na koji način povezane ni s jednom stranom. Otvaranje prijelaza Rafah u oba smjera bit će podložno istom mehanizmu provedenom prema sporazumu od 19. siječnja 2025.
9. Gazom će upravljati privremena prijelazna uprava tehnokratskog, apolitičkog palestinskog odbora, odgovornog za svakodnevno vođenje javnih službi i općina za narod Gaze. Ovaj odbor sastojat će se od kvalificiranih Palestinaca i međunarodnih stručnjaka, a nadzor će provoditi novo međunarodno prijelazno tijelo, "Odbor za mir", kojem će predsjedavati predsjednik Donald J. Trump, a ostali članovi i šefovi država bit će naknadno objavljeni, uključujući bivšeg premijera Tonyja Blaira.
Ovo tijelo će postaviti okvir i upravljati financiranjem preuređenja Gaze sve dok Palestinska uprava ne dovrši svoj program reformi, kako je navedeno u raznim prijedlozima, uključujući mirovni plan predsjednika Trumpa iz 2020. i saudijsko-francuski prijedlog, te ne bude mogla sigurno i učinkovito preuzeti kontrolu nad Gazom. Ovo tijelo će se pozivati na najbolje međunarodne standarde kako bi stvorilo moderno i učinkovito upravljanje koje služi narodu Gaze i pogoduje privlačenju ulaganja.
10. Trumpov plan gospodarskog razvoja za obnovu i osnaživanje Gaze bit će stvoren sazivanjem panela stručnjaka koji su pomogli u nastanku nekih od uspješnih modernih čudesnih gradova na Bliskom istoku. Mnogi promišljeni investicijski prijedlozi i uzbudljive razvojne ideje izradile su dobronamjerne međunarodne skupine, a razmotrit će se kako bi se sintetizirali sigurnosni i upravljački okviri za privlačenje i olakšavanje tih ulaganja koja će stvoriti radna mjesta, prilike i nadu za buduću Gazu.
11. Osnovat će se posebna ekonomska zona s preferencijalnim tarifama i stopama pristupa koje će se pregovarati sa zemljama sudionicama.
12. Nitko neće biti prisiljen napustiti Gazu, a oni koji žele otići moći će to slobodno učiniti i slobodno se vratiti. Poticat ćemo ljude da ostanu i ponuditi im priliku da izgrade bolju Gazu.
13. Hamas i druge frakcije slažu se da neće imati nikakvu ulogu u upravljanju Gazom, izravno, neizravno ili u bilo kojem obliku. Sva vojna, teroristička i ofenzivna infrastruktura, uključujući tunele i pogone za proizvodnju oružja, bit će uništena i neće se obnavljati. Provest će se proces demilitarizacije Gaze pod nadzorom neovisnih promatrača, koji će uključivati trajno stavljanje oružja izvan upotrebe putem dogovorenog procesa razgradnje, a uz podršku međunarodno financiranog programa otkupa i reintegracije, a sve će provjeriti neovisni promatrači. Nova Gaza bit će u potpunosti posvećena izgradnji prosperitetnog gospodarstva i mirnom suživotu sa svojim susjedima.
14. Regionalni partneri pružit će jamstvo kako bi se osiguralo da Hamas i frakcije ispunjavaju svoje obveze te da Nova Gaza ne predstavlja prijetnju svojim susjedima ili svom narodu.
15. Sjedinjene Države će surađivati s arapskim i međunarodnim partnerima na razvoju privremenih Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF) koje će se odmah rasporediti u Gazi. ISF će obučavati i pružati podršku provjerenim palestinskim policijskim snagama u Gazi te će se konzultirati s Jordanom i Egiptom koji imaju veliko iskustvo u ovom području. Ove snage bit će dugoročno rješenje za unutarnju sigurnost. ISF će surađivati s Izraelom i Egiptom kako bi pomogli u osiguranju pograničnih područja, zajedno s novoobučenim palestinskim policijskim snagama. Ključno je spriječiti ulazak streljiva u Gazu i olakšati brz i siguran protok robe za obnovu i revitalizaciju Gaze. Strane će se dogovoriti o mehanizmu za dekonflikt.
16. Izrael neće okupirati niti anektirati Gazu. Kako ISF uspostavlja kontrolu i stabilnost, Izraelske obrambene snage (IDF) povući će se na temelju standarda, prekretnica i vremenskih okvira povezanih s demilitarizacijom koji će biti dogovoreni između IDF-a, ISF-a, jamitelja i Sjedinjenih Država, s ciljem sigurne Gaze koja više ne predstavlja prijetnju Izraelu, Egiptu ili njegovim građanima. Praktično, IDF će postupno predavati teritorij Gaze koji okupira ISF-u prema sporazumu koji će sklopiti s prijelaznom vlašću dok se potpuno ne povuku iz Gaze, osim prisutnosti sigurnosnog perimetra koja će ostati dok Gaza ne bude pravilno osigurana od bilo kakve ponovne terorističke prijetnje.
17. U slučaju da Hamas odgodi ili odbaci ovaj prijedlog, gore navedeno, uključujući i operaciju proširene pomoći, nastavit će se u područjima bez terora koja su predana od IDF-a ISF-u.
18. Uspostavit će se proces međuvjerskog dijaloga temeljen na vrijednostima tolerancije i mirnog suživota kako bi se pokušali promijeniti način razmišljanja i narative Palestinaca i Izraelaca naglašavanjem koristi koje se mogu izvući iz mira.
19. Dok obnova Gaze napreduje i kada se program reformi PA vjerno provodi, konačno bi se mogli stvoriti uvjeti za vjerodostojan put prema palestinskom samoodređenju i državnosti, što prepoznajemo kao težnju palestinskog naroda.
20. Sjedinjene Države uspostavit će dijalog između Izraela i Palestinaca kako bi se dogovorili o političkom horizontu za miran i prosperitetan suživot.
(bbb news, mzz)
PODRŠKA AFRIČKOJ TRANZICIJI ZA ČISTU ENERGIJU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je paket „Tim Europa“ vrijedan 545 milijuna eura za ubrzanje tranzicije Afrike na čistu energiju na Global Citizen Festivalu 27. rujna putem video poruke u kontekstu Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Prekretnica je to u kampanji „Scaling Up Renewables in Africa“, (Povećanje obnovljivih izvora u Africi) koju je zajednički organizirao predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa.
Što je paket Tim Europa ?
Europska unija pokrenula je paket „Tim Europa“ kako bi podržala partnerske zemlje u vrijeme borbe protiv pandemije koronavirusa i njezinih posljedica. Cilj pristupa „Tim Europa“ je kombinirati resurse EU-a, njezinih država članica i financijskih institucija, posebno Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Global Citizen Festival? To je naime godišnji glazbeni festival koji se održava uz Opću skupštinu UN-a, u Centralnom parku u New Yorku, kako bi se iskoristile prilike za dobivanje političkih i financijskih obveza od vladinih, korporativnih i filantropskih čelnika za borbu protiv siromaštva, zahtijevanje jednakosti i obranu planeta. Festival okuplja globalne građane, umjetnike, zagovornike, svjetske čelnike, filantrope, korporativne čelnike i druge, s jednom zajedničkom misijom: okončati ekstremno siromaštvo sada. To je trenutak da proslavimo sve što smo zajedno postigli i sve što nastavljamo zajedno postizati, objašnjava pobliže Zaklada Ujedinjenih naroda
Ova kampanja podiže globalnu svijest i mobilizira javna i privatna ulaganja za proizvodnju i pristup čistoj energiji diljem kontinenta Afrike.
„Odluke koje Afrika danas donosi oblikuju budućnost cijelog svijeta. Tranzicija na čistu energiju na kontinentu stvorit će radna mjesta, stabilnost, rast i ostvarivanje naših globalnih klimatskih ciljeva. Europska unija, s investicijskim planom Global Gateway, u potpunosti je predana podršci Africi na njezinom putu prema čistoj energiji“, rekla je predsjednica von der Leyen.
Podsjetiti ću da je Global Gateway strategija Europske unije, pokrenuta 2021. vrijedna 300 milijardi eura, za ulaganje u visokokvalitetnu, održivu infrastrukturu i sustave u područjima kao što su energija, digitalna tehnologija, promet, zdravstvo, obrazovanje i istraživanje. Plan ima za cilj zatvoriti globalni investicijski jaz, promicati uključiv razvoj, ojačati gospodarska partnerstva i podržati vrijednosti EU-a: demokraciju, ljudska prava i zaštita okoliša putem pristupa "Tima Europa" koji uključuje EU, njezine države članice i europske financijske institucije.
600 MILIJUNA LJUDI U AFRICI JOŠ NEMA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Potencijal obnovljive energije Afrike je ogroman, no gotovo 600 milijuna ljudi još uvijek živi bez pristupa električnoj energiji. Način na koji će se ova tranzicija na čistu energiju odvijati igrat će veliku ulogu u oblikovanju budućeg razvoja, regionalne stabilnosti i napretka u borbi protiv klimatskih promjena.
Ulaganje u solarnu, vjetroelektranu, hidroenergiju i geotermalnu energiju sada nije samo moralni i razvojni imperativ, već je i strateški izbor koji jača lance opskrbe, stvara do 38 milijuna zelenih radnih mjesta do 2030. i čini energetske sustave otpornijima. Kroz investicijsku strategiju Global Gateway, Europska unija pomaže ubrzati ovu tranziciju, omogučavajući velika ulaganja u proizvodnju, prijenos i prekograničnu trgovinu električnom energijom, istovremeno gradeći stabilna međunarodna partnerstva.
PAKET ZA BRŽI RAZVOJ
Paket od 545 milijuna eura koji je predstavila predsjednika Europske komisije proširuje napore EU-a i Tima Europe za području čiste energije u Africi, s novim projektima koji podržavaju elektrifikaciju, modernizaciju elektroenergetskih mreža i poboljšanje pristupa obnovljivim izvorima energije.
Paket uključuje slijedeće projekte:
Za Obalu Bjelokosti 359,4 milijuna eura: Visokonaponski dalekovod („Dorsale Est“) za poticanje regionalne distribucije energije;
Za Kamerun 59,1 milijun eura: Elektrifikacija ruralnih područja za 687 zajednica, koja dopire do više od 2,5 milijuna ljudi;
Republika Kongo 5 milijuna eura: Proširenje pristupa obnovljivim izvorima energije, uključujući solarnu, vjetroelektranu i hidroenergiju;
Lesoto 25,9 milijuna eura: Oslobađanje energije vjetra i hidroenergije putem programa Obnovljivi Lesoto;
Za Ganu 2 milijuna eura) Postavljanje temelja za veliki solarni park i regionalnu trgovinu energijom;
Za Srednju Afriku 3,3 milijuna eura:Misija tehničke pomoći Srednjoafričkom energetskom bazenu (CAPP), (1,6 milijuna eura);
Instrument za financiranje istraživanja i infrastrukture za Srednjoafrički energetski bazen CAPP - 0,5 milijuna eura;
Za studiju izvedivosti za Petlju prijateljstva („Boucle de l'Amitié“), prekogranični dalekovod koji povezuje Pointe Noire, Brazzaville i Kinshasu predviđeno je 1,2 milijuna eura;
Za Madagaskar 33,2 milijuna eura: Proširenje elektrifikacije mini mrežama u ruralnim područjima;
Za Mozambik 13 milijuna eura: Podrška energetskoj tranziciji s niskim emisijama i poticanje sudjelovanja privatnog sektora;
Za Somaliju 45,5 milijuna eura: povećanje pristupa obnovljivoj energiji, unapređenje praksi kružnog gospodarstva i izgradnja poljoprivredno-prehrambenih sustava otpornih na klimatske promjene.
KAMPANJA ZA AFRIČKI KONTINENT
Kampanja „Povećanje obnovljivih izvora energije u Africi“ provodi se s međunarodnom organizacijom za zagovaranje Global Citizen i oslanja se na političku podršku Međunarodne agencije za energiju. Cilj joj je potaknuti nove obveze u pogledu politike i financija od strane vlada, financijskih institucija, privatnog sektora i filantropa. Potiče ih se da obećaju kapital ili pruže podršku poput stručnosti i tehničke pomoći.
Početkom listopada, Global Gateway Forum u Bruxellesu okupit će vlade, financijske institucije i čelnike privatnog sektora kako bi pružili dodatnu podršku afričkoj tranziciji na čistu energiju. Kampanja će završiti događajem na visokoj razini na summit G20 u Južnoafričkoj Republici u Johannesburgu 22. i 23. studenog 2025. Bit će to prvi summit G20 održan u Johannesburgu u Južnoj Africi i na afričkom kontinentu. Johannesburg ima tri milijuna stanovnika na prostoru 100 km X 50 km. Grad je poznat i kao "Grad zlata" zbog povijesnog rudarenja zlata.
Kampanja također održava zamah u širem smislu prema ambicioznim ciljevima utrostručenja obnovljive energije i udvostručavanja energetske učinkovitosti diljem svijeta, postavljenim na COP28. ( Priopćenje Europske komisije, m.zouhar zec)
AFRIKA IMA NAJMLAĐE STANOVNIŠTVO NA SVIJETU
Europska komisija podržava razvoj Afričkog kontinenta, koji ima pedesetak zemalja. No ta odluka nije sigurno donesena nasumce, već s nizom pozitivnih i poželjnih zaključaka o Africi kao kontinentu njenim resursima, kao i stanovništvu. Evo ukratko - što je Afrika.
Afrika je drugi najveći i drugi najnaseljeniji kontinent na svijetu nakon Azije . S površinom od oko 30,3 milijuna km kvadratnih ima gotovo 1,4 milijarde ljudi od 2021. godine, što čini oko 18% svjetske populacije ljudi.
Stanovništvo Afrike je najmlađe među svim kontinentima. Prema podacima iz 2012. godine srednja dob stanovništva bila je 19,7 godina . Istovremeno je srednja dob stanovništva u svijetu bila 30,4 godine. Na temelju projekcija za 2024. godinu, stanovništvo Afrike će do 2100. godine imati će više od 3,8 milijardi stanovnika. Afrika je najmanje bogat naseljeni kontinent po glavi stanovnika i drugi najmanje bogat po ukupnom bogatstvu. Znanstvenici su to pripisali čimbenicima poput geografije, klime , korupcije , kolonijalizma i neokolonijalizam . Unatoč ovoj niskoj koncentraciji bogatstva, nedavna ekonomska ekspanzija i velika i mlada populacija čine Afriku važnim ekonomskim tržištem u širem globalnom kontekstu. Afrika ima veliku količinu prirodnih resursa .Bogata je zlatom, srebrom, dijamantima, željezom, kobaltom, uranom, bakrom, boksitom, naftom i prirodnim plinom, te šećerom, soli, i tropskim voćem.
Afričke nacije surađuju preko Afričke unije, a blok je osnovan 2002., čije je sjedište u Adis Abebi .
Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama identificirao je Afriku kao kontinent najosjetljiviji na klimatske promjene . (Wikipedia, m.zouhar zec )
NUKLEARNA ELEKTRANA U ZAPORIŽŽJU NE RADI NEKOLIKO DANA
Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporižžja, koju je okupirala Rusija, u subotu je ušla u peti dan rada s rezervnim generatorima, što je izazvalo sve veću zabrinutost za sigurnost, piše agencija Associated Press iz Kijeva 27. rujna.
Predsjednik Volodimir Zelenskij, u međuvremenu, najavio je sporazum o naoružanju sa Sjedinjenim Državama vrijedan 90 milijardi dolara i kritizirao Mađarsku zbog provođenja "opasnih" aktivnosti dronovima prikupljanja obavještajnih podataka iznad Ukrajine.
Vanjska opskrba energijom nuklearne elektrane Zaporižžja, najveće u Europi, prekinuta je više od četiri dana u rekordnom prekidu u postrojenju sa šest reaktora na prvoj crti rata, upozorio je u subotu Greenpeace Ukrajina.
Prema UN-ovom nadzornom tijelu za nuklearnu energiju, dizelski generatori za hitne slučajeve koriste se za napajanje sustava za hlađenje i sigurnost nakon što je u utorak prekinut posljednji dalekovod. Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, sastao se u četvrtak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali vanjska opskrba energijom nije obnovljena.
ELEKTRANA JE U STANJU ZAMRAČENJA
Jezgra reaktora i korišteno nuklearno gorivo moraju se hladiti kako bi se spriječilo pregrijavanje i izazivanje opasnih topljenja jezgre poput onih koja su se dogodila 2011. godine, kada su potres i tsunami pogodili nuklearnu elektranu Fukushima u Japanu. UN-ovo tijelo za atomsku energiju više je puta upozorilo na mogućnost radijacijske katastrofe poput one u Černobilu, oko 480 kilometara sjeverozapadno, gdje je reaktor eksplodirao 1986. godine.
Ukrajinski dužnosnici potvrdili su ozbiljnost situacije.
Ministrica energetike Svitlana Hrynchuk izjavila je za Associated Press da je „elektrana i dalje u stanju zamračenja, što je značajno kršenje uvjeta za njezin normalan rad“, što je 10. takav incident od ruske invazije u veljači 2022. Uzrok je, rekla je, bilo još jedno granatiranje Rusa, koje je oštetilo jedini dalekovod koji opskrbljuje elektranu iz ukrajinskog energetskog sustava.
Ruski Telegram kanal elektrane objavio je u subotu da su "na lokaciji dostupne dovoljne rezerve dizelskog goriva kako bi se osigurao dugoročni autonomni rad generatora".
Specijalist za zračenje i nuklearnu energiju u Greenpeaceu Ukrajina, Jan Vande Putte, rekao je da se „hitni dizelski generatori smatraju posljednjom linijom obrane i koriste se samo u ekstremnim okolnostima“.
„Ovo su nesumnjivo najozbiljniji i najvažniji događaji od početka okupacije ZNE-a od strane Rusije u ožujku 2022.“, rekao je.
REAKTOR NAMJERNO ISKLJUČEN?
Jan Vande Putte je rekao da su ruske "namjerne akcije" dovele do isključenja elektrane s vanjske elektroenergetske mreže Ukrajine. Upozorio je da taj razvoj događaja unapređuje "dugogodišnji cilj" ruske državne tvrtke za nuklearnu energiju Rosatom da se "spaja na nezakonito okupiranu elektroenergetsku mrežu u Zaporiškoj i Donjeckoj regiji i ponovno pokrene nuklearni reaktor".
Nova satelitska analiza Greenpeacea Ukrajina sugerira da bi Rusija mogla biti spremna za ponovno pokretanje barem jednog reaktora unatoč visokorizičnim ratnim uvjetima. Ekološka skupina izjavila je da ruski inženjeri grade 201 kilometar dalekovoda koji povezuju trafostanice u okupiranim gradovima Melitopol i Mariupol, a izgradnja počinje u prosincu 2024.
Prema analizi Greenpeace Rusija je također završila izgradnju novog sustava vodoopskrbe za rashladni bazen elektrane i namjerno oštetila dalekovod od 750 kilovolti koji je spajao postrojenje na ukrajinsku električnu mrežu.
Associated Press nije mogao neovisno provjeriti analizu Greenpeacea Ukrajina.
Rusija drži elektranu od invazije Moskve 2022. godine. Njegovih šest reaktora i dalje koristi uranijev pogon iako su u takozvanom hladnom stanju - što znači da su nuklearne reakcije zaustavljene. Međutim, elektrana se oslanja na vanjsku električnu energiju kako bi reaktor bio hladan i napajala druge sigurnosne sustave. Ta vanjska energija je više puta prekidana tijekom rata, što je prisililo elektranu da se oslanja na dizelske generatore na licu mjesta.
Grad Zaporožje, oko 440 kilometara jugoistočno od Kijeva, drži Ukrajina, a napadi su se dogodili oko postrojenja jer je linija fronta blizu. IAEA rotira osoblje unutar postrojenja kako bi provjerila sigurnost postrojenja i ponudila svoju stručnost.
ZELENSKI O MEGA SPORAZUMU KUPNJE ORUŽJA
Zelenski je u subotu na konferenciji za novinare u Kijevu detaljno opisao ono što je nazvao "mega sporazumom" o kupnji oružja od Sjedinjenih Država, s tehničkim sastancima koji počinju krajem rujna. Paket od 90 milijardi dolara uključuje i glavni sporazum o naoružanju i zaseban "sporazum o dronovima" za dronove ukrajinske proizvodnje koje će SAD izravno kupiti.
„Razgovarali smo i dogovorili glavne točke s predsjednikom Trumpom. Sada prelazimo na praktičnu provedbu“, rekao je Zelenski, dodajući da je Ukrajina SAD-u dostavila detaljne specifikacije svojih vojnih potreba, uključujući zahtjeve za sustave naoružanja dugog dometa.
Zelenski je također kritizirao aktivnost mađarskih dronova iznad Ukrajine, rekavši da je ukrajinska obavještajna služba pratila barem jedan dron. „Vjerujem da rade vrlo opasne stvari - vrlo opasne stvari, prije svega za sebe“, rekao je Zelenski.
Rekao je da su obavještajne službe dokumentirale kretanje drona fotografijama i elektroničkim praćenjem, iako nije detaljnije objasnio što "mađarska obavještajna služba proučava na teritoriju Ukrajine".
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u petak je na Facebooku rekao da je ukrajinski predsjednik "izgubio razum" i da mu se "priviđaju stvari".
Mađarska, na čelu s premijerom Viktorom Orbanom, održava bliske veze s Rusijom i kritizira vojnu pomoć Ukrajini.
Predsjednik Ukrajine Zelenski je također otkrio da izraelski sustav protuzračne obrane Patriot već mjesec dana djeluje u Ukrajini, a očekuje se da će na jesen stići još dva Patriot sustava. Izraelsko ministarstvo obrane odbilo je komentirati. ( Associated Press, mzz)
DOBRO TEŽI - KOLIKO I ZLO
Zastupnici Hrvatskog sabora su 26. rujna većinom glasova protiv, odbili priznanje Palestine. Od 121 prisutnog zastupnika 44 su glasala za priznanje, četvoro ih je bilo suzdržano, dok su 73 zastupnika glasala protiv priznanja Palestine.
Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren u vrijeme glasanja zastupnika bio je u sabornici. Kamera tv N1 snimila ga je kada je izlazio i dobacio je novinarima da je vrlo zadovoljan. Taj je tip nedavno na pitanje novinara - zašto dopuštaju da djeca u Gazi gladuju - odgovorio da je to provokacija. Gladovanje je nazvao provokacijom. To što čitav svijet vidi, agencije prenose i pišu o tome što se događa u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, dok izraelska vojska nemilosrdno ubija novinare, zdravstvene i humanitarne djelatnike, civile žene, starce i palestinsku djecu koja zajedno sa odraslima, umiru od gladi, pothranjenosti i bolesti – tip sa političke razine veleposlanika kaže da je to provokacija.
Kako je moguće da čovjek koji ne poštuje istinu i pravedan rat, nađe sebi zaleđe me đu hrvatskim političkim dužnosnicima? Jesu li hrvatski politički dužnosnici, kao i izraelski veleposlanik, jako nisko spustili svoje kriterije vrednovanja činjenica?
Isto popodne, po ishodu negativnog glasanja u Hrvatskom Saboru za Palestinu, na društvenoj platformi X Gary Koren je napisao na engleskom jeziku :
"Želim prenijeti svoju zahvalnost premijeru Andreju Plenkoviću, ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu i predsjedniku parlamenta Gordanu Jandrokoviću na uspješnom odbacivanju glasanja o priznanju palestinske države".
PODMUKLI ČIN PRISUSTVA
Politički je podmukli čin za mladu suverenu i demokratsku državu Hrvatsku da se u vrijeme glasanja o priznanju Palestine u sabornici nalazi veleposlanik države koja je agresor na Palestinu. Palestinski civili umiru svakodnevno od izraelskog oružja, od rana koje nemaju čime zaliječiti, jer Izraelski premijer vodi rat, koji je odavno trebao završiti, kupujući američko i njemačko oružje, četiri mjeseca nije dozvolio nimalo humanitarne pomoći, hrane i lijekova da uđe u Gazu, a sada, da i ima hrane, a nema je, za izgladnjele ljude i djecu je prekasno. Umiru. Umiru deseci i stotine palestinskih ljudi. Njihov fizički i zdravstveni sustav tijela odumire, tijelo više ne prima hranu, a medicinskih pripravaka nema. Potrebno im je pomoći – bez obzira na svaku političku i vjersku konotaciju najprije zato što su - ljudi. To je moralna obveza svakog ljudskog bića i svake politike da osobi, pojedincu, narodu, koji je u pogibelji, da mu se pruži pomoć. Hrvatska orkestrirana i dogovorena unisona politika vladajuće stranke to ne uvažava, ne poštuje. Zar je to moguće? Kamo to javno hrvatska politika svojim odlukama ide, kakvu poruku odašilje, građanima, posebno mladim hrvatskim generacijama?
Isluženi i predugovječni političari vladajuće stranke koji sjede u Hrvatskom saboru, koji više nemaju pravo pojedinačno zaključiti, šta je pravedno i što to pravedno postupanje implicira - stavljaju Hrvatsku državu na krivu stranu povijesti. Jer uskratiti ratom izmučenim državljanima države Palestine- priznanje, to je poražavajuće za Hrvatsku politiku, a time i za Hrvatsku kao narod. Do sada je Palestinu priznalo 157 država članica Ujedinjenih naroda, što je jedino što se toj izmučenoj zajednici može pružiti u ovom trenutku, radi rasporeda političkih snaga u svijetu koje diktira ponašanje Izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. I Sjedinjenih Američkih Država.
JEZIČAC NA VAGI : DOBRO TEŽI - KOLIKO I ZLO
Ali još jedno pitanje? Saborske zastupnike izabrali su građani na parlamentarnim izborima. Da li unisono glasanje HDZ-a protiv priznanja Palestine, podrazumijeva i stajalište hrvatskih građana na terenu? Autoritarni hrvatski političari zaboravljaju koga predstavljaju i tko im je dao mandat. To postaju ljudi bez savjesti, po onoj davno izrečenoj od hrvatskog heroja u Drugom svjetskom ratu Rade Končara– milosti ne tražim niti bih vam je dao. Ali Hrvatska itekako treba tuđu milost, tuđu dobrotu, suosjećajnost, obzirnost, humanost - jer traži još posmrtne ostatke 1700 osoba poginulih i nestalih u Domovinskom ratu. S jedne strane: Palestincima svoj moralni i humani stav Hrvatska orkestrirana politička stranka uskraćuje – s druge podpredsjednik Vlade upućuje apele – svi koji znaju, da otkriju, „ može i anonimno“ mjesta na kojima su posmrtni ostaci poginulih u Domovinskom ratu.
Mjerni instrument za određivanje mase uspoređivanja težine ostaje na sredini. Jezičac na vagi se ne pomiče. Zlo teži koliko i dobro.
Zašto je priznanje Palestine u ovom krvavom ratu koji je Hamas počeo 7. listopada 2023., ubijanjem više od tisuću Izraelaca i otmicom 120 osoba, a započeo ga je kao posljedicu niz ugnjetavanja, ubijanja i raseljavanja Palestinaca od 1948. - važno ?
Važno je stoga što je priznanje vrsta pritiska na Izrael i njegovog saveznika SAD, s vjerom da će popustiti utjecaj predsjednika Trumpa i SAD-a na zaštitu Izraela. Koliko ugled Izraela i Benjamina Netanjahua pada pokazao je izlazak velikog broja državnika iz dvorane na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u Njujorku 25. rujna kada je za govornicu došao premijer Izraela Netanjahu. Državnici su izlazili dok ih je Benjamin Netanjahu pogledom pratio – pokazala je kamera snimatelja. Bio je izignoriran od političkih dužnosnika država koji razumiju i vide što Netanjahu radi i kakav rat vodi usprkos njegovim stalnim ignoriranjima.
POLITIČARI HRVATSKU BESPOTREBNO OPTEREĆUJU PROŠLOŠĆU
Zašto je mlada Hrvatska država opterećena prošlošću holokausta, kao i Njemačka, nad Židovima za vrijeme Drugog svjetskog rata?
Zato što aktualni autoritarni političari ne žele razdvojiti prošlost koja se ne može mijenjati, ali koja je zabilježena i valorizirana. I zato što ne žele graditi budućnost koju stvaraju aktualni državni i međunarodni događaji. Već Hrvatsku – što podrazumijeva ukupan narod, sada, 2025. godine teroriziraju s potrošenim i isluženim stavovima da je Izrael netko koga treba duboko poštivati - usprkos zločinima i nepravdama koje Izraelska vojska sada čini u regiji Bliskog Istoka i ne samo prema Palestincima već i prema narodima drugih država.
Izraelci podmuklo koriste to što su u posjedu velikih količina oružja, a Benjamin Netanjahu prijeti narodima i naoružanim skupinama drugih naroda, jer kao eto, on će sada likvidirati takve, da ne bi slučajno ti isti u budućnosti djelovali po Izraelu. Besmislica isluženog političara, koji produžavanjem ratovanja sebe održava na premijerskoj stolici države Izrael!
ŠTO SPAJA HRVATSKU I IZRAEL?
Što to Hrvatsku i Izraela nerazdvojivo spaja? Ništa. Čak im je i vjera različita. Hrvati su kršćani, katolici, a Izraelci su judaisti kojima je temelj vjere u duhovnom, bestjelesnom Bogu zasnovanom na Hebrejskoj Bibliji iz Starog zavjeta, iz vremena prije rođenja Isusa Krista.
Što se stradanja Židova u holokaustu na području Hrvatske u Drugom svjetskom ratu tiče, istina je da su Židovi bili progonjeni od režima NDH potpomognuti okupatorskim njemačkim režimom. No Hrvati su kao ljudi, zajedno sa blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem ulagali nesebičnu hrabrost u spašavanje Židova gdje god su se nadzirale mogućnosti za takvo djelovanje. To su činjenice istražene i zapisane u povijesnim dokumentima i publikacijama. Treba čitati i informirati se.
120 PRAVEDNIKA MEĐU NARODIMA
A sljedeći podatak mnogo govori o humanosti hrvatskih ljudi pri čemu su u opasnost stavljali vlastite živote. Prema Zakonu Yad Vashm koji je 1953. donio Izrael u Knessetu najviše Izraelsko odlikovanje za pripadnike drugih nacija „ Pravednik među narodima „do 2020. godine dobilo je 120 osoba iz Republike Hrvatske kao zaslugu što su tijekom holokausta spašavali Židove. Među njima je i kardinal Alojzije Stepinac koji je umro 1960. godine . Brojke govore o zauzetosti kardinala Alojzija Stepinca za Židove da se tijekom drugog svjetskog rata liječe u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica, koja je potpadala pod crkvenu skrb. Taj se broj popeo na oko 300, nakon što je prije nekoliko godina zagrebački poduzetnik židovskog podrijetla Marko Danon iz beogradskog arhiva dobio medicinsku dokumentaciju Židova koji su se liječili u toj bolnici. On se upustio u istraživanja bolničkih arhiva. Židovi su se mogli liječiti samo u bolnici Sestara milosrdnica, jer im je Pavelić zabranio liječenje u državnim bolnicama, piše dr. Juraj Batelja u svojoj knjizi. Kardinal Stepinac je pomagao i u transportu djece u Palestinu i davao je propusnice kako bi pomogao Židovima. Među spašenima nalazila se skupina od 60 staraca iz doma "Lavoslav Schwartz", te i 12 židovske djece.
To vjerojatno nisu svi podaci koji opisuju humanost hrvatskog naroda u ratnim vremenima Drugog svjetskog rata, bez primisli da udovolje nečijim političkim težnjama. Instikt humanosti i spoznaje što je dobro- vodio je hrvate je kroz život.
Hrvatska državna politika lišena je osjećaja pravde i istine. Potrebna je promjena.
Margareta Zouhar Zec
ČEKA SE ODOBRENJE AMERIČKOG KONGRESA
Prema pisanju Wall Street Journala, na što se poziva i prenosi internetska mreža koja emitira iz Libanona, Al Mayadeen 19. rujna, „ administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa navodno traži odobrenje Kongresa za sporazum o naoružanju s Izraelom vrijedan 6 milijardi dolara .
Predloženi paket naoružanja uključuje 30 helikoptera AH-64 Apache vrijednih 3,8 milijardi dolara i 3250 pješačkih jurišnih vozila vrijednih dodatnih 1,9 milijardi dolara, rekli su izvori upoznati sa zahtjevom.
Iako se sporazum preispituje, isporuka oružja se ne očekuje u naredne dvije do tri godine. Ovo se događa unatoč užasnom genocidu Izraela u Gazi, u kojem je do sada ubijeno više od 65.000 Palestinaca , od kojih je velika većina žena i djece. Također se događa u trenutku kada Sjedinjene Države pružaju bezuvjetnu podršku izraelskoj okupaciji, i vojno i diplomatski. „
OBJAVLJENE SLIKE IZRAELSKIH TAOCA
"Vojno krilo pokreta Hamas, brigade al-Kasam, objavile su 20. rujna na svom Telegram kanalu objavu sa slikama 46 izraelskih zarobljenih taoca živih i mrtvih, u Pojasu Gaze dok Izrael pokreće invaziju na grad Gazu. Objavu je popratila poruka: " Zbog Netanyahuove tvrdoglavosti i Zamirove pokornosti; oproštajne slike s početka operacije u Gazi" objavljeno je na Al Mayadeen internet stranici, na kojoj je 46 malih fotki zarobljenih.
Objava je započela slikom Rona Arada s početnim serijskim brojem "01", a ispod svake sljedeće fotografije zarobljenika nalazilo se Aradovo ime i serijski broj dodijeljen svakom, izraelskom zarobljeniku koje je Izrael ostavio u Gazi 20. rujna 2025. što je impliciralo da će zarobljenici u Gazi doživjeti istu sudbinu kao i Arad. Naime, tada su započeli Izrelski napadi na Gazu velikih razmjera."
Trebam li podsjetiti da su oslobođeni samo oni taoci, zarobljeni od Hamasa 7. listopada, za koje su njihove zemlje, jer su bili strani državljani, zatražile oslobađanje, a bilo su to SAD, Indonezija i neke druge zemlje. (mzz)
Taoci, državljani Izraela nisu bili te sreće da budu oslobođeni zalaganjem premijera Benjamina Netanjahua. ( Internet stranica Al Mayadeen, mzz)
PRIZNANJE PALESTINE - KORAK U PRAVOM SMJERU
Vrlo mnogo prijepora je među političkim dužnosnicima Europe i Zapada treba li priznati Palestinsku državu ili ne,. zbog nehumanog rata, koji protiv Palestinaca vodi Izrael. A taj Izrel nije povratio ni svoje otete građane koji su taoci Hamasa.
Uoči 80. Opće skupštine UN-a i na samoj Skupštini 22. rujna deset država je priznalo državu Palestinu. Učinile su to 21. rujna :Velika Britanija, Kanada, Australija i Portugal, a 22. rujna Francuska, Andora, Belgija, Monako, Malta i Luxemburg.
No Izrael u Palestini ne ratuje protiv oslobodilačke vojske, već Izraelskim vojnim snagama otpor pruža naoružana organizacija Hamas, poznat svijetu kao teroristička organizacija, koja spaja palestinske nacionalističke i islamističke ciljeve. Hamas je osnovan 1987. tijekom prvog ustanka intifade. Godine 2006. Hamas je sudjelovao na palestinskim izborima, a 2007. svrgnuo je Palestinsku upravu, preuzevši kontrolu nad Gazom. Hamas je od tada vladajuće tijelo u Gazi, uglavnom odgovorno za upravljanje i pružanje vladinih usluga, uključujući zdravstvo, obrazovanje i sigurnost, stanovnicima Gaze.
Hamas za cilj ima oslobođenje Palestine uspostavom neovisne palestinske države - koja bi obuhvaćala Gazu i Zapadnu obalu.
Zato je zanimljivo znati što dužnosnik Hamasa misli o posljednjim priznanjima palestinske države Europljana i zapadnjaka. Margareta Zouhar Zec
U televizijskom intervjuu za Al Mayadeen, medijsku mrežu koja emitira iz Libanona, 23. rujna je visoki dužnosnik Hamasa Osama Hamdan pozdravio međunarodna priznanja palestinske državnosti kao "korak u pravom smjeru". Rekao je da je to politički plod palestinskog otpora, posebno od pokretanja operacije Poplava Al-Aksa 7. listopada 2023.
Istovremeno, Hamdan je naglasio da samo priznanje nije dovoljno: ono što je sada važno su konkretne mjere za zaustavljanje ubijanja i omogućavanje da pomoć stigne do civila. Pozvao je međunarodnu zajednicu da diplomatske poteze pretvori u pritisak na "Izrael", uključujući sankcije, umjesto nametanja diktata palestinskom narodu.
NEKI POKUŠAVAJU IZBJEĆI SANKCIJE ZA IZRAEL
Hamdan je tvrdio da se istinska podrška ne može svesti na „nejasne upute“ ili kompromise nametnute izvana. Rekao je Al Mayadeenu da „praktični koraci“ moraju započeti trenutnim prekidom agresije na Gazu te da bi međunarodni akteri trebali usmjeriti svoje djelovanje na okupaciju, a ne pokušavati diktirati palestinske izbore.
Upozorio je da neke Vlade nastoje izbjeći odgovornost sankcioniranja "Izraela" ograničavajući se na simbolična priznanja.
IZRAEL NE PRIZNAJE SUVERENE GRANICE
Govoreći o izraelskom napadu na Katar, u pokušaju atentata na vodstvo Hamasa, u kojem je ubijeno pet osoba Hamasa i jedna osoba iz Katara, Hamdan je rekao da pokret nije poslao poruke predsjedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trumpu ili drugim čelnicima od incidenta. Napad je uvrstio kao dokaz da izraelska okupacija "ne priznaje ograničenja ili suverene granice" te je rekao da je napad pojačao stav Hamasa da je Tel Aviv spreman prekršiti regionalni suverenitet.
Dužnosnik Hamasa Osama Hamdan je rekao da su obnovljeni izraelski prijedlozi i pregovori, taktika prikrivanja nastavka nasilja u Gazi. Naglasio je da je postalo jasno da Izrael nije zainteresiran za pravo primirje, već pokušava kupiti vrijeme za političke dobitke koje nije uspio osigurati u dvije godine ratovanja. Nadalje je odbacio svaku ideju o ustupcima Hamasa, upozoravajući da su pokušaji prikazivanja Otpora kao oslabljenog, pogrešni.
VEZE IZMEĐU PALESTINSKOG I LIBANONSKOG OTPORA
Osim toga, Hamdan je istaknuo duboke veze između Palestinskog otpora i Libanonskih stranaka otpora, posebno Hezbollaha, pohvalivši pokojnog vođu Hezbollaha mučenika Sayyeda Hassana Nasrallaha i naglasivši da njegovo nasljeđe jača Osovinu otpora. Rekao je da se koordinacija usredotočila na tri ključna pitanja: 1. suprotstavljanje izraelskoj okupaciji, 2. očuvanje arapskog jedinstva i 3. održavanje Palestine središnjim mjestom u strateškom programu regije.
Osama Hamdan je nagovijestio „postignuća koja još nisu javno objavljena“, rekavši da će doći vrijeme za njihovo otkrivanje.
IZRAELSKE AMBICIJE IZVAN GAZE
Što se tiče odnosa s Egiptom, Hamdan je pohvalio odbijanje Kaira da prihvati masovno raseljavanje iz Gaze, rekavši da je izraelska mobilizacija protiv Egipta motivirana otporom Kaira prisilnom preseljenju.
Upozorio je da se Izraelske ambicije protežu i izvan Gaze. "Prijetnja više nije ograničena na deportaciju Palestinaca; cilj joj je nametnuti svoju volju susjednim državama", rekao je, pozivajući regionalne aktere da ozbiljno shvate izraelske prijetnje. (mzz )
OBNOVITI DUH SURADNJE KOJI JE PREVLADAVO PRIJE 80 GODINA
Obraćajući se Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 23. rujna, dan nakon što je objavio da Francuska priznaje državu Palestinu, Francuski predsjednik Emmanuel Macron je naglasio potrebu za mirom na cijelom Bliskom istoku, ističući da sukobi s Palestinom, Libanom i drugim akterima u regiji samo podstiču nestabilnost. Ne može biti sigurnosti niti stabilnosti za Izrael ako imamo stalni rat sa njegovim susjedima“, rekao je, piše agencija Anadolija.
Dodao je da je u utorak 23. rujna usvojen kredibilan plan za okončanje rata u Gazi i očuvanje rješenja s dvije države. Pozdravio je činjenicu da je 142 države članice UN-a potpisalo Njujoršku deklaraciju o rješenju dviju država između Izraela i Palestine koju su 12. rujna predvodile Francuska i Saudijska Arabija u cilju jačanja mirovnih napora.
Govoreći o Siriji, Macron je rekao da zemlja mora „povratiti svoje jedinstvo i suverenitet“ nakon pada Assadovog režima. Istakao je da Francuska podržava političku tranziciju koja poštuje sve komponente sirijskog civilnog društva, dodajući da samo inkluzivna vlast može obnoviti stabilnost i omogućiti Damasku da u potpunosti povrati suverenitet.
Francuski predsjednik Macron je upozorio da će stabilnost regije biti ugrožena ako iranski nuklearni program ponovo ne bude „u potpunosti stavljen pod kontrolu“.
Obraćajući se Općoj skupštini UN-a , Macron je upozorio da se ne smije dopustiti da se u međunarodnim odnosima učvrsti pristup "preživljavanja najsposobnijih" .Macron je stao u obranu trenutnog međunarodnog poretka nakon što je predsjednik Donald Trump kritizirao Ujedinjene narode u govoru pred Općom skupštinom.Rekao je da je rizik ovoga vremena, rizik u želji da prežive najsposobniji. Rekao je da su "najoštriji kritičari UN-a ujedno i oni koji žele promijeniti pravila igre jer žele uspostaviti dominaciju". Više nego ikad prije moramo obnoviti duh suradnje koji je prevladavao prije 80 godina,“ rekao je Macron.
Govoreći o Ukrajini, ponovio je francusku podršku, napominjući da su Pariz i London izgradili koaliciju od 35 zemalja kako bi Kijevu pružili dugoročne sigurnosne garancije.
„Ukrajina je često govorila da je spremna na prekid vatre i da može pristati na pregovore. Ona ih prihvača. Sada je na Rusiji da pokaže da može izabrati mir, čak i u trenutku kada pojačava napade na ukrajinske civile i radi provokacije“, rekao je Macron.
Optužio je Rusiju za provokacije protiv evropskih zemalja, uključujući Poljsku i Estoniju, rekavši: „Ono što se dogodilo proteklih sedmica u zraku, u poljskom zračnom prostoru, provokacije koje smo vidjeli u Estoniji i drugdje, dokaz su da su svi evropski narodi također suočeni s prijetnjama ruske destabilizacije.“ ( Anadolija, priopćenje UN-a)
KRITIKA MACRONU PRIJE PRIZNANJA PALESTINE
Agencija Anadolija piše da je u intervjuu za Radio J, bivši francuski premijer Dominique de Villepin 21. rujna oštro kritizirao predsjednika Emmanuela Macrona za rat u Gazi, upozoravajući da će šef države "morati odgovarati pred sudom povijesti" za ono što je opisao kao neaktivnost francuske diplomacije. Dominique de Villepin francuski je političar koji je obnašao dužnost premijera Francuske od kraja svibnja 2005. do sredine svibnja 2007. kada je predsjednik bio Jacques Chirac .
De Villepin je rekao da će Macron, kao i drugi evropski lideri, biti suđeni zbog toga što nisu djelovali odlučno dok je izraelska ofanziva protiv Hamasa ostavila desetine hiljada mrtvih i izazvala humanitarnu katastrofu.
"Prije historije, morat će objasniti zašto nisu učinili sve, zašto se nisu usudili poduzeti određene korake kada znamo razmjere katastrofe koja se odvija u Gazi", rekao je.
Usprkos kritikama, de Villepin je rekao da podržava Macronov plan da prizna državu Palestinu u UN-u . "Mi Francuzi priznajemo princip prava i princip pravde. Neki kažu da je to čisto simbolično. Ne, nije čisto simbolično", insistirao je. De Villepin je odbacio kritike krajnje desničarske stranke Nacionalni skup, koja je tvrdila da bi priznanje bila pobjeda za Hamas. "Hamas, od početka, igra protiv političkog rješenja, rekao je bivši francuski premijer . Danas svjedočimo etničkom čišćenju, zločinima koje ova vlada(Izrael) svakodnevno čini, a Francuska ne čini sve što bi trebala", rekao je bivši francuski premijer Dominique de Villepin. (mzz)
POLAZNA TOČKA MIRA
"Rješenje dviju država" je međunarodno podržan prijedlog za mir između Izraela i Palestine. To je polazišna točka. Rješenje predlaže neovisnu palestinsku državu na Zapadnoj obali i u Gazi, s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. Palestina bi postojala uz državu Izrael.
Ali Izraelski premijer Benjamim Netanjahu ne želi rješenje s dvije države. On tvrdi da se to neće dogoditi. Iz onog što je sada prisutno u javnosti Netanjahu nema drugo rješenje za Palestince, osim što je potpisao 10. rujna sporazum o proširenju naselja kojim bi se okupirana Zapadna obala prepolovila što bi buduću palestinsku državu učinilo nemogućom. Što slijedi nakon vala novih priznanja Palestinske države od članica UN-a,
tek će se vidjeti.
I dok se u Ujedinjenim narodima raspravlja o priznanju Palestinske države još tri palestinske bebe umrle su u Pojasu Gaze od gladi 23. rujna kao rezultat izraelske politike izgladnjivanja. A ta politika izgladnjivanja traje od 2. ožujka 2025. kada su izraelske vlasti na čelu s premijerom Netanjahuom potpuno zatvorile sve granične prelaze u Gazi uz blokiranje humanitarne pomoći. Glad je odnijela živote najmanje 442 Palestinaca, uključujući 147 djece i živote 65. 000 civila. I oko 120.000 ranjenih. Osim spomenutih žrtava Izrael je ubio i 246, odnosno 270 novinara, usprkos postojanju Rezolucije vijeća sigurnosti UN-a radi zaštite novinara.
Palestinska uprava podržava rješenje s dvije države. Ali Hamas se protivi postojanju Izraela. Hamas tvrdi da bi mogao prihvatiti privremenu palestinsku državu temeljenu na granicama iz 1967., bez službenog priznavanja Izraela, ako bi izbjeglicama bio dopušten povratak. Godine 1967. godine, sukob je poznat kao Šestodnevni rat završio tako da je ostavio Izrael pod okupacijom Sinajskog poluotoka, Pojasa Gaze, Zapadne obale, Istočnog Jeruzalema i većeg dijela sirijske Golanske visoravni - čime je utrostručena veličina teritorija pod izraelskom kontrolom. Izrael je anektirao Istočni Jeruzalem - proglasivši cijeli grad svojim glavnim gradom . Povijest Palestine i Izraela nije kratka ni dovoljno jasna , bez poznavanja i drugih političkih odnosa među državama Bliskog Istoka.
Ali sada je riječ o priznaju Palestinske države. Državu Palestinu trenutno priznaje više oko 150 država od 193 države članice UN-a. Mahmoud Abbas, predsjednik je Države Palestine.
Poznata kao Država Palestina u UN-u, Palestina ima službeni status "stalne države promatrača", što joj daje mjesto, ali nema pravo glasa.
Neke zemlje, ne priznaju palestinsku državu i kažu da će to učiniti samo kao dio dugoročnog političkog rješenja sukoba na Bliskom istoku. SAD je protivnik priznanja Palestine kao države.
No, Međunarodna konferencije pod predsjedanjem Francuske i Saudijske Arabije, imenom „Međunarodna konferencija na visokoj razini za mirno rješavanje palestinskog pitanja i provedbu rješenja o dvjema državama“ 22. rujna u sjedištu UN-a u Njujorku u sklopu 80. zasjedanja Opće skupštine, Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, otvorio je konferenciju izjavljujući priznanje Države Palestine kao „način potvrde da palestinski narod nije narod koji je previše“. Nadalje, priznanje legitimnih prava palestinskog naroda „ne oduzima ništa od prava naroda Izraela, koji je Francuska podržavala od prvog dana“, rekao je. Dok „neki mogu reći da je prekasno, drugi bi mogli reći da je prerano“ za priznanje. No naglasio je da „više ne možemo čekati“.
1947. AUSTRALIJA PRVA GLASALA ZA IZRAEL
Anthony Albanese, premijer Australije, podsjetivši da je 1947. godine njegova zemlja bila „prva članica Ujedinjenih naroda koja je glasala za plan koji je omogućio stvaranje moderne Države Izrael“. „Ali taj je plan uvijek obuhvaćao dvije države - Državu Izrael i Državu Palestinu“, naglasio je. Napomenuo je da je australsko priznanje Države Palestine bilo utemeljeno na obvezama Palestinske uprave, uključujući ponovno potvrđivanje prava Izraela na postojanje u miru i sigurnosti, te da Hamas više nikada neće kontrolirati Gazu, piše u priopćenju UN-a .
Velika Britanija priznala je Palestinu u nedjelju 21. rujna. Prema dosadašnjim informacijama ovih dana državu Palestinu priznale su Andora, Australija, Belgija, Kanada, Luksemburg, Malta, Monako i Portugal.
U popodnevnim satima 23. rujna započela je Opća rasprava 80. Opće skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku. Više od 150 šefova država i Vlada izmjenjivat će se za govornicom Opće skupštine UN-a kako bi održali govor tijekom Opće rasprave 80. zasjedanja. Rasprava će se nastaviti u subotu, 27. rujna, a završiti 29. rujna. Margareta Zouhar Zec
DRŽAVNOST JE ZA PALESTINCE PRAVO, A NE NAGRADA
Dan prije zasjedanja Opće skupštine UN-a u Njujorku, 22. rujna, održana je Međunarodna konferencija na visokoj razini o dvo državnom rješenju u ishodu ratnog sukoba Izraela protiv Palestine. Konferenciju su sazvale Vlada Francuske i Kraljevine Saudijske Arabije. Na toj je konferenciji glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao “ Ne gajimo iluzije Izraelsko-palestinski sukob generacijama nije riješen. Dijalog je posustao. Rezolucije su ignorirane. Međunarodno pravo je prekršeno. Desetljeća diplomacije nisu dala rezultata. Situacija je nepodnošljiva i pogoršava se iz sata u sat.
Danas smo ovdje kako bismo pomogli u pronalaženju jedinog izlaza iz ove noćne more a to je rješenja s dvije države, gdje dvije neovisne, suverene, demokratske države – Izrael i Palestina – žive jedna pored druge u miru i sigurnosti unutar svojih sigurnih i priznatih granica na temelju linija prije 1967., s Jeruzalemom kao glavnim gradom obje države – u skladu s međunarodnim pravom, rezolucijama UN-a i drugim relevantnim sporazumima.Pozdravljam mjere koje mnoge države članice poduzimaju kako bi potaknule podršku rješenju o dvjema državama - uključujući obećanja o priznavanju Države Palestine. I pozdravljam podršku Njujorške deklaracije od strane Opće skupštine, koji je sastanak održan 18. rujna 2025.
Ništa ne može opravdati strašne terorističke napade Hamasa 7. listopada 2023. ili uzimanje talaca, što sam više puta osudio. I ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda ili bilo koji oblik etničkog čišćenja, sustavno desetkovanje Gaze, izgladnjivanje stanovništva, ubijanje desetaka tisuća civila, većinom žena i djece, te stotina naših humanitaraca „ rekao je glavni tajnik UN-a
LEGALIZACIJA 4,8 MILIJUNA OBJEKATA
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti 21. rujna iz Palate Srbije nekad Palata Federacije, poznata i kao Zgrada Saveznog izvršnog veća u vrijeme Jugoslavije, što je administrativna zgrada Vlade Srbije u Novom Beogradu i najavio više povećanja plaća, počevši od povećanje plaća u zdravstvu i prosvjeti od 1. listopada 2025. za pet posto.
Naveo je da će plaća liječnika specijaliste biti 1.440 eura, a medicinske sestre 778 eura, dok će nastavni kadar sa sedmim stupnjem stručne spreme - učitelji, nastavnici u osnovnim školama i srednjim školama imati plaču od 969 eura.
Najavljeno je i povećanje mirovina od 1. prosinca za 12,2 posto, tako da će prosječna mirovina iznositi 485 eura.
U planu je izvanredno povećanje minimalne zarade od 9,4 posto od 1. listopada, kao i dodatno od 10,1 posto od 1. siječnja, piše Radio Slobodna Europa 21. rujna.
"Po prvi put u istoriji Srbije imaćemo minimalnu pokrivenost potrošačke korpe ne od 100 odsto, nego 111 odsto", tvrdi Vučić, piše spomenuti portal.
LEGALIZACIJA OBJEKATA
Jedna od mjera odnosi se na legalizaciju 4,8 milijuna objekata u zemlji kroz najavljeni zakon "Svoj na svome." Kako je najavljeno novi zakon će omogućiti legalizaciju kroz jednostavnu proceduru putem digitalne prijave i uz minimalne troškove.
Prema riječima predsjednika Srbije za legalizaciju u selima maksimalna cijena obiteljskog objekta uz okućnicu do 500 kvadrata biće 100 eura.
"Cena se kreće za oko 70 odsto objekata 100 evra za legalizaciju, ne po kvadratu, nego 100 evra ukupno", rekao je predsjednik Vučić.
Kako je naveo u gradovima poput Novog Sada, Niša, Kragujevca, za prigradske dijelove cijena će biti maksimalno 200 eura , dok će u centru grada legalizacija biti do 500 eura.
Cijena za prestižne lokacije u Beogradu, na primjer za stan od 200 kvadrata na Terezijama, iznositi će 1.000 eura.
Vučić je ocijenio da će novim zakonom biti stavljena točka na nelegalnu gradnju, a da će ubuduće takvi objekti postajati vlasništvo države. Uvjeti koje će novi zakon određivati su da objekti nisu građeni na tuđem zemljištu ili na zaštićenom području. Predviđeno je da se prijave za legalizaciju podnose do Nove godine. "To će raditi Agencija za prostorno planiranje u svakom katastru. Jedan običan papir pošaljete i u roku od 60 dana imate legalan svoj objekat", naveo je Aleksandar Vučić.
Mjere države za koje je najavljeno da su u korist građana Vlada Srbije donosi u vrijeme masovnih anti vladinih demonstracija koji Srbiju potresaju već deset mjeseci. Demonstranti inzistiraju na odgovornosti vlasti zbog stradanja 16 osoba u padu betonske nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i zahtijevaju izvanredne parlamentarne izbore.
U prethodnim mjerama Vlada Srbije je ograničila trgovinsku maržu na 20 posto od 1. rujna za 20.000 proizvoda na šest mjeseci.
Također su najavljene izmjene Ustava u području izvršnog postupka kako izvršitelji ne bi mogli da oduzmu životni prostor, stan ili kuću ljudima kojima je to jedini dom. (Radio Slobodna Europa, mzz)
KIJEV UZVRAĆA NAPADIMA NA RUSKU NAFTNU INDUSTRIJU
Euro news piše 20. rujna da je Rusija noću izvela veliki raketni napad dronovima. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da je Rusija lansirala više od 600 bespilotnih letjelica i projektila koji su gađali devet regija diljem Ukrajine, uključujući Dnjepropetrovsk, Mikolajev, Černigov, Zaporožje, Poltavu, Kijev, Odesu, Sumi i Harkov.
„Neprijatelj je ciljao na našu infrastrukturu, stambena područja i civilna poduzeća“, napisao je Zelenski na X-u, dodajući da je projektil opremljen kasetnom municijom pogodio višekatnicu u gradu Dnjepru. „Svaki takav udar nije vojna nužda, već namjerna strategija Rusije za teroriziranje civila i uništavanje naše infrastrukture“.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da su od 619 dronova i raketa koje je lansirala Rusija, uključujući 579 dronova, osam balističkih raketa i 32 krstareće rakete, oborile i neutralizirale 552 drona, dvije balističke rakete i 29 krstarećih raketa.
U međuvremenu, Ukrajina je nastavila napade na rusku naftnu industriju, napavši dvije rafinerije nafte u ruskim Saratovskoj i Samarskoj oblasti.
„Rafinerija Saratovski osigurava otprilike 2,54% ukupnog obujma prerade nafte u Rusiji što je preko 7 milijuna tona nafte godišnje“, navodi se u izjavi glavnog stožera Ukrajine.
U izjavi se dodaje da je Ukrajina oštetila i glavni objekt prometne infrastrukture u Samari. „Svi pogođeni objekti uključeni su u opskrbu ruskih oružanih snaga“, stoji u izjavi.
Napad dolazi kao dio šire kampanje Kijeva usmjerene na rusku naftnu i plinsku infrastrukturu, za koju Zelenski tvrdi da je ključni izvor prihoda kojim se financira ruski rat protiv Ukrajine. ( Izvor: Euro news , mzz
"SNAGA JEDINSTVA"
U glavnom gradu Srbije, Beogradu je 20. rujna održana Vojna parada vojske Srbije pod sloganom "Snaga jedinstva" u kojoj je sudjelovalo oko 10.000 vojnika sa 2.500 sredstava naoružanja i vojne opreme.
Javnosti, građanima i gostima predstavljeno je 600 vojnih vozila, 70 aviona i 20 plovnih objekata. U preletu avijacije, bili su srpski migovi i francuski rafali.
Među predstavljenim jedinicama bio je i odred Vojne policije "Kobre", koji je demonstrirao kako brani štićene osobe.
Vojna parada u Beogradu održana je u vremenu masovnih prosvjeda studenata, građana koji traže prijevremene izbore, a čiji je povod nesreća pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024. pri čemu je život izgubilo 16 osoba. (mzz)
PROTIV AMERIČKIH TARIFA I SPORAZUMA EU S MERKOSUROM
IZRAEL JE ZAŠTIĆEN PRISTRANOŠĆU SAD-a
Nacrt rezolucije kojom se poziva na trenutačno primirje u Gazi, oslobađanje svih talaca i na to da Izrael odmah i bezuvjetno ukine sva ograničenja na ulazak humanitarne pomoći u enklavu, nije usvojen na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a 18.rujna zbog negativnog glasa stalnog člana Vijeća, a to su Sjedinjene Američke Države
Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN su : Kina , Francuska , Ruska Federacija , Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države . Deset nestalnih članica koje bira Opća skupština na dvogodišnji mandat, a koje su glasale 18. rujna u Vijeću sigurnosti su: Alžir, Danska, Grčka, Gvajana, Pakistan, Panama, Republika Koreja, Sijera Leone, Slovenija i Somalija.
Svi predstavnici zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a znaju što treba učiniti da bi humanitarna pomoć bila dostupna civilima u Gazi , da bi prestala glad, da bi taoci bili vraćeni obiteljima, samo predstavnica SAD-a, prema instrukcijama njenog predsjednika, glasala je i ovoga puta - protiv. Ekonomski i politički najjača sila svijeta, SAD, produžuje agoniju Palestinaca, a podržava Izrael i njegov rat, kojeg naoružava. M. Zouhar Zec
Objavljujem priopćenje Ujedinjenih naroda sa sastanka Vijeća sigurnosti 18.rujna. Sadržaj ovog priopćenja je takve prirode da zavrjeđuje objavu. U NJEMU PREDSTAVNICI članovi Vijeća sigurnosti komentiraju negativni ishod rezolucije. (mzz)
"Na svojoj 10.000 . sjednici Vijeće sigurnosti 18. rujna nije usvojilo Rezoluciju kojom se poziva na trenutačno primirje u Gazi, oslobađanje svih talaca i na to da Izrael odmah i bezuvjetno ukine sva ograničenja na ulazak humanitarne pomoći u enklavu, budući da su Sjedinjene Države uložile veto na tu mjeru unatoč potvrdnim glasovima ostalih 14 članica 15-člane organizacije.
HUMANITARNI I LJUDSKI NEUSPJEH
Predstavljajući nacrt, predstavnica Danske govorila je i u ime ostalih devet izabranih članova Vijeća, koji „predstavljaju svaku regiju svijeta“ - kao i „volju i očekivanja članova Opće skupštine koji su nas izabrali“. Napomenula je da je glad u Gazi „potvrđena“, s očajnim majkama „prisiljenima kuhati lišće kako bi prehranile svoju djecu“, ljudima koji su ubijeni dok pokušavaju nabaviti hranu za preživljavanje i generacijom koja je u opasnosti da bude izgubljena. Spomenula je „humanitarni i ljudski neuspjeh koji nas je prisilio da danas djelujemo“ u vezi s tekstom koji je rezultat tjedana konzultacija - a njegova jedina namjera je ublažiti patnju i „doprinijeti kraju ovog odvratnog rata“.
SAD – DA JE REZOLUCIJA DUBOKO NEPRAVEDNA
Međutim, predstavnica Sjedinjenih Država upozorila je da je rezolucija duboko manjkava, jer zahtijeva prekid vatre koji bi ostavio Hamas na vlasti i omogućio mu pregrupiranje. „[Predsjednik Sjedinjenih Država] [Donald] Trump to nikada neće prihvatiti“, rekla je, odbacujući ono što je nazvala „lažnom jednakošću“ između prava Izraela na obranu i Hamasove kampanje terora. Humanitarna patnja Gaze, naglasila je, rezultat je Hamasovih postupaka, a ne Izraelovih. Ta država svakodnevno radi na isporuci pomoći, koja mora doći do civila kojima je potrebna, a ne uzdržavati Hamas. Zaključila je zahtjevom da Hamas oslobodi sve taoce i odmah se preda.
Zatim, s 14 glasova za i 1 protiv, jer je SAD glasao protiv, bez suzdržanih glasova, nacrt rezolucije nije usvojen zbog negativnog glasa stalnog člana Vijeća. Da jest, u tekstu bi Vijeće zahtijevalo trenutni, bezuvjetni i trajni prekid vatre u Gazi; trenutno, dostojanstveno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca koje drže Hamas i druge skupine; te trenutno, bezuvjetno ukidanje svih ograničenja na ulazak humanitarne pomoći u Pojas od strane Izraela.
OPROSTITE NAM - JER VIJEĆE NIJE MOGLO SPASITI VAŠU DJECU
„Oprostite nam“, rekao je alžirski delegat nakon glasovanja. „Oprostite nam“, nastavio je, obraćajući se narodu Palestine, „jer ovo Vijeće nije moglo spasiti vašu djecu - više od 18 000 njih je ubijeno od strane Izraela“. „Oprostite nam“, ponovio je, napominjući da je više od 12 000 žena, više od 4000 starijih osoba, više od 1400 liječnika i medicinskih sestara, više od 250 novinara i više od 500 humanitarnih radnika „ubijeno od strane Izraela“.
Glad se sada širi Gazom, dodao je, a Vijeće „nije moglo ni djelovati kako bi je osudilo“ jer je „Izrael zaštićen“ - ne međunarodnim pravom, već pristranošću međunarodnog sustava. Naglašavajući da „povijest neće težiti našim govorima, već našim djelima“, izjavio je da „nećemo odustati“. „Sramota zbog bespomoćnosti“, rekao je, dodajući: „Sramota pred genocidom koji se odvija pred otvorenim očima.“
DUBOKO MORALNI NEUSPJEH
„Deset tisuća puta svijet je u ovoj dvorani tražio vodstvo, savjest i nadu“, rekao je somalijski delegat; danas, međutim, „nismo uspjeli usvojiti rezoluciju kojom se štite osnovna prava naroda Gaze“. Naglasio je da „ovo nije samo proceduralni propust, već duboki moralni neuspjeh“, što odražava neizrečenu i opasnu logiku da je „patnja nekih podnošljivija od patnje drugih i da životi određenih ljudi manje znače“. Upozorio je: „U trenutku kada vrijednost ljudskog života mjerimo prema nacionalnosti, etničkoj pripadnosti ili okolnostima, gubimo sam temelj na kojem je ova institucija izgrađena.“
PORUKA DA SU DVA MILIJUNA LJUDI POTROŠNI MATERIJAL
Nazivajući to „mračnim trenutkom u ovoj dvorani“, pakistanski predstavnik izrazio je žaljenje zbog „neuspjeha“ tijela i istaknuo da je Vijeće spriječeno u djelovanju korištenjem prava veta - i „tu mora biti isprika“. U trenucima tako teške ljudske patnje, sprječavanje Vijeća da ispuni svoj mandat „riskira da se smatra omogućavanjem nastavka te patnje“. Naglasio je da, u ovom sumornom okruženju, današnji neuspjeh šalje opasnu poruku da su 2 milijuna ljudi „potrošni materijal“. Nadalje, napomenuo je da je „sigurnost talaca ugrožena“ uz stotine tisuća Palestinaca.
SAD PO SEMI MPUT KORISTI SVOJU MOĆ
Druge delegacije - uključujući one Gvajane i Kine - također su odbacile današnji veto, a potonja je izjavila da Sjedinjene Države "zloupotrebljavaju" tu moć. Napominjući da je danas sedmi put da Sjedinjene Države koriste tu moć po ovom pitanju, delegat Ruske Federacije naglasio je da "neće biti proboja" sve dok Washington, DC, "ne promijeni prizmu kroz koju promatra krizu u Gazi". Pozvao je tu zemlju da prizna da njezinu "deklariranu tihu diplomaciju na terenu" "ne potkopavaju razumni glasovi međunarodne zajednice", već konkretni postupci njezina izraelskog saveznika.
NE MOŽEMO SE RIJEŠITI OVE ODGOVORNOSTI
Izaslanik Sijera Leonea, sa svoje strane, potvrdio je da je dužnost sprječavanja genocida obvezujuća za sve te da bi nečinjenje učinilo Vijeće su učesnikom u jednom od najtežih zločina poznatih čovječanstvu. Podsjetio je da je Međunarodni sud pravde - u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore - utvrdio da nečinjenje predstavlja kršenje ove obveze. Država ne može zakonito pružiti pomoć ili podršku počiniteljima ako zna da se vrši ili će se uskoro izvršiti genocid. „Budimo jasni - za razliku od Poncija Pilata, ne možemo se riješiti ove odgovornosti“, naglasio je.
Mnogi govornici - uključujući predstavnike Grčke, Slovenije i Danske - ponovili su upozorenja o katastrofalnoj situaciji na rubu propasti. Predstavnik Republike Koreje, predsjednik Vijeća za rujan, govorio je u svom nacionalnom svojstvu kako bi naglasio da su „civili u Gazi, kao i taoci i njihove obitelji, previše i predugo patili“. Stoga je pozvao na finaliziranje sporazuma kojim bi se osiguralo trenutno primirje i oslobađanje svih talaca, što bi dovelo do trajnog završetka rata. „Ne vjerujemo da je današnji neuspješni napor besmislen“, rekao je.
VIŠE NEGO IKAD JE POTREBAN PREKID VATRE
U međuvremenu, panamski delegat istaknuo je da je rezolucija 2735 (2024) već ocrtala „trostupanjski plan prestanka neprijateljstava, oslobađanja talaca, povlačenja snaga i obnove Gaze“ - plan koji su i Izrael i Hamas kasnije prihvatili u primirju u siječnju 2025. godine. Ponavljajući osudu terorističkih napada od 7. listopada 2023. te da Hamas mora biti razoružan i isključen iz upravljanja, francuski predstavnik pozvao je Izrael da se pridržava svojih međunarodnih obveza i ukloni sve prepreke za ulazak pomoći u Gazu.
„Više nego ikad nam je potreban prekid vatre“, naglasila je predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva. „Ipak“, nastavila je, „nepromišljeno širenje izraelske vojne operacije udaljava nas još više od sporazuma koji bi mogao vratiti taoce kući i okončati patnju u Gazi.“ Pozivajući Izrael da „okonča krvoproliće“ – „novorođenčad u inkubatorima i djeca na dijalizi ne bi smjela biti bombardirana“ – izrazila je žaljenje zbog nemogućnosti Vijeća da postigne konsenzus o današnjoj rezoluciji. Unatoč tome, rekla je da njezina zemlja ostaje „predana viziji ovog teksta“.
KADA SU U PITANJU ZLOČINI KORIŠTENJE VETA NE BI TREBALO DOPUSTITI
Sa svoje strane, promatrač Države Palestine naglasio je da je današnji nacrt „pravi pokušaj Vijeća da govori jednim glasom“; no njegov neuspjeh dolazi „uz veliku cijenu za njegovu vjerodostojnost i autoritet“. Nadalje, rekao je da to dokazuje da „kada su u pitanju zločini, korištenje veta jednostavno ne bi trebalo biti dopušteno“. Iako je veto „spriječio ovo Vijeće da poduzme mjere u vrijeme kada je to najpotrebnije“, dodao je da „ovo nije kraj“.
Napominjući da će se svjetski čelnici uskoro okupiti kako bi obilježili osamdesetu obljetnicu UN-a, naglasio je da će - bez obzira na način sudjelovanja - „Palestina biti tamo; bit će najveći slon u New Yorku“. Dodajući da je „Gaza ultimativni test“, napomenuo je da su milijuni Palestinaca „platili cijenu našeg neuspjeha u zaustavljanju stroja za ubijanje pokrenutog protiv njih“. Zaključio je: „Više ih ne možemo iznevjeriti.“
IZRAELSKI DELEGAT POHVALIO SAD,
IZGLADNJIVANJE NARODA GAZE NAZVAO PROPAGANDOM HAMASA
Odgovarajući, izraelski delegat pohvalio je Sjedinjene Države zbog „pokazanog vodstva i moralnog uvjerenja stavljanjem veta na ovu pristranu rezoluciju“, dodajući: „Ono što ovdje vidimo nije diplomacija, to je kazalište.“ Podržavanjem nacrta rezolucije koji se „usuđuje implicirati da Izrael izgladnjuje narod Gaze, ponavljate propagandu Hamasa“, rekao je. Napominjući da su prijelazi prema Gazi otvoreni i da pomoć stiže u Pojas, rekao je da je samo 17. rujna u Gazu ušlo 226 kamiona te naglasio da „izgladnjivanje nije - i nikada nije bila - izraelska politika“.
Sa svoje strane, Izrael se bori protiv terora i Hamasa - "onih koji zapravo izgladnjuju taoce", rekao je. "Nemojte se zavaravati - Hamas čeka u zasjedi , jedini korisnik ove scenske drame", dodao je, navodeći današnji nacrt rezolucije - koji ih nije označio terorističkom organizacijom, osudio masakr 7. listopada 2023. niti zahtijevao njihovo razoružanje i kraj njihove vladavine u Gazi - kao "nagradu za njihovo barbarstvo i ubojstvo".
SAD O KREDIBILITETU
I, osporavajući nekoliko referenci na nalaze „takozvane Neovisne međunarodne istražne komisije o okupiranom palestinskom teritoriju“ - koja je nedavno utvrdila da se u Gazi vrši genocid - predstavnica Sjedinjenih Država nazvala ih je „klevetničkim izvješćem kojem nedostaje bilo kakav kredibilitet“ i koje predstavlja „laži i iskrivljavanja u korist Hamasa“. Osuđujući „moralni bankrot“ Vijeća za ljudska prava - razlog zašto je njezina vlada prekinula svoje sudjelovanje u njemu - rekla je: „Davno je trebalo da se Komisija ukine i da se zaustavi njezin antisemitski lov na vještice.“
(Izvor:press.un, mzz)
KRALJEVSKI DOČEK U POLITIČKI IZAZOVNOM VREMENU
Predsjednik SAD-a Donald Trump sa suprugom Melanijom došao je 17. rujna u službeni posjet Ujedinjenom Kraljevstvu, a bili su primljeni u do dvorcu Windsor. Dvorac je poznat kao jedna od triju službenih rezidencija dinastije Windsor, vladajuće britanske kraljevske obitelji i najveći je stalno naseljeni dvorac na svijetu.
Podsjetiti ću da se Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) se sastoji od četiri konstitutivne zemlje: Engleske, Škotske, Walesa i Sjeverne Irske. Sve su te zemlje dio suverene države Ujedinjenog Kraljevstva, ali unutar nje funkcioniraju i kao zasebne nacije, svaka sa svojim vladama i parlamentima u određenoj mjeri. Često se izraz "Velika Britanija" koristi kao skraćenica za Ujedinjeno Kraljevstvo, iako je ta upotreba tehnički pogrešna jer Sjeverna Irska nije dio otoka Velike Britanije. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva je Keir Starmer, on je politički vođa Ujedinjenog Kraljevstva i djeluje kao šef britanske Vlade.
Kralj Ujedinjenog Kraljevstva Karlo III, odnosno javnosti poznat kao Charles III Philip Arthur George (77) postao je kralj 8. rujna 2022., smrću kraljice svoje majke Elizabete II. Službeno je okrunjen 6. svibnja 2023. Charlesova druga žena Camilla Parker Bowles (78) s kojom se službeno oženio 2005. postala je kraljica Ujedinjenog Kraljevstva.
William je sin kralja Charlesa III. i prijestolonasljednik, dok je Catherina njegova supruga i zajedno su budući kraljevski par Ujedinjenog Kraljevstva, te su oni kao princ i princeza od Walesa također bili na događaju dolaska američkog predsjednika.(mzz)
Video zapisi zabilježili su da je doček američkog predsjednika i njegove supruge Melanije bio - na kraljevskom nivou. Predsjednik Trump sa suprugom se sa kočijom vozio do dvorca Windsor. Raskoš na večeri u dvorcu koju je odavao način postavljenog suđa, kvaliteta tog suđa i čitav ambijent dvorane, zaista podsjeća na kraljevski status iz davno prošlog vremena. No to prošlo vrijeme u 21. stoljeću još uvijek je prisutno - u dvorcu Windsor.
Govor kralja Charlsa , prije raskošne večere na kojoj je bilo 160 gostiju u dvorcu Windsor, naglasio je duboke veze između dviju zemalja SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva i potrebu održavanja kulturnih, trgovačkih i vojnih veza.
„Naš narod se borio i umro zajedno za vrijednosti koje cijenimo“, naglasio je kralj Charles, piše BBC.
U svom govoru prije večere predsjednik SAD-a je pohvalio princa Williama rekavši da će biti "nevjerojatan uspjeh u budućnosti" te je Catherine nazvao "blistavom, tako zdravom i tako lijepom" – piše BBC.
Drugog dana posjeta predsjednika Trumpa na redu su politički razgovori s premijerom Keirom Starmerom u Chequers u vlastelinskoj kući iz 16. stoljeća sjeverozapadno od Londona, koja služi kao seosko mjesto stanovanja britanskih čelnika.
Povodom posjeta, Britanija je izjavila da su američke tvrtke obećale 150 milijardi funti (204 milijarde dolara) ulaganja u Ujedinjeno Kraljevstvo, uključujući 90 milijardi funti (122 milijarde dolara) od investicijske tvrtke Blackstone u sljedećem desetljeću. Ulaganja će također teći u suprotnom smjeru, uključujući gotovo 30 milijardi dolara od farmaceutske tvrtke GSK u SAD-u.
Predviđeno je da premijer Starmer i američki predsjednik Trump potpišu "sporazum o tehnološkom prosperitetu" za koji britanski dužnosnici kažu da će donijeti tisuće radnih mjesta i milijarde ulaganja u umjetnu inteligenciju, kvantno računalstvo i nuklearnu energiju. To uključuje britansku podružnicu Stargatea, projekt infrastrukture umjetne inteligencije koji podržava Trump, a predvodi ga OpenAI, i niz podatkovnih centara umjetne inteligencije diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Američke tvrtke najavljuju ulaganja od 31 milijarde funti (42 milijarde dolara) u britanski sektor umjetne inteligencije, uključujući 30 milijardi dolara od Microsofta za zaštitu, uključujući najveće britansko superračunalo.
TEŠKOĆE ZA PREMIJERA STARMERA
Associated Press piše da Starmer želi uspješan državni posjet kako bi uravnotežio tjedne loših vijesti zbog kojih je izgubio ne samo veleposlanika već i zamjenicu premijerke Angelu Rayner - koja je dala ostavku zbog porezne pogreške pri kupnji kuće - i višeg pomoćnika. Četrnaest mjeseci nakon uvjerljive izborne pobjede, Starmerova vlada se bori s poticanjem usporenog britanskog gospodarstva, a njegova Laburistička stranka zaostaje u anketama.
Premijer UK Starmer može očekivati neugodna pitanja od strane novinara o Jeffreyju Epsteinu kada on i Trump održe konferenciju za novinare u Chequersu. Nekoliko dana prije državnog posjeta, Starmer je otpustio britanskog veleposlanika u SAD-u, Petera Mandelsona, zbog izaslanikovog prošlog prijateljstva s osuđenim seksualnim prijestupnikom.
Pitanja o Epsteinu zasjenila su Trumpov posljednji posjet Velikoj Britaniji u srpnju, kada je sjedio sa Starmerom u svom golf klubu u Škotskoj. Dok su odgovarali na pitanja novinara, Trumpa su više puta zasipali upitima o Epsteinu, dok se njegova vlada suočavala s pritiskom iz domovine da objavi vladine zapise u kaznenom slučaju sada osramoćenog financijera, za kojeg vlasti tvrde da je počinio samoubojstvo 2019. godine.
Također postoje potencijalno teški razgovori o Ukrajini i Bliskom istoku.
Starmer je odigrao važnu ulogu u europskim naporima da se učvrsti američka podrška Ukrajini. Trump je izrazio frustraciju ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali nije ispunio prijetnje uvođenjem novih sankcija Rusiji zbog izbjegavanja mirovnih pregovora. Dok je u utorak napuštao Washington i putovao u Veliku Britaniju, Trump je, čini se, prebacio teret odgovornosti na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši: „Morat će postići dogovor.“
Prošlotjedni upad ruskih dronova u Poljsku, članicu NATO-a, izazvao je oštru osudu europskih saveznika NATO-a te obećanja o slanju dodatnih zrakoplova i trupa na istočni bok bloka. Trump je umanjio ozbiljnost incidenta, rekavši da je to „ mogla biti pogreška “
Starmer se također razlikuje od Trumpovog stava o izraelskom ratu u Gazi i rekao je da će Velika Britanija formalno priznati palestinsku državu u Ujedinjenim narodima kasnije ovog mjeseca.
Donald Trump u posjet Ujedinjenom Kraljevstvu otišao je na godišnjica donošenja Američkog ustava 17. rujna, koji je nastao na Ustavnoj konvenciji u Filadelfiji 1787. godine. (Izvor: BBC, AP, mzz)
KARTEL JE RAZOTKRIVEN U NEW DELHIJU
Američki predsjednik Donald Trump imenovao je 23 zemlje kao glavne tranzitne zemlje za drogu ili glavne proizvođače ilegalnih droga u Predsjedničkoj odluci podnesenoj Kongresu.
Na tom su popisu Kina, Afganistan, Indija, Pakistan, Bahami, Belize, Bolivija, Burma, Kolumbija, Kostarika, Dominikansku Republika, Ekvador, El Salvador, Gvatemala, Haiti, Honduras, Jamajka, Laos, Meksiko, Nikaragva, Panamaa, Peru i Venezuela.
Predsjednik Trump je u Predsjedničkoj odluci označio Afganistan, Boliviju, Burmu, Kolumbiju i Venezuelu kao zemlje koje su "dokazano propale" tijekom prethodnih 12 mjeseci u ispunjavanju svojih obveza prema međunarodnim sporazumima o suzbijanju narkotika i poboljšanju svojih napora u suzbijanju narkotika.
Obrazloženje je bilo da su zemlje stavljene na popis na temelju "kombinacije geografskih, komercijalnih i ekonomskih čimbenika koji omogućuju tranzit ili proizvodnju droga, čak i ako je vlada poduzela snažne i marljive mjere kontrole narkotika i provedbe zakona".
Ranije je Ured za kontrolu narkotika (NCB), u bliskoj suradnji s drugim agencijama, razbio transnacionalni sindikat trgovine drogom koji je koristio šifrirane digitalne platforme, za krijumčarenje kontroliranih lijekova preko četiri kontinenta.
Kartel je razotkriven tijekom rutinskog presretanja vozila u blizini tržnice Bengali u New Delhiju, čime je razotkrivena sofisticirana kriminalna mreža koja djeluje diljem Indije, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Europe, pokazujući globalni doseg ilegalnih farmaceutskih mreža i sposobnost NCB-a da vodi koordinirane međunarodne akcije provedbe zakona, piše ndtv world-news 18.rujna (mzz)
SPORAZUM VRIJEDAN DVIJE MILIJARDE POLJSKIH ZLOTA
Poljska i Kina potpisale su u ponedjeljak 15. rujna sporazum o izvozu peradi, izjavio je glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova, dodajući kako se Varšava nada da će isporuke ponovno krenuti u roku od mjesec dana, objavio je portal Ja trgovac 15. rujna. U tekstu se dalje kaže da je Kina obustavila uvoz peradi iz Poljske u 2024. godini zbog pojave ptičje gripe. U svibnju Varšava je suzbila virus H5N1, pokazuju podaci Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH).
Vrijednost poljskog izvoza peradi u Kinu procjenjuje se na dvije milijarde zlota (470,69 milijuna eura).
Virus se u međuvremenu ponovo počeo širiti u Europi i od kraja kolovoza pojavu ptičje gripe prijavile su Norveška, Njemačka, Portugal, Bugarska. Sredinom srpnja bolest se pojavila i na farmi purana u Španjolskoj.
Ptičja gripa se u Europi širi među peradi upravo na početku jeseni, podsjeća Reuters.
Varšava i Peking razgovarali su i o kineskim dozvolama za izvoz rijetkih zemnih minerala u Poljsku i spremni su osigurati uvjete za trgovinu proizvodima dvojne namjene, u skladu s propisima, navodi se u zajedničkom dokumentu koji je u ponedjeljak objavilo kinesko ministarstvo vanjskih poslova. Kineski ministar vanjskih poslova je nakon boravka i poslovnih razgovora s najvišim dužnosnicima u Sloveniji 14. rujna, nastavio put u Poljsku, pisala je agencija Anadolija.
Proizvodi dvojne namjene mogu se koristiti u civilne i u vojne svrhe.
Kina i Poljska spremne su potaknuti domaće tvrtke da istraže mogućnosti suradnje u promicanju poljske industrije električnih automobila, dodaje se u priopćenju, objavio je portal Ja trgovac, 15 .rujna. (mzz)
AMERIČKE CARINE HRVATSKOJ 15 A ŠVICARSKOJ 39 POSTO
Predsjednicom Švicarske konfederacije Karin Keller-Sutter 16. rujna je doputovala u službeni posjet Republici Hrvatskoj te se u rezidenciji predsjednika RH NA Pantovčaku sastala s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem.
Hrvatska i Švicarska imaju dobre bilateralne odnose. Predsjednik Milanović službeno je posjetio Švicarsku u travnju 2022. godine.
Robna razmjena između Hrvatske i Švicarske , prema podacima DZS-a godine 2024. iznosila je ukupno 557 milijuna eura pri čemu je hrvatski izvoz u Švicarsku bio veći od uvoza. U Švicarskoj živi preko 60 tisuća građana s hrvatskim ili dvojnim državljanstvom, a procjenjuje se kako je broj građana hrvatskog porijekla oko 100 tisuća.
Tijekom konferencije za medije s predsjednicom Švicarske Karin Keller-Sutter, predsjednik RH Milanović je rekao da ne podržava prijedlog španjolskog premijera Pedra Sancheza da se izraelski sportaši isključe sa natjecanja, piše Anadolija.
Milanović je kao da je takav prijedlog potpuno pogrešan i nešto što ne bi smjelo biti podržano. Dodao je kako sportaše ne treba kažnjavati takvim mjerama. Milanović smatra da iste mjere nisu trebale biti primijenjene ni na ruske sportaše.
"Politika se ne vodi preko leđa djevojaka i mladića koji krvare doslovno za te rezultate i neće imati šansu za četiri godine, bit će prestari", rekao je.
Na pitanje novinara da prokomentira neovisnu komisiju UN-a koja je ustvrdila kako je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi i je li Hrvatska bliže dogovoru oko priznanja Palestine, predsjednik Milanović je istaknuo kako je za priznanje Palestine potrebno pridobiti većinu glasova hrvatskih parlamentaraca.
Ocijenio je kako je hrvatska politika u zadnje dvije godine "od pozicije da smo protiv prekida vatre, da se klanje zaustavi, došli do toga da shvaćamo i prihvaćamo da je tzv. dvo državno rješenje jedino normalno“.
"A što će biti s Hamasom kasnije, to ćemo vidjeti, vjerojatno će nestati, ali Palestinci imaju pravo na svoju državu i Hrvatska ih treba priznati", rekao je hrvatski predsjednik.
"Što se tiče Komisije UN-a koja je otkrila genocid, nisam pobornik niti pratitelj rada tih komisija niti sam impresioniram sudskim presudama bilo koje instance, međunarodnih sudova, kao osnovu za moje daljnje ponašanje i moj vokabular. Tvrditi da je to u Gazi genocid, u redu. Jako sam konzervativan u životnoj interpretaciji stvarnog genocida. To je svakako holokaust nad židovskim narodom Europe u Drugom svjetskom ratu, tu je i ono što se dogodilo u Ruandi. Širiti to na svaki ratni zločin ima svoje rizike, neki na tome pretjerano grade svoj identitet, žele biti žrtve genocida. Ratni zločin će poslužiti dovoljno u osudi onoga tko ga je počinio, a Izrael i njegovo vodstvo su itekako odgovorni za bestijalne ratne zločine koje ciljano, smišljeno i planski provode u Gazi od prvoga dana", rekao je Milanović.
Predsjednicom Švicarske konfederacije Karin Keller-Sutter je rekla kako je njena zemlja za dvodržavno rješenje, ali da je priznanje Palestine kraj jednog procesa, a ne njegov početak. "Za Švicarsku moraju biti ispunjeni preduvjeti kako bi Palestina bila priznata", poručila je Keller-Sutter.
Švicarska predsjednica je podsjetila kako je njezina zemlja Ukrajini ponudila tzv. dobre usluge. Ukazala je na činjenicu da je SAD Hrvatskoj kao članici Europske unije, nametnuo 15-postotne carine, dok ista carinska stopa za Švicarsku iznosi 39 posto. Švicarska oko 18 posto izvoza bazira na izvoz prema SAD-u, od čega oko polovice spada na proizvode farmaceutske industrije, tako da je novim SAD carinama pogođeno oko osam posto švicarskog izvoza.
"Nastavljamo razgovore s američkom administracijom u potrazi za rješenjem", poručila je Keller-Sutter.
Milanović je upozorio kako je Trumpova administracija stavila Švicarskoj visoke carine od 39 posto na sve izvozne proizvode osim na farmaceutske te kako ovi proizvodi čine većinu izvoza Švicarske u SAD, stoga je takve carinske odluke SAD-a nazvao neodrživima. Poručio je kako bi EU trebala ravnomjernim carinama uzvratiti SAD-u te kako će "rat carinama završiti loše po onog tko ih je nametnuo".
Tijekom službenog boravka u Zagrebu predsjednicom Švicarske konfederacije Karin Keller-Sutter sastala se s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.( Anadolija, mzz)
JAPANSKI CAR NARUHITO PRIMIO PREDSJEDNIKA SRBIJE
Agencija Anadolija piše da je Japanski car Naruhito (65) primio danas, (16. rujna). predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na audijenciji u Carskoj palači u Tokiju.
Naruhito je prvi car rođen nakon Drugog svjetskog rata te prvi kojeg su roditelji samostalno odgojili. Studirao je povijest na sveučilištu Gakushuin te na Oxfordu.
"Izuzetna čast i jedinstvena ceremonija dolaska i prijema u Carskoj palati u Tokiju. Počastvovan što sam mnogo toga mogao da naučim od japanskog cara Naruhita i ponosan što sam bio u prilici da predstavljam Srbiju na ovakvom mestu", naveo je Vučić u objavi na Instagramu.
Dodao je da je zamolio cara Naruhita da razmotri mogućnost posjete Srbiji, posebno imajući u vidu još uvijek živa sjećanja na posjetu tadašnjeg princa Akihita Beogradu 1976. godine.
Istakao je da ovaj susret otvara novu stranicu u bilateralnim odnosima i šalje jasnu poruku da Srbija i Japan zajedno gledaju u budućnost, javlja Tanjug.
"Ovaj susret predstavlja potvrdu dubokog međusobnog poštovanja i prijateljstva koje povezuje naše dvije zemlje", naveo je Vučić, te dodao da je za Srbiju velika privilegija što ima priliku da učvrsti veze s jednim od najrazvijenijih i najuglednijih naroda svijeta, a posebno što se to čini kroz ovako značajan susret na najvišem nivou.
Ovo je prvi službeni susret predsjednika Vučića i cara Naruhuta, a predsjednik Vučić sastati će se i sa predsjednikom Vlade Japana Shigeru Ishibom.
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić od 14. rujna boravi u radnom posjetu Japanu, a u gradu Osaki prisustvovao službenoj ceremoniji predstavljanja Nacionalnog dana Srbije na izložbi EXPO 2025. u tom gradu, koja je otvorena 13. travnja, a ostaje otvorena do 13. listopada . Posjet Japanu predsjednik Srbije završava sutra ( 17. rujna.) piše agencija Anadolija. (mzz)
AKO NJEMAČKA ISPORUČUJE ORUŽJE IZRAELU, MOŽE
BITI OSUĐENA ZA POMAGANJE GENOCIDU
Christoph Heusgen (70) koji je naveden kao najutjecajniji savjetnik Angele Merkel za vanjsku politiku i sigurnost od 2005. do 2017. godine, zatim stalni predstavnik Njemačke pri UN-u od 2017. do 2021, a od 2022. do veljače 2025. predsjedavao je Minhenskom sigurnosnom konferencijom upozorava da bi Njemačka mogla biti osuđena za pomaganje genocidu ako nastavi isporuku oružja Izraelu. U intervjuu za „Berliner Zeitung“ za vikend Christoph Heusgen je rekao da isporuka oružja Izraelu može imati ozbiljne pravne posljedice, piše agencija Anadolija 15. rujna
“Postoji stvarna opasnost da, ako Njemačka isporučuje oružje Izraelu koje se koristi u Gazi, bude osuđena za pomaganje genocidu. To bi bila katastrofa”, upozorio je Heusgen.
On je napravio razliku između oružja koje Izrael koristi za obranu od napada iz zemalja poput Irana i onog koje se koristi u vojnoj kampanji u Gazi, naglasivši da se ovo drugo mora odmah zaustaviti. “Međunarodni sud pravde (ICJ) utvrdio je da postoji rizik od genocida u Gazi. Izrael nije ispunio zahtjeve ICJ-a, poput efikasnih mjera za isporuku humanitarne pomoći. Naprotiv, ljudi gladuju”, rekao je Heusgen. Dodao je da je broj ubijenih i ranjenih palestinskih civila razorno visok i da se ne može opravdati.
Pod sve većim pritiskom javnosti, koaliciona vlada kancelara Friedricha Merza prošlog mjeseca najavila je da Njemačka više neće odobravati izvoz oružja Izraelu koje se može koristiti u Gazi. Ipak, ostalo je nejasno hoće li ranije odobrene isporuke biti realizirane. Heusgen je naglasio da Njemačka ima posebnu odgovornost prema Izraelu zbog nacističke prošlosti zemlje, ali da ta odgovornost uključuje i ukazivanje kada Izrael vodi pogrešnu politiku.
“Kada vidite kako se Izrael sve više izolira u svijetu svojim postupcima koji krše međunarodno pravo – a nedavni napad na Katar je još jedan drzak korak – postaje jasno da ta politika dugoročno ugrožava sigurnost Izraela. Imamo odgovornost reći Izraelu da ovakvom politikom neće postići ništa”, rekao je.
Pozvao je njemačku vladu na temeljnu promjenu politike te zatražio i priznanje Palestine kao države, po uzoru na mnoge druge evropske zemlje.
“Ako naš susjed Francuska, s kojom želimo uskladiti vanjsku politiku, kao i naš blizak partner Velika Britanija, a najskorije i Belgija, izraze namjeru da priznaju Palestinu, onda bi i Njemačka trebala razmotriti to pitanje”, rekao je Heusgen.
“Više od tri četvrtine članica Ujedinjenih nacija već je priznalo Palestinu. Njemačka trenutno zauzima stav da se odluka može donijeti tek na kraju mirovnog procesa. Po mom mišljenju, taj stav treba preispitati”, dodao je.
OSUDILI RAT UNIŠTENJA U GAZI
Protest pod nazivom "Zaustavite genocid u Gazi", u Berlinu je 13. rujna održan prosvjed na kome se okupilo više od 20.000 ljudi kako bi izrazili svoje ogorčenje zbog izraelskog genocida u Gazi.
"Svi smo danas ovdje da podržimo našu braću i sestre u Palestini. Velika, velika većina običnih ljudi širom svijeta zahtijeva kraj neopisivom zločinu koji Izrael čini. Ne samo u Gazi, već i u ostatku okupirane Palestine", rekao je bivši pjevač Pink Floyda Roger Waters u svojoj videoporuci okupljenima. Watersove poruke ponovila je i šefica lijevo-populističke stranke BSW Sahra Wagenknecht, koja je rekla da, iako osuđuje napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine, ništa od toga ne opravdava neselektivno bombardiranje, ubijanje, izgladnjivanje i protjerivanje dva miliona ljudi u Pojasu Gaze, od kojih je polovina djece."Ovo je rat uništenja i mi osuđujemo ovaj rat", dodala je Wagenknecht.
Najmanje 64.803 Palestinaca ubijeno je u genocidnom ratu Izraela u Pojasu Gaze od listopada 2023. godine.
Wagenknecht je naglasila da se iz nacističke prošlosti Njemačke ne bi trebalo zaključiti da se treba bezuvjetno podržavati desničarska ekstremistička izraelska vlada koja čini genocid. "Umjesto toga, prava lekcija je podići vlastiti glas. Njemačka nije samo posmatrač već saučesnik. Kancelar Friedrich Merz gazi cijelo međunarodno pravo slanjem oružja Izraelu", rekla je. Prosvjednici su također pozvali na prekid isporuka njemačkog oružja Izraelu. (Agencija Anadolija ,mzz)
KINA PONUDILA SURADNJU SLOVENIJI NA SVIM NIVOIMA
Najviši kineski i slovenski diplomati dogovorili su se da će produbiti političke veze i pojačati ekonomsku suradnju tokom razgovora održanih u Ljubljani 14. rujna, priopćilo je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova, piše agencija Anadolija 14 rujna.
Tokom sastanka sa slovenskom ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pohvalio je dugogodišnje prijateljstvo dvaju zemalja, podsjetivši da je Kina bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Slovenije kao samostalne države 1991. godine.
Rekao je da je njihov odnos, zasnovan na "ravnopravnosti, iskrenosti, povjerenju i obostranoj koristi usprkos ‘društvenim i institucionalnim razlikama, posebno vrijedan u današnjoj turbulentnoj međunarodnoj klimi.
Wang je pozvao obje strane da njeguju prvobitne ciljeve, unaprijede komunikaciju, prodube međusobno povjerenje, ojačaju suradnju i neprestano obogaćuju strateški sadržaj kinesko-slovenskog partnerstva.
Rekao je da je Kina spremna proširiti razmjenu na svim nivoima, razvijati suradnju u područjima, visoke tehnologije, inovacija, zdravstva, zelene energije i umjetne inteligencije (AI), te ponuditi fer i otvoreno poslovno okruženje.
Obje strane trebale bi iskoristiti svoje prednosti kako bi unaprijedile uravnoteženu trgovinu i zajednički podržati globalizaciju, poručio je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, pozvavši Sloveniju da "igra aktivnu ulogu u promoviranju zdravog i stabilnog razvoja odnosa između Kine i Evropske unije (EU)".
U razgovoru sa premijerom Slovenije Robertom Golobom, ministar Wang Yi je naglasio da Kina vjeruje kako rat ne može riješiti probleme, a sankcije ih samo dodatno kompliciraju te da se sporovi trebaju rješavati dijalogom i konsultacijama, bez sebičnih interesa i pogodbi.
Tokom sastanka s predsjednicom Slovenije Natašom Pirc Musar, Wang je rekao da kinesko-slovenski odnosi nadilaze sistemske razlike i služe kao primjer međusobnog poštovanja i obostrane koristi.
"Kina će i dalje stajati uz većinu država, suprotstavljati se povratku svijeta na ‘zakon jačega’ i poduzimati korake u odbrani međunarodne pravednosti i pravde", rekao je Wang.
Predsjednica Slovenije Pirc Musar je pohvalila Kinu kao odgovornu silu koja njeguje multilateralizam i postavlja primjer međunarodnoj zajednici.
Ove godine obilježava se 50. godišnjica odnosa Pekinga i Brisela, a 25. samit Kina–EU održan je u srpnju u Pekingu.
EU navodi da njena politika prema Kini i dalje počiva na principu smanjenja rizika, a ne razdvajanja.( Anadolija, mzz )
U BEOGRADU SE PRIPREMA SVJETSKA IZLOŽBA EXPO 2027.
U Beogradu se priprema EXPO 2027 specijalizirana svjetska izložba, koja će se održati u Beogradu od 15. svibnja do 15. kolovoza 2027. godine sa temom "Hajdmo zajedno - Igrajmo zajedno!" Za izložbu EXPO 2027 u Beogradu 117 zemalja je potvrdilo svoje sudjelovanje, objavio je ministar financija Republike Srbije Siniša Mali krajem srpnja 2025. godine. U pripreme za taj događaj ne samo u Beogradu, već u Srbiji u planu je da će biti utrošeno 17, 8 milijardi eura. Srbija bi, ako napravi sve što je zamišljeno do 2027. svoj bruto domaći proizvod povećala na 92,7 milijardi eura što bi prema izjavi Aleksandra Vučića trebao biti za više nego tri puta bolji rezultat od onog koji je Srbija imala 2012. godine.
Na sjednici 11. rujna Vlada Srbije donijela je odluku o povećanju minimalne mjesečne plaće od 1. siječnja 2026. godine koja će iznositi 551 euro, odnosno 64.554 srbijanske valute, dinara. Sadašnja minimalna plaća u Srbiji je – pretvorena u eure - 404 eura. Potpuno je jasno zašto veliki broj srpskih građana dolazi sezonski raditi u hrvatske turističke komplekse na Jadranu.
DESETOMJESEČNI PROSVJEDI U SRBIJI
U Srbiji nema građanskog mira. Građani Srbije prosvjeduju u mnogim gradovima diljem Srbije svaki vikend, a u mnogim gradovima su prosvjedi nekoliko puta tjedno, jer građani traže prijevremene izbore i odlazak Aleksandra Vučića s vlasti. Prosvjedovanje, nemiri, uništavanje prostorija Srpske napredne stranke, a često i druge fizičke imovine koja se prosvjednicima nađe na putu, optužbe na račun vlasti za korupciju, sve je to počelo u Srbiji nakon pada betonske nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog. 2024. u 11:52 sati . Pri tome je 15 osoba poginulo na mjestu, a jedna je teško ozlijeđena osoba u toj nesreći preminula nakon dva mjeseca .
Desetak dana nakon pada nadstrešnice prosvjedovati su počeli beogradski studenti prema ideji da je za pad nadstrešnice koja nije bila obnovljena i pogibiju građana koji su se tamo zatekli, a obnovljena je zgrada novosadskog željezničkog kolodvora, kriva korupcija i nepotizam u srbijanskoj vladi. Prosvjede su prihvatili studenti i u gradovima nekih drugih srbijanskih sveučilišta. Podršku u studentima u prosvjedima počeli davati i građani, što je omasovilo prosvjede.
DVA KURIOZITETA
Dva su kurioziteta ovih prosvjeda : to što Vučić u svojim izjavama govori da „neki vanjski elementi“ žele promjenu Vladu u Srbiji 2. to što studenti ne žele razgovarati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a žele da napusti Vlast na način da raspiše prijevremene izbore. Vučić je više puta izjavio da prijevremenih izbora u Srbiji neće biti
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u nekoliko navrata studente koji su pokretači prosvjeda i začetnici ideje o promjeni vlasti u Srbiji pozivao na razgovor. Zadnji poziv je Vučić studentima uputio prije mjesec dana, no studenti se nisu odazvali na razgovor , te kao i prije ne žele razgovarati sa predsjednikom Vučićem.
Na prosvjede izlaze građani koji su za Aleksandra Vučića , kao i oni koji su protiv njega kao predsjednika Srbije i koji su na strani studenata i njihove želje za promjenom Vlade, te se sukobljavaju međusobno, pa i fizički, a policija održava red. Ponekad privede i nekoliko studenta, zbog čega studenti ponovo pokreću prosvjede.
Bez sumnje predsjednik Srbije u spomenutim okolnostima nema državničkog mira, jer nadolazeći događaji i učestale demonstracije građana donose neizvjesnost. Agencija Anadolija prenijela je 13. rujna navečer informaciju u kojoj je predsjednik Vučić gostujući na televiziji Informer koja je pokrenuta 2023. godine kao televizija dnevnog lista "Informer" i dostupna je putem kabelske mreže, rekao da ne isključuje mogućnost da „neko od nas bude ubijen“ jer da protivnici Vlasti u Srbiji više ne mogu pobijediti. Prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, otpor se pojavio "kada je Srbin osjetio da će da mu sruše državu".
No koliko će još dugo otpor neistomišljenika trajati? I kako će završiti?
Margareta Zouhar Zec
NEUSPJEH POLITIČKE VOLJE EUROPSKE UNIJE U GAZI
Bivša irska predsjednica Mary Robinson (81) koja je bila je na mjestu predsjednice Irske, od 1990. do 1997.,a nakon predsjedničkog mandata do 2002. radila je u Uredu visokog predstavnika za ljudska prava u Ujedinjenim narodima izjavila je da se srami odgovora Evropske unije na izraelski rat u Gazi, kritizirajući blok što nije suspendirao svoj trgovinski sporazum s Izraelom, iako su bili pozivi pojedinih država da to učini.
"Osjećam se pomalo posramljeno kao građanka EU što EU, koja govori o ljudskim pravima, koja razgovara, ali dogovore ne može ni sama napraviti. To je prilično uznemirujuće u ovoj fazi", rekla je za RTE-ov "The Late Late Show" kasno u petak 12. rujna, piše Anadolija 13. rujna.
Mery Robinson je napomenula da je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla da sporazum treba suspendirati, ali je i dodala da još odluka nije u toj fazi. Optužila je druge zemlje da su saučesnice i da ne čine dovoljno dok se u Gazi dešava namjerna glad.
Nazivajući situaciju neuspjehom političke volje, ukazala je na utjecaj američkog predsjednika Donalda Trumpa i pozvala na korištenje svih poluga kako bi se zaustavio sukob.
"Prava poluga je potpuno zaustavljanje naoružavanja. I naravno, Sjedinjene Američke Države bi bile velika zemlja koja bi to mogla učiniti. Ali i neke evropske zemlje bi trebale zaustaviti naoružavanje Izraela , a i trgovinu", rekla je.
Robinson je opisala izraelsko vodstvo kao ekstremističku vladu koju predvodi loš premijer, rekavši da Benjamin Netanyahu ne želi sklopiti mir. Govoreći o gladi i humanitarnoj solidarnosti, pozvala je na obnovljenu globalnu posvećenost zaštiti najugroženijih. (Anadolija, mzz)
„RIJEŠENJE O DVJEMA DRŽAVAMA,
JEDINI SU NAČIN ZA ZADOVOLJENJE LEGITIMNIH TEŽNJI „
Međunarodna konferencija Ujedinjenih naroda na visokoj razini , na kojoj je nastala- Njujorška deklaracija o mirnom rješavanju palestinskog pitanja i provedbi rješenja o dvjema državama, održana je od 28. do 30 srpnja 2025. godine u Njujorku.
Iz izjava supredsjedatelja Konferencije: Francuske Republike i Kraljevine Saudijske Arabije te supredsjedatelja radnih skupina: Federativne Republike Brazila, Kanade, Arapske Republike Egipta, Republike Indonezije, Irske, Talijanske Republike, Japana, Hašemitske Kraljevine Jordana, Sjedinjenih Meksičkih Država, Kraljevine Norveške, Države Katar, Republike Senegala, Kraljevine Španjolske, Republike Turske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Europske unije ( 27 država ) i Lige arapskih država ( ima 22 arapske države) koje su radile po skupinama nastala je Njujorška deklaracija.
Kako je zamišljeno realiziranje političke ideje o okončanju rata u Pojasu Gazi koji se vodi od 7. listopada 2023. između Hamasa i Izraela? Rat se vodi više od 700 dana, u kome je ubijeno do sada 64.700 palestinskih civila i 247 novinara različitih svjetskih i palestinskih redakcija . Izraelci su ratnim djelovanjem razorili područje Pojasa Gaze, koja je radi Izraelske zabrane dopreme humanitarne pomoći suočena s okrutnom glađu. Od gladi su do sada umrle 2023 osobe. Broj Palestinaca ubijenih dok su dolazili po humanitarnu pomoć sada je 2.444, a više od 17.831 je ranjen od 27. svibnja 2025. Međunarodni krivični sud je 22. studenog izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. (m. zouhar zec)
Donosim dio članaka iz Njujorška deklaracija o mirnom rješavanju palestinskog pitanja i provedbi rješenja o dvjema državama, kako bi zainteresirani za informaciju ove teme imali saznanja kako je zamišljeno političko rješenje izraelsko - palestinskog pitanja:
1. Mi, čelnici i predstavnici, okupili smo se u Ujedinjenim narodima u New Yorku od 28. do 30. srpnja 2025., u povijesno ključnom trenutku za mir, sigurnost i stabilnost na Bliskom istoku.
2. Složili smo se poduzeti kolektivne akcije kako bismo okončali rat u Gazi, postigli pravedno, mirno i trajno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba na temelju učinkovite provedbe rješenja o dvjema državama te izgradili bolju budućnost za Palestince, Izraelce i sve narode regije.
Deklaracija ima naime 42. članka
5. Rat, okupacija, teror i prisilno raseljavanje ne mogu donijeti ni mir ni sigurnost. To može samo političko rješenje. Kraj izraelsko-palestinskog sukoba i provedba rješenja o dvjema državama jedini su način za zadovoljavanje legitimnih težnji, u skladu s međunarodnim pravom, i Izraelaca i Palestinaca te najbolji način za okončanje nasilja u svim njegovim oblicima i svake destabilizirajuće uloge nedržavnih aktera, okončanje terorizma i nasilja u svim njegovim oblicima, jamčenje sigurnosti oba naroda i suvereniteta dviju država te za prevladavanje mira, prosperiteta i regionalne integracije u korist svih naroda u regiji.
6. Stoga smo se obvezali poduzeti opipljive, vremenski ograničene i nepovratne korake za mirno rješavanje palestinskog pitanja i provedbu rješenja o dvjema državama, kako bismo konkretnim akcijama što prije postigli ostvarenje neovisne, suverene, ekonomski održive i demokratske Države Palestine koja će živjeti rame uz rame, u miru i sigurnosti s Izraelom, omogućujući time punu regionalnu integraciju i međusobno priznanje.
7. Složili smo se podržati taj cilj i unutar vremenski ograničenog procesa zaključivanje i provedbu pravednog i sveobuhvatnog mirovnog sporazuma između Izraela i Palestine, u skladu s relevantnim rezolucijama UN-a, Madridskim mandatom, uključujući načelo zemlja za mir, i Arapskom mirovnom inicijativom, okončavajući okupaciju, rješavajući sva preostala i konačna statusna pitanja i okončavajući sve zahtjeve, postižući pravedan i trajan mir te osiguravajući sigurnost za sve i omogućujući punu regionalnu integraciju i međusobno priznavanje na Bliskom istoku, uz puno poštovanje suvereniteta svih država.
Zatim:
14. Potaknuli smo države članice, Ujedinjene narode, njihove agencije i međunarodne organizacije da osiguraju resurse i pomoć u velikom opsegu kako bi podržali oporavak i obnovu, uključujući i putem posebnog međunarodnog fonda za obnovu u tu svrhu. Istaknuli smo nezamjenjivu ulogu UNRWA-e i izrazili svoju predanost nastavku podržavanja, uključujući i putem odgovarajućeg financiranja, agencije u provedbi njezina mandata te pozdravili njezinu predanost i kontinuirane napore u provedbi preporuka iz Colonninog izvješća. Po postizanju pravednog rješenja za problem palestinskih izbjeglica koje će se dogovoriti u skladu s Rezolucijom 194 Opće skupštine UN-a, UNRWA će svoje javne usluge na palestinskom teritoriju predati osnaženim i pripremljenim palestinskim institucijama.
15. Podržali smo raspoređivanje privremene međunarodne stabilizacijske misije na poziv Palestinske uprave i pod okriljem Ujedinjenih naroda te u skladu s načelima UN-a, nadograđujući postojeće kapacitete UN-a, uz mandat Vijeća sigurnosti UN-a, uz odgovarajuću regionalnu i međunarodnu potporu. Pozdravili smo spremnost koju su izrazile neke države članice da doprinesu svojim trupama.
20. Pozdravili smo obveze palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa u ime Palestine izražene u njegovom pismu od 9. lipnja 2025., uključujući mirno rješavanje palestinskog pitanja i kontinuirano odbacivanje nasilja i terorizma. Također smo pozdravili izjavu predsjednika Abbasa da bi palestinska država trebala biti jedini pružatelj sigurnosti na svom teritoriju, ali da nema namjeru biti militarizirana država i da je spremna raditi na sigurnosnim aranžmanima korisnim za sve strane, uz puno poštovanje svog suvereniteta i sve dok uživa međunarodnu zaštitu.
23. Pozvali smo izraelsko vodstvo da objavi jasnu javnu obvezu na dvodržavno rješenje, uključujući suverenu i održivu palestinsku državu, da odmah prekine nasilje i poticanje protiv Palestinaca, da odmah zaustavi sve aktivnosti naseljavanja, otimanja zemlje i aneksije na okupiranom palestinskom teritoriju, uključujući istočni Jeruzalem, da se javno odrekne svakog projekta aneksije ili politike naseljavanja te da stane na kraj nasilju doseljenika, uključujući provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 904 i donošenje zakona za kažnjavanje i odvraćanje nasilnih doseljenika i njihovih nezakonitih djela.
25. Ponovno smo potvrdili svoju podršku pravu palestinskog naroda na samoodređenje. Uzimajući u obzir da nema tekućih pregovora između stranaka i da nezakonite jednostrane akcije predstavljaju egzistencijalnu prijetnju ostvarenju neovisne Države Palestine, ponovili smo da su priznanje i ostvarenje Države Palestine bitna i neizostavna komponenta postizanja rješenja o dvjema državama, podsjećajući pritom da je priznanje suverena odluka svake pojedine države. Potpuni prijem Države Palestine u Ujedinjene narode neizostavan je element političkog rješenja kojim se okončava sukob, a koje će omogućiti punu regionalnu integraciju.
38. Obvezali smo se pripremiti teren za budući „Dan mira“, nadograđujući se na Arapsku mirovnu inicijativu, „Europski paket za potporu miru“ i druge međunarodne doprinose, koji će donijeti jasne dividende Palestincima, Izraelcima i regiji u cjelini, uključujući trgovinu, infrastrukturu i energiju, te omogućiti regionalnu integraciju, što će dovesti do regionalne sigurnosne arhitekture koja promiče i poštuje prava svih naroda i suverenitet svih država.
39. U tom smislu odlučili smo istražiti, u kontekstu ostvarenja suverene palestinske države, regionalnu sigurnosnu arhitekturu koja bi mogla pružiti sigurnosna jamstva za sve, nadograđujući se na iskustvo Udruženja jugoistočnih azijskih zemalja (ASEAN) i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), utirući put stabilnijem i sigurnijem Bliskom istoku, kao i regionalni i međunarodni okvir koji nudi odgovarajuću podršku rješavanju pitanja izbjeglica, uz istovremeno ponavljanje prava na povratak.
40. Odlučni smo osigurati da odluke donesene na ovoj Konferenciji predstavljaju prekretnicu u kojoj će se međunarodna zajednica u cjelini mobilizirati, na političkoj, ekonomskoj, financijskoj i sigurnosnoj razini, kako bi se pokrenula dugo očekivana svijetla budućnost na dobrobit svih država i svih naroda.
42. Ova Deklaracija i njezin aneks odražavaju rezultate osam radnih skupina sazvanih u sklopu Konferencije, koje ocrtavaju sveobuhvatan i praktičan okvir za mirno rješavanje palestinskog pitanja i provedbu rješenja o dvjema državama. Ovi rezultati odražavaju prijedloge u političkim, sigurnosnim, humanitarnim, ekonomskim, pravnim i strateškim narativnim dimenzijama te predstavljaju konkretan vremenski ograničen akcijski plan za usmjeravanje međunarodnog angažmana i provedbe, operativne koordinacije i daljnjih napora prema provedbi rješenja o dvjema državama i punoj regionalnoj integraciji.
Izvor : Internet stranica Stalna misija Francuske Ujedinjenih naroda u Njujorku ,mzz
142 ZEMLJE PODRŽALE DEKLARACIJU, IZRAEL, SAD, MAĐARSKA… SU PROTIV
U petak 12. rujna se u dvorani Opće skupštine UN 142 zemlje podržavale su Njujoršku deklaraciju o mirnom rješavanju palestinskog pitanja i provedbi rješenja o dvjema državama Palestini i Izraelu.
Njujorška deklaracija rezultat je međunarodne konferencije održane 29. srpnja u sjedištu UN-a, koju su organizirale Francuska i Saudijska Arabija, koja je bila na glasanju 12. rujna, te će se rad na temi nastaviti još tokom rujna.
U Općoj skupštini 142 zemlje su glasale za rezoluciju, 10 veleposlanika zemalja je bilo protiv, a to su bili: Izrael, Argentina, Mađarska, Mikronezija, Naura, Pala, Papuu Novu Gvineja, Paragvaj, Tongo i Sjedinjene Američke Države .Suzdržano je bilo 12 zemalja.
Prije glasanja, piše Internet stranica UN- a, francuski veleposlanik Jerome Bonnafont podsjetio je da Njujorška deklaracija „postavlja jedinstveni plan za ostvarenje rješenja o dvjema državama“.
To uključuje trenutni prekid vatre u Gazi, oslobađanje svih talaca koji se tamo drže i uspostavu palestinske države koja je i održiva i suverena.
Plan dalje poziva na razoružanje Hamasa i njegovo isključenje iz upravljanja Gazom, normalizaciju odnosa između Izraela i arapskih zemalja, kao i kolektivna sigurnosna jamstva.
Govoreći uoči glasovanja, izraelski veleposlanik u UN-u Danny Danon rekao je da se „ova jednostrana Deklaracija neće pamtiti kao korak prema miru, već samo kao još jedna prazna gesta koja slabi kredibilitet ove Skupštine“. Rekao je da je „Hamas najveći dobitnik bilo kakve podrške ovdje danas“ i proglasit će ga „plodom 7. listopada“.
Međunarodna konferencija na visokoj razini u srpnju 2025. održana je u kontekstu rata u Gazi i pogoršanja izgleda za rješenje o dvjema državama.
U obraćanju na uvodnom dijelu, glavni tajnik UN-a António Guterres istaknuo je da je „središnje pitanje za mir na Bliskom istoku provedba rješenja o dvjema državama, gdje dvije neovisne, suverene, demokratske države – Izrael i Palestina – žive jedna pored druge u miru i sigurnosti“. ( un, mzz)
GENERACIJA " Z " SE POBUNILA RADI KORUPCIJE
I NESPOSOBNOSTI VLADE
U Nepalu, čije je puno ime države Savezna Demokratska Republika Nepal, u jugoistočnoj Aziji, i u kojoj je najviši planinski lanac na svijetu, s najvišim vrhom Mount Everestom od 8.848 metara na granici s Kinom, traju demonstracije i sukobi sa policijom. Sve je počelo zbog vladine zabrane društvenih mreža.
Naime mladi Nepalci pisali su postove o luksuznom životu porodica i djece korumpiranih političara i državnih službenika na šta je Vlada odgovorila ograničavanjem 26 platformi društvenih mreža uključujući Whatsapp, Instagram, Facebook. To je bio povod za demonstracije protiv korupcije u Nepalu. U nasilnim nemirima koji su zahvatili Nepal poginulo je 30 osoba, više od tisuću ljudi je povrijeđeno, zapaljene su vladine zgrade, a premijer Nepala Khadga Prasad Sharma Oli , poznat kao KP Sharma Oli 9. rujna 2025. podnio je ostavku .
Ograničavanje društvenih mreža je provedeno u okviru šireg plana Vlade za regulacijom društvenih mreža, koji je kritiziran kao sredstvo cenzure i kažnjavanja protivnika vlasti koji su izražavali svoje protivljenje - online.
Vlada je zahtijevala da kompanije imenuju kontakt osobu u zemlji, što se odnosilo na dvadesetak društvenih mreža koje se široko koriste u Nepalu i nakon što kompanije nisu ispunile zahtjev da se registriraju Vlada Nepala ih je blokirala, a mladi su izašli na ulice.
ŽELE UKLONITI STARE POLITIČARE
Nakon što je 19 osoba poginulo tokom demonstracija, vlasti su ponovo dozvolile društvene mreže, a premijer Šarma Oli dao je ostavku.
Ali demonstracije se nastavljaju, a među demonstrantima su pretežno mladi ljudi, odnosno pripadnici takozvane "generacije Z" koji su, kako piše Associated Press, ljuti jer djeca političara uživaju u luksuznom životu i privilegijama, dok se većina mladih bori da pronađe posao u Nepalu.
Sa nezaposlenošću mladih od oko 20 posto prošle godine, prema podacima Svjetske banke, Vlada Nepala procjenjuje da više od 2.000 mladih svakodnevno napušta zemlju u potrazi za poslom na Bliskom istoku ili u jugoistočnoj Aziji.
Demonstracijama, kako su rekli za novinske agencije, žele ukloniti stare nesposobne političare, te se nadaju da bi ih novi lideri mogli voditi ka razvoju i prosperitetu.
Šef nepalske vojske Ashok Raj Sigdel pozvao je demonstrante da prekinu prosvjede kako bi se spriječili novi smrtni slučajevi i uništavanje imovine, te da započnu dijalog.
Zgrade državnih institucija, od Vrhovnog suda do domova ministara, uključujući i privatnu rezidenciju sada bivšeg premijera Olija, takođe su zapaljene tokom demonstracija. Među poslovnim objektima koji su zapaljeni našli su se i brojni hoteli u turističkom gradu Pokhari, kao i Hilton u glavnom gradu Nepala Katmanduu.
U međuvremenu trebali bi se nastaviti razgovori vojske Nepala sa demonstrantima "generacije Z" o izboru privremenog lidera države Nepal.
DEMONSTRANTI TRAŽE PONOVO PISANJE USTAVA
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Sušila Karki, koja je 2016. godine postala prva žena na toj funkciji u Nepalu, glavna je kandidatkinja za privremenu premijerku, a njeno ime predložili su vođe demonstracija . Ona je pristala na kandidaturu, ali se sada radi na pronalasku načina njenog imenovanja.
Prema ustavu Nepala iz 2015. godine, nasljednik mora biti imenovan iz stranke koja ima većinu u parlamentu. Ako nijedna stranka nema većinu, predsjednik imenuje člana koji može osigurati većinu. Taj zatim mora dobiti izglasano povjerenje u roku od 30 dana.
Ako ni to ne uspije, može biti imenovan bilo koji član koji tvrdi da ima većinu, ali ako ne osvoji glasanje o povjerenju, parlament se može raspustiti i raspisuju se novi izbori.
S obzirom na to da su lideri glavnih političkih stranaka diskreditirani u očima demonstranata, a mnogi se i skrivaju, ostaje nejasno da li će demonstranti prihvatiti taj proces.
Nepal je ukinuo monarhiju 2008. godine i usvojio novi ustav 2015. godine, usprkos protestima protiv tog dokumenta.
Mediji javljaju da demonstranti sada traže i ponovno pisanje ustava. Ustav dozvoljava amandmane, ali oni moraju biti odobreni u parlamentu. U međuvremenu trgovine, škole i fakulteti su zatvorene u glavnom gradu Katmandu koji ima oko milijun stanovnika.
Demonstracije se u javnosti nazivaju "Gen Z protesti", jer su većina učesnika mladi ljudi koji izražavaju nezadovoljstvo zbog, kako smatraju, nesposobnosti vlade da se izbori s korupcijom i poboljša ekonomske prilike. Generaciji Z pripadaju osobe rođene u vremenu od 1990. do 2012. godine. ( Radio Slobodna Europa, m.z.z.)
DOGOVORIO S TRUMPOM UBLAŽAVANJE SANKCIJA BJELORUSIJI
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko (71) pustio na slobodu 52 zatvorenika nakon posredovanja Sjedinjenih Državam jer mu je SAD obećao ublažavanje sankcija Bjelorusiji, piše Al Jazeera Englich. Sankcije je naime SAD uveo Bjelorusiji još prije pet godina radi lažnih predsjedničkih izbora i nasilne represije Lukašenkovog režima nad Bjelorusima koji žive unutar i izvan zemlje.
Predsjednik države Litve Gitanas Nauseda 11. rujna je je izjavio da su zatvorenici, zajedno s američkom delegacijom, prešli u Litvu, zemlju koja je članica Europske unije, koja na jugoistoku graniči s Bjelorusijom.
„Nitko nije ostavljen! 52 zatvorenika danas su sigurno prešla litavsku granicu iz Bjelorusije, ostavljajući za sobom bodljikavu žicu, rešetke na prozorima i stalni strah“, napisao je na platformi X predsjednik Litve.
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, da oslobodi pritvorenike koje je američki čelnik opisao kao "taoce". Bjelorusija je kasnije potvrdila njihovo puštanje.
U zamjenu za Lukašenkovu gestu, Washington će odobriti ublažavanje sankcija bjeloruskoj nacionalnoj zrakoplovnoj tvrtki Belavia, dopuštajući joj servisiranje i kupnju komponenti za svoju flotu, koja uključuje Boeingove zrakoplove, rekao je glasnogovornik američkog veleposlanstva u glavnom gradu Litve Vilniusu.
To je bila najveća skupina zatvorenika koju je Lukašenko do sada pomilovao, očito zato što želi popraviti odnose sa Sjedinjenim Državama nakon godina izolacije i sankcija Bjelorusiji.
Ali 52 zatvorenika su puno manje od 1300 ili 1400 zatvorenika čije je oslobađanje Trump pozvao u razgovoru s Lukašenkom prošlog mjeseca, kao i u kasnijim objavama na društvenim mrežama.
Među oslobođenima je i Ihar Losik (33), novinar Radio Slobodne Europe osuđen 2021. na 15 godina zatvora radi navodnog poticanja mržnje i organiziranja nereda, priopćio je odjel za bjeloruska pitanja američkog veleposlanstva u Vilniusu.
Veleposlanstvo nije moglo odmah potvrditi jesu li među puštenima istaknuti kritičari Lukašenkove višedesetljetne vladavine, poput borca za ljudska prava Alesa Bialiackog, sudobitnika Nobelove nagrade za mir za 2022. godinu.
Bjeloruski disidentski veteran Mikola Statkevich bio je među 52 politička zatvorenika, prema podacima skupine za ljudska prava Vjasna. (Al Jazeera Englich, mzz)
ČELNICI HAMASA BORAVE U KATARU
Informacija da su Izraelski ratni avioni izveli 9. rujna zračni napad s 12 projektila na vođe Hamasa u glavnom gradu Katara, Dohi, izazova nedoumicu i čuđenje. Kako je do tog napada došlo, jer prije svega Izrael i Katar nisu susjedne zemlje? Izrael je na Bliskom istoku. Katar je država na Arapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Najkraća udaljenost između Izraela i Katara zračnom linijom iznosi 1.700 km ili 1.070 milja. Ako putujete avionom od Izraela do Katara, putovanje traje dva sata da stignete tamo.
I onda je pitanje opravdano, zašto dužnosnici Hamasa borave u Kataru? Zašto, to pitanje u odgovoru ima svoju povijest.
Država Katar koja ima manje od tri milijuna stanovnika, veoma bogata je naftom, visokog BDP-a po stanovniku od 76.275 dolara, bruto nacionalnog dohotka od 348,5 milijardi dolara, brojevi su za 2024. u kojoj posljednjih 150-ak godina političku dominaciju ima obitelj Al-Thani iz koje potječe trenutni emir i predsjednik Vlade, u kojoj je islam službena religija, a arapski jezik službeni, služi kao posrednik, kao mjesto za razgovor nacijama koje su međusobno suprotstavljene, kako Bliskom istoku tako i šire.
Al Jazeera Englich piše da su razlog za prisutnost mnogih čelnika palestinske skupine Hamas u Dohi pregovori o okončanju izraelskog rata u Gazi i osiguravanje oslobađanja izraelskih zarobljenika koji se nalaze u enklavi.
HAMAS U GRADU DOHI
Hamas je otvorio svoj politički ured u Kataru 2012. godine, nakon što su vođe - uključujući Khaleda Meshaala - napustili Siriju godinu dana nakon početka rata u toj zemlji.Katarski dužnosnici više su puta rekli da je odluka o ugošćavanju vodstva Hamasa donesena nakon zahtjeva Sjedinjenih Država. U članku s mišljenjem za The Wall Street Journal (WSJ) iz 2023., katarski veleposlanik u SAD-u, Sheikh Meshal bin Hamad Al Thani, rekao je da Washington želi da ured "uspostavi neizravne linije komunikacije s Hamasom", piše Al Jazeera.
Razni visoki čelnici Hamasa nalaze se u Kataru ili su tamo bili smješteni kao rezultat otvaranja ureda Hamasa. Već spomenuti Meshaal, bivši šef političkog ureda Hamasa i koji je i sam preživio izraelski pokušaj atentata u Jordanu 1997. godine, preselio se u Katar 2012. godine i od tada je tamo smješten.
Ismail Haniyeh, koji je naslijedio Mešaala kao politički vođa i prethodno bio palestinski premijer, također je bio smješten u Kataru od 2017., godine kada je napustio Gazu kako bi postao politički vođa. Haniyeha je Izrael ubio u napadu dronom u iranskoj prijestolnici Teheranu u srpnju 2024. Među ostalim vođama sa sjedištem u Kataru su Khalil al-Hayya, član vijeća vodstva Hamasa, i Mousa Abu Marzouk.
DRŽAVA KATAR VAŽAN POSREDNIK
Katar se smatra jednim od najvažnijih posrednika u regiji i na međunarodnoj razini, što mu daje utjecajan položaj . Zemlja je godinama pružala financijsku pomoć Gazi - koja je pod vrstom blokade Izraela od 2007. - a ujedno je i vodeći zagovornik palestinskog cilja. Pružanje političke baze Hamasu rezultat je kombinacije ova dva faktora.
U svom članku za WSJ, katarski šeik Meshal opravdao je prisutnost ureda Hamasa jer je "često korišten u posredničkim naporima, pomažući u deeskalaciji sukoba u Izraelu i na palestinskim teritorijima".
„Prisutnost ureda Hamasa ne treba miješati s podrškom, već uspostavlja važan kanal za neizravnu komunikaciju“, rekao je Sheikh Meshal.
Prošle godine, katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani sugerirao je da bi Katar mogao preispitati svoju posredničku ulogu , jer su neke strane koristile posredovanje za "uski politički interes".
KATAR KAO POLITIČKA BAZA
Priznavanje Katara kao posrednika i sigurne baze za političke skupine iz cijelog svijeta dovelo je do toga da njegov glavni grad postane domaćin brojnim različitim međunarodnim faktorima.
Brojne arapske političke osobe preselile su se u Katar, ponajviše nakon Arapskog proljeća. Arapsko proljeće bio je val prosvjeda i demonstracija na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi počevši od 17. prosinca 2010. a završilo je 2012. godine.
Katar je od 2013. nadalje bio domaćin političkog ureda talibana dok se borio protiv SAD-a i bivše afganistanske vlade. Politički ured talibana otvoren je i na zahtjev SAD-a kako bi se osiguralo mjesto za mirovne pregovore.
Država Katar je domaćin SAD-u u obliku najveće američke vojne baze na Bliskom istoku, zračne baze Al Udeid, a poznata je i kao zračna luka Abu Nakhlah.
No slučaj napada Izraela na objekt u Dohi katarski predsjednik Vlade najavio je raspraviti na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda.
I da podsjetim, država Katar bila je domaćin i 22. Svjetskog prvenstva u nogometu koje je održano od 20. studenog do 18. prosinca 2022. kao prva svjetska nogometna manifestacija u arapskom svijetu. Nogometni prvaci postali su tada Argentinci, Francuzi su bili drugi, a Hrvatska nogometna reprezentacija bila je treća.
M. Zouhar Zec, Al Jazeera
„HRVATSKA SE BRANILA A IZRAEL UBIJA DESETKE HILJADA LJUDI PO GAZI“
„Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Moshe Saar koji je 9. rujna posjetio Zagreb usporedio je Domovinski rat i izraelsku agresiju na Gazu, što je uvredljivo za sve žrtve agresije na Hrvatsku i nije pravo pitanje zašto ga nije primio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, već zašto su ga ugostili premijer RH , šef diplomacije i predsjednik Sabora, priopćio je u utorak 9. rujna ured predsjednika RH na Pantovčaku, piše Anadolija.
"U trenutku kada izraelska vlada i vojska protjeruju cjelokupno stanovništvo grada Gaze i najavljuju napad na taj grad od milion stanovnika, sastajati se s članom te iste vlade zapravo je podrška izraelskoj politici nasilja, etničkog čišćenja i ratnih zločina", poručio je predsjednik RH Milanović, na društvenoj mreži Facebook.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak je sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom u Banskim dvorima primio ministra Izraela Gideona Moshea Saara. "Zašto su izraelskog ministra vanjskih poslova pozvali u Zagreb i zašto su se sastali s njim predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova u Vladi RH?", upitao je Milanović.
Smatra da je "u trenutku kada izraelska vlada i vojska protjeruju cjelokupno stanovništvo grada Gaze i najavljuju napad na taj grad od milion stanovnika, sastajati se s članom te iste vlade zapravo podrška izraelskoj politici nasilja, etničkog čišćenja i ratnih zločina."
"Umjesto da pokrene postupak priznavanja palestinske države kao prvog koraka u postizanju dvo državnog rješenja i trajnog mira na Bliskom istoku, Vlada Hrvatske daje podršku dužnosnicima izraelske vlasti koji nedvosmisleno stoje iza politike rata i nasilja", poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Koliko je pogrešno sastajati se s članom izraelske vlade, smatra da pokazuje i njegova današnja izjava u kojoj on uspoređuje hrvatski Domovinski rat i izraelsku agresiju na Gazu."To je uvredljivo za Hrvatsku i sve žrtve agresije na Hrvatsku jer se Hrvatska branila, za razliku od Izraela koji divlja i ubija desetke hiljada ljudi po Gazi", poručio je Milanović.
S Pantovčaka je primijećeno i to što je zbog Saara u utorak satima bilo blokirano cijelo središte Zagreba, što se ne događa ni kada u Hrvatsku dolaze puno ugledniji i važniji gosti.
Milanović je krajem kolovoza pozvao vladu da u Saboru pokrene postupak priznanja Palestine.
"Hrvatska treba priznati Palestinu kao korak prema zaustavljanju rata i humanitarne katastrofe u Gazi. Priznavanje prava palestinskom narodu na vlastitu državu jedini je način za uspostavu trajnog mira na Bliskom istoku", rekao je tada Milanović nakon sastanka s palestinskom ministricom vanjskih poslova Varsen Agabekjan.
Poziv Hrvatskoj da prizna Palestinu ranije je uputila i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. ( Anadolija, mzz)
IZRAEL ISKAZUJE AGRESIVNU SAMOVOLJU I KRŠI MEĐUNARODNE ZAKONE
Izraelski ratni avioni izveli su 9. rujna u ranim popodnevnim satima zračni napad na vođe Hamasa u glavnom gradu Katara, Dohi, što je novi udarac naporima da se postigne sporazum o prekidu vatre u Gazi.
Prema izvještajima izraelskih medija, ratni avioni ispalili su 12 projektila na mjesta gdje su se nalazili lideri Hamasa u Dohi. Čule su se eksplozije, a snimci prikazuju oblake dima koji se uzdižu .
Izraelska vojska je priopćila da je izvela "precizan napad" ciljajući visoko rukovodstvo Hamasa, bez preciziranja lokacije. "Izrael je pokrenuo napade, Izrael ih je proveo i Izrael preuzima punu odgovornost", navodi se u priopćenju Izraela, piše agencija Anadolija .
Jedan od vođa Hamasa rekao je televiziji Al Jazeera sa sjedištem u Dohi da je napad izvršen dok su pregovarači grupe razgovarali o prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trumpa za prekid vatre u Gazi i razmjeni zatvorenika .Još jedan visoki lider Hamasa potvrdio je Al Jazeeri da je delegacija rukovodstva Hamasa preživjela napad u Dohi. Katarsko ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo izraelski napad, nazivajući ga očiglednim kršenjem međunarodnog prava te je potvrdio da neće tolerirati "ovo nepromišljeno izraelsko ponašanje i kontinuirano narušavanje regionalne sigurnosti,
"Ovaj kriminalni napad predstavlja očigledno kršenje svih međunarodnih zakona i normi i predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti Katara i stanovnika Katara", navodi se u priopćenju.
Ministarstvo je potvrdilo da su sigurnosne snage, civilna zaštita i nadležne vlasti riješile incident i "preduzele potrebne mjere kako bi obuzdale njegove posljedice i osigurale sigurnost stanovnika i okolnih područja".
Nakon napada Izraela poglavar Rimokatoličke crkve i Vatikana papa Lav XIV izrazio je zabrinutost radi napada usmjerenog protiv rukovodstva Hamasa u Dohi, nazvavši situaciju vrlo ozbiljnom. "Ne znamo kuda stvari vode, moramo se moliti", rekao je papa novinarima dok je napuštao Villu Barberini u Castel Gandolfu, objavila je novinska agencija ANSA, piše Anadolija
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je nakon događaja da je telefonski razgovarao s katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem i potvrdio punu solidarnost svoje zemlje s Dohom nakon izraelskog napada na njenu teritoriju, piše Anadolija. Bin Salman osudio je izraelski napad kao kriminalni čin i flagrantno kršenje međunarodnih zakona i normi od strane Izraela, a prema saudijskoj državnoj novinskoj agenciji SPA, piše Anadolija.
Stalna predstavnica Katara pri UN-u Alya Ahmed bin Saif Al Thani opisala je napad kao "ozbiljan incident koji zahtijeva hitnu pažnju", izvijestila je državna novinska agencija QNA, piše Anadolija. Ambasadorica je rekla da su istrage trenutno u toku na najvišem nivou i da će daljnji detalji biti objavljeni kada budu dostupni te da njena zemlja neće tolerirati ovo agresivno izraelsko ponašanje.
„Tek saznajemo o izraelskim napadima u Kataru, u zemlji koja je igrala vrlo pozitivnu ulogu u postizanju prekida vatre i oslobađanju svih talaca", rekao je Antonio Guterres glavni tajnik UN-a tokom konferencije za novinare povodom predstavljanja izvještaja o globalnim vojnim troškovima. Guterres je osudio ovo flagrantno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Katara i pozvao sve strane da rade na postizanju trajnog prekida vatre, a ne na uništavanju.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i emir Katara šeik Tamim bin Hamad al Thani su telefonom razgovarali nakon izraelskog napada na pregovaračku delegaciju Hamasa u Dohi i zajedničkim koracima koje treba poduzeti kao odgovor, priopćila je Direkcija za komunikacije Predsjedništva Turske na turskoj platformi društvenih medija NSosyal piše Anadolija
Predsjednik Erdogan osudio je napad, rekavši da "ima za cilj produbljivanje regionalnog sukoba i jasno krši suverenitet zemlje prijateljskog saveznika Katara".
Katar, zajedno s Egiptom i SAD-om, posreduje u indirektnim pregovorima između Izraela i Hamasa o potencijalnoj razmjeni zatvorenika i sporazumu o primirju u Gazi.
Dva lidera su potvrdila svoju predanost nastavku suradnje na zaustavljanju masakra u Gazi, gdje je Izrael od listopada 2023. ubio više od 64.000 Palestinaca.
Kanadski premijer Mark Carney također je osudio napad Izraela 9. rujna koji je ciljao rukovodstvo Hamasa u Dohi, kojom prilikom je napisao na društvenoj mreži kompanije X, sa sjedištem u SAD-u "Kanada osuđuje izraelske napade u Kataru, nepodnošljivo širenje nasilja i uvredu suvereniteta Katara","Bez obzira na njihove ciljeve, takvi napadi predstavljaju ozbiljan rizik od eskalacije sukoba u cijeloj regiji i direktno ugrožavaju napore za unapređenje mira i sigurnosti, oslobađanje svih talaca i postizanje trajnog primirja, napore u kojima šeik Tamim bin Hamad Al Thani igra vrlo konstruktivnu ulogu", napisao je Kanadski premijer Mark Carney. ( Anadolija,mzz)
POTPORA UMIROVLJENICIMA OD 30 DO 60 EURA MJESEČNO
Šime Erlić ( 40) diplomirani ekonomist, koji je napustio mjesto ministra regionalnog razvoja i fondova EU u Vladi RH, da bi se natjecao za mjesto gradonačelnika u svom rodnom gradu Zadru na izborima sredinom ove godine, gdje je izbore i dobio , počeo je ostvarivati svoja izborna obećanja. Erlić je tijekom izbora naime govorio da će 100 posto sa svim što je i što zna, da će sve svoje kapacitete uložiti u to da funkciju gradonačelnika obnašam dostojanstveno, čestito i da prema svim građanima ide s programom 'Za Zadar na 100%'", nastojeći podići standard građana.
Šime Erlić svoj je senzibilitet najprije pokazao prema umirovljenicima grada Zadra.
Portal mirovina.hr piše 8. rujna da je predstavnicima udruga prezentiran model isplate naknade na mirovine s cenzusom do 470 eura. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u Zadru živi 6.343 umirovljenika koji bi ostvarili pravo na ovaj oblik potpore, što čini čak 34 posto svih umirovljenika u tom gradu.
Umirovljenici s mirovinom do 200 eura dobivali bi 60 eura mjesečno, odnosno 720 eura godišnje.
Za mirovine od 200,01 do 270 eura, dodatak bi iznosio 50 eura mjesečno ili 600 eura godišnje.
Oni s mirovinama od 270,01 do 340 eura primali bi 40 eura mjesečno, odnosno 480 eura godišnje.
Umirovljenici čije su mirovine između 340,01 i 470 eura dobivali bi 30 eura mjesečno, što je 360 eura godišnje.
Umirovljeničke udruge jednoglasno su podržale takav model kao mjeru koja bi značajno popravila socijalni status umirovljenika s najnižim primanjima. Cilj programa je poboljšati životni standard umirovljenika s niskim mirovinama, smanjiti rizik siromaštva i osigurati dodatnu socijalnu sigurnost starijim sugrađanima, navode iz Grada.
Grad Zadar će za provedbu ove mjere godišnje izdvajati dva milijuna eura, dok će godine 2025. godini, do njenog završetka, osigurati 500.000 eura. Kako bi mjera mogla biti provedena, potrebno je provesti pravnu proceduru koja uključuje izradu nove odluke o socijalnoj skrbi Grada Zadra ili izmjene postojeće do kraja rujna 2025. godine, a nakon toga i javno savjetovanje koje je predviđeno za rujan. Potom bi u listopadu 2025. odluka trebala biti donesena na Gradskom vijeću, nakon čega bi gradonačelnik donio zaključak o isplati pa bi prva sredstva umirovljenicima bila isplaćena već u listopadu.
Ovim modelom Grad Zadar postaje predvodnik socijalne politike u Hrvatskoj. Najugroženiji umirovljenici dobivaju osjetnu i realnu potporu u iznosu od 30 do 60 eura mjesečno. Uz to, Grad nastavlja i sa svim drugim programima potpore umirovljenicima, kao što su isplata božićnica i uskrsnica, besplatni gradski javni prijevoz, sufinanciranje boravka u domovima za starije, mogućnost korištenja pomoći iz projekta Pokret 2+, a širi se i projekt njegovatelja za starije na otocima. ( Izvor: portal Mirovina.hr, mzz)
ZEMLJE NATO SNAGA – ODGOVARAJU VLASTITIM VJEŽBAMA
Ruski susjedi pripremaju se za nekoliko nervoznih dana kada Kremlj održava svoje ratne vježbe“ Zapad 2025.“ zajedno sa svojim saveznikom Bjelorusijom, prve od potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Vježbe, koje se održavaju od 12. do 16. rujna , uključivat će neke manevre u blizini Poljske i Litve dok Kremlj uvježbava mogući sukob s NATO-ovim snagama, piše politiko.eu 8. rujna
„Moramo ozbiljno shvatiti vježbe u blizini granica NATO-a i EU. Susjedne zemlje i sam NATO shvaćaju ih s najvećom ozbiljnošću“, rekao je zamjenik litavskog ministra obrane Tomas Godliauskas. „Litva i naši saveznici su spremni, ujedinjeni i pomno će pratiti razvoj događaja, spremni odgovoriti ako bude potrebno.“
Kao odgovor, zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom održavaju vlastite ratne vježbe.
U vježbi „Tarassis 25“ sudjeluje 10 sjevernoeuropskih zemalja NATO-a, dok će Litva održati vlastitu nacionalnu obrambenu vježbu „ Thunder Strike.“
Poljska ovog tjedna održava vježbe „Iron Defender-25“ , u kojima sudjeluje 30.000 vojnika. „Poljska će odgovoriti na vježbe „ Zapad 2025.“ na odgovarajući način s poljske strane“, rekao je zamjenik ministra obrane Cezary Tomczyk poljskoj televizijskoj postaji RMF .
Rusija provodi vježbe „ Zapad „otprilike svake četiri godine od 1999., a zabrinutost zbog njih je svojevrsna tradicija. Iako su formalno obrambene vježbe, ona iz 2009. simulirala je nuklearni napad na Varšavu, a vježba iz 2021. dovela je do masovnog gomilanja snaga u Bjelorusiji koje su mjesecima kasnije korištene za napad na Ukrajinu.
„S rastućom uzbunom u NATO-u da bi Rusija mogla pojačati svoj tekući rat s Ukrajinom napadom na članicu saveza - moguće na Baltiku - NATO vrlo pažljivo prati daje li Zapad ikakve naznake o budućoj ruskoj ofenzivi“ rekao je Tomas Janeliunas, profesor na Institutu za međunarodne odnose i političke znanosti Sveučilišta u Vilniusu.
Zapadni promatrači će koristiti Zapad kako bi procijenili spremnost ruske vojske tri godine nakon napada na Ukrajinu - rata koji je Rusiju koštao više od milijun žrtava i uništio ogromne količine opreme, ali je i pojačao rusko ratno gospodarstvo.
„NATO vrlo pomno prati ruske vojne aktivnosti. Ne vidimo nikakvu neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje saveznice NATO-a. Unatoč tome, ostajemo budni“, priopćio je NATO Savez u pisanom komentaru.
Organizatori vježbi „Zapad“ tvrde da u njima neće sudjelovati više od 13.000 ljudi, a Bjelorusija je izjavila da poziva promatrače iz zemalja NATO-a, kao i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi.
Ruske i bjeloruske trupe također će vježbati planiranje upotrebe raketnih sustava Orešnik koji mogu nositi nuklearno oružje .
Rusija također provodi tri odvojene vježbe sa zemljama Organizacije kolektivne sigurnosti – prikrivajući pravi opseg vježbi, priopćilo je Njemačko vijeće za vanjske odnose . (ODKB uključuje Rusiju, Bjelorusiju, Armeniju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.)
„Očekuje se da će scenariji ovih vježbi ukazati na vrstu ratovanja za koje se Rusija priprema protiv Zapada“, navodi se.
Vježba Zapad obuhvatit će ruske vojne okruge Moskovski i Lenjingradski, Kalinjingradsku enklavu, arktičku regiju, Baltičko i Barentsovo more te Bjelorusiju.
Neke vježbe - u blizini bjeloruskog sela Goža i u kaliningradskom Dobrovolsku - održat će se samo nekoliko desetaka kilometara od Poljske i Litve. Vojnici će također biti raspoređeni s obje strane Suwalskog prolaza , 70-kilometarskog koridora između Bjelorusije i Kalinjingrada koji se smatra jednim od najranjivijih obrambenih uskih grla u Europi.
Litvanska vojna obavještajna služba očekuje da će u vježbi Zapad sudjelovati do 30.000 vojnika - daleko manje nego 2021. godine, kada je sudjelovalo oko 200.000 vojnika.
„To je daleko od onoga što bi Rusiji bilo potrebno za napad na članicu NATO-a, posebno jer je rat u Ukrajini u tijeku“ rekao je Janeliunas.
Međutim, Moskva bi mogla iskoristiti vježbe kako bi testirala reakciju NATO-a na provokacije poput kršenja zračnog prostora, kibernetičkih napada ili čak sabotaže civilne infrastrukture - procjenjujući koliko brzo saveznici reagiraju i pripisuju li odgovornost Rusiji. To povećava opasnost od eskalacije. ( Izvor: politiko.eu, mzz)
PALESTINCI SE U STRAHU PRESELJAVAJU KAKO VOJSKA NAREĐUJE
Izraelska vojska posljednjih je dana pojačala zračne i kopnene napade na periferiju grada Gaze, za koji je rekla da je uporište Hamasa i proglasila ga "opasnom borbenom zonom". Bolnice su priopćile da je u izraelskim napadima na grad u 4. rujna ubijeno najmanje 23 Palestinca, a da je još 15 ubijeno na drugim mjestima na tom području.
Liječnici su potvrdili da su dvije osobe poginule u jednom napadu na šator u kampu za raseljene obitelji u zapadnom gradu Gazi, blizu bolnice al-Shifa. Na mjestu događaja, Somaya Mikdad je podigla paket pelena za koje je rekla da pripadaju jednoj od žrtava - trudnici.
„Žena se spremala za bebu...“, rekla je za Reuters. „Što je njihova krivnja? Je li to rat protiv Hamasa ili rat protiv naroda?“
UN-ov humanitarni ured upozorio je da će daljnje intenziviranje izraelske ofenzive "gurnuti civile u još dublju katastrofu" u gradu Gazi, u kojem živi milijun ljudi i gdje je proglašena glad.
Prema UN-u, humanitarne skupine kažu da neprijateljstva imaju "strašne humanitarne posljedice" za ljude koji žive u mjestima raseljavanja u "žalosnim i prenapučenim" uvjetima, s nakupljanjem krhotina i otpada, raširenim najezdama glodavaca i insekata te nedovoljnom opskrbom vodom.
Od 14. kolovoza, više od 82.000 ljudi je novo raseljeno, od kojih su mnogi prethodno pobjegli iz susjedne pokrajine Sjeverna Gaza, navodi UN. Većina se preselila prema obali, a samo trećina je otišla na jug, kako je izraelska vojska naredila.
PONOVNO PRESELJENJE PALESTINACA
Mnoge obitelji kažu da se ne mogu preseliti zbog visokih troškova i nedostatka sigurnog prostora.
Drugi nisu voljni otići nakon što su više puta bili raseljavani tijekom sukoba.
„Ovaj put ne napuštam svoju kuću. Želim ovdje umrijeti. Nije važno hoćemo li se iseliti ili ostati. Desetke tisuća onih koji su napustili svoje domove ubio je i Izrael, pa zašto se truditi?“, rekla je Umm Nader, majka petero djece iz grada Gaze.
Izraelska vojska pokrenula je kampanju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa na južni Izrael 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, a 251 osoba je uzeta za taoce.Prema podacima ministarstva zdravstva kojim upravlja Hamas, u izraelskim napadima u Gazi od tada je ubijeno najmanje 64.231 osoba.
Ministarstvo također navodi da je 370 ljudi do sada umrlo tijekom rata kao posljedica pothranjenosti i gladi, uključujući tri u posljednja 24 sata, piše bbc.com
Agencija Anadolija piše da je Izraelska vojska naredila stanovnicima Gaze 6.rujna da se premjeste jer vojska započinje kopneni napad u okviru „Operacije Gideonove kočije II“ kojoj je cilj okupacija grada Gaze.
Označili su al-Mawasi, zapadno od Khan Younisa, kao „humanitarnu zonu“, rekavši da se u njemu nalaze poljske bolnice i punktovi za pomoć. Ali Palestinci koji su se ranije sklonili tamo kažu da je područje više puta bombardirano, ubijajući civile.
Humanitarne grupe upozoravaju da u al-Mawasiju nedostaje čiste vode, hrane, lijekova i funkcionalnih bolnica, ostavljajući porodice ovisne o sporadičnim isporukama pomoći.
U 700 DANA RATA 64. 300 PALESTINACA UBIJENO
Anadolija piše 7. rujna da su ulice širom Gaze u subotu 6. rujna bile ispunjene obiteljima koje su bježale na jug, neke nagurane u automobile, druge na magareća zaprežna kola, mnogi su pješačili samo s torbama i dekama. Njihovo odredište bili su centralni i južni dijelovi enklave. Razlog zamornog i neizvjesnog putovanja bio je strah.
Nova izraelska upozorenja o proširenim kopnenim operacijama i napadima na stambene zgrade izazvala su još jedan egzodus, odražavajući traumu prošlih prisilnih raseljavanja. Ipak, čak i dok su se konvoji kretali duž obalne ceste al-Rashid, neki stanovnici su odlučili ostati u gradu koji nazivaju domom
Mnogi stanovnici Gaze, upozorenja osjećaju kao okrutni ciklus: naređeno im je da napuste jedno područje proglašeno „nesigurnim“, da budu potisnuti u drugo označeno kao „sigurno“, samo da bi i to mjesto bilo bombardirano.
Genocid u Gazi ušao je u 700. dan rata u petak 5. rujna. U tom vremenu Izrael je ubio najmanje 64.300 Palestinaca. Vojna kampanja je devastirala enklavu i gurnula je ka gladi.
Agencija u svakoj svojoj informaciji o Gazi podsjeća na istinu, a ona glasi:
Prošlog studenog ( 22.11. 2024. op.a. ) Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u toj enklavi.
Izvor: bbc.com / news, agencija Anadolija, mzz
ŽELJA JE HRVATSKE PRIDRUŽITI SE KOALICIJI DRONOVA
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u službenom je posjetu Latviji. Hrvatska se namjerava pridružiti Koaliciji dronova Latvije i Velike Britanije s ciljem osiguravanja sigurnog lanca dostave dronova na Zapadu, najavio je Gordan Grlić Radman u Rigi, piše 5. rujna na Internet stranici Vlade RH.
„Hrvatska i Latvija dijele sličnu povijest, a naša iskustva postavljaju čvrste temelje za međusobno razumijevanje i blisko partnerstvo“, rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministricom vanjskih poslova Baibom Braže, najavivši suradnju u područjima poput prometne infrastrukture, digitalizacije i IT industrije, elektroindustrije, prehrambene i farmaceutske industrije.
Ministar je posebno istakao suradnju u obrambenoj industriji, objavivši želju Hrvatske da se pridruži latvijskoj Koaliciji dronova osnovanoj u veljači prošle godine.
Ciljevi Koalicije su osigurati nadmoć Ukrajine u području bespilotnih letjelica stabilnom opskrbom dronovima i općenito podržati proizvodnju dronova na Zapadu i jačanje sposobnosti njihove upotrebe, navodi latvijsko ministarstvo obrane na svojoj web stranici.
„Složili smo se o beskompromisnoj podršci ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu te da samo ukrajinski narod mora odlučiti o svojoj budućnosti“, rekao je ministar nakon sastanka s latvijskom ministricom Braže .
Osim Latvije, Velike Britanije i Ukrajine, dosad su se Koaliciji pridružile europske zemlje Belgija, Češka, Danska, Francuska, Estonija, Italija, Litva, Nizozemska, Luksemburg i Poljska, Njemačka i Švedska, ali i članice NATO-a Turska i Norveška te prekomorske Australija, Kanada i Novi Zeland.
Na području obrane Latvija i Hrvatska surađuju i u okviru NATO-ovih aktivnosti Prednjih kopnenih snaga, gdje s ciljem jačanja Baltika hrvatske snage sudjeluju od 2017. godine, istakao je Grlić Radman. Hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman je ministrici Braže i Latviji zahvalio na podršci u procesu pristupanju OECD-u, budući da se toj prestižnoj zajednici Latvija pridružila 2016. godine. „Članstvo u OECD-u vrlo je važno za Hrvatsku kao završni korak naše pune integracije u euroatlantske strukture“, ocijenio je.
Istaknuto da je latvijska prijestolnica Riga zrakoplovnom linijom direktno povezana s Duborvnikom i Splitom tijekom ljetnih mjeseci, nazvavši to znakom razvoja turističke suradnje kao i ukupnih bilateralnih odnosa. ( Vlada RH, mzz)
Podsjetiti ću da je Latvija članica Europske unije od 1. svibnja 2004. Iste je godine primljena u NATO savez. Latvija je parlamentarna republika. U shengenski prostor je ušla 2007.godine, a u euro zonu 2014. BDP Latvije je 26.600 , a ima 1.872.000 stanovnika. (MZZ)
SLIJEDEĆE JE PROIZVODNJA BORBENOG VOZILA
Novi borbeni tenk Turske pod nazivom "Altay" ušao je masovnu proizvodnju u fabrici turskog proizvođača automobila BMC u Ankari. "Altay" pokreće BATU motor, koji je razvio BMC Power. BMC-ova proizvodna fabrika u Ankari koristi industrijske robote i proizvodne tehnologije sljedeće generacije za izradu tenka, od proizvodnje trupa do finalne montažne linije.
Čelnik BMC-a Fuat Tosyali rekao je za agenciju Anadoliju da su sretni zbog ostvarenja "stoljetnog sna" Turske. Tosyali je rekao da se domaći vojni motori razvijaju u BMC Poweru od prošle godine, sa snagom od 400 do 1.500 konjskih snaga.
"Naša fabrika je sada započela masovnu proizvodnju, nakon što je tek prošle godine postavila temelje. Očekujemo da će zadovoljiti potrebe turskih oružanih snaga i savezničkih zemalja u obrambenoj industriji", rekao je, piše Anadolija 5. rujna.
"Energetska grupa treba prijeći 10.000 kilometara, kao i određene testove performansi. Do sada nisu uočeni nikakvi zastoji u programu naše energetske grupe, a sve komponente, uključujući zračne i obrambene sisteme, testiraju se zajedno s tenkom", rekao je. "U ovoj fabrici ćemo proizvoditi i 'Altay' i naše oklopno borbeno vozilo slijedeće generacije 'Altug', s pogonom osam puta osam" rekao je Fuat Tosyali.
Predsjednik Turske agencije za obrambenu industriju (SSB) Haluk Gorgun rekao je da je agencija pružila ogromnu podršku ovom uspjehu, dodavši da je i sam turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio uključen u proces, prateći razvoj investicija.
"Sastajemo se gotovo svaki dan zbog ovog projekta, ono što nam je najvažnije je da je ova fabrika sada započela masovnu proizvodnju. Tenkovi koje smo prošle godine testirali pokazali su sve svoje mogućnosti i uspješno prošli testove, a sada kada je i naša fabrika završena, ovdje ćemo proizvoditi naše tenkove i isporučivati ih našim snagama", rekao je predsjednik Turske agencije za obrambenu industriju (SSB) Haluk Gorgun.
( Agencija Anadolija, mzz)
NE KOMUNIKACIJA S PUTINOM - DUBOKO POGREŠAN STAV
Rat u Ukrajini je događaj velikih razmjera za sve europske političare koji podršku daju Zelenskom, jednako velik i obvezujući kao i za Volodimira Zelenskog koji je predsjednik Ukrajine a koji je još potkraj 2024. najavio da 2025. godine želi završiti rat u Ukrajini koji je Rusija pokrenula 2022. godine. Zelenski želi završiti rat razgovarajući o ratu sa svim europskim predsjednicima i predsjednicima država sa svih drugih kontinenata, samo ne razgovara sa predsjednikom Rusije. Zar se tako može završiti rat koji Rusija vodi za Ukrajinski teritorij? Tako da dva predsjednika država ne razgovaraju, ne pregovaraju nikada, ni mjesečno, ni kvartalno, doslovno nikada?
POSLIJERATNA JAMSTVA OD 26 ZEMALJA
Zbog važnosti koji ima razgovor sa svim pratećim psihološkim efektima, a kojeg između Putina i Zelenskog nema, vrlo je vjerojatno da na taj način rat Rusije protiv Ukrajine ove godine neće biti završen. Usprkos svim zalaganjima europskih dužnosnika. I Europski dužnosnici kažu da mir zasad izgleda kao daleka perspektiva, ali žele kažu „biti spremni kad god rat završi. Planiranje sigurnosnih jamstava vide kao način da uvjere Zelenskog i Ukrajinu u svoju podršku. Nadaju se da se će se i predsjednik Trump pridružiti njihovim naporima.
Zato je nakon više prethodnih sastanaka 3. i 4. rujna održan u Parizu još jedan takozvani „ sastanak voljnih“ na kome je 26 zemalja obećalo pružiti poslijeratna sigurnosna jamstva Ukrajini , a koja će prema dogovoru uključivati međunarodne snage na kopnu, moru i u zraku, te da će američki doprinosi jamstvima biti finalizirani u nadolazećim danima
„Sigurnosna jamstva imaju za cilj ohrabriti Ukrajinu i odvratiti Rusiju od ponovnog napada. „Onog dana kada sukob završi, sigurnosna jamstva bit će stavljena na snagu“, rekao je Macron na konferenciji za novinare u Parizu, u društvu Zelenskog 4. rujna.
POGREŠAN EUROPSKI STAV
Stav koji je nametnula Europska unija i njene vodeće političke dužnosnice, da s Putinom koji ugrožava europski teritorij ne treba razgovarati, je duboko pogrešan. Ignorirati predsjednika Rusije čija vojna sila doslovno „ jede“ Ukrajinski teritorij i pojačava napade na teritorij Ukrajine i njenu ukupnu infrastrukturu, dok razgovara s posrednikom kakav je predsjednik SAD-a Donald Trump, pokazuje da Putin živi, radi i razmišlja po svom. Vođa i predsjednik Sjeverne Koreje Kim Jong-un naglašava da je Rusiji spreman i dalje dati podršku u ratovanju u onom najvažnijem, a to je ljuska sila. Kada imaš saveznika koji je spreman u rat poslati građane svoje zemlje, uistinu imaš saveznika, a Putinu to mnogo znači. Brine li to predsjednika Ukrajine ?
Mogu li se te brige i predsjedničke frustracije umanjivati samo javnim izjavama svjetskim medijima, a nikada otvorenom komunikacijom s pokretačem rata ?
GOSPODARSKI PAKETI KAZNI EUROPSKE UNIJE
Europsko Vijeće je u mjesecu srpnju donijelo već 18 paket gospodarskih i pojedinačnih mjera ograničavanja koje ciljaju na to da oslabe ruski energetski, bankarski i vojni sektor i trgovanje s Europskom Unijom.
Europsko Vijeće vjeruje da se time osigurava odgovornost Rusije za rat protiv Ukrajine. U te mjere dodan je i 41 subjekt i 14 osoba odgovornih za ugrožavanje, suvereniteta i neovisnost Ukrajine. Europsko Vijeće sada prema svojim odlukama sankcije primjenjuje na oko 2500 pojedinaca u Rusiji. To su činjenice.
Mogu li te Mjere Europskog Vijeća zaustaviti rat Rusije protiv Ukrajine? Ne mogu! A mogu li utjecati da se rat Rusije protiv Ukrajine zaustavi? Objektivno gledajući, ne mogu. Ponekad neki ruski tajkun ostane bez svoje jahte jer mu je negdje u Europi zbog raspisanih sankcija zaplijene, ali takve mjere nisu presudne za rat.
NOVI RUSKI MILIJARDERI
Usprkos Europskim sankcijama i posljedicama rata s Ukrajinom i preraspodjelom koju je napravila ruska vlada u što je uključen i i proces nacionalizacije, stvorena je nova ruska elita . Rusija je 2024. na Forbesovu godišnju listu najbogatijih ljudi svijeta dodala 15 novih ruskih milijardera, što je Rusiju svrstalo na peto mjesto u svijetu po broju najbogatijih pojedinaca.
Najbogatiji rus prema Forbesu s 28,7 milijardi ostaje Vagit Alekperov, osnivač naftne tvrtke Lukoil. Iza njega je Aleksej Mordashov s 28,6 milijardi dolara koji se bavi s čelikom, zatim predsjednik plinske tvrtke“ Novatek“ Leonid Mihelson s 28,4 milijarde dolara, a novi milijarderi su Vikram Punia, osnivač farmaceutske tvrtke s 2,1 milijardu dolara, Alexander Isaev koji se bavi ugljenom s 1,3 milijarde dolara i Ludmila Kogan, koja je naslijedila udio pokojnog supruga u banci Ural Sib od 1,3 milijarde dolara. Novi ruski milijarderi su i osnivači poljoprivredne tvrtke Alexander i Viktor Linnik te osnivač softverske tvrtke 1C, Boris Nuraliev svi sa po 1,3 milijarde dolara. To su činjenice.
PUTIN POZVAO ZELENSKOG PUTEM MEDIJA NA RAZGOVOR
Tražeći mogućnosti što bržeg završetka rata Rusije i Ukrajine, Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je prvi puta početkom svog drugog mandata sa predsjednikom Ukrajine Zelenskim, te više puta nakon toga, a u kolovozu na Aljasci i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Što su sve i o čemu razgovarali više od dva sata nije detaljno objavljeno, no Trump je izjavljivao da je vrlo zadovoljan s razgovorom sa Putinom, ocijenivši taj razgovor sa ocjenom 10 od 10.
Predložio je Putinu da on razgovara sa Zelenskim. I nakon sastanka Šangajske organizacije za suradnju čiji je dvodnevni sastanak bio 31.kolovoza i 1.rujna u Kini, i nakon vojne parade kineskih oružanih snaga 3. rujna kojima je Putin prisustvovao kao visoki gost kineskog predsjednika Xi Jnpinga uz još 25 uzvanika predsjednika i premijera država i vlada , predsjednik Rusije Putin na konferenciji za novinare u Pekingu je medijima 3. rujna rekao
„Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu - tada će se sastanak održati.“ Putin je novinarima potvrdio da ga je američki predsjednik Donald Trump zamolio da se sastane sa Zelenskim, na što je Putin rekao da može organizirati sastanak. Putin je rekao na press konferenciji da vjeruje da je moguće dogovoriti rješenje prihvatljivo svim stranama kako bi se okončao sukob u Ukrajini. Ako ne bude diplomatskog napretka, Rusija morati završiti sve zadatke oružanim putem, rekao je Putin tada.
Da li je mir pred teritorijalnim granicama i vratima Ukrajine, samo ga s dovoljno mudrosti treba iskomunicirati? Ipak do mira neće doći bez velikog angažmana Volodima Zelenskog i njegovog osobnog ukupnog pristupa Vladimiru Putinu. Stanje rata je politika iz koje treba uspostaviti politiku mira.
Margareta Zouhar Zec
GOOGLE ZA 45 MILIJUNA DOLARA PROMIČE NETANJAHUOVU PROPAGANDU
Novinska agencija Anadolija objavila je 4.9. informaciju u kojoj kaže „ Google je usred šestomjesečnog ugovora vrijednog 45 milijuna dolara s uredom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za promicanje vladinih poruka i umanjivanje humanitarne krize u Gazi, a prema izvješću Drop Site Newsa https://www.dropsitenews.com/ u srijedu.
Ugovor, potpisan krajem lipnja, opisuje Google kao "ključni subjekt" u podršci Netanyahuovoj strategiji odnosa s javnošću, izvijestio je portal.
Kampanja je započela nekoliko dana nakon što je Izrael 2. ožujka 2025. blokirao ulazak hrane, lijekova, goriva i drugih humanitarnih potrepština u Gazu. Zastupnici su ispitivali dužnosnike o tome je li se vlada pripremila za posljedice u odnosima s javnošću.
Glasnogovornik izraelske vojske rekao je u to vrijeme da bi vlasti mogle pokrenuti digitalnu kampanju „kako bi objasnile da nema gladi i predstavile podatke“.
Od tada se naširoko emitiraju vladini oglasi koji negiraju glad u Gazi, uključujući i YouTube video izraelskog Ministarstva vanjskih poslova u kojem se navodi da „u Gazi ima hrane. Svaka druga tvrdnja je laž“. Isječak je pregledan više od 6 milijuna puta, a većinom putem plaćene promocije.
Prema izvješću, oglasi se upravljaju putem YouTubea i Googleove platforme Display & Video 360, a u vladinim dokumentima su okarakterizirani kao "hasbara" - hebrejski izraz koji se često prevodi kao "propaganda".
Zapisi pokazuju da je Izrael također potrošio 3 milijuna dolara na oglase s američkom tvrtkom društvenih medija X i 2,1 milijun dolara s francusko-izraelskom platformom Outbrain/Teads.
Ministarstvo zdravstva Gaze priopćilo je u utorak da je u mjesecu kolovozu od gladi umrlo 185 ljudi, uključujući 12 djece, što je najveći mjesečni broj zabilježen od početka izraelskog rata koji je počeo prije gotovo dvije godine.
Ministarstvo je priopćilo da se 70 smrtnih slučajeva dogodilo nakon što je sustav za praćenje gladi Integrirana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC), koji podržava UN, prošlog mjeseca formalno proglasio Gazu zonom gladi.
Zdravstveni dužnosnici izvijestili su da više od 43 000 djece mlađe od 5 godina pati od pothranjenosti, uz 55 000 trudnica i dojilja. „ (Agencija Anadolija, mzz)
TURISTIČKA MANIFESTACIJA OD 5. DO 7. RUJNA
Organizatori 58. Iločke berbe grožđa izvijestili su kako je sve spremno za tu tradicionalnu manifestacije, koja se održava od 5. do 7. rujna. Tema ovogodišnje berbe posvećena je tradiciji pudarine, starinskog običaja čuvanja vinograda koji simbolizira povezanost čovjeka, prirode i vina, piše portalJa trgovac
“Vinorodni Ilok i vrhunsko vino su nerazdvojni, a Iločka berba grožđa je kroz tradiciju dugu gotovo šest desetljeća postala jedna od najzanimljivijih i najposjećenijih eno-gastro i turističkih manifestacija u Hrvatskoj koja privlači i brojne posjetitelje iz svih krajeva Hrvatske, ali i susjednih država.
Ovogodišnja manifestacija bit će posebno svečana jer Ilok slavi veliki jubilej – 500 godina od donošenja Statuta grada Iloka, koji svjedoči o dugoj i bogatoj povijesti grada”, navode organizatori 58. Iločke berbe grožđa.
Objavljen je i službeni program manifestacije.
Iločka berba grožđa započinje u petak, 5. rujna, kada će posjetiteljima biti otvorena vrata Muzeja grada Iloka i gradskih zidina, kao i izložba “Preobrazbe” autorice Kristine Hrubik. Istog dana biti će otvorena i posebna vinska lounge zona Sunset&Wine kao i Vinski sajam.
Za subotu, 6. rujna najavljen je program “Berem, berem grožđe” u okviru kojeg će se posjetitelji moći okušati i u berbi grožđa.
Za nedjelju 7. rujna, koji je treći i posljednji dan manifestacije, najavljen je 11. planinarski pohod na Frušku goru kao i 15. Međunarodni stolnoteniski turnir.
Od 11 sati, u nedjelju, program je u potpunosti posvećen djeci, s brojnim sadržajima koji će se odvijati u atriju Muzeja grada Iloka.
Neke od atrakcija ovogodišnje Iločke berbe grožđa su i vožnja kočijom kroz staru gradsku jezgru i Kup natjecanja u ribolovu za kadete i seniore. Uz sve zanimljive sadržaje, Iločka berba grožđa već tradicionalno posjetiteljima nudi i vrhunsku glazbenu zabavu, uz besplatne koncerte poznatih domaćih zvijezda. (Ja trgovac,mzz )
TRUMP TVRDI DA JE KRIJUMČARIO DROGU
Trumpova administracija poslala je ratne brodove u južne Karibe u kolovozu u pokušaju, kako je navedeno, suprotstavljanja prijetnjama američkoj nacionalnoj sigurnosti koje predstavljaju kriminalne organizacije koje djeluju u regiji.
New York Times je izvijestio da je Trump potpisao tajnu direktivu kojom se Pentagonu naređuje upotreba vojne sile protiv određenih latinoameričkih narkokartela koje SAD smatra "terorističkim organizacijama".
U četvrtak (28. kolovoza ) je novinska agencija Reuters izvijestila da se sedam američkih ratnih brodova i jedna brza nuklearna podmornica kreću prema Karibima. Na plovilima se nalazi više od 4500 mornara i marinaca.
Zatim je u utorak 2. rujna Trump najavio napad na venezuelski brod za koji je rekao da prevozi drogu, piše Al Jazeera english 3. rujna.
Al Jazeera dalje piše „Potom je Donald Trump objavio video koji prikazuje napad američke vojske na brod na Karibima za koji tvrdi da je krijumčario drogu iz Venezuele za bandu Tren de Aragua, što je potaknulo strahove od mogućeg sukoba između venezuelske i američke vojske.“
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je naveo da je u utorak (2. rujna) ubijeno 11 ljudi.
Napisao je: „Nitko od američkih snaga nije ozlijeđen u ovom napadu. Neka ovo posluži kao obavijest svima koji uopće razmišljaju o unosu droge u Sjedinjene Američke Države. OPREZ!“
Trump je ljude na venezuelanskom brodu identificirao kao "narkoteroriste" koji su "bili na moru u međunarodnim vodama prevozeći ilegalne narkotike na putu prema Sjedinjenim Državama".
PRITISAK NA VENEZUELU
Ubrzo nakon svoje druge inauguracije u siječnju 2025. Trump je poslao svog posebnog izaslanika Richarda Grenella u venezuelanski glavni grad Caracas na sastanak s predsjednikom Venezuele Nikolasom Madurom. Venezuela je inače najsjevernija država Južne Amerike sa 28 milijuna stanovnika.
Izaslanik Grenell se vratio s putovanja sa šest američkih pritvorenika koji su pušteni iz venezuelskih zatvora. Do ožujka je Venezuela pristala prihvatiti deportacijske letove iz SAD-a. Od tada se dogodilo još puštanja i razmjena zatvorenika .
No Trumpova administracija povećava pritisak na Venezuelu, koristeći zemlju kao opravdanje za pozivanje na Zakon o neprijateljima izvan zemlje , zakon iz ratnog vremena.
Trump je nastojao prikazati imigraciju u SAD kao kriminalnu "invaziju", a njegova administracija je više puta povukla izravnu liniju između skupina poput Tren de Arague i venezuelske vlade.
Prema Trumpu, predsjednik Venezuele Maduro kontrolira bandu kao dio "narkoterorističke" zavjere za destabilizaciju SAD-a. Nicolas Maduro Moros (63), predsjednik je Venezuele od 5. ožujka 2013., kada je naslijedio Huga Chaveza poslije njegove smrti.
Trump je u kolovozu najavio da će povećati nagradu za Madurovo uhićenje na 50 milijuna dolara , u odnosu na 15 milijuna dolara, koliko je suma glasila tijekom prvog Trumpovog mandata američkog predsjednika.
Nikolas Maduro je porekao povezanost sa skupinom Tren de Arague. Najmanje dva izvješća američke obavještajne zajednice proturječe tvrdnji Trumpove administracije.
U svibnju je, na primjer, deklasificirano izvješće Nacionalnog obavještajnog vijeća otkrilo da Madurova vlada „vjerojatno nema politiku suradnje s“ Trenom de Araguom.
U izvješću se također navodi da Maduro "ne usmjerava" operacije bande u SAD-u, iako se priznaje da Venezuela nudi "popustljivo okruženje" koje omogućuje da Tren de Aragui djeluje. Tren de Aragua jedna je od nekoliko latinoameričkih kriminalnih skupina koje je Trumpova administracija označila kao "strane terorističke organizacije".
U kolovozu su medijska izvješća otkrila da je Trump potpisao izvršnu odluku kojom se odobrava vojna akcija protiv kartela i drugih takvih skupina, što je izazvalo strah od štrajkova u Latinskoj Americi. Prošli tjedan, venezuelske vlasti pozvale su Ujedinjene narode na intervenciju, zahtijevajući "trenutni prekid američkog vojnog razmještaja na Karibima".
Madurova vlada nije odmah odgovorila na američki napad na brod, piše Al Jazeera english 3. rujna. (mzz)
DEMONSTRACIJA KINESKE VOJNE SILE NA PARADI
Parada Dana pobjede u Kini 2025. u čast 80. obljetnice pobjede u Drugom kinesko-japanskom ratu i Drugom svjetskom ratu održana je u glavnom gradu Kine, Pekingu 3. rujna 2025.
O tom događaju prenosim tekst koji je na engleskom objavio Kyoto News. Tekst ima formu i sadržaj izvještaja. (mzz)
" Kina je 3. rujna u Pekingu održala veliku vojnu paradu u sklopu obilježavanja 80. obljetnice formalne predaje Japana u Drugom svjetskom ratu, ističući jedinstvo između predsjednika Kine Xi Jinpinga, ruskog predsjednika Vladimira Putina i sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una.
Na Trgu Tiananmen u glavnom gradu, Xi, odjeven u Maoovo odijelo, pozvao je kinesku vojsku da se izgradi u "svjetsku klasu" i odlučno zaštiti nacionalni suverenitet. Također je obećao da će Kina ostati predana putu mirnog razvoja.
Xijevo iskazivanje solidarnosti s Putinom i Kimom na događajima, koje su čelnici glavnih zapadnih zemalja odbacili, vjerojatno će se smatrati izazovom Sjedinjenim Državama pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
U svom govoru, Xi je naglasio "ogromnu nacionalnu žrtvu" podnesenu u onome što Kina naziva Ratom otpora protiv japanske agresije od 1937. do 1945. te istaknuo "velike doprinose" kineskog naroda očuvanju svjetskog mira. Pozvao je sve nacije da spriječe ponavljanje povijesnih tragedija.
„Danas čovječanstvo ponovno mora birati između mira i rata, dijaloga i sukoba, suradnje u kojoj svi dobivaju i igre s nultom sumom. Kineski narod čvrsto stoji na pravoj strani povijesti“, rekao je Xi, obećavajući miran razvoj.
Također je pozvao ljude da ostanu ujedinjeni kako bi "izgradili Kinu u veliku zemlju" i ostvarili "veliko nacionalno pomlađivanje".
Uz Putina i Kima, pozvano je još 24 strana čelnika, uključujući iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana i šefa mjanmarske hunte, višeg generala Min Aunga Hlainga.
Iz Japana je sudjelovao bivši premijer Yukio Hatoyama kao bivši visoki dužnosnik bez ikakve veze sa sadašnjom vladom premijera Shigerua Ishibe.
Tribine za gledanje, koje su mogle primiti oko 50 000 gledatelja, bile su ispunjene gostima pozvanim iz cijele Kine.
U objavi na društvenim mrežama, Trump je tvrdio da Xi, Putin i Kim "kuju zavjeru protiv" Sjedinjenih Država te je sarkastično zamolio kineskog predsjednika da "prenese moje najtoplije pozdrave" ruskom i sjevernokorejskom čelniku.
U 70-minutnoj paradi prikazan je izbor oružja nove generacije, uključujući borbene zrakoplove, bespilotnu obavještajnu opremu i hipersonične projektile. Prema kineskoj vojsci, svo izloženo naoružanje domaće je proizvodnje i u aktivnoj je službi.
Među izloženim oružjem bili su kopneni interkontinentalni balistički projektil Dongfeng-61 i balistički projektil Julang-3 lansiran s podmornice, koji može nositi nuklearne bojeve glave i dosegnuti kontinentalni dio Sjedinjenih Država, s dometom za koji se vjeruje da je između 12.000 i 14.000 kilometara.
Sigurnost događaja bila je izuzetno jaka, s ograničenjima prometa, a u centru Pekinga obustavljen je promet podzemne željeznice i autobusa.
Kina je posljednji put organizirala veliku paradu 2019. godine u povodu 70. obljetnice osnutka komunističke Kine. Godine 2015. slični događaji održani su na Trgu Tiananmen u povodu 70. godina od završetka rata, kojima su prisustvovali i Xi, Putin i drugi uglednici.
Raketa Julang-2 prvi put se javno pojavila tijekom parade 2019. godine. Prema riječima stručnjaka za vojna pitanja kojeg je citirao Global Times, tabloid povezan s Kineskom komunističkom partijom, nadograđena raketa s povećanim dometom dodatno poboljšava kineske sposobnosti nuklearnog odvraćanja i strateškog nuklearnog protunapada.
Prema kineskim medijima, Mao Zedongu, osnivaču moderne Kine, pridružili su se sovjetski vođa Nikita Hruščov i sjevernokorejski osnivač Kim Il Sung na vojnoj paradi u Pekingu u listopadu 1959. u spomen na 10. obljetnicu". Tako o događaju piše english.kyodonews.net . (mzz)
Novost je u cijelom događaju to što su se na 80. godišnjici završetka drugog svjetskog rata u Pekingu susreli i zajedno vojnu paradu i demonstraciju vojne sile Narodne Republike Kine gledali ruski predsjednik Vladimir Putin (72) kineski predsjednik i domaćin Xi Jinping (72) i Kim Jong Un (41) vrhovni vođa Sjeverne Koreje .
Kina ima svoju tradiciju velikih vojnih parada – koje se održavaju svakih 10 godina u čast osnivanja režima – ali nije održavala parade iz Drugog svjetskog rata sve do 2015. godine , nakon što je Xi proglasio 3. rujna nacionalnim danom sjećanja na poraz Japana. (mzz)
Edition.cnn.com piše: Joseph Torigian, stručnjak za kinesku i rusku politiku, objašnjava zašto Xi i Putin pridaju toliku važnost komemoracijama Drugog svjetskog rata: „Putin i Xi sebe vide kao ljude koji su naslijedili palicu od svojih predaka da nastave borbu protiv vanjskih neprijateljskih sila koje su oduvijek željele eliminirati njihove posebne nacionalne karakteristike i pokoriti ih.“
KINA POKAZALA SVOJE VOJNO ORUŽJE
Kina je na vojnoj paradi povodom 80. obljetnice pobjede u kinesko -japanskom ratu i Drugom svjetskom ratu prikazala najmanje dvije vrste laserskog oružja za protuzračnu obranu, piše edition.cnn.com , uključujući jedan veliki laser za koji je državna televizija rekla da će biti postavljen na ratne brodove.
Također je bila prikazana kopnena verzija, laser postavljen na vrh dugog kamiona s osam kotača, koji je mogao sadržavati dodatnu električnu energiju potrebnu za rješavanje problema niske snage u prethodnom laserskom oružju.
Laseri spadaju u klasu nazvanu "oružje usmjerene energije", koja može uključivati i visokosnažne mikrovalne sustave. Umjesto korištenja projektila za kinetičko ubijanje, ovo oružje se oslanja na elektromagnetsku energiju za onesposobljavanje mete toplinom, poremećajem unutarnjih električnih sustava ili zasljepljivanjem senzora poput optike i radara.
Smatra se da su mikrovalni sustavi posebno učinkoviti protiv rojeva dronova, jer mogu ciljati mnoge objekte mikrovalnim rafalima, dok laseri mogu ciljati jedan objekt istovremeno.
Oružje usmjerene energije ekonomičnije je od kinetičkog oružja, a laserski hitac košta samo djelić metka ili projektila. Logistika je također lakša jer projektili od teškog metala ne moraju putovati s oružjem, već samo s njegovim izvorom energije.
PODVODNE BESPILOTNE LETJELICE
Parada je službeni debi dvaju ekstra velikih podvodnih bespilotnih letjelica (XLUUV), područja pomorskog ratovanja gdje je Kina svjetski lider, barem po broju, prema riječima stručnjaka za podmornice HI Suttona.
„Državna mornarica (PLAN) ima najveći XLUUV program od bilo koje nacije s najmanje 5 tipova u vodi već nekoliko godina“, napisao je Sutton, autor obavještajnih podataka otvorenog koda (OSINT) i stručnjak za pomorsko i podvodno ratovanje, u kolovozu za Naval News .
Sutton je rekao da su dva XLUUV-a, prvi put prikazana javnosti na današnjoj paradi, "svježa" i vjerojatno pobjednici trogodišnjeg programa testiranja.
Prvi od njih, označen kao AJX002, dug je oko 18 do 20 metara (59 do 66 stopa), s promjerom od 1 do 1,5 metara (3 do 5 stopa).
Drugi je iste duljine, ali je puno širi, oko 2 do 3 metra, napisao je Sutton nakon što je pregledao slike XLUUV-ova s vježbe parade. Ovaj brod također ima dva jarbola, dok AJX002 nema nijedan.
Misije ovih XLUUV-ova još nisu poznate, ali analitičari kažu da bi mogli biti naoružani torpedima ili minama ili možda samo za izviđanje.
Brad Lendon s CNN-a, izvjestitelj za globalna vojna pitanja u tekstu kaže da Kina obično koristi oznaku "YJ" za protubrodske rakete, pa se vjeruje da je YJ-17 nova verzija DF-17, balističke rakete srednjeg dometa opremljene hipersoničnim jedrilicom koja je prvi put zabilježena 2014. godine, prema Projektu raketne obrane Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Vjeruje se da nosi konvencionalnu bojevu glavu, ali bi mogla biti sposobna za nuklearno oružje.
Dok je DF-17 bio cestovno-mobilni, smatra se da je YJ-17 bio namijenjen za korištenje iz vertikalnih lansirnih ćelija ratnih brodova.
Ranije procjene hipersoničnih jedrilica na DF-17 pokazuju da se radi o zastrašujućem oružju.
„DF-17 je pokazao visok stupanj točnosti u testiranju, a jedan je američki vladin dužnosnik rekao da je probna bojeva glava pogodila 'unutar nekoliko metara' od svoje predviđene, stacionarne mete“, prema Projektu raketne obrane.
Njihovo hipersonično jedriličarsko vozilo "izvelo je 'ekstremne manevre' tijekom testiranja", citirala je grupa američkih dužnosnika.
U kombinaciji s ostalim protu brodskim raketama u paradi, YJ-15, YJ-19 i YJ-20 – koje bi sve mogle biti lansirane s razarača i fregata s navođenim raketama u najvećoj kineskoj svjetskoj pomorskoj floti – YJ-17 šalje poruku da su američki nosači zrakoplova ranjivi bilo gdje u regiji.( edition.cnn.com, mzz)
Uz predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Slovačkog premijera Roberta Fica, još nekih bivših europskih dužnosnika na vojnu paradu u Peking bio je pozvan je i ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto. Prije odlaska u Peking 2. rujna izjavio je za za hungarianconservative.com : " Mađarska je zainteresirana za civiliziranu suradnju Istoka i Zapada, a ne za obnovljenu podjelu svijeta na blokove Prema ministarstvu, podcrtao je da su trenutne ekonomske, sigurnosne i društvene napetosti i krize postavile svijet na opasan put. „Mi, Mađari, zainteresirani smo za obnovu globalne suradnje temeljene na međusobnom poštovanju“, istaknuo je. Szijjarto je objasnio da je jedan od ključnih pokretača gospodarskog uspjeha Mađarske u proteklom desetljeću bila njezina uloga kao mjesta susreta između istočnih i zapadnih gospodarstava.
„Sutra ću u Kini razgovarati sa svojim kolegom ministrom vanjskih poslova i s čelnicima velikih kineskih tvrtki: kako dalje razvijati mađarsko-kinesku gospodarsku suradnju, kako privući više kineskih ulaganja u Mađarsku i kako Mađarsku učiniti još većim korisnikom civilizirane suradnje Istoka i Zapada“, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto za hungarianconservative.com
ZAUSTAVITI ZLOČINE PROTIV NOVINARA
"Zahtijevamo zaštitu palestinskih novinara i kraj nekažnjivosti za zločine koje je izraelska vojska počinila protiv njih u Pojasu Gaze", priopćilo je 257 medijskih kuća u preko 50 zemalja koje su okupile platforma za kampanju "Avaaz" i Reporteri bez granica, Reporters Without Borders (RSF). Mediji uključeni u kampanju također su pozvali na nezavisan pristup stranih medija u Pojasu Gaze i hitnu evakuaciju novinara koji žele otići, prema RSF-u, piše Anadolija 1. rujna.
"Brzinom kojom izraelska vojska ubija novinare u Gazi, uskoro neće ostati nitko da vas obavještava", napisali su.
Organizacije su pozvale na snažnu akciju međunarodne zajednice i Vijeće sigurnosti UN-a da zaustavi zločine izraelske vojske protiv palestinskih novinara. Reporters Without Borders (RSF) je naveo da je za manje od 23 mjeseca izraelska vojska u Pojasu Gaze ubila 220 novinara.
Izrael je od 7. listopada 2023. ubio 63.500 Palestinaca u Gazi. Vojna kampanja je opustošila enklavu, a civili umiru od gladi.
Prošlog studenog Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, piše agencija Anadolija (mzz)
Avaaz je globalni pokret i saveznik i točka okupljanja za one u nepovoljnom položaju. Pokrenut je 2007. godine. Djeluje na šest kontinenata i 17 jezika. Na više jezika avaaz znaći – glas.
16. KONTINGENT NA OBUCI
Prema informaciji sa stranice Ministarstva obrane, iz vojarne “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji 1. rujna 2025. godine ispraćen je 16. hrvatski kontingent u NATO aktivnost prednjih kopnenih snaga u Poljsku (NATO Forward Land Forces/Multinational Battle Group Poland).
U novoj rotaciji od rujna 2025. godine u Poljsku se upućuje mehanizirani vod iz sastava „bojne Tigrovi“ sastavljen od 50 pripadnika i četiri borbena oklopna vozila Patria.
Na svečanom ispraćaju u Petrinji govorio je zamjenik zapovjednika Zapovjedno operativnog središta brigadir Tomislav Kasumović koji je rekao: “Kao i prethodni kontingenti prije vas nastavite uspješno sudjelovanje Oružanih snaga i u ovoj aktivnosti, dajte svoj doprinos u jačanju odvraćanja i kolektivne obrane. Vjerujem kako ćete svojim sudjelovanjem uspješno doprinijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je da su vrhunska osposobljenost ono po čemu se prepoznaje Hrvatska vojska u međunarodnom okruženju”.
Zapovjednik mehaniziranog voda prije puta u Poljsku natporučnik Livio Dužić u obraćanju pripadnicima istaknuo je: “Ponosan sam što imam čast voditi motivirane, spremne i obučene vojnike i vojnikinje koji su odlučni pokazati svoje sposobnosti u međunarodnom okruženju. Pred nama je izazov integracije u borbenu grupu gdje ćemo se morati dokazati kao profesionalni i pouzdani saveznici. Ne sumnjam da će spoj mladenačkog duha i bogatog iskustva naše postrojbe i ovaj put polučiti uspjeh”.
Rekao je kako je nakon aktivnosti obuke visokog intenziteta kruna obuke bila svečani vojni mimohod u pješačkom ešalonu. “Prilika za sudjelovanje u mimohodu nije istaknula samo našu disciplinu i profesionalnost već je simbolizirala i našu predanost misiji koja nas očekuje”, rekao je natporučnik Dužić.
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti u Poljskoj sudjeluju s Oružanim snagama SAD-a, pripadnicima oružanih snaga Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Rumunjske. Oružane snage RH su do sada u NATO aktivnosti u Poljskoj sudjelovale s 861 pripadnikom HV.
Zadaće borbene grupe u Poljskoj odnose se na jačanje interoperabilnosti kroz obuku i vježbe, kontinuirano poboljšavanje planova i obrambeno planiranje te integriranje u poljske obrambene planove. (Vijesti, Ministarstvo obrane, mzz )
SURADNJA PUNA POVJERENJA
Na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u Kini predsjednik Rusije Vladimir Putin sastao se i razgovarao s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom .Putin je rekao da su od svibnja u Istanbulu održana tri kruga direktnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Prema njegovim riječima, ovi pregovori su omogućili stranama da napreduju u nekoliko humanitarnih pitanja. Naglasio je da je učešće Ankare bilo ključno u stvaranju prostora za dijalog, opisujući doprinos Turske kao značajan i tražen. Ruski predsjednik je također rekao da su on i Erdogan razgovarali o nekoliko regionalnih pitanja, uključujući Bliski istok, Sjevernu Afriku i Kavkaz. Naglasio je da je saradnja s Turskom u ovim područjima dobro uspostavljena, konkretna, korisna i puna povjerenja.
Putin je istakao da redovne razmjene na predsjedničkom nivou pomažu u održavanju onoga što je nazvao konstruktivnim i poštovanim dijalogom, za koji je rekao da je u skladu s principima dobro susjedstva.
PORAST BILATERALNE RAZMJENE
Putin je također istakao kontinuirani rast trgovine i investicija između dvije zemlje.
Rekao je da je bilateralna trgovina porasla za 6,6 posto prošle godine i da je u prvoj polovini 2025. godine porasla za dodatnih tri posto. Ruske kompanije, napomenuo je, aktivne su u turskoj metalurškoj i automobilskoj industriji, dok turske firme održavaju vidljivo prisustvo u Rusiji u inžinjerstvu, obradi drveta i metalurgiji.
Rad međuvladine komisije, koja se posljednji put sastala u Moskvi u lipnju, također je naveden kao pokretač ekonomske suradnje.
Putin je opisao energetsku suradnju kao stratešku. Rekao je da isporuke prirodnog plina kroz plinovode Plavi tok i Turski tok ostaju neprekidne i naglasio da Rusija i dalje ostaje jedan od ključnih dobavljača Turske. Istakao nuklearnu elektranu Akkuyu, koju trenutno gradi ruski Rosatom, nazvavši je vodećim projektom bilateralnih odnosa koji naglašava dugoročnu prirodu partnerstva.
POLITIKA POVJERENJA
U trenutku prije formalnih razgovora, Kremlj je objavio snimak na kojem se članovi ruske i turske delegacije toplo pozdravljaju. Šef Rosatoma Aleksej Lihačov i ruski ministar energetike Sergej Civilev razmijenili su rukovanja i zagrljaje sa svojim turskim kolegama, uključujući ministra energetike Alparslana Bayraktara.
Putin je također skrenuo pažnju na važnost političkog povjerenja između Moskve i Ankare, napominjući da se njihova saradnja proteže izvan bilateralnih pitanja na regionalna i međunarodna pitanja.
Rekao je da obje strane vide vrijednost u usklađivanju pristupa u regijama poput Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, gdje se njihovi interesi često preklapaju.
( Agencija Anadolija,mzz)
PODRUČJE SURADNJE S 25,6 BILIJUNA EURA
Šangajska organizacija za suradnju se održava 31. kolovoza i 1. rujna 2025. u Tianjinu u Narodnoj Republici Kini . Tijanjin je poznat i kao Tjencin, ima oko 12 , 5 milijuna stanovnika , udaljen oko 120 km sjeveroistočno od Pekinga. Jedan je od četiri kineska grada koji imaju status provincije i koji su pod izravnom kontrolom vlade. Stanovnici Tianjina govore Tianjinskim dijalektom kineskog mandarinskog jezika.
Sam centar grada je uz obale rijeke Hai He. Grad ima površinu od 12 tisuća kvadratnih kilometara
Na samom početku 2025., već 2. siječnja Kina je predstavila logo za svoj mandat rotirajućeg predsjedavanja Šangajskom organizacijom za suradnju (SCO) . To je peti put da je Kina domaćin godišnjeg summita ŠOS-a i najvećeg u povijesti Šangajske organizacije za suradnju. No s organizacijom je Kina počela već u ožujku.
Na šangajskom skupu isključivo su prisutni samo predsjednici i premijeri država i to iz Armenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Kambodže, Kine, Egipta , Maldiva, Mjanmara, Vijetnama, Laosa , Indije, Irana, Kazahstana, Kirgistana, Mongolije, Nepala, Pakistana, Rusije, Turske, Tadžikistana, Uzbekistana i Malezije.
Indonezijski predsjednik Prabowo Subianto, bio je pozvan na summit, ali je otkazao svoje sudjelovanje zbog indonezijskih prosvjeda koji su se dogodili prije nekoliko dana Građani su naime pokrenuli demonstracije zbog ekonomskih frustracija i predloženog povećanja stambenih subvencija za članove parlamenta . Prosvjedi su se uglavnom koncentrirali oko glavnog grada Indonezije, Jakarte ali proširili su se diljem zemlje nakon ubojstva Affana Kurniawana vozača motocikla taksija kojeg je 28. kolovoza pregazilo taktičko policijsko vozilo tijekom nasilnog i pretjeranog suzbijanja građanskih demonstracija. Zato predsjednik Prabowo Subianto u ime Indonezije nije došao na summit.
PRVIH PET – RADI UGOVORA O VOJNOM POVJERENJU
Šangajska organizacija za suradnju počela je s osnivanjem 1996 . godine 26. travnja 1996. kada su šefovi država Kine, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikistana u Šangaju potpisali „Ugovor o produbljivanju vojnog povjerenja u pograničnim regijama .
Dana 24. travnja 1997. iste su zemlje na sastanku u Moskvi potpisale Ugovor o smanjenju vojnih snaga u pograničnim područjima . Tadašnji predsjednik Boris Jeljcin 20. svibnja 1997. i kineski predsjednik Jiang Zemin potpisali su deklaraciju o " multipolarnom svijetu ". Na sastanku na vrhu u Tadžikistanu 2000. godine članice su se složile da će se "protiviti intervenciji u unutarnje poslove drugih zemalja iz razloga humanitarizma i zaštite ljudskih prava te da će podržati međusobne napore u zaštiti nacionalne neovisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i društvene stabilnosti pet zemalja." Pet država Šangajske organizacije pomogle su ubrzati rješavanje graničnih sporova članica, dogovoriti se o vojnom raspoređivanju u pograničnim područjima i riješiti sigurnosne prijetnje.
Šangajska organizacija za suradnju, Shanghai Cooperation Organization ( SCO ) je euroazijska politička , ekonomska i međunarodna sigurnosna organizacija čiji se broj povećava od osnivanja 2001. godine kada su članice bile Kina , Kazahstan , Kirgistan , Rusija , Tadžikistan i Uzbekistan . U lipnju 2017. je proširena Indijom i Pakistanom. Iran se organizaciji pridružio u srpnju 2023., a Bjelorusija u srpnju 2024. Ostale zemlje sudjeluju kao promatrači ili partneri u dijalogu.
ODNOSI S TIJELIMA UN-a I OSTALIMA
Uglavnom godine 2004. Šangajska organizacija za sigurnost je uspostavila odnose s Ujedinjenim narodima , gdje je promatrač u Općoj skupštini , Zajednicom neovisnih država 2005. iste godine i sa Udruženjem jugoistočno azijskih zemalja (ASEAN), Organizacijom Ugovora o kolektivnoj sigurnosti i Organizacijom za ekonomsku suradnju 2007. godine zatim , Uredom Ujedinjenih naroda za droge i kriminal suradnja počinje 2011.Suradnja počinje i Konferencijom o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji (CICA) 2014. i Ekonomskom i socijalnom komisijom Ujedinjenih naroda za Aziju i Pacifik (ESCAP) 2015. [ Godine 2018. Regionalna antiteroristička struktura ŠOS-a (RATS) uspostavila je odnose s Afričkim centrom za proučavanje i istraživanje terorizma (ACSRT) Afričke unije .
S obzirom na politički značaj Rusije i Vladimira Putina u Europi, zbog rata koji vodi u Ukrajini i pregovora, odnosno razgovora koje je održao na Aljasci s predsjednikom Trumpom, dolazak predsjednika Rusije na summit Šangajske organizacije za suradnju bio je zapažen . Svjetske agencije su slikom zabilježile njegov srdačan susret s indijskim premijerom Nerendrom Modijom ( rukuju se i grle se), kao i susret s kineskim predsjednikom s kojim Putin ima odlične odnose.
Indijski premijer Narendra Modi rekao je Vladimiru Putinu, prenio je Reuters, da Indija i Rusija stoje rame uz rame čak i u teškim vremenima . Predsjednik Putin nazvao je indijskog premijera svojim "dragim prijateljem" i povezao ga u svojoj oklopnoj limuzini, piše Reuters.
Kina i Indija su najveći kupci sirove nafte od Rusije, drugog najvećeg svjetskog izvoznika. Trump je nametnuo dodatne 50 postotne carine Indiji zbog kupnje ruske nafte. No nedavno je jedan indijski ministar Trumpovu optužbu komentirao na način da je rekao da su i Amerika i Europa do sada kupovale derivate te iste nafte koju Indija kupuje od Rusije.
MODI I PUTIN
Premijer Modi je u objavi na X-u podijelio slike s Vladimirom Putinom rekavši da je "uvijek zadovoljstvo upoznati ga". Putin bi trebao posjetiti Indiju u prosincu 2025. "1,4 milijarde ljudi vas s nestrpljenjem očekuje", rekao je Modi ruskom predsjedniku, piše Anadolija,
Premijer Narendra Modi kritizirao je na summitu Pakistan zbog podrške terorizmu. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif bio je u prostoriji kada je premijer Modi spomenuo teroristički napad u Pahalgamu u kojem je 26 nevinih ljudi hladnokrvno ubijeno. Zahvalio je prijateljima što su stali uz Indiju u teškom trenutku i istaknuo kako "neke zemlje otvoreno podržavaju terorizam".
Obraćajući se na summitu, premijer Modi rekao je da je terorizam zajednički izazov za čovječanstvo i da se Indija bori protiv te prijetnje već sedam desetljeća. "Nedavno smo u Pahalgamu vidjeli ružno lice terorizma. Moramo jasno reći da neće biti kompromisa o terorizmu. Moramo osuditi terorizam u svim oblicima", rekao je premijer Indije. Modi je rekao: "Razgovarali smo o tekućem sukobu u Ukrajini. Pozdravljamo sve napore za postizanje mira. Nadamo se da će sve strane konstruktivno krenuti naprijed. Morat ćemo pronaći način da što prije okončamo sukob i uspostavimo mir. To je poziv cijelog čovječanstva", rekao je premijer Modi .Narendra Modi je ponovio svoju podršku nedavnim inicijativama koje su poduzete za rješavanje sukoba u Ukrajini i naglasio potrebu za ubrzanjem prekida sukoba i pronalaženjem trajnog mirovnog rješenja, piše Anadolija.
Premijer Indije je rekao da je sigurnost pravo svake zemlje i da je terorizam veliki izazov ne samo za Indiju već i za ostatak svijeta. "Može li nam ikada biti prihvatljiva otvorena podrška terorizmu od strane nekih zemalja? Moramo jasno reći da se u borbi protiv terorizma neće tolerirati dvostruki standardi", rekao je.
Premijerove izjave dolaze gotovo četiri mjeseca nakon terorističkog napada u Pahalgamu i indijskog protu udara u obliku operacije Sindoor.
XI JINPING NAJAVIO ZAJMOVE I BESPOVRATNA SREDSTVA
Kineski predsjednik Xi Jinping koji je bio domaćin summita pozvao je zemlje članice Šangajske organizacije za saradnju (SCO) da iskoriste snagu svojih "mega tržišta", naglašavajući važnost ekonomske saradnje u kontekstu američkih tarifa, piše agencija Anadolija
Prema onome što je poznato drugog dana summita, lideri država na summitu su usvojili 24 dokumenta za jačanje saradnje u području sigurnosti, ekonomije i kulturne razmjene.
Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na očuvanje međunarodnog sistema zasnovanog na UN-u i podršku multilateralnom trgovinskom sistemu čije je jezgro Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
Naglasio je da zemlje članice SCO-a trebaju tražiti zajedničke točke interesa dok razlike trebaju ostaviti po strani. Predsjednik Kine Xi je podsjetio da SCO danas okuplja 26 zemalja, s više od 50 područja suradnje i zajedničkim ekonomskim proizvodom od skoro 25,6 bilijuna eura. Rekao je da njegov međunarodni utjecaj i privlačnost Šangajske organizacije rastu iz dana u dan. "Deklarirarene razvojne strategije trebamo bolje uskladiti i promovirati kvalitetnu implementaciju Inicijative Pojas i put", rekao je kineski predsjednik Xi Jinping.
Također je obećao bespovratna sredstva u vrijednosti od skoro 240 milijuna eura zemljama članicama Šangajske organizacije za suradnju tokom ove godine. Najavio je i dodatne zajmove od 1,19 milijardi eura članicama banaka SCO Interbank konzorcija u sljedeće tri godine.
NOVA DESETOGODIŠNJA STRATEGIJA
Lideri su na summitu usvojili desetogodišnju Strategiju razvoja SCO-a do 2035. godine, koja definira pravce za višestranu suradnju u interesu mira i stabilnosti, razvoja i prosperiteta na prostoru SCO-a. U jeku događanja s američkim nametanjem carina, koje su uzburkale međunarodna tržišta, lideri Šangajske organizacije za suradnju izrazili su podršku multilateralnom trgovinskom sistemu. Na summitu lidera SCO-a u Kazahstanu u srpnju 2024. godine, usvojeno je 25 strateških dokumenata koji pokrivaju energetiku, sigurnost, financije i sigurnost informacija.
M.Zouhar Zec, Wikipedia, Reuters, Anadolija
| < | rujan, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter