PUT PREMA PROFESIONALNOM VOJNIKU I
RAZVRSTANOJ PRIČUVI
Prva ovogodišnja grupa djevojaka i mladića stigla je 23. veljače u Požegu u vojarnu “123. brigade HV” u središte za obuku pješaštva i oklopništva.
Na temeljnu vojnu obuku od osam tjedana prijavilo se ukupno 120 ročnika i ročnica odnosno 11 djevojaka i 109 mladića. To je dragovoljno vojno osposobljavanje 41. naraštaja ročnika. Služenje dragovoljne vojne obuke prvi je korak do profesionalne vojne karijere, odnosno dragovoljno služenje preduvjet je za karijeru vojnikinje ili vojnika u Hrvatskoj vojsci. Od 2008. godine do danas, dragovoljno vojno osposobljavanje završilo je 9 519 muškaraca i 1 603 žene.
Ročnici su stigli iz svih krajeva Hrvatske, od Dubrovačko-neretvanske županije, preko Dalmacije i otoka, Istre, Primorja, Zagreba, središnje i sjeverozapadne Hrvatske do Osječko-baranjske županije i Grada Vukovara, a dvojica ročnika stigla su iz Bosne i Hercegovine.
Tijekom obuke ročnici će svladati temeljne vojne vještine. Osim u vojarni “123. brigade HV” u Požegi, obuka će se provoditi i na vojnim vježbalištima “Novo Selo” i Glavica”. Uspješnim završetkom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, ročnici se mogu prijaviti na Specijalističku vojnu obuku i službeno postati profesionalni vojnici. Oni koji se ne odluče za vojnu karijeru, postaju pripadnici razvrstane pričuve
Izvor, Vijesti Ministarstva obrane , mzz
PROPISIVANJE JASNIH UVJETA – ANULIRA POSTOJANJE CRNE LISTE !
Nekoliko ministara održalo je konferenciju za novinare 28. veljače o aktualnoj temi uvoza stranih radnika.Objavljujem dio s te konferencije za novinare u kojem su odgovori ministara aktualni za javnost.
Ministar Unutanjih poslova i podpredjednik Vlade RH dr. Davor Božinović ; “ Ove godine imamo do sada ( danas je 28.2. 2024.) izdanih 14 219 radnih dozvola. Unutar ove brojke je najviše dolazaka radnika iz Nepala, a onda ide Srbija i Bosna i Hercegovina. Međutim to se preko ljeta promijeni. A što se odnosi na smještaj je slijedeće : vidite mi nemamo propisane uvjete smještaja za hrvatske radnike u Republici Hrvatskoj. To je jasno. Međitim ukoliko netko da bi privukao strane radnike kaže “ uz sve što vam nudim, nudim vam i smještaj” to je nešto u što će ministarstvo Unutarnjih poslova, kada ovaj Zakon stupi na snagu, imati uvid i provjeriti kroz svoje obilaske, a po potrebi angažirati Državni inspektorat koji će utvrditi postojanje prekršaja. Dakle ne kažemo da je uvjet, ali ako si već sa osiguranim smještajem privukao određeni broj stranih radnika, onda taj smještaj mora biti u određenuim gabaritima, te gabarite će dva ministarstva vjerojatno donijeti zajedno, na temelju onog što već je propisano i na razini EU a to su uvjeti smještaja za sezonske radnike.
Novinarsko pitanje : Možete li pojasniti “crnu listu”, kako se dolazi na “ crnu listu”, koja institucija to utvrđuje, te u kojem roku, da stvari u javnosti budu jasne i čiste?
Na pitanje je odgovorio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić: “Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada definirao je “ crnu listu”. Završni akti kojih su uvjeti definirani za crnu listu da biste na nju došli biti će vrlo brzo objavljeni. Onda Državni inspektorat sukladno tom Zakonu utvrđuje koji je poslodavac imao neprijavljenog radnika, propisane su kazne, propisane su drastično veće kazne u slučaju ponavljanja istog prekršaja i na taj način će hrvatskoj javnosti biti prezentirana tzv. “crna lista” onih poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljene radnike. Neprijavljen radnik podrazumijevaju se i oni koji nisu na vrijeme prijavljeni, oni koji nemaju nikaakvu evidenciju kod poslodavca, nama će i ta “crna lista” biti preduvjet kod pozitivnog izdavanja mišljenja Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u trenutku kada se budu predavali zahtijevi za izdavanje radnih dozvola stranaca.
Začuđujuće je da kao prijavu ministar ne navodi ono što je za stranog djelatnika izričito važno, a što poslodavci četo izbjegavaju učiniti, a to je prijava na mirovinsko osiguranje, čime se djelatniku utvrđuje tijek radnog staža koji mu za vrijeme rada u Hrvatskoj mora biti zabilježen, kao ni prijava na zdravstveno osiguranje, čime se djelatniku u slučaju zdrastvenih poteškoća omogućava otvaranje bolovanja i liječnička pomoć. (mzz)
Novinar: Ako sam dobro shvatio taj pravilnik još uvijek nije do kraja definiran?
Ministar Piletić: Ne, pravilnik još nije do kraja definiran ali biti će objavljen na stranicama , kao i po kojim uvjetima će ta lista biti objavljivana na stranicama Ministarstva rada.
Novinar: A kada će biti objavljivana.
Ministar Piletić: Vrlo brzo
Novinarka je upitala : A kakve su onda sankcije? Zabrana uvoza ili…
Ministar Piletić: Apsolutna zabrana uvoza, tu smo postrožili i kriterije, odnosno izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, proširili ne samo na plaćanje u poreznom sektoru, nego na sva ostala davanja dakle i po pitanju davanja jedinicama lokaalne i regionalne samouprave, sve one kategorije gdje poslodavac ne podmiruje svoje obveze, također neće biti u prilici dobiti potrebnu radnu dozvolu.
Novinarsko pitanje: Teoretski, ako isti poslodavac otvori neku novu tvrtku, pa se kandidira s njom, da li je automatski izbačen iz igre, ostaje na " crnoj listi" ili ne.
Ministar Piletić: Ne. Vi ste jasno vidjeli u izmijenjenom prijedlogu Zakona o strancima da smo postrožili kriterije. Pod broj jedan svih onih agencijskih poslodavaca koji se i osnivaju i registriraju za uvoz strane radne snage, da smo predvidjeli da bismo uopće mogli podnijeti zahtijev za uvoz strane radne snage da smo definirali i uvjet postojanja zaposlenih u posljednjih godinu dana, da smo definirali koji je potreban promet i kod pravne i kod fizičke osobe u posljednjih šest mjeseci, definirali smo koji je limit prijave uopće potreba stranih radnika kod prve predaje zahtjeva za uvoz strancima, a onda svaki drugi veže se uz ove omjere zaposlenih domaćih radnika sa onima iz inozemstva. Tako smo apsolutno pokrili one koji se tek osnivaju, one koji već postoje na tržištu rada, one koji s e bave agencijskim radom i one koji bi se time htjeli baviti i financijski i odnos sada postojećih zaposlenih, zaposlenih u fizičkim i pravnim subjektima i kontinuitet od godine dana, općenito da imaju zaposlene radnike, da bi uopće mogli biti u prilici podnositi zahtijev za uvozom strane radne snage.
Ministar Božinović je rekao da su konzultirali iskustva drugih zemlja kako to rade." Važno nam je da znamo koga uvozimo da se tu ne otvaraju dvojbe koje bi možda išle u rasprave u javnom prostoru o crnoj ekonomiji, zamjeni stanovništva i tome slično. Tamo gdje postoje potrebe, mi smo tu kao država kao servis da pomognemo svima koji žele održati i unaprijediti funkcioniranje gospodarstva u RH."
“ Izmjene i dopune Zakona o strancima od danas će se naći u javnom savjetovanju. Interes nam je da ono što se može bolje regulirati dobijemo kroz javno savjetovnje” rekao je ministar Božinović
M. Zouhar Zec
TVRTKA U BLOKADI - NOVINARI BEZ PLAĆE
Od četvrtka 29. 2. Dubrovačka televizija gasi program, nakon 18 godina emitiranja programa i prestaje s radom. Zaposlenici su izvijestili da su od većinskog vlasnika Orsata Zovka primili obavijest kako je „tvrtka ponovno u blokadi te kako će se do kraja ovog tjedna proglasiti stečaj zbog lošeg poslovanja i nedostatka sredstava”.
„Nitko od zaposlenika nije primio plaću za siječanj 2024., a prema informacijama koje nam je dao većinski vlasnik, teško da ćemo biti plaćeni i za sve što smo radili u veljači. Nitko od nas ne prima naknade za prekovremeni rad niti smo to ikad tražili. Ovaj posao radimo iz ljubavi, no ne živi se samo od ljubavi stoga vjerujemo u institucije pravne države i poduzet ćemo sve korake kako bismo primili plaće za sve što smo do danas odradili.” - objavili su zaposlenici Dubrovačke televizije na portalu dubrovnikpress.hr /mzz
PROJEKT ZA ODRŽIVI RAZVOJ OBALNOG PODRUČJA
Na internet stranici Regionalni i urbani razvoj EU objavljen je tekst, s datumom 21. veljače pod naslovom Nova hrvatska tehnologija podupire održivo upravljanje obalnim područjem / New Croatian technology supports sustainable management of coastal areas / u kome se kaže da
"Hrvatska može bolje predvidjeti utjecaj onečišćenja i klimatskih promjena na svoju obalu te podržati održivo upravljanje tim područjima, zahvaljujući projektu koji je dobio potporu Kohezijske politike".
U tektu piše slijedeće „Projektom Coastal Autopurification Assessment Technology (CAAT), odnosno Tehnologija procjene obalne autopurifikacije (CAAT) stvorena su inovativna rješenja za mjerenje kvalitete i kapaciteta samopročišćavanja obalnih voda. Tehnologija se temelji na oceanografskom i atmosferskom modeliranju i istraživanju protoka onečišćujućih tvari u – i njihovom raspršivanju unutar vodenih tijela.
Tehnologija procjene obalne autopurifikacije (CAAT)
CAAT će ojačati napore Europske Unije da stvori održivo plavo gospodarstvo koje obuhvaća sve industrije i sektore povezane s oceanima, morima i obalama.
Zbog svoje duljine i velikog broja otoka, hrvatska obala Jadrana suočava se sa značajnim razvojnim pritiscima i znatnim utjecajima klimatskih promjena. Zbog toga su integrirano upravljanje i održivo planiranje u obalnim područjima vitalni. Potrebna su rješenja koja mogu predvidjeti učinak raznih vrsta onečišćenja, a pritom uzeti u obzir predviđeni budući razvoj i promjene klime.
Velik dio onečišćenja na hrvatskoj jadranskoj obali prenosi se površinskim i podzemnim otjecanjem – vodom koja se ne upija u tlo, već teče kopnom u vodna tijela – i rijekama koje se ulijevaju u Jadransko more. Hranjive tvari u ovoj vodi ubrzavaju eutrofikaciju priobalnih voda. Eutrofikacija dovodi do pretjeranog rasta vodenih biljaka i algi – mnoge od njih su štetne za život u moru – i ugrožava sposobnost samopročišćavanja voda. Uz posljedice za okoliš, proces vodu čini neprikladnom za kupanje, druge aktivnosti u slobodno vrijeme i gospodarske aktivnosti kao što je ribolov. Ekonomske i društvene posljedice su potencijalno razorne.
TRI GODINE NA PROJEKTU RADILO 19 ISTRAŽIVAČA
U razdoblju od 2019. do 2023. CAAT je okupio tim od 19 istraživača iz četiri partnerske institucije, sve sa sjedištem u Splitu, najvećem hrvatskom obalnom gradu: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje; Institut za oceanografiju i ribarstvo; i Prirodoslovno-matematički fakultet.
Projekt se oslanjao na opsežna prethodna istraživanja koja su partneri proveli duž i oko hrvatske obale. Istraživanje je kombinirano s metodama za mjerenje kakvoće morske vode i razvojem alata za podršku upravljanju obalnim područjem. Alati imaju široku primjenu u javnom i privatnom sektoru.
Izrađen je popis izvora onečišćenja u obalnim područjima Hrvatske i slivovima rijeka koje se ulijevaju u Jadran. Mjerenja su obavljena oko ušća rijeke Jadro, u uvali Vranjic u Splitu, dronom s integriranom hiperspektralnom kamerom i brodom opremljenim senzorima i sondama. Ove vježbe procjenjivale su salinitet, temperaturu i zamućenost vode, kao i razine otopljenog kisika, klorofila i otopljene organske tvari. Na temelju toga formulirana je metodologija za određivanje kapaciteta samopročišćavanja priobalnih voda. Metodologija omogućuje simulaciju stanja vode u različitim scenarijima razvoja i klimatskih promjena.
TEHNOLOŠKI RAZVOJ
Kako bi se validirale metode, razvijene su tehnologije za praćenje različitih pokazatelja kvalitete vode i automatizaciju procesa mjerenja. Važan dio ovog elementa projekta bilo je testiranje novih senzora za mjerenje kvalitete obalne vode, uključujući mikrobiološke, fizikalno-kemijske i bakteriološke parametre. Senzori su ugrađeni u plutače i testirani u hidrotehničkom laboratoriju u Žrnovnici te na ušćima Žrnovnice i Jadra.
Nabavljeno je vozilo na daljinsko upravljanje na koje se mogu ugraditi daljnji senzori za nadzor senzora i dodatna ispitivanja i mjerenja. U blizini Instituta za oceanografiju i ribarstvo postavljen je visokofrekventni radarski sustav. Kalibriran je za mjerenje strujanja na površini Bračkog kanala i Kaštelanskog zaljeva. Istraživači su obučeni za korištenje radara za mjerenje struja.
Kratkoročno, tehnologija će osigurati troškovno učinkovito rješenje za praćenje kvalitete obalne vode, čime će takva infrastruktura biti pristupačnija i pomoći da se osigura njezina široka upotreba. Računalna aplikacija i internetsko sučelje postavljeni su za širenje rezultata projekta.
Uz svoje metode predviđanja kvalitete vode, CAAT je izradio smjernice za upravljanje obalnim područjima kako bi se osigurala bolja kvaliteta vode, što će pridonijeti boljem gospodarskom i društvenom razvoju.
ZA EUROPSKE I GLOBALNE CILJEVE
Projekt daje vitalan doprinos postizanju ključnih europskih i globalnih ciljeva održivosti. Što se tiče ciljeva održivog razvoja UN-a (SDG), pružanje jeftinih i inovativnih rješenja za nadzor obalnih voda relevantno je za cilj održivog razvoja o izgradnji otporne infrastrukture, promicanju uključive i održive industrijalizacije i poticanju inovacija.
CAAT metodologija za predviđanje potencijalnih klimatskih promjena koje mogu značajno utjecati na obalna područja izravno se odnosi na SDG 11 o stvaranju uključivih, sigurnih, otpornih i održivih gradova i ljudskih naselja te SDG 13 o borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.
Osim toga, praćenjem kapaciteta samopročišćavanja obalne vode, alati olakšavaju održivo planiranje. Time daju neizravan doprinos postizanju cilja održivog razvoja 12 o osiguravanju održive potrošnje i proizvodnje podupiranjem provedbe održivog turizma.
Što se tiče ciljeva europske politike, CAAT će pomoći lokalnim i regionalnim institucijama u provedbi Okvirne direktive EU-a o vodama, koja postavlja pravila za zaustavljanje pogoršanja statusa vodnih tijela EU-a, i svoje Okvirne direktive o morskoj strategiji, koja štiti morske ekosustave i biološku raznolikost „ – piše u spomenutom tekstu.mzz
Projekt je trajao od 20.12.2019. do 20.12.2022. Vrijednost projekta je
7.156.744,99 , izražena u kunama. Od toga sredstva Europske unije iznosila su
6.034.318,11 kuna
POBOLJŠANJE MATERIJALNIH PRAVA
Vlada RH je na prijedlog Ministarstva obrane na 287. sjednici 22. veljače usvojila Uredbu o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe. Time rastu plaće vojnicima, odnosno svim djelatnim vojnim osobama. Najviše rastu koeficijenti za vojničke i dočasničke plaće – oni koji su dosad bili najniži!
Tako koeficijent vojnika i mornara sa 1,164 raste na 1,60, što je rast koeficijenta za 40 posto, a time i bruto plaća sa 1103 eura raste na 1515 eura, drugim riječima osnovna neto plaća vojnika i mornara sa 816 eura raste na 1080 eura.
Vojničke plaće naprimijer, povećavaju se na slijedeći način: bruto plaća pozornika raste sa 1148 eura na 1658 eura, dok je u neto iznosu to plaća od 1168 eura. Bruto plaća razvodnika od 1194 bruto raste na 1705 eura bruto, odnosno ta je neto plaća iznosila 874 eura, a sada će neto iznositi 1198 eura.. Koeficijent pozorniku raste 44 posto, a razvodniku 43 posto.
Ministar obrane i podpredsjednik Vlade Ivan Anušić od početka svog mandata ističe činjenicu da je čovjek, vojnik – časnik – dočasnik, u središtu obrambenog sustava i da je njegova glavna ministarska zadaća poboljšati materijalna prava i životni standard vojnika i to temeljem odluke Vlade, kada je riječ o povećanju plaća podizanjem koeficijenata. Anušić kaže da je njegova najava u tom dijelu ispunjena.
Koeficijenti osobnog čina za djelatne vojne osobe nisu se mijenjali od 2008. godine, čak što više koeficijente je Vlada 2013. godine umanjila za tri posto. Time je ovo povećanje koeficijenata prvo nakon 16 godina. Vlada premijera Andreja Plenkovića je u mandatu od 2016. godine do danas osnovicu za plaću djelatne vojne osobe povećala za 40 posto.
“Kako bi se popularizirao vojni poziv i kako bismo vojnike zadržali u vojnoj službi, povećanje plaća i ukupno poboljšanje standarda vojnika u fokusu su ove Vlade. U tom smislu jedna od najvažnijih mjera je povećanje koeficijenata za izračun plaće djelatnih vojnih osoba” rekao je na sjednici Vlade ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić.
Ministarstvo obrane je u mandatu ministra Anušića, koji je preuzeo dužnost ministra obrane 16. studenog 2023. donijelo nekoliko mjera koje su utjecale na bolji vojnički standard, a to je povećanja iznosa dnevnica u misijama, te podizanja dobne granice u vojnoj službi sa 45 na 50 godina vojnicima i mornarima, što je važno radi fonda godina za odlazak u mirovinu. Vlada kontinuirano ulaže u modernizaciju Oružanih snaga. Vojni proračun od 2016. godine do danas Vlada RH je povećala za 122 posto.
Povećanje bruto plaća pripadnicima Hrvatske vojske u planu je da bude realizirano već od ožujka mjeseca 2024. godine .
Izvor: vijesti Ministarstva obrane, mzz,
Iako se u vijestima na stranici Ministarstva obrane od 22. veljače izrijekom na kaže da su plaće povećane i pripadnicim hrvatske vojne mornarice koji rade u sustavu hrvatske obrane na moru , to je vidljivo iz grafikonu ispod vijesti.
Navesti ću samo nekoliko primjera iz grafikona:
Naprimjer: general zbora te admiral što je zvanje u mornarici, imati će bruto plaću od 5115 eura a dosadašnja bruto plaća tim osobama iznosila je 5053 eura.
General pukovnik u kopnenoj vojsci i viceadmiral u mornarici imati će sada bruto plaću u iznosu od 4 878 eura, u odnosu na dosadašnju plaću koja je bila 4 410 eura.
General bojnik i kontraadmiral imati će od sada bruto plaću 4 168 eura, dok im je dosadanja plaća u brutu bila 3 675 eura.
Pukovnik i kapetan fregate primati će zahvaljujući zadnjoj povišici u bruto iznosu 2557 eura, umjesto dosadašnjih 2113 eura.
Poručnik na kopnu i poručnik korvete na moru primati će sada u brutu 2 084 eura, dok je taj iznos do sada bio 1 562 eura. MZZ
„ ELIMINIRANO OKO 408 240 RUSKIH OKUPATORA“
Ursula von der Leyen sa nekoliko državnika Europske unije, kao i premijer Kanade Justin Trudeau došla je 24.veljače 2024. na drugu godišnjicu ukrajinskog rata, u Ukrajinu dati podršku predsjedniku Zelenskom. Službeni skup za javnost i novinare bio je u zračnoj luci Antonov Predsjednica Europske komisije više je puta tijekom rata bila u Ukrajini i čini sve što je u moći predsjednice koja je na čelu 27 država EU obrambeni rat Ukrajine od Rusije učini što efikasnijim, prije svega u nabavci oružja koje Ukrajina treba.
Evo kako je državna je novinska agencija Ukrajine Ukrinform, www.ukrinform.ua 24.2. 2024. u sedam ujutro objavila tekst o događajima dvogodišnjeg rata u Ukrajini. Prenosim tekst pod naslovom: „ Danas je druga godišnjica ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu“ U tekst su i brojevi o poginulima, ubijenoj i ranjenoj djeci,
Ime autora nije navedeno . Ispod teksta, koji ima nekoliko fotki tek piše Foto: Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine
"Danas je druga godišnjica ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu"
„Prije dvije godine, oko 3:40 ujutro, prva kolona ruskih tenkova ušla je na područje Luganske oblasti, a sama Ukrajina je zadrhtala od prvih neprijateljskih projektila na svom teritoriju. To je izvijestio Ukrinform.
Ove godine, na drugu godišnjicu ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, planiraju doći čelnici država partnera. Konkretno, 24. veljače održat će se online sastanak čelnika zemalja G7 uz sudjelovanje Ukrajine.
Osim toga, predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyi održat će konferenciju za novinare u nedjelju, 25. veljače. Istog dana održat će se konferencija na kojoj će sudjelovati vojni i politički vrh Ukrajine. Na događaju će se razgovarati o razvoju ukrajinske vojske, integraciji Ukrajine u EU i NATO te obnovi tjelesnog i mentalnog zdravlja Ukrajinaca stradalih u ratu.
Tijekom dvije godine punog rata Ukrajina je Rusiji nanijela znatne gubitke u ljudstvu, oružju i tehnici neprijatelja.
Do 23. veljače 2024. obrambene snage Ukrajine već su eliminirale oko 408 240 ruskih okupatora.
U tom razdoblju uništena je i velika količina neprijateljske tehnike. Konkretno, 6 526 neprijateljskih tenkova, 12 410 borbenih oklopnih vozila, 9 916 topničkih sustava i drugo.
Osim toga, više od dvije tisuće šesto ukrajinskih vojnika i oko 150 civila vratilo se u domovinu u sklopu razmjene zarobljenika između Ukrajine i Ruske Federacije.
Međutim, tijekom dvije godine rata više od 30.000 ukrajinskih civila je ranjeno, a oko 10.000 ljudi je umrlo. Od 23. veljače više od 1.758 djece je ozlijeđeno u Ukrajini kao rezultat široke oružane agresije Ruske Federacije, 528 djece je umrlo, a više od 1.230 je ozlijeđeno različitog stupnja težine.
Predsjednik Vrhovne Rade Ruslan Stefančuk, u povodu druge godišnjice sveobuhvatne vojne invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, zahvalio je ukrajinskim braniteljima na odbijanju neprijatelja.
"Na nebu. Na zemlji. Na vodi. Dan i noć. Svaki dan. Svaku minutu. Svaku sekundu. Naši branitelji! Hvala vam što ste odbili neprijatelja! Hvala vam što čuvate našu zemlju! Hvala vam što se borite za našu budućnost Vječna čast i vječna uspomena svima, koji su dali svoj život u borbi za suverenitet i teritorijalni integritet!" - napisao je Stefančuk na Facebooku.
Također je zahvalio ukrajinskom narodu na stabilnosti, jedinstvu, izdržljivosti, vjeri u Ukrajinu i ukrajinsku pobjedu.
Premijer Denys Shmyhal napisao je na Facebooku da je tijekom dvije godine sveobuhvatnog rata s Rusijom Ukrajina pokazala snagu i izdržljivost, jedinstvo i predanost.
Kako je naglasio Shmyhal, Ukrajina je također pokazala "nesalomljiv duh i karakter, zahvaljujući kojima smo ne samo sačuvali našu zemlju, već smo je mogli nastaviti graditi i razvijati. Ići prema našim ciljevima - članstvu u EU i NATO-u. I našoj pobjedi."
Svaki uspjeh Ukrajine, prema riječima šefa vlade, zasluga je svih koji se nastavljaju boriti, koji nastavljaju raditi za pobjedu.
"Prije svega, to je zasluga naših vojnika. Beskrajna zahvalnost svakom branitelju. Vi ste štit i oslonac države. Vi branite svjetlo naše budućnosti. A svjetlo definitivno pobjeđuje tamu", rekao je Shmyhal.
Ministar obrane Rustem Umyerov istaknuo je kako je za oslobađanje Ukrajine od ruskih osvajača potrebno jedinstvo i suodgovornost.
„Neprijatelj nas je htio uništiti za tri dana. Ali jedinstvo vojske i naroda dalo je dostojan otpor. Što agresor nije očekivao. Što nitko u svijetu nije očekivao. Tih veljačkih dana zapovjednici su zajedno s njihovim postrojbama ušle u bitku s nadmoćnim snagama neprijatelja u šumama Černigovske i Kijevske oblasti, u stepama Azovskog i Crnog mora, na prilazima Harkovu i Mikolaivu, pod teritorijem Donjecke i Luganske oblasti. Tih dana u veljači stotine tisuća muškaraca stajalo je u redovima u TCC-u kako bi zaštitili svoju rodbinu i prijatelje, pridruživši se redovima Snaga sigurnosti i obrane", napisao je ministar obrane na Facebooku.
Prema njegovom uvjerenju, Ukrajinci su tih veljačkih dana pružili otpor jer su djelovali kao jedinstveni organizam. “Pokazali smo se, pokazali smo neprijatelju, pokazali smo svijetu da su stihovi himne “Ne damo nikome da vlada u našoj rodnoj zemlji” dio nacionalne samosvijesti ukrajinskog naroda”, naglasio je. .
Kako je naveo ministar obrane, branitelji svakodnevno uništavaju više od 1 000 osvajača i pretvaraju desetke tenkova, BMP-ova i topničkih sustava u staro željezo. "Jačamo obrambene snage najnovijom opremom, kako ukrajinske tako i strane proizvodnje. Obrambena i vojna poduzeća rade punim kapacitetom kako bi se naši vojnici imali sa čime boriti. A bit će ih još više", uvjeravao je. „ kraj teksta, mzz,
ODLUKA PO ZAKONODAVNOJ PROCEDURI
Europska komisija predstavila je u srpnju 2021. paket zakonodavnih prijedloga za borbu protiv pranja novca i financiranje terorizma. U središtu prijedloga bilo je stvaranje nove decentralizirane agencije EU-a, Uprave za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (AMLA) ) (Authority for Anti-Money Laundering and Countering the Financing of Terrorism).
Političkim dogovorom, kako kaže priopćenje za medije od 22. veljače 2024. dogovoreno je između Europskog parlamenta i Vijeća EU da će sjedište te Uprave biti u Frankfurtu.
O priopćenju piše da Europska komisija pozdravlja dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća da sjedište Uprave za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma (AMLA) bude u Frankfurtu. Zastupnici parlamenta i Vijeća glasovali su jednakim brojem glasova na međuinstitucionalnom sastanku u prostorijama Vijeća.
Tijek do odluke o Frankfurtu započeo je 28. rujna 2023., na zahtjev suzakonodavaca, dakle na zahtjev Europskog parlamenta i Vijeća EU, Komisija je objavila poziv državama članicama za podnošenje prijava za domaćinstvo AMLA-e. Suzakonodavci su mogli birati između devet država članica za domaćinstvo AMLA-e koje su dokumetirale uvjete iz natječaja a to su bile Belgija (Bruxelles), Njemačka (Frankfurt), Irska (Dublin), Španjolska (Madrid), Francuska (Pariz), Italija (Rim), Latvija (Riga) , Litva (Vilnius) i Austrija (Beč). Komisija je pripremila neutralnu i činjeničnu procjenu tih prijava i svih devet podnositelja predstavilo je svoju prijavu na zajedničkim saslušanjima koja su održana u Europskom parlamentu 30. siječnja 2024.
Sjedišta decentraliziranih agencija u prošlosti su u većini slučajeva određivale države članice, uz različite postupke koji su slijedili tijekom vremena. Presudama Europskog suda pravde (ECJ) od 14. srpnja 2022. razjašnjeno je da nadležnost za određivanje lokacije sjedišta agencije EU-a nije na državama članicama u skladu s člankom 341. UFEU-a, već o tome treba odlučiti EU zakonodavno tijelo. U ovom slučaju to znači da Europski parlament i Vijeće EU trebaju odlučivati u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. AMLA je prvi slučaj u kojem je primjenjena ovakva sudska praksa.
Mairead McGuinness, povjerenica EK za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala, je izjavila : „Današnjim političkim dogovorom o tome gdje će biti sjedište nove Uprave za sprječavanje pranja novca EU-a (AMLA) završavaju se pregovori o ambicioznom zakonodavnom paketu za sprječavanje pranja novca koji je Komisija predložila u srpnju 2021. Po prvi put, sve će države članice biti obvezujuće prema istim AML pravilima i AMLA će igrati ključnu ulogu u osiguravanju da se ta pravila dosljedno primjenjuju. Novo tijelo nadzirat će rizike i prijetnje unutar i izvan EU-a, koordinirati nacionalne supervizore i financijske obavještajne jedinice te izravno nadzirati određene financijske institucije ovisno o njihovoj razini rizika. Izuzetno pozdravljam dogovor koji su postigli suzakonodavci o važnom aspektu sektora financijskih usluga. Komisija će sada ubrzati pripremne radnje za uspostavu Tijela, kako bi se osiguralo da bude operativno u značajnoj mjeri već 2025."
Izvor: Priopćenje EK,mzz
PRIHODI OD IZDAVANJA OBVEZNICA ZA POLITIKE I ZAJMOVE
Prema priopćenju Europske komisije od 20. veljače iz Bruxellesa, Europska komisija je uspješno prikupila 7 milijardi eura u svojoj drugoj sindiciranoj transakciji 2024.
Transakcija je uključivala izdavanje jedne tranše nove EU obveznice s dospijećem 4. prosinca 2034. u iznosu od 7 milijardi eura.
Za prvu polovicu 2024. Komisija je prikupila oko 24 milijarde eura, a cilj financiranja za to razdoblje iznosi 75 milijardi eura. Pregled dosadašnjih operacija dostupan je na internetu, kao i plan EU financiranja.
Dospijeće 4. prosinca 2034., ova obveznica nosi kupon od 3,00% i ostvarena je uz prinos od ponovne ponude od 3,028%, što je ekvivalentno cijeni od 99,754. Širenje na srednju zamjenu je 29 bps, što je ekvivalentno 65 bps u odnosu na Bund koji dospijeva 15. veljače 2034. i 14 bps u odnosu na OAT koji dospijeva 25. svibnja 2034.
Konačna knjiga narudžbi iznosila je više od 67 milijardi eura. Ukupan iznos neotplaćenih obveznica sada iznosi 7 milijardi eura.
Zajednički vodeći menadžeri ove transakcije bili su BNP Paribas, Deutsche Bank, Goldman Sachs, HSBC, Nomura.
Ugovorima o EU-u Europska je komisija ovlaštena zaduživati se na međunarodnim tržištima kapitala u ime Europske unije. Njegova je reputacija dobro uspostavljena na tržištima duga, zahvaljujući izdanjima obveznica u posljednjih 40 godina. Sva izdanja Europske komisije denominirana su isključivo u eurima. Zaduživanje EU-a jamči proračun Unije, a doprinosi istom proračunu predstavljaju bezuvjetnu pravnu obvezu za sve države članice u skladu s Ugovorima.
Europska komisija koristi prihode od izdavanja svojih obveznica za financiranje odabranih programa politike EU-a. Značajan politički program koji se trenutno financira zaduživanjem EU-a je program oporavka NextGenerationEU. EU će također upotrijebiti izdavanje obveznica za financiranje do 33 milijarde eura zajmova Ukrajini u okviru Instrumenta za Ukrajinu između 2024. i 2027. Instrument za Ukrajinu pruža stabilnu financijsku potporu za oporavak, obnovu i reforme Ukrajine na putu pristupanja EU-u.
U siječnju 2023. EU je pokrenuo jedinstveni pristup financiranju, proširujući raznoliku strategiju financiranja koja je prvi put uspostavljena za NextGenerationEU na sve ostale programe politike koji se financiraju zaduživanjem EU-a. Nakon uvođenja ovog pristupa, EU financira svoje različite programe politike izdavanjem pojedinačnih obveznica EU umjesto zasebno označenih obveznica za pojedinačne programe.
S današnjom transakcijom, EU je sada izdao 310,43 milijarde eura u obveznicama EU-a u okviru jedinstvenog pristupa financiranju. Od prikupljenih sredstava, 220,30 milijardi eura isplaćeno je državama članicama u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost. Dodatnih 45,42 milijarde eura dodijeljeno je drugim programima EU-a koji imaju koristi od financiranja NextGenerationEU, a 18 milijardi eura isplaćeno je Ukrajini u okviru politike makrofinancijske pomoći + u 2023. Budući da se Komisija uključuje u kratkoročne operacije upravljanja likvidnošću kako bi izgladila nadolazeće financiranje potrebe, prikupljeni iznosi neće nužno biti jednaki isplaćenim iznosima. Ukupni nepodmireni dug EU sada iznosi 481,91 milijardi eura.
Kako bi se politike EU-a financirale što učinkovitije i djelotvornije, izdavanja Komisije strukturirana su prema polugodišnjim planovima financiranja i unaprijed najavljenim rokovima izdavanja. Kako bi podržala likvidnost sekundarnog tržišta obveznica EU-a, Komisija je u studenom 2023. uvela okvir koji potiče primarne trgovce u EU-u da daju kotacije vrijednosnih papira EU-a na elektroničkim platformama. Osim toga, Komisija će podržati upotrebu obveznica EU-a u ugovorima o reotkupu do uvođenje mogućnosti ponovne kupnje sredinom 2024.
More information on EU's issuance activities is available here: The EU as a borrower – investor relations - European Commission (europa.eu)
Izvor, priopćenje EK, mzz,
PRIOPĆENJE LITERARNO – ŽANR POLITIČKI
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pokazao je smisao za literarno pisanje. Tekst koji je u prvom redu priopćenje iz njegova ureda predsjednika na Internet straniciu - ured predsjednik RH, predsjednik.hr/vijesti/ s datumom 20. veljače je literarni rad napisan literarnim stilom . Nema doduše u tom tekstu ljubavi i ljubavnog trokuta, mondenih izleta, raskošnih večera, mladih doktora i zavidnih ljepotica, nema dijamanata, nema krađa i ubojstava. Nema. Tema je politika. Tema je hrvatska politika i premijer Plenković i kritika njegova premijerskog vladanja, s osvrtom na suca Turudića, saborske zastupnike i Zakon o kaznenom postupku poznat kao lex AP . Predsjednik u trećoj rečenici tog priopćenja . odnosno teksta kaže da će pisati samo“ činjenice biranim riječima „
No kada bi umjesto imena premijera RH Plenkovića tu stajalo naprimjer ime David Teylor , taj tekst ne bi više bio tako dražestan. Doduše, naslov je dug, onakav kakve upotrebljavaju povijesničari kad istražuju neko povijesno razdoblje ili kada doktoranti pišu doktorske disertacije, a Milanovićev naslov glasi– „Andrej Plenković utisnuo se u Wikipediju hrvatskog političkog beščašća kao mjerna jedinica za podvale, laži i manipulacije“
Kada Zoran Milanović završi predsjednički mandat prvi, drugi ili možda i treći može raditi novi posao, a taj je lierarno pisati. Biti će prevođen na mnoge jezike. A žanr bi bio političkiI. Zoran Milanović ima i elokvenciju i erudiciju samo treba grijati stolicu i pisati.
Lako je političkim lavovima u hrvatskoj političkoj areni , časti se sa najrazličitijim imenicima i opisnim pridjevima , jer oni imaju politički imunitet. Neće oni kao ni institucije u kojima rade završiti na sudu zbog tužbi za istinu, čast i ugled, te biti osuđeni da plate toliko da bankrotiraju i oni i institucija u kojoj rade.
Ne. Tužba se može dogoditi samo novinarima, koji eto tako moraju kako novinarska profesija nalaže objektivno, istinito i nepristrano pisati i govoriti i izvještavati javnost, koja je više ili manje zainteresirana za istinu.
Margareta Zouhar Zec
UMJESTO MINISTARSTAVA, SVE ĆE RIJEŠAVATI ŽUPANIJE
Sisačko-moslavačka županija preuzela je od Vlade na upravljanje državnu imovinu u 157 predmeta, odnosno zahtjeva fizičkih i pravnih osoba, o čemu su 20. veljače potpisali sporazum potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i župan Sisačko - moslavački Ivan Celjak.
Raspolaganje državnom imovinom Sisačko-moslavačkoj županiji predano je u skladu s novim Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, istaknuo je Bačić dodavši kako se na taj način provodi funkcionalna decentralizacija, jer će umjesto ministarstva sve predmeta sada rješavati županije. Ukupno će u cijeloj Hrvatskoj umjesto ministarstva sada odlučivati 46 odjela, tako će se omogućiti brže i ažurnije raspolaganje državnom imovinom, naglasio je Bačić.
Novim zakonom uvedena je i financijska decentralizacija, o državnoj imovini vrijednosti do 133,000 eura odlučivat će župani i gradonačelnici. O imovini vrijednoj do milijun eura odlučivati će županijske skupštine, a o vrijednosti većoj od milijun odlučivati će Vlada.
„Od prihoda koji ostvari državna imovina 60 posto pripada državi, 20 posto županiji, a 20 posto jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina“, odredba je zakona,
Ministar Bačić je rekao kako vjeruje da će Sisačko – moslavačka županija efikasno upravljati državnom imovinom jer je pokazao veliku fleksibilnost u obnovi i korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti.
„Osim učinkovitijeg upravljanja i raspolaganja državnom imovinom očekujemo da će sporazum doprinijeti bržem stavljanjem u funkciju neaktivne imovine“, istaknuo je Celjak najavivši da će Županijska skupština uskoro osnovati Odsjek za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. Ministar Bačić i župan Celjak izrazili su zadovoljstvo dinamikom radova na obnovi potresom pogođenih područja i obišli zgradu Doma zdravlja u Sisku koja je pri završetku. Obavljaju se završni radovi pa se očekuje da će Dom zdravlja do kraja ožujka početi s radom.
Izvor: vijesti resornog ministarstva,mzz
HRVATSKA NA TURISTIČKOM SAJMU U BAVARSKOJ
Hrvatska turistička zajednica predstavila je ukupnu hrvatsku turističku ponudu na sajmu f.re.e, od 14. do 18. veljače u saveznoj pokrajini Bavarskoj u gradu Münchenu.Iz Bavarske u Hrvatsku dolazi najveći broj njemačkih gostiju. Njemačka je hrvatsko najvažnije turističko tržište koje u ukupno ostvarenim noćenjima u Hrvatskoj ima udio od oko 22 posto.
Na hrvatskom izlagačkom prostoru 25 izlagača je predstavilo svoju turističku ponudu, među kojima su turističke zajednice, nacionalni parkovi, hotelijeri, agencije, prijevoznici. Tijekom prvog dana sajma hrvatski je štand obišla ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Sajam je službeno otvorila bavarska ministrica prehrane, poljoprivrede, šumarstva i turizma Michaela Kaniber, a događanju je prisustvovao i generalni konzul Republike Hrvatske u Münchenu Vladimir Duvnjak.
Hrvatski predstavnici susreli su se i s predstavnicima FTI, najvećeg bavarskog turoperatora, Bayerischer Fussball Verband, nogometne udruge koja broji gotovo 1,6 milijuna članova i koja obuhvaća preko 23 tisuće nogometnih timova te s predstavnicima LBO-a, velike bavarske udruge autobusnih prijevoznika s kojima je poželjna suradnja u promociji hrvatskih destinacija.
„Bavarsko tržište nam je iznimno važno i zato nam je cilj učvrstiti našu poziciju, ali je i nadograditi u kontekstu cjelogodišnjeg putovanja Nijemaca u Hrvatsku“, izjavila je ministrica Brnjac, koja se ovom prilikom susrela i sa bavarskom ministricom Kaniber s kojom je razgovarala o važnosti nastavka suradnje u području turizma, novom hrvatskom Zakonu o turizmu, ali i o povezanosti poljoprivrede i turizma, važnosti korištenja lokalnih proizvoda u cilju poticanja malog i srednjeg poduzetništva, odnosno gospodarstva u cjelini.
S Hrvatskom gospodarskom komorom organizirana je degustacija vrhunskih hrvatskih vina i sireva,degustacija Trogirskih rafiola i Makarske torte a nastupilo je i Folklorno društvo Tempet iz Makarske. Ansambl su osnivači nazvali po makarskom starogradskom plesu tempetu.
„Želja za putovanjima Nijemaca još je uvijek prisutna, a navedeno potvrđuje tijek bukiranja putovanja koji je na zadovoljavajućim razinama i to unatoč određenoj gospodarskoj krizi u kojoj se Njemačka nalazi. Određeni pritisak osjećaju nama konkurente destinacije, dok se mi trudimo zadržati dobre kontakte i suradnje s našim najvažnijim partnerima na tržištu jer samo tako možemo ponoviti dobre rezultate koje na ovom tržištu bilježimo zadnjih godina. Najveći udio u rezultatima će imati individualni gosti, koji su ujedno i najbrojniji, a veseli nas i povećana potražnja u grupnim putovanjima“, zaključila je Nera Miličić, voditeljica Ispostave Hrvatske turističke zajednice u Munchenu.
Izvor. Ministarstvo turizma, mzz
MOGUĆ UPIS NA TRI MJESECA I GODINU DANA
Od ponedjeljka, 19. veljače započinje novi ovogodišnji upis trezorskih zapisa. Minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura. Godišnji prinos za ročnost od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a ročnost od godinu dana 3,65 posto. Prema riječima minitra finaancija Marka Primorca trezorski zapisi se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan "tromjesečni" trezorski zapis iznosi 990,74 eura. Za trezorski zapis s dospijećem od godinu dana ulaganje stoji 964,88 eura
Kada se radi o dobiti činjenice su slijedeće : na jednom trezorskom zapisu ročnosti od tri mjeseca moći će zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura.
Ministar Primorac je pojasnio da je za trezorske zapise s dospijećem od tri mjeseca prinos od 3,75 posto zapravo godišnji prinos, koji se koristi kao referentna vrijednost pri usporedbi prinosa po različitim vrijednosnim papirima, a građani će dobiti otprilike četvrtinu tog iznosa, s obzirom da se radi o četvrtini godine. Napomenuo je i da Ministarstvo financija objavljuje ciljane nominalne iznose izdanja, a sukladno i interesu, odlučuje o konačnom iznosu emisije, koji može biti i veći i manji.
„Sredstva prikupljena izdanjima bit će iskorištena za refinanciranje postojećih dugova, a dijelom i za pokrivanje proračunskog manjka u ovoj godini“ rekao je ministar financija RH Primorac.
Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je od 19. do 26. veljače do 11 sati, dok će idućeg dana, 27.2. od 9 do 11 sati trezorce moći upisati i institucionalni ulagači.
Datum dospijeća za tromjesečni trezorski zapis je 30. svibnja 2024., a za onaj od ročnosti 364 dana datum dospijeća je 27. veljače 2025. godine.
Pravo upisa trezorskih zapisa u prvom krugu imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u RH i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj.
Kao i ranije, upis će biti moguće obaviti u 170 poslovnica Financijske agencije (Fina), dok je novost mogućnost upisa putem internetske platforme e-Riznica, pri čemu se prijava obavlja putem sustava e-Građani, a građanima će upis trezorskih zapisa na taj način biti omogućen nakon ponoći 19. veljače, kada će i sama platforma biti vidljiva.
Pritom, jedan ulagatelj može upisati samo jednu ponudu za istu emisiju, bilo u poslovnici Fine ili putem internetskog upisa, istaknuo je Primorac. Za fizički upis u Fini građani sa sobom moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a jedan od podataka koji moraju imati "pri ruci" je i onaj o broju računa u poslovnoj banci.
Za upis putem interneta ključni su podaci OIB i IBAN. Nakon što dobiju dokument s podacima, građani moraju izvršiti i uplatu, što mogu također učiniti u Fini, u poštanskim uredima, u bilo kojoj poslovnoj banci, kao i putem internet bankarstva.
Kada je riječ o gotovinskim uplatama u Fini, za uplate do deset tisuća eura ne plaća se naknada za platni promet, dok se za uplate iznad tog iznosa plaća jedinstvena naknada od 12,61 eura, neovisno o iznosu uplate.
U OŽUJKU PRVI PRIHODI OD NARODNIH OBVEZNICA
Ministar je podsjetio da će 8. ožujka građanima sjesti i prvi prihodi na ime kamata od lani upisanih "narodnih" obveznica, a najavio je da će vjerojatno u ožujku građanima biti pružena nova mogućnost ulaganja u "narodne" obveznice, pri čemu će više detalja o novom izdanju biti poznato u nadolazećim danima i tjednima.
Prema riječima ministra financija Primorca prošle 2023 je oko 45 tisuća građana upisalo više od 1,3 milijarde eura vrijednih obveznica, dok je njih oko 36 tisuća za trezorske zapise uplatilo gotovo 970 milijuna eura. S ta dva izdanja je prikupljeno oko 2,3 milijarde eura, a mahom je riječ o depozitima građana koji su do tada bili u bankama po gotovo nikakvim kamatnim stopama.
Pritom je na godišnjoj razini, umjesto institucionalnim investitorima, građanima koji su uložili u te vrijednosne papire "preusmjereno" više od 80 milijuna eura, istaknuo je ministar.
„U kontekstu borbe protiv inflatornih pritisaka, izdanjima se uspjelo pridonijeti i "egzogenom" povećanju kamatnih stopa banaka na nove depozite, pa su tako oročeni depoziti počeli i rasti“, naglasio je ministar Primorac.
Naime, po podacima HNB-a, na kraju 2023. godine oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,1 milijardu eura, što je na godišnjoj razini skok za 9,3 posto.
Izvor: ministarstvo financija, mzz
Premijer RH Plenković:
" RAST BDP-a 28 MILIJARDI U MANJE OD OSAM GODINA"
Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede, je kroz godine dobio i svoj prostor te se održava na multifunkcionalnom prostoru Viroexpo, ulica Matije Gupca 63/3 u gradu Virovitici u Virovitičko podravsko0j županiji. Direktor sajma je Bojan Mijok. Tradicija održavanja sajma je mjesec veljača, a ove godine je sajam 16. veljače prije podne otvoren po sunčanom, gotovo toplom vremenu. Ulaznica sajma stajala je dva eura. Sajam je otvoren do nedjelje 18. veljače.
Župan Virovitičko podravski Igor Andrović istakao je kako je sajam otvoren 27. put ponovo radi izlagača kojima je potrebno stvoriti pretpostavke za poslovnu I gospodarsku suradnju, kako regionalnu tako i onu u međunarodnim okvirima. Na ovogodišnjem kako je rekao župan Andrović ” sajmu s dušom” Međunarodnom 27.Viroxpo sajmu je 505 izlagača, među kojima je osam izlagača zemalja iz Europe to iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Slovenije,Bosne I Hercegovine, Slovačke, Republike Srpske i Srbije.
Sajam Viroexpo je otvorenim proglasio premijer RH Andrej Plenković. Zanimljiv govor održao je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, a uz nazočne goste saborske zastupnike, župane, dožupane, veleposlanike nekoliko zemalja, bila je tu ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar gospodarstva Habijan, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratofil, podpredsjednika Hrvatske obrtničke komore dr. Dragan Kovačević.
RH IMA 112 TISUĆA OBRTA
Pozdravivši sve prisutne uzvanike, premijer Plenković je uputio čestitke za “sajam koji je postao referentan u ovom dijelu Hrvatske. Od jedne male inicijative, iz hotela Slavonija postali ste velika manifestacija sa odgovarajućim sajamskim prostorom, što je odlična poruka cijeloj Slavoniji I poruka projekta “Slavonija, Baranja i Srijem koja je po meni obilježila dva mandata vlade RH i Sabora, u partnerstvu sa županijama, općinama i gradovima i u financijskoj perspektivi smo tako koncipirali, koji je baš ciljano išao na gradove, sjedišta županija I time im omogučio direktna izdašna srestva, evo 18 milijuna eura za Viroviticu, bez konkurencije natječaja sa drugim gradovima. Na taj način je ciljana potpora u gradovima, osebno u Slavoniji”
Potom je premijer naveo; “ obrtništvo u našem mandate u ovih osam godina stvorili smo takve preduvjete i ozračje da nam je broj obrta u Hrvatskoj porastao za 5o posto. To je važan podatak
Danas je u Hrvatskoj čak 112 tisuća obrta, aa broj obrtnika je u prošloj godini narastao za 10 posto. Ovaj put je u Virovitici organiziran i sajam strukovnih zanimanja, što je itekako poruka mladim učenicima za njihovo životno zanimanje. Stipendiranje za strukovna zanimanja je poticajno.”
EUROPSKA KOMISIJA - HRVATSKOJ RAST NA 2,6 POSTO
“Zimska prognoza Europske komisije, jučerašnja (15.2.) predviđa rast Hrvatskoj u 2024. na 2,6 posto, onda nas Europska komisija stavlja u poziciju treće zemlje euro područja. Veče projekcije rasta osim RH u ovom trenutku EK vidi samo za Maltu i Cipar . Gdje je snaga Hrvatske ekonomije na način kako samo je pozicionirali u proteklih nekoliko godina?- pita premijer te odgovara “ U poziciji smo da kada se sve nominalno zbroji na kraju 2023. biti će pozicija od 75 milijardi eura. Kada je Vlada krenula 2016., tada je ta brojka bila 47 milijardi eura. Imamo dakle rast BDP 28 milijardi eura u manje od osam godina. BDP po glavi stanovnika 2016. godine je bio oko 11,500 eura, on će na kraju 2023. doći na 20 tisuća eura. To je mjerljiv, egzaktan podatak gospodarskog rasta. Naš rast nakon covida je najsnažniji koji imamo i u Europi i u našem susjedstvu i on je nastao kombijacijom tri važna faktora i to: 1. Ispunjenje ciljeva koji su bili dio programa Vlade : Schengen, euro, europski stabilizacijski mehanizam, za dvije godine biti ćemo članica OECD-a, i u tom razdoblju je hrvatski kreditni rejting podignut za četiri stupnja, i on je sada na razini investicijskoga i po Standard & Poor's i po Fitchu i po Modisu pozitivan 2. mjere Vlade su osigurale hrvatskom čovjeku da ne osjeti krizu kako bi je osjetio da nema Mjera koje je Vlada poduzimala, onda se nalazimo u poziciji da prolazimo kroz turbulentno razdoblje mnogo bolje nego drugi. “
ENERGETSKI MIKS - 130 EURA
3.”Koliko košta energetski miks danas?- postavio je pitanje premijer , te rekao da se raspitao i dobio odgovor - to je 130 eura.”
Premijer nastavlja “ Cijena koju je Vlada odredila je 59,60 eura je i za građane i za gospodarstvo . Ti podaci govore o smanjenju esencijalnih troškova i u životu za građane i za gospodarstvo. Ako Vlada svojim mjeram drži nisku cijenu struje i cijenu plina i limitira cijenu naftnih derivate i osigurava energetsju sigurnost, onda je i poljoprivredniku i obrtniku i gospodarstveniku i svakom građaninu u nivou kučnog proračuna, situacija puno lakša. Činjenica da to traje nekoliko godina, kod večine ljudi stvara percepciju, kao da ono… zamislimo na tren da suspendiramo mjere. Što bi se onda dogodilo?”
“Zato je važno primijetiti da smo 1. Održali socijalnu koheziju 2. Podigli stopu nezaposlenosti sa 61,4 prije osam godina na 70 posto,3. podigli smo minimalnu plaču za 103 posto u našem mandatu, 4.prosječnu plaću povećali za 61 posto, 5. a mjerma spriječili , da inflacija koja sada kontinuirano pada, da bude viša od realnoga rasta plača.”
“ Znaći da smo u kriznom kontekstu vremena ostvarili strateške ciljeve, osigurali socijalnu koheziju i omogučili da Hrvatska zahvaljujući ovim mjerama koje su bile proaktivne , ima jedan od navćih zabilježenih rasta BDP-a u odnosu na druge članice EU . U coroni smo isplatili plaće za 800 tisuća ljudi u privatnom sektoru poduzeća I time održali na nogama 130 tisuća poduzeća, obrta i malih gospodarstvenika. Zato su okolnosti koje imamo danas, povoljne.”
NOVI PAKET U OŽUJKU
“ Kao Vlada ćemo kalibrirati paket u ožujku koji će se usmjeriti na stabilnost cijena koje su ključ svega, a onda i generator inflacije . Izdanjem trezorskih zapisa i novom rundom narodnih obvznica, čime ljude privlačimo na štednju iz komercijalnih banaka, stave povjerenje u državne financije uz veće prinose, djelujemo i na taj način inflatorno, zato Hrvatska i je uvrštena u 38 naprednih gospodarstava svijeta i 18 je turistička destinacija svijeta. U tom kontekstu mi smo trenutno u takvom investicijskom zamahu građevinskoga sektora da su započeti radovi na dionici tunel Učka - Matulji , i biti će završeno 11 kilometara četverotračnom cestom od Istre prema ostalim dijelovima. Cesta Frkaševac – Bjelovar prema Virovitici se gradi, kao što se gradi cesta i prema Koprivnici. Mrežu brzih, četverotračnih cesta ćemo dovršiti do kraja ovoga desetljeća. Time su preduvjeti za ravnomjerni regionalni razvoj osiguran”.- riječi su Andreja Plenkovića ”
POLJOPRIVREDA SA 3,6 POSTO U BDP-u
Poljoprivreda sa 3,6 posto doprinosi BDP-u. Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje je prije dvije godine dosegla 3,2 milijarde, to je za petinu više nego godinu ranije i za 50 posto više nego 2016. godine. A rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nastavljen je i prošle godine kada je došao do gotovo 3,3 milijarde eura.
Virovitica je na četvrtom mjestu po iskorištenosti poljoprivrednih površina, a kontinuirano raste i broj mladih poljoprivrednika.”
Kakav je epilog afričke vinjske kuge? “ Izdvojili smo 41 milijun eura za različite vrste kompenzacija hvatskim svinjogojcima. Do sada je isplačeno već 17 milijuna eura. I to ne samo za nastalu štetu i propuštenu dobit, oporavak, već i za dizanje nivoa biosigurnosti, pa čak i milijun eura da li smo onima koji nisu mogli imali tradicionalnu svinjokolju svojih svinja, već su uzeli svinje iz sigurnih djelova Hrvatske. A znate što je apsurd- upitao je premijer? Pa rekao –“Apsurd je da smo prije Afričke svinjske kuge imali oko 800 tisućaa registriranih svinja, a sada nakon Afričke svinjske kuge i nakon što je dio svinja morao biti usmrčen, jer tako nalaže zakon i struka, imamo 150 tisuća svinja više nego prije svinjske kuge i prije usmrćenja” rekao je premijer i konstatirao da je to zanimljiva informacija . “ Moja poruka je da istinoljubiv, zakonit, stručan, znanstven pristup pobjeđuje. “
KLJUČNA JE MENTALITETNA PROMJENA
“ U budućnosti imamo četiri kapitalne teme koje su vezane i za poljoprivredu i za obrtništvo i za gospodarstvo, a to je demografija. Ključna je mentalitetna promjena. Bez prilagodbe našeg načina života vrlo teško će one dati rezulta. Mjere koje poduzimamo bile one povišeni dječiji doplatak, inkluzivni dodatak, bespkatni uđbenici, besplaatni prijevoz, besplatni obroci, 2,5 milijardi ulaganja u predškolsku infrastruktiru, osnovnoškolsku infrastrukturu, srednjoškolsku infratstrukturu, visoko obrazovanje, povećanje plaće u razmjerima kakvi nisu viđeni u RH u zadnjih 30 godina kada je riječ o javnim i državnim službama, što će se dogoditi do kraja veljače, to sve skupa neće biti dovoljno, ako ne dođe do promjene ključne paradigme, da li ćemo iz pesimizma ipak početi gledati Hrvatsku i našu djecu iz optike optimizma. Mora se dogoditi mentalna promjena u nama samima. To je jedini pravi način da se to promjeni, jer mi nismo više nerazvijena zemlja negdje na začelju, mi smo sada među najrazvojenijima, to se osjeti i na našem stilu života. Da bismo to uspjeli ugraditi u smjer budućnosti, a pritom vodili računa o demografskoj revitalizaciji, bez mentalne promjene sve ove mjere i gospodarske i socijalne, strsteške, neće biti dovoljne i neće dati rezultata. Dobri smo u turizmu i uslugama, a da bi se sve to preilo u prihode, potrebno je da netko tome i pridonese. Povećana je zaposlenost i nikad manja nezaposlenost koja sada iznosi 6,5 posto, mi bez uvoza stranih radnika, sav taj ekonomski rast teško da bismo sami ostvarili.“
Premijer RH očekuje da ovakvi sajmovi kao što je Viroexpo budu pticaj za ulaganje u obrtništvo, u gospodarstvo u poljoprivredu, u razvoj Slavonskih županija, da ih se dobrom prometnom povezanošću integrira i u praksi da imaju jednake šanse za razvoj.
M. Zouhar Zec
IZRAELSKA VOJSKA TENKOVINA UŠLA U BOLNICU
Izraelska vojska je tenkovima ušla u bolnicu Nasser u Han Yunisu na jugu grada Rafaha i pretvorila je u svoju vojnu bazu, izvjestio je reporter TV Al Jazerre Hani Mahmud 15. veljače poslije podne s mjesta događaja, a izvjestilo je i Ministarstvo zdravstva nu Gazi. Vojska je naredila evakuaciju bolničkog kompleksa u kome je smješteno stotinu ranjenih i ozlijeđenih.
Bolničkom osoblju je od strane vojke naređeno da s rukama na leđima napusti bolnicu.
Na izlazu su svi moraliu ući u uzak prolaz kroz koji može poći samo jedna osoba, pri čemu svatko ide u smjeru kamere koja prepoznaje lica, pri ćemu je uhapšeno mnogo osoba posebno mladih koji su se sklonili u područje bolnice. Na izlazu iz bolnice ljudi su na meti mitraljeza i dronova iI snajpera
Izraelska vojska je buldožerima prošla preko masovne grobnice u koju su sahranjivani mrtvi iz područja bolonice.Izraelska vojska provodi teror, ali nema razmjene vatre .
Granatiran je porodiljni odjel i ortopedski odjel I mnogi su povrijeđeni . Izvor : Al Jazerra TV, mzz
Ovo su događaji bez presedana. Tko je naredio izraelskoj vojsci da uđe tenkovima i buldožerima u područje bolnice? Da li u Izraelu vojska postupa sampovoljno?
ili su to naređenja ratnog štaba koji provocira svijet i državnike, humanitarne i mirovne organizacije, UN.
m.zouhar zec
DJECA SU IZLOŽENA DUBOKO POTRESNIM DOGAĐAJIMA
S obzirom na veličinu sukoba koji Izraelski premijer Netanjahu pokreće protiv civilnog stanovništva Palestine koji se nalaze u području Rafah na jugu Pojasa Gaze,a informacije govore da ih je tamo više od milijuna, mali je broj državnika, Europe, Azije, Afrike, Australije koji šalju poruke premijeru Izraela da ne pokreće vojnu operaciju na tom području. Jer u pitanju su životi raseljenih civila, kojima u Rafahu prijeti pogibija. To je začuđujuće, jer kao da su Palestinci ljudi drugačiji od drugih i kao da njihove živote nije potrebno politički zaštiti! To je apsurd civilizacije. Zar je postupanje SAD-a nakon napada Hamasa, obećanjem oružja za ratovanje što SAD i ostvaruje, mjera za sve druge države i državnike? Znači li to pristup – kako postupa Amerika tako ćemo i mi? Ali ta priča ima i drugu poruku- a ta je da vrlo mnogo državnika ne poznaje povijest odnosa Izraela i Palestine! U ovom ratu u pitanju je povijesni odnos i budućnost.
Jer nije uzrok ovakvom ratu, s nehumanim postupanjem gdje se Palestincima uskraćuje, voda, hrana, internet, ranjenima medicinska i liječnička intervencija, teroristički napad Hamasa na Izrael – to je samo povod. Uzrok je strah Netanjahua od Palestinaca. (mzz)
Međutim, veoma je važna izjava izvršne direktorice UNICEF-a Catherine Russell o Rafahu u Gazi , 9. veljače 2024. gdje ona kaže “UNICEF hitno poziva strane da se suzdrže od vojne eskalacije u guvernatu Rafah u Gazi gdje je više od 600.000 djece i njihovih obitelji raseljeno – mnogi od njih više puta.
“Eskalacija borbi u Rafahu, koja je već napeta zbog iznimnog broja ljudi koji su raseljeni iz drugih dijelova Gaze, označit će još jedan razoran zaokret u ratu u kojem je navodno ubijeno preko 27.000 ljudi – većina žena i djece. “Još tisuće ljudi moglo bi umrijeti u nasilju ili nedostatku osnovnih usluga i daljnjem prekidu humanitarne pomoći. Trebaju nam posljednje preostale bolnice, skloništa, tržnice i vodovodni sustavi u Gazi kako bi ostali funkcionalni. Bez njih, glad i bolesti će vrtoglavo porasti, uzimajući više dječjih života. “Apeliram na sve strane u sukobu da se pridržavaju svojih obveza prema međunarodnom humanitarnom pravu. To uključuje poduzimanje najveće brige kako bi se poštedjeli civili i civilna infrastruktura, kako bi se zadovoljile bitne potrebe civila i omogućio brz, siguran i nesmetan humanitarni pristup. Vojne operacije u gusto naseljenim stambenim područjima mogu imati neselektivne učinke. “Potreban nam je trenutni humanitarni prekid vatre u Gazi, te sigurno i trenutno oslobađanje svih talaca – posebno djece – koji su toliko propatili. “Humanitarni prekid vatre će spasiti živote. To će pružiti najbolju zaštitu za djecu čiji životi i budućnost vise o koncu.”
Izjava izvršne direktorice Catherine Russell, na Internet stranici UNICEF-a gdje su i fotke događaja o kojima govori naglašava i slijedeće „Svako dijete diljem Gaze bilo je izloženo duboko potresnim događajima, svjedočeći strahotama. Procjenjuje se da je oko 1,7 milijuna ljudi interno raseljeno zbog nasilja, od čega su polovica djeca. Obitelji koje očajnički traže sklonište guraju se u malena, prenapučena područja bez odgovarajuće vode, hrane ili zaštite. Vlažno zimsko vrijeme poplavilo je šatore i druga skloništa, stvarajući rijeke otpada u nekim područjima. Malo hrane koja je dostupna nije dovoljno za zadovoljenje prehrambenih potreba djece. Kao rezultat toga, tisuće djece je pothranjeno i bolesno. Trajni učinak ovog nasilja osjetit će generacije koje dolaze.
Ricardo Pires Stručnjak za komunikaciju s Unicefom
Tel: +1 (917) 631-1226 , Email: rpires@unicef.org
POTPORA ZA NEPAL
Nakon potresa magnitude 6,4 koji je pogodio zapadni Nepal 3. studenog 2023. prošlo je 100 dana, UNICEF poziva na potporu sve koji to mogu za 68 000 djece i njihovih obitelji u pogođenim područjima. A pelira na pomoć od 14,7 milijuna američkih dolara sredstava za pomoć, da se obnovi život djece pogođene potresom.
U potresu, s epicentrom u okrugu Jajarkot District of Karnali Province, poginule su 154 osobe, a ozlijeđeno 366. Polovica mrtvih, njih 81, bila su djeca. Potres je također oštetio domove, škole, zdravstvene ustanove i infrastrukturu vodoopskrbe, što je poremetilo kritične usluge za djecu. Oko 200.000 ljudi, uključujući 68.000 djece, od kojih su mnoga provela hladnu zimu u privremenim skloništima, još uvijek treba humanitarnu pomoć kako bi ponovno izgradili svoje živote. Njihov razvoj je u opasnosti jer su izgubili svoje stvari, domove i škole”, rekla je Alice Akunga, predstavnica UNICEF-a u Nepalu 8.2. 2024. te nastavila „ Jedan od najboljih načina za obnovu dječjih života i vraćanje osjećaja normalnosti je vratiti ih u školu da mogu učiti, kako bi se mogli družiti sa svojim prijateljima, te tako učiti i liječiti.”
840 MILIJUNA DOLARA
„Dok brutalni rat u Sudanu prelazi razdoblje od 300 dana, raširena pothranjenost, najveća svjetska kriza raseljavanja djece i srušeni zdravstveni sustav prijete ubiti mnogo više djece nego sam oružani sukob. UNICEF bilježi rekordne razine prijema za liječenje teške akutne pothranjenosti (SAM) – najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti – u područjima do kojih se može doći uz humanitarnu pomoć. Uvjeti u područjima nedostupnim zbog borbi – gdje su djeca najhitnije potrebna – nedvojbeno su gori, „ piše u priopćenju Unicef-a od 9. veljače 2024. „Procjenjuje se da će ove godine 3,5 milijuna djece patiti od akutne pothranjenosti, uključujući više od 700 tisuća za koje se očekuje da će patiti od SAM-a i zahtijevati specijalizirano, neprekinuto liječenje koje spašava život.“
„Otprilike 3 milijuna djece interno je raseljeno od izbijanja borbi u Suadanu, uz 2 milijuna raseljenih u prethodnim krizama, što je najveći broj interno raseljene djece u svijetu. Izvješća ukazuju na potencijalni porast smrtnosti među djecom u prenapučenim i nehigijenskim mjestima raseljenja, gdje širenje bolesti predstavlja smrtonosne rizike za djecu koja boluju od SAM-a, za koju je do deset puta veća vjerojatnost da će podleći bolesti nego za zdravu djecu. „
„Zdravstveni radnici mjesecima nisu primali plaće. Više od 70 posto zdravstvenih ustanova u područjima zahvaćenim sukobima više ne radi, a dvije trećine stanovništva nema pristup zdravstvenoj skrbi. Samo se broj slučajeva kolere više nego udvostručio tijekom prošlog mjeseca, s više od 10 000 sumnjivih slučajeva i 300 smrtnih slučajeva, 16 posto među djecom mlađom od 5 godina, zabilježenih do kraja siječnja. Također je bilo izbijanja ospica u područjima u kojima živi veliki broj raseljene djece.“
"Smrtonosna kombinacija pothranjenosti, masovnog raseljavanja i bolesti raste iz dana u dan, a imamo izuzetno kratak rok da spriječimo masovne gubitke života", rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell. "Potreban nam je siguran, održiv i neometan humanitarni pristup preko linija sukoba i preko granica - i potrebna nam je međunarodna podrška kako bismo pomogli u održavanju osnovnih usluga i sustava na koje se djeca oslanjaju za preživljavanje."
VELIKA RAZINA GLADI U SUDANU
„Ako se humanitarna pomoć ne može značajno povećati, dijelovi Khartouma, Kordofana i Darfura suočit će se s povećanim rizikom od katastrofalnih stanja gladi koja bi se mogla povećati već u ožujku ove godine. Osobito je važno dostaviti humanitarne zalihe u Darfur, koji je doživio neke od najgorih borbi i koji je domaćin više od jedne trećine raseljene populacije, i gdje se predviđa da će preko 200.000 djece patiti od SAM-a.“
„UNICEF je jedini dobavljač terapijske hrane spremne za upotrebu (RUTF) koja se koristi za liječenje djece oboljele od SAM-a. S partnerima smo osigurali dobavljanje RUTF-a do srpnja i provodimo pojačani odgovor kako bismo spriječili masovne gubitke života. To uključuje mobilne timove za zdravlje i prehranu, kampanje „ pronađi i liječi“ te podršku zdravstvenim radnicima na prvoj liniji kako bi se spriječio potpuni kolaps zdravstvenih usluga djeci kojima spašavaju život. Timovi pomno prate trendove raseljavanja, prekogranična kretanja i iznenadne, po život opasne skokove u prehrani i broju bolesti.
14 MILIJUNA DJECE TREBA POMOĆ
Rekordnih 14 milijuna djece – polovica sve djece u Sudanu – sada treba humanitarnu pomoć. Tisuće su ubijene i ozlijeđene, a još nebrojeni su izloženi teškim kršenjima zaštite, uključujući seksualno nasilje i novačenje ili korištenje u sukobu. Budući da je većina škola zatvorena ili se bore za ponovno otvaranje diljem zemlje, čak 19 milijuna djece školske dobi riskira gubitak obrazovanja.
U priopćenju piše i slijedeće: „U 2024. UNICEF traži 840 milijuna dolara kako bi humanitarna pomoć stigla do 9,9 milijuna ljudi, uključujući 7,6 milijuna najugroženije djece u Sudanu. Unatoč veličini potreba, UNICEF je 2023. primio samo 28 posto od potreba koje je također tražio apelom. “Ne možemo napustiti djecu Sudana,” rekla je direktorica Unicefa Russell. “Utjecaj gotovo 10 mjeseci rata, raseljavanja, bolesti i neimaštine na 24 milijuna sudanske djece je užasan. Bez hitne akcije i dodatnih resursa, zemlja riskira generacijsku katastrofu koja će imati ozbiljne posljedice za zemlju, regiju i šire. Iznad svega, sudanska djeca trebaju prekid vatre i mir.”
U Sudanu se rat vodi za vlast između vojnih frakcija, nakon neuspješnog prijelaza na civilnu vladu. Sukobi su izbili potkraj travnja 2023. Sudanske oružane snage uglavnom lojalne generalu Abdelu Fattahu al-Burhanu, de facto vladaru zemlje, dok paravojne jedinice Snaga za brzu podršku (RSF), skup milicija, slijede bivšeg ratnog zapovjednika generala Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti .
Sudan se nalazi u nestabilnoj regiji koja graniči s Crvenim morem, regijom Sahel i Rogom Afrike.
U sudanskom ratu, vojska i paravojne Snage za brzu podršku regrutiraju djecu, tvrde udruženja za ljudska prava. UN kaže da je zabrinut zbog djece vojnika i poziva zaraćene strane da prekinu s tom praksom. No, kako se bitke nastavljaju, postoji zabrinutost da će još više djece biti uvučeno u oružani sukob.
Sudan se nalazi u nestabilnoj regiji koja graniči s Crvenim morem, regijom Sahel i Rogom Afrike.
Izvor: The Guardian
HAITI - TRI MILIJUNA DJECE TREBA HUMANITARNU POMOĆ
Unicef je zabrinut zbog društveno-političkih događaja na Haitiju, državi na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube, koja je proglasila neovisnost, koja ima oko 11 milijuna stanovnika i nesređene političke odnose jer je 2021. ubijen predsjednik Jovenel Moise. Život ima naglašeno siromaštvo. Stanovništvo se suočava s nekim od najgorih kršenja ljudskih prava i prijetnji njihovim životima. Godine političkih previranja, siromaštva, socioekonomskih kriza, izbijanja bolesti, povećana pothranjenosti i eskalacije oružanog nasilja dovele su do toga da više od 3 milijuna djece treba humanitarnu pomoć. Socijalno politički nemiri su doveli do prekida osnovnih društvenih usluga kao što su obrazovanje, zdravstvo i zaštita te utječu na mentalnu i fizičku dobrobit djece. Potrebno je usredotočiti se na sigurno ponovno otvaranje i pružanje osnovnih socijalnih usluga za djecu „ kaže Unicef u priopćenju.
Izvor:Unicef priopćenja ,mzz
ZA ROĐENO ILI POSVOJENO DIJETE - 1400 EURA
Od siječnja 2024. dm je povećao bruto plaće za više od 2.060 djelatnica i djelatnika za 9 posto, što je povećanje veće od stope inflacije. U subvencioniranje prehrane za djelatnike u prodavaonicama ove godine uložiti do 1.200 eura po djelatniku.
“Naše kolegice i kolege svojim zalaganjem i predanošću omogućili su dm-u da i u protekloj poslovnoj godini ostvari iznimne rezultate te zadrži vodeću poziciju na tržištu i, što je još važnije, da zadrži povjerenje kupaca. Svjesni doprinosa koji svaki djelatnik ugrađuje u uspjeh naše tvrtke želimo im zahvaliti i pokazati da prepoznajemo ulogu svakoga od njih u uspjehu dm-a”, izjavila je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa te prodajne regije u dm-u.
Kontinuirano ulaganje u zadovoljstvo svih djelatnika među najvažnijim je odrednicama poslovanja dm-a. Stoga je dm ove godine povećao naknadu za svako novorođeno ili posvojeno dijete djelatnika koja sada iznosi 1.400 eura. dm kontinuirano pruža podršku djelatnicima u obiteljskom životu te jednom godišnje osigurava dar za djecu djelatnika do 15 godina u iznosu od 140 eura, a svim roditeljima prvašića osigurava slobodan i plaćeni dan na prvi dan škole.
Dva puta godišnje dm djelatnike nagrađuje stimulacijom u visini prosječne mjesečne bruto plaće svakog pojedinog djelatnika, a uz dobra primanja i radne uvjete, djelatnicima omogućuje dodatnu edukaciju, slobodan dan za volontiranje, ali i brojne druge povlatice. Među njima su i dodatno zdravstveno osiguranje, jubilarne nagrade te rođendanske darovne kartice u iznosu od 79,63 eura. Uz subvencioniranu prehranu, dm svim djelatnicima osigurava i besplatno voće.
Također, od ove godine dm je uvećao i satnicu za studente.
Danas dm posluje u 178 prodavaonica u RH te je prva i jedina drogerija u Hrvatskoj s online shopom, a da građani prepoznaju dm-ov odnos prema djelatnicima potvrdilo je nezavisno istraživanje portala Moj posao prema kojem je dm četrnaestu godinu za redom proglašen najpoželjnijim poslodavcem u Hrvatskoj.
Izvor : portal Ja trgovac, 12.2. 2024.mzz
PALESTINCI U RAFAHU KAO NA DLANU
Vojne snage Izraela započele su noću s nedjelje 11.2 na ponedjeljk 12.2. napade na krajnji jug Rafaha, gdje ima čvrstih stambenih objekata i one su u ovom napadu bili meta.” Izraelska vojska uništava Hamas i od 24 bataljuna, uništila je 17 i neće stati dok ne uništi Hamas potpuno “ to je mantra koju izgovara čovjek u ulozi državnika, premijer Izraela Benjamin Njetanjahu.
Ali niz je njegovih postupaka iz kojih je očito da si je uzeo u misiju ubiti što više palestinskih civila. Način na koji se vodi ovaj krvavi rat pun pokolja civila, prije svega djece, žena i civila, svim sredstvima je nevjerojatan za 21 stoljeće. SAD osigurava provedbu ubijanja palestinaca i moralnim opredsjeljenjem i oružjem koje doprema Izraelu, to je činjenica. Način na koji Izrael postupa s golemim brojem Palestinaca je užasavajući.
U ovom noćnom bambardiranju u kome je izvedeno četrdesetak napada, to kaže izraelska strana, meta je bila i Kuvajtska bolnica, jedna od nekoliko bolnica koje još rade u Gazi. Poginulo je 67 Palestinaca svih dobi, od beba do staraca. To je strašno i uznemirujuće vidjeti na TV ekranu. Kako li je to vidjeti uživo? Kako li je biti prisutan tu kao čovjek i palestinac protiv koga je ovaj rat uperen. To je rat u kome se ne poštuju ratne konvencije. To je rat iz vremena prije prvog svjetskog rata, kada konvencije nisu bile poznate, kao ni pomoć zdrastvenih osoba.. Medicinska pomoć nije uglavnom dostupna jer nema medicinskog materijala. Točno je naime da ga ima, ali nije dostupan bolnicama. Izraelska vojska često brani hitno pomaganje ranjenima To je strašno. Međutim Izraelska Vlada je početkom veljače najavila kopnenu ofenzivu na Rafah koji je u neposrednoj blizini Egipatske granice. Više državna upozorilo je Netanjahua da ofenziva nije moguća, prije nego se evakuiraju civili..
CIVILI U RAFAHU NISU NIČIM ZAŠTIĆENI
Izbjegli Palestinci u Rafahu koji su u inproviziranim šatorima koji vijore na vjetru, prešpušteno je sudbini koju im je namijenio Netanjahu. Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant i premijer Netanjahu najavili su završnu ofanzivu u Rafahu Tu se nalazi ko 1,4 milijuna civila koji su u šatorima. Ti šatari su postavljeni na jednoj golemoj čistini, bez stabala, bez kuća, bez ikakve druge infrastructure. Ti palestinski šatori s civilima izgledaju kao da su na dlanu. Tu od napada nema nikakvog zaklona. Tu je Netanjahuova vlada sabrala više od milijun palestinskih civila. Civili znaju da tu nisu sigurni od napada i pokolja od izraelskih napada, ali, pitaju se “ kamo da idemo”. Oni palestinci koji nisu napustili svoje kuće i stanove tamo su također izloženi smrti, jer izraelska vojska bambardira stambene blokove i tako ubija sve koji se nisu preselili .
U Pojasu Gaze nema ni jednog sigurnog mjesta za civile. Tu nema vode, struje, nem nikakve higijene. Kamera novinara i reportera AL Jzerre, koji se javljaju uživo Hani Mahmud ili Taruq Abu Azumm snimila je i u programu javljanja uživo emitirala kako palestinske žene mijese malene kruhove, a dva muškarca ih peku na vatri, u peći koju lože sa tankim prućem koje su u okolici skupili. To je hrana koju jedu. Na jednom drugom mjestu kuha se riža na vodi, emitirano je, a dugaćki redovi djece i pretežito muškaraca čekaju da bi došli na red i dobili u svoju posudu, jednu ili dvije mjere s kojom dvojica muškarac grabe i djele kuhanu riže. Na još jednom mjestu, snimljeno je i emitirano kako se u velikom koltlu kuha neka žuta tekućina, juha, u kojoj je nešto nalik rijetkom grahu. Dugački su redovi do tog kotla sa žutim rijetkim jelom, a svatko tko čeka u redu ima svoju posudu u koju dobija porciju hrane. To je hrana za palestinske civile koji su žrtve Netanjahuova ratovanja. O žestini rata govore brojevi : u ratu od 7.10. 2023. poginulo je više od 100 novinara na obje strane, 28 tisuća civila i 67 tisuća civila je ranjeno.
NETANJAHU PROTIV PALESTINACA
RATUJDE NA NJIHOVOJ ZEMLJI
Holokaust nad Židovima koji su u drugom svjetskom ratu provodili Njemci, ne treba miješati s današnjim ratom. Niti ne treba na temelju suosjećanja prema Židovima radi holokausta u Drugom svjetskom ratu, danas biti na strani Židova,a osuđivati Palestince. Jer ono što radi Netanjahu je ratni zločin prema civilima Palesnincima. Netanjahu, kao premijer države Izrael, svoj rat vodi protiv Hamasa vodi na palestinskoj teritoriji.
Niz godina Izraelci bjesomučno tlače, hapse, degradiraju u svakom pogledu palestinski narod, čak i njihovu djecu i ne dozvoljavaju im da žive u miru i dostojanstvu Pojas Gaze i Zapadna obala je palestinska zemlja . Palestina je priznata od Ujedinjenih naroda, ali nije od Netanjahua. Izrael ima svoj teritorij i svoju zemlju . Kada i ako Izraelci izaberu normalnu vladu u kojoj neće biti desničara kakvih sada ima, koje vodi Netanjahu, život Palestinaca i Izraelaca mogao bi biti mnogo drugačiji. Netanjahu je u politici izraela više od 20 godina. Predsjednik Vlade Izraela bio je od
1996.- 1999. godine, zaatim od 2013.-2021. godine, a izabran je i 2022. ponovo, ali su stanovnici Izraela i prije rata u Gazi izašli na ulice tražeći Netanjahuovu ostavku radi nezadovoljstva njegovim politikama..
Bude li bombardiran dio Rafaha u kome je pod šatorima više od milijun Palestinaca, biti će to čisti pokolj palestinskih civila, žena djece i muškaraca koji u rat protiv Izraela nisu aktivno uključeni. U Rafah su se premjestili jer je od njih zahtijevao ratni Izraelski stroj.
Margareta Zouhar Zec
KIRURŠKA I KEMIJSKA KASTRACIJA
Madagaskar, država otok, od oko 28 milijuna stanovnika, istočno od kontinenta Afrike u Indijskom oceanu, koja ima stablo baobab, koje izgleda kao okrenuto naopako, kao da mu korijenje raste na vrhu stabla, imati će i jedan neobičan zakon kojim će biti dozvoljena kemijska i kirurška kastracija osoba osuđenih za seksualno zlostavljanje djece, odnosno za silovanje maloljetnih osoba.
Skupština i Senat su ga odobrili , sada ga mora odobriti i Visoki ustavni sud, te predsjednik Andry Rajoelina koji je prvi pokrenuo ovo pitanje u prosincu. Njegova vlada je predložila zakonske izmjene. Ministrica pravosuđa Landy Mbolatiana Randriamanantenasoa je izjavila da se radi o potrebnom potezu, zbog sve većeg broja slučajeva silovane djece.
Tokom 2023. godine zabilježeno je 600 slučajeva silovanja maloljetnika, dok su u siječnju ove godine zabilježena već 133 slučaja. "Madagaskar je suverena država koja ima pravo modificirati svoje zakone, u zavisnosti od uvjeta i naroda. Trenutni kazneni zakon nema efekta na počinioce ovih djela", ocijenila je ministrica.
Zakon propisuje da će kirurška kastracija „ biti izrečena" kao kazna za silovatelje djeteta mlađeg od 10 godina. Silovanje maloljetnika od 14 do 17 godina biti kažnjeno kemijskom kastracijom, a slučajevi silovanja djece u dobi od 10-13 godina će biti kažnjeni jednom od spomenutih opcija.
„Što je mlađe dijete, oštrija je kazna", rekla je ministrica Randriamanantenasoa. Počinioci se suočavaju i sa oštrim kaznama koje idu i do doživotnog zatvora.
Hemijska kastracija podrazumijeva upotrebu lijekova koji blokiraju hormone i smanjuju seksualne porive. Uglavnom je reverzibilna ako se prekine terapija, dok je hirurška kastracija permanentna.
Nekoliko zemalja kao i neke američke savezne države – između ostalih, Kalifornija i Florida – dozvoljavaju kemijsku kastraciju za neke seksualne prijestupnike, dok je kirurška mnogo rjeđa.
Amnesty International je kritizirao novi zakon kao "nehuman i degradirajući postupak" koji nije u skladu sa ustavnim zakonima Madagaskara. „ Zakon bi se trebao fokusira na zaštitu žrtava“, rekao je savjetnik u Amnestyu za Madagaskar.
Neki aktivisti na Madagaskaru se slažu sa promjenama zakona, jer ništa drugo do sada nije funkcionisalo."Zaista postoji kultura silovanja u Madagaskaru. Mi smo u procesu normalizacije određenih slučajeva seksualnog nasilja, i minimiziranja njihove ozbiljnosti", rekla je Jessica Lolonirina Nivoseheno iz grupe "Žene prekidaju tišinu" koja vodi kampanje protiv silovanja djece i daje podršku žrtvama. Ona ocjenjuje da novi zakon može spriječiti potencijalne napadače, ali samo ukoliko su građani svjesni postojanja i značaja novih kazni.
Izvor: Slobodna Europa,MZZ
100 RANJENE DJECE IDE NA LIJEČENJE
Vlada Italije na liječenje u Italiji pozvala je iz Pojasa Gaze 100 ranjene djece , a sa njima može ići i netko iz obitelji. Ranjena djeca su već danas krenula u talijansku bolnicu u Kairu odakle će biti prevzena u Italiju.
Al Jazerra Balkans je objavila tu vijest 10. veljače u 15 sati . Prvi je to put u četiri mjseca rata Izraela protiv Hamasa u kome je poginulo prema podacima Ministarstva zdravstav u Gazi oko 12 tisuća djece, da je neka zemlja pozvala palestinsku djecu na liječenje. MZZ
BEZ INFORMATIVNE VRIJEDNOSTI
" OD SDP-a do Možemo: Kronologija ljevičarske političke pristranosti Maje Sever" je tekst objavljen 9.2., na portalu Narod.hr , napisala ga je gospođa kojoj neću pisati ime, jer je neću veličati, a link je stigao u moj ugao računala.
Na temelju tog teksta, u kojem ima elemenata za podizanje tužbe, želim reći neke osnovne stvari o novinarskoj profesiji.
Tekst sa spomenutim naslovom nema nikakve informative vrijednosti iz kog bi netko nešto mogao naučiti, već ima smisao poruge, prigovaranja i omalovažavanja, čak i težih kvalifikacija, tekst koji priziva konflikt . Kao da je jedna loša obiteljska atmosfera prenesena u novinarski tekst.
Gospođa u tekstu problematizira novinarku HRT-a Maju Sever. Smisao tog teksta je čitateljima reći kako Maja Sever novinarski radi, koga podržava, s kim se druži, što objavljuje na platformi X što je veseli i što misli o palestinskim novinarima. I sve u negativnom kontekstu. Takvom tekstu nije mjesto u objavi portala.
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever izabrana je za predsjednicu Europske federacije novinara 13. i 14. lipnja 2022 u Izmiru. Maja je takva kakva je, a svatko je na svoj način takav kakav je. Svatko tko živi nekog podržava i politički i van politike, nešto voli, nešto preferira na platformi X u objavama, druži se s ovim ili onim prema vlastitom izboru.
Tko to smije kome problematizirati, osporavati, ismijavati ?
. Hrvatsko novinarsko društvo osnovano je 18.12. 1910. i to nije nikakva ideološka udruga, već udruga ceha novinara Hrvatske. Pravilima novinarske struke novinarima nije zabranjeno pripadati političkoj stranci- svatko može biti što želi i gdje želi, prema vlastitoj želji.
NOVINARSKI KODEKS I MORALNA NAČELA
Hrvtsko novinarsko društvo ima KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA, drugim riječima etički kodeks. Etički kodeks ima i svaka ozbiljna djelatnost za koju je potrebna viša ili niža naobrazba. Etika u načelu uvijek znači dobro, obavljati posao na dobar i pozitivan način, ne služiti konfliktu već dobru, određuje koja su ponašanja korisna za sve ljude. Etika je element koji služi za razumijevanje načina ponašanja.
No uz etiku se jako često navodi i moral. Moral i etika nije potpuno isto, jer moral čine pravila koja upravljaju ponašanjem. Moral opisuje ponašenje pojedica, skupine, zajednice, društvene strukture.
Moralna načela novinarstva još prije 1900. godine , dakle prije 120 godina bila su poznata jer ih je formulrao novinar Pulitzer Ta načela kažu da novinar treba birati teme i tekstove u kojima treba pisati tako
1. da se kroz njih bori za napredak i promjene
2. da ne tolerira nepravdu i korupciju
3. treba ukazivati na privilegirane i one koji čine pronevjeru i korupciju
4. treba biti na strani obespravljenih
5. treba podupirati javno dobro
6. treba biti neovisan
Novinarskih tema s ovim elementima ima na svakom koraku na svim razinama hrvatskog društva. Pišite o tome.
Margareta Zouhar Zec
TRAŽI NOVAC ZA ORUŽJE UKRAJINI
Njemački kancelar Olaf Scholz sasto se u Wahingtonu u Bijeloj kući s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, 9. veljače gdje je Sholz došao razgovarati o bržem odobravanju novca u Kongresu , za rat Ukrajine protiv Rusije, izvjestia je tv kuća sky news i piše pbs.org
Republikanci u Zastupničkom domu SAD blokirali su nova američka financiranja. Republikanci tvrde da Sjedinjene Države ne mogu i dalje ulijevati milijarde dolara poreznih obveznika u ratne napore Ukrajine, te da bi Europa trebala učiniti više za Kijev.
"Bez potpore Sjedinjenih Država i bez potpore europskih država, Ukrajina neće imati priliku obraniti vlastitu zemlju", rekao je Scholz Bidenu u Bijeloj kući.
Joe Biden je nastojao iskoristiti svoj sastanak s njemačkim kancelarom kako bi ponovno izvršio pritisak na republikance da stanu uz njegove europske saveznike. "Neuspjeh Kongresa Sjedinjenih Država, ako se dogodi i ne podrži Ukrajinu, blizu je kriminalnog zanemarivanja", rekao je Biden.," piše pbs.org
Republikanci su tijekom tjedna blokirali dvostranački granični paket od 118 milijardi dolara koji je bio namijenjen financiranju Ukrajine i Izraela. Senat je u četvrtak izglasao početak rada na užem paketu koji bi uključivao oko 60 milijardi dolara za Ukrajinu i 35 milijardi dolara za Izrael. Međutim i dalje postoje sumnje može li taj paket dobiti dovoljnu podršku republikanaca za usvajanje tog paketa.
SAD su zaustavile isporuke oružja Kijevu u gotovo dvogodišnjem sukobu, ostavljajući ukrajinske vojnike bez dovoljno streljiva i projektila dok je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo nemilosrdne napade. SAD je Ukrajini osigurao oko 111 milijardi dolara od početka rata otkako je je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24.2.2022. godine
Njemački kancelar Scholz je u Washingtonu rekao što je Europska unija od 27 članica nedavno učinila kako bi pomogla Ukrajini, uključujući utiranje puta za pregovore o članstvu Ukrajine u EU, te naglasio da Njemačka planira više od 7 milijardi eura za isporuke oružja Ukrajini unatoč domaćoj proračunskoj krizi.
Prema onom što je prenjela tv kuća sky news i napisao pbs.org o događanjima na Bliskom Istoku nije bilo govora. Poznato je da u i Scholz i Biden veliki prijatelji Izraela i svega što Izrael čini.
Izvor :tv kuća sky news i pbs.org ,mzz
SAMO SJEĆANJE I NIŠTA VIŠE
Dana 8. veljače prije 40 godina, dakle 1984. otvorene su Zimske olimpijske igre u Sarajevu.
Četrdeset godina nakon igara razlog JE za sjećanje na susret najboljih sportaša svijeta u zimskim sportovima u 11 disciplina.
Bile su to olimpijske igre u Jugoslaviji, koja je bila tada federacija zemalja koje su danas samostalne republike. Jugoslavija je tada bila u svijetu poznata kao nesvrstana država a imala je 20 milijuna stanovnika, Josip Broz Tito više nije bio živ, ali između Japana, Švedske i Sarajeva u Jugoslaviji, 14. zimske olimpijske igre pripale su Sarajevu.
Hrvatska klizačica na ledu Sandra Dubravčić zapalila je olimpijsku vatru, a prvu medalju, i to srebrnu za Jugoslaviju u disciplini veleslalom, osvojio je slovenac Jure Franko. Ostala je upamćena i jedna poslovica koju navode reporteri Al Jazerre iz Sarajeva koja je glasila „ Volimo Jureka više od bureka“. Jure Franko je tada imao 22. godine.
Oko 1272 sportaša iz 49 zemalja došlo je na zimske Olimpijske igre u Sarajevo. Službena maskota olimpijade bio je Vučko. Olimpijske igre zatvorene su 19. veljače 1984.. Tekstovi iz tog vremena svjedoče kako su sportaši i novinari iz raznih strana svijeta bili oduševljeni sa Sarajevom kao olimpijskim gradom kao i sa ljudima, njihovom ljubaznošću i strpljenjem. Upravo u vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu i okolnim planinama padalo je vrlo mnogo snijega. Na planini Bjelašnici održavalo se alpsko skijanje za muškarce, a na planini Jahorini alpsko skijanje za žene. Na Velikom Polju podno planine Igman održavalo se skijaško trčanje u nordijskoj kombinaciji i u bioatlonu Na planini Igan bile su izgrađene dvije skakaonice za skijaške skokove, a staza bob bila je na Trebeviću i natjecatelji na stazi stizali su u grad
U OBJEKTE SE NE ULAŽE
Kako nema koncenzusa ni sloge među poltičarima o političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini, takvo se stanje reflektira i na olimpijske objekte. Oni nisu potpuno propali, ali se u njih ne ulaže i nisu održavani. Oni su na putu propadanja. Nitko iz Vlade BiH koji raspolažu državnim proračunom ne nalazi za .potrebno objekte urediti u turističke svrhe, kao da ti objekti ne pripadaju gradu od kog bi on opet mogao prihodovati, imati sportaše na pripremama itd. Dvorana u Zetri je bez leda. Skakaonice su oštećene u ratu i nisu popravljene. Bob staza nije u funkciji. Nitko u Sarajevu kao da nema ideje kako to obnoviti na zadovoljstvo svih građana, turista, ali i sportaša kojima bi objekti služili za pripreme.Nema ni humanitarnih koncerata odličnih sarajevskih pjevača zabavne i narodne glazbe kojim bi se novcem nešto ipak počelo vračati od propadanja.Kada nema ideje.nema ni načina. Začuđujuće je da mlada gradonačelnica Sarajeva ne misli na svoj grad i ne poduzima ništa, ne animira nikoga.
Za razliku od jedne aktualne situacije, Susan Sontag je u ratno i opasno Sarajevo došla u vrijeme teške ratne opsade grada 1993. i režirala predstavu "Čekajući Godoa“, za one koji su bili živi. i željeli pogledati predstavu i malo zaboraviti svakodnevnicu rata. Stanovnici Sarajeva su pod opsadom i snajperima bili 44 mjeseca, za koje je vrijeme, upravo snajperima ubijeno 14 tisuća i 11 osoba, i to onda kada su išli u trgovinu ili po vodu.
Danas mladi influenceri pitaju da li pjevač iz druge države treba održati koncert u Sarajevu. Kako takvi misle da takav ne treba pjevati, otkazan je koncert koji je želio održati Cetinski baš povodom 40 godina od održavanja zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
M. Zouhar Zec
SUDAC TURUDIĆ GLASOVANJEM IZABRAN ZA ŠEFA DORHA
Zlata Hrvoj Šipek koja je na funkciji glavna državne odvjetnice u RH do 26. svibnja 2024.k dobila je svog nasljednika. U Hrvatskom saboru je 7. veljače glasanjem saborskih zastupnika sudac, sada Županijskog suda, Ivan Turudić dobio povjerenje sa 78 glasova.Dva zastupnika su bila suzdržana a to su Boris Milošević iz SDSS – a i Stefan Bartulica iz Domovinskog pokreta Za njega su glasali saborski zastupnici HDZ -a te njihovi koalicijski partneri. Protiv njegova imenovanja glasalo je 60 saborskih zastupnika .
Nakon glasanja o Turudićevu izboru, na poziv zastupnika stranke SDP-a Peđe Grbina, oporbeni zastupnici su minutom šutnje odali počast hrvatskom pravosuđu.
Kao što je poznato oporbeni zastupnici su se žestoko protivili izboru Turudića za glavnog državnog odvjetnika radi laganja na predstavljanju pred saborskim odborom za pravosuđe, kao i radi privatnih veza sa osobama koje su bile i još su u obradi pravosuđa. No predstavnici izvršne vlasti ostali su pri odluci da jeTurudić najbolji kandidat za šefa DORH-a te je za njega glasano.
Što hrvatski građani misle o RH pravoduđu, na kraju izbornog dana, pokazali su zapalivši trideset lampiona, onih koji se pale na groblju, lijepo predanih pred DORH-om u Zagrebu. No ubrzo su uklonjeni. Fotografije su ostale kao dokaz
Predsjednik RH nakon rezultata izbora nije iskazao zadovoljstvo – već je negativnim riječima opisao one koji su u Saboru glasali za suca Turudića. mzz
150 GODINA VARAŽDINSKOG KAZALIŠTA
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je 7. veljače intendanticu Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin Senku Bulić sa umjetnicima kazališta i to glumcem prvakom Robertom Plemićem, a kod predsjednika RH je bio i dramski glumac Marinko Leš, dramska glumica prvakinja Ljiljana Bogojević, dramska glumica prvakinja Helena Minić Matanić i dramska glumica Elizabeta Brodić.
Promocija monografije u Varaždinu održana je krajem siječnja ove godine. U monografiji su stručnjaci iz različitih područja obradili respektabilan stvaralački period od izgradnje zgrade HNK Varaždin 1873. do današnjih dana. U monografiji su istaknuti svi koji su HNK Varaždin održavali svojim umjetničkim i organizacijskim radom, a posebno oni koji su presudno utjecali na identitet varaždinskog kazališta.
Intendantica Senka Bulić rekla je kako je HNK Varaždin tijekom 2023. na različite načine obilježavalo 150 godina svog rada, a monografija „150 godina kazališta u Varaždinu“ kruna je tog velikog jubileja. Predstavljajući monografiju predsjedniku Milanoviću istakla je kako je urednica monografije i autorica većine tekstova Vesna Kosec-Torjanac, dramaturginja varaždinskog HNK, okupila desetak stručnjaka koji vode čitatelja kroz povijest ustanove i govore o onima koji su je stvarali.
Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika za kulturu Zdravko Zima.
Izvor : Internet Ured predsjednika,mzz
. Prema projektu tada poznatog bečkog arhitekta Hermanna Helmera. 1873. godine sagrađena je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu na sadašnjoj adresi Augusta Cesarca 1. Kazalište je otvoreno 25. rujna 1873. godine . Prema zahtjevima natječaja Helmer je južno od stare gradske jezgre projektirao zgradu pod čijim će se krovom nalaziti različiti sadržaji jer osim kazališta, u zgradi će prema projektu biti i koncertna dvorana, restoran i kavana, prostorije za čitaonicu i nekoliko stanova.
Izvor :Wikipedija,mzz
Davorko Vidović:
IMAMO NA DJELU POROBLJAVANJE DRŽAVE
Saborski zastupnici osjetili su nemoć demokracije kao procesa u kome ne mogu suvereno sudjelovati i odlučivati nakon što je premijer Andrej Pleković ostao pri izboru suca Turudića za glavnog državnog odvjetnika, usprkos sms porukama koje su objavljene u javnim medijima, a u kojime je jedan od aktera i sudac Turudić .Saborski zastupnici smatraju da je sudac Turudić time debelo kompromitiran, kao i sa još nekoliko događaja. I da ne može biti glavni državni odvjetnik . No tako ne misli i prmijer države. Parlamentarna stranka MOŽEMO odabrala je svoj vid borbe I protesta na takvu odluku premijera RH, a Davorko Vidović saborski zastupnik I bivši ministar u ime stranke Sosijaldemokrata pročitao je veoma dobar tekst na temu razmatranja događanja u vezi s sucem Turudićem I prestojećim izborima. (mzz)
STRANKA MOŽEMO NA MARKOVU TRGU 22 SATA
Zatupnici Kluba Možemo, će prema riječima saborske zastupnice i kandidatkinje za premijerku na predstojećim izborima Sandre Benčić na Markovu trgu provesti 22 sata u znak otpora prema odluci Andreja Plenkovića koji ustraje na tome da sudac Ivan Turudić postane glavni državni odvjetnik. “Naime oko Turudića je sve jasno. Jasno je koliko je puta lagao u javnosti, a sada su sve njegove laži postale Plenkovićeve laži, koje će on u srijedu 7. veljače legitimirati, čime će Turudić postati glavni državni odvjetnik. Ali čuli smo Vas građane, i čuli smo koliko bijesa I koliko otpora pružate takvoj odluci . Nažalost, osim što nam je ukrao institucije i državu, Andrej Plenković ukrao nam je i Markov trg na kome se više nažalostm ne smijemeo kao građani okupljati. Ali mi saborski zastupnici stranke Možemo stajati ćemo na Markovu trgu i zato za sve Vas koji želite pokazati taj otpor mi stojimo 22 sata ukupno, od 11,30 sati 6.veljače do 10 sati 7. Veljače, da bismio bili vaš glas. Svi koji možete prođite Markovim trgom, da nam mahnete, da nas pozdravite. Dođite, A koji to niste u mogućnosti objavite na društvenim mrežama što mislite o ovoj odluci Andreja Plenkovića “ - poruka je saborske zastupnice Sandre Benčić.
ZAŠTO SE ODLUKE NE PROPITKUJU?
Saborski zastupnik Socijaldemokrata Davorko Vidović : “ Postavlja se pitanje kako je legitiman javni interes proglašen perverzijom? Ta naoko zgodna sličica, da ono što je bitno za oblikovanje, za normalno funkcioniranje jedne države da se proglasi političkim voajerizmom. Voajerstvo je nešto valjda u sferi perverzije. Kako je moguće i šta se krije iza takvoga shvaćanja politike i iza takvoga shvaćanja javnog interesa?
Iza toga stoji vrlo opasan zahtijev da se odluke ne propitkuju, da se ne razmišlja nego da se sluša, da se ne sumnja njego da se vjeruje, da postoje neki koji su neporočni, nepogrešivi i svi s druge strane oni koji takvu političkom diskurrsu se ne povinjavaju, da su zločudni, dobri, opaki, zavidni, zli , kako se sve to skupa kvalificira, sve one koji ne pristaju na takav jedan diskurs”- rekao je saborski zastupnik saborskog Kluba Socijaldemokrata , u dvorani za press konferencije Hrvatskog Sabora 6. veljače prije podne, te nastvio:
TO JE JAVNI INTERES
“ Mi socijaldemokrati upozoravamo javnost i ne želimo i nećemo nikada pristati na takvu praksu. Kada je riječm o onome što je ovdije također stavljeno kao sporno a to je pitanje čuvanja dostojanstvam ja Vas uvjeravam da bih prvi ovdije bio pred Vama koji bi branio i Turudića i Plenkovića pa i notornog zločinca, ako bi mu se narušavalo dostojanstvo, privatnost, objavljivali transkripti razgovora sa djecom, ženom, prijateljima, itd. Ali to u ovom slučaju nije učinjeno i to je pokušaj da se skrene pozornost s nečega što očigledno jest javni interes. Drugo pitanje koje ovih dana jako kola je : tko je taj koji pušta te informacije ( sms poruke)? Što stoji iza toga, koji motiv? Nećemo spekulirati, da li se radi o nekoj frakciji HDZ-a, dali se radi o nekoj grupaciji unutar DORH-a, da li iza toga stoji predsjednik Republike za koga ovi kažu da se nečega boj? Dakle manje je važno u ovom trenutku što je motiv i tko stoji. Da li je motiv, zloba, zločestoća, da li je tu neka mržnja, zabava ili možda doista netko motivira s tim da ono što je javni interes bude prezentno I vidljivo javnosti. Dobili smo ovime htjeli nehtjeli nešto što apsolutno daje puno jasniji uvid u moralni pa i politički profil kandidata za javnog državnog odvjetnika “- iznosi saborski zastupnik gospodin Vidović, te dalje kaže “To je činjenica i od te činjenice treba poći. I ne treba nam nikakav sud da utvrdi da li to jest ili nije javni interes. To jest javni interes. I sjajno potvrđuje da je opasnost izmjena kaznenog zakona koji je u proceduri, koji je prošao prvo čitanje i govori koliko je to opasno za ovu zemlju, za demokaraciju za slobodu i za istinu.”
“ Druga stvar koju je Plenković jučer (5.2. ) i nekoliko dana opetovano ponavljao, a koja je opasna zbog perfidnosti licemjerja – predsjednik HDZ-a nam opetovano poručuje da je njegov izbor kadra neusporedivo demokratskiji nego što je to izbor kadrova za ovako visoke dužnosti bio prije. Kao poštovana je demokratska procedura, kandidati se javili, na sličan način je prodaavao sva svoja imenovanja – tobože kao iskorak prema demokratskoj praksi.” “ No međutim u demokraturama, dakle u onom što se može nazvati karikaturom demokracije upravo to demokratsko legitimiranje postupaka, odluka, imenovanja stoji taj perfidni pokušaj prisvajanja države od strane jedne partije.”
IMENOVANJA RAVNATELJA DRŽAVNIH UPRAVA
“Jučer sam na nekom portalu vdio, stiglo mi je i pismo, da se u ministarstvima u par mjeseci prije izbora vrše imenovanja ravnatelja državnih uprava. Bio sam ministar, to su najvažnija mjesta u ministartsvu i upravi. To su defakto najmoćnije pozicije u jednom ministarstvu. Zadnjih nekoliko mjeseci imenovani su ravnatelji,uprava za gospodarstvo Ministarstva vanjskih poslova, Uprava za kazneno pravo, Uprava za EUROPSKO minostarstvo vanjskih poslova I Uprave za pravosuđa, Uprave za poslove Europske unije ministarstva gospodarstva, uprava za državno vlasništvo, koncesije itd. Sve po zakonu, kažu sve transparentnije nego što je bilo prije kada su postojali pomoćnici ministara, ali iza toga stoji perfidan način da se instalira svoje kadrove I ja bih rekao da se u ovom slučaju radi o betonizaciji HDZ-ovih kadrova i čuvanja mjesta za trenutak kada se možda ostane bez vlasti da se ima poveznica i da se to može iskoristititi. Iza tih imenovanja stoje natječaji, ali stvarno stoje diskrecijske odluke partije i ministara koje je ta partija postavila u ministarstva. Imamo na djelu porobljavanje države, to je ono o čemu mi stalno govorimo, I to valja imati na umu, jer izbor Turudića nije eksces, to nije nedemokratski sporadični otklon, nego je ovakav način izbora i ovakvih ljudi sistemska sustavna greška ove zemlje i to se ne smije gubiti iz vida.
(Margareta Zouhar Zec)
ODRŽANO BDIJENJE ZA UBIJENE NOVINARE
Međunsrodn federacija novinara evidentirala je po imenu i prezimenu do 3. veljače 99 novinara i fotoreportera koji su ubijeni od izraelskih vojnih snaga u Pojasu Gaze. Od toga broja su 92 palestinska novinara, četiri izraelska novinara i tri libanonska novinara. Međunarodna federacija novinara je odlučila da u ponedjeljak 5. veljače na pola sata od 12.30 do 13.00 a novinarska udruženja podružnice Međunarodne federacije novinara održe bdijenje uz paljenje svijeća za sve poginule novinare. Tom se događaju pridružilo i Hrvatsko novinarsko društvo. Predsjednik Hrvoje Zovko primjetio je i podsjetio je da je to strašan broj poginulih novinara i fotoreportera u ratu dugom smo četiri mjeseca , od 7.listopada 2023. Velika je vjerojatnost da izraelska vojska namjerno gađa novinare, samim tim što su označeni prslucima s natpisom PRESS i nose zaštitne kacige.
Jedan je novinar u Bosnb i Hercegovini na istom bdijenju za poginule novinare u Pojasu Gazde, o čemu je izvjestla Al Jazeera tv, rekao da je u Bosni i Hercegovini u četverogodišnjem ratu poginulo 80 novinra.
Sve su sudbine poginulih novinara tužne. No o jednoj sudbini je izvještavala i Al Jazeera. Radi se o novinarima obitelji Palestinaca al-Dahdouh, u kojoj su otac i sin novinari.
NOVINARI OTAC I SIN
Hamza al-Dahdouh, novinar mreže Al Jazeera i snimatelj, vozili su se u automobilu cestom između Khan Younisa i Rafaha 7. siječnja kada je automobil pogođen projektilom. Hamza al- Dahdouh je na mjestu smrtno stradao. Njegov otac Wael al-Dahdouh, bio je šef dopisništva AL Jzeere u Gazi.
Prethodno 23. listopada ubijena su četiri člana obitelji šefa ureda AL Jzerreze u Gazi Waela al-Dahdouha, u izraelskom napadu na izbjeglički kamp Nuseirat, ubijena je njegova supruga Amna, unuk Adam, 15-godišnji sin Mahmoud i sedmogodišnja kći Sham. Wael al-Dahdouh je još neko vrijeme izvještvao iz Gaze, a onda je povučen sa terena i otišao je u Dohu u bolnicu na liječenje, izvjestila je AL Jazerra.
U tako opasnim uvjetima rata kakav se vodi u Pojasu Gaze, International Federation of Journalists IFJ podsjeća novinare na terenu da poduzimaju mjere opreza, da nose profesionalnu zaštitnu opremu i da ne putuju bez svojih novinskih platformi koje im pružaju svu profesionalnu zaštitnu opremu potrebnu za praćenje događaja.
Već 13. listopada IFJ i njegove podružnice diljem svijeta pozvale su UNESCO United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; da učini sve kako bi zaštitile novinare i zatražile od zaraćenih strana da zaustave nasilje koje će rezultirati samo civilnim žrtvama, posebice novinara, što se u velikom broju i događa.
Osim toga, borba protiv dezinformacija jedan je od stupova IFJ-ove Globalne etičke povelje za novinare. Njegove odredbe moraju ostati okosnica profesionalnih načela novinara; biti dobro informiran jedno je od prvih prava građanina.
Izvor: IFJ, Al Jazerra M. Zouhar Zec
Premijer Plenković:
RELEVANTNI SU SAMO ZAKON I PROCEDURA
Vlada ne odustaje od suca Ivana Turudića za izbor glavnog državnog odvjetnika je zaključak nakon sastanka predsjedništva u prostorijama HDZ-a 5.veljače.
Kano poslijepodne nakon sastanka premijer Andrej Plenković održao je konferenciju za novinare na koju je započeo s tijekom događanja na temelju Odluke za izbor glavnog državnog odvjetnika. Rekao je da su se na natječaj javila četvorica kandidata čiji su životopisi i programi bili javno objavljeni što je potpuno transparentno. Imali su saslužanje na Odboru za pravosuđe u Hrvatskom saboru, nakon toga saslušanje pred povjerenstvom Vlade koje je oformljeno za tu prigodu, te su na temelju svega dostupnog odabrali suca Turudića kao najboljeg kandidata za glavnog držvnog odvjetnika. “ Videli smo dosta intenzivnu kampanju niza aktera koji se protive njegovu imenovanju od predsjednika Republike preko oporbenih stranaka, a u to se uključio niz drugih aktera proteklih dana, što govori o tome da se njima Turudić kao kandidat koji dolazi van sustava državnog odvjetništva, iz niza razloga ne sviđa "- rekao je premijer.
Napominjem da premijer govori u množini – mi . Budući da neznam tko su sve Mi i ja pišem množinu, mi.(mzz)
TRI SPORNE TOČKE
Premijer je rekao “ Mi smo sagledli tri točke koje su prikazane kao sporne pa ću reči o njima :
1. Slučaj njegovoga rođaka imenom Vrlja, Turudić se izuzeo iz tog predmenta, nije poduzeo ni jednu procesnu radnju u tom predmetu I nije učinio ništa što bi moglo biti okvalificirano kao pogodovanje optuženiku u tom predmetu. Dapače, na tom istom sudu, na kome je on bio predsjednik njegov rođak je osuđen na četiri godine. “
2.Susreti sa Zdravkom Mamićem
“Turudić je deklarirao prijateljstvo sa Z. Mamićem. “ Predsjednik Republike je pokušao problematizirati susrete s Mamićem 2015. godine. A te susrete mi vidimo na slijedeći način , “rekao je premijer te objasnio da je u to doba DORH vodio postupak protiv Mamića, pa su mu bile određene mjere praćenja, te ga je netko, kako je predsjednik Zoran Milanović opisao , netko pratio s kim se sastaje i gdje ide. “U tom su procesu postojale tri situacije gdje je Mamić viđen sa sucem Turudićem. Pritom nema nikakvog materjalnog dokaza o čemu su pričali. Ono što je strateški bitno je da su saznanja o tome imali šef obavještajne agencije u to doba Lozančić, sadašnji savjetnik predsjednika za valjda nacionalnu sigurnost, da je o tome imao saznanja i sam tadašnji premijer gospodin Milanović i glavni državni odvjetnik tada gospodin Cvitan. Bitno u svemu tome je da nitko nije poduzeo ništa. Znali su, vidjeli su kontakte između dvoje ljudi, ali niti je SOA poduzela radnju protiv suca Turudića, niti je premijer , preko svog tadašnjeg ministra gospodina Miljanića poduzeo ništa. Mogli su poduzeti stegovni postupak. Prošlo je otada devet godina. I sada se oni sjete to vratiti na površinu” rekao je premijer te nastavio
“Ja o tome imam dva zaključka: Ili su analizirali, hoće li nešto poduzet ili su tu informaciju čuvali u nekoj ladici, da bi sada problematizirali suca Turudića kada se radi o njegovu promaknuću. No stvar je ta potpuno nebitna za buduću Turudićevu dužnost.”
3. Zadnja stvar koju bih nazvao pravosudnim voajerizmom. To je izlist svih mogućih poruka
gospođe Rimac, sa svim ljudima koje je ona kontaktirala, koje je netko, neznamo tko, ali netko tko ima uvid u te podatke, a taj krug ljudi je vrlo mali, a taj netko je pruke dostavio jednoj medijskoj kući, a vidimo i drugoj medijskoj kući i objavljuju “podatke” (odnosi se na sms poruke) kako bi malo pratili
voajerizam. Ni u tome nije poduzeta nikakva procesna radnja protiv gospodina Turudića.
Dakle pokušajima kojima sada svjedočimo, od predsjednika Republike, onih koji neovlašteno puštaju tajve podatke ( sms poruke) iz pojedinih spisa u javnost i pokušaja niza oporbenih aktera da spriječe izglasavanje suca Turudića za glavnog državnog odvjetnika u Hrvatskom Saboru su bez presedana. Ovako nešto još nismo imali nikada. No nakon temljitog i otvorenog razgovora i rasprave mi ostajemo pri stavu da kandikat za glavnog državnog odvjetnika i dalje bude sudac Turudić.
Za nas je relevantno ono što smo po Zakonu i proceduri mogli znati”- rekao je premijer Plenkovi te nastavio;
POKUŠAJ POLITIČKOG VOAJERIZMA
“Tražili smo SOU, koja nam je dala rezime svih sigurnosnih provjera I zdravorazumski, nakon čitanja, nema nikakve prepreke da sudav Ivan Turudić bude predložen za glavnog državnog odvjetnika. To je argument broj 1.
Argument broj 2. Za razliku od ovih voajerskih poruka , koje su date medijima, mi te poruke vidjeli nismo . Ja kao predsjdnik Vlade nemam običaj tražiti neke službe da mi daju izliste sms poruka, ljudi koje su uključeni u mjere nadzora u ovom trenutnom slučaju gospođe Rimac i ljudi koji su uključeni u mjere nadzora. Ovdije vidimo jedan ozbiljan iskorak potpuno anoninmnih, od nikoga izabranih i krajnje očito zainteresiranih ljudi da svojim potezima utječu na političke procese. Odabir glavnog državnog odvjetnika nije u nadležnosti anonimnih ljudi unutar sustava, nego je u nadležnosti Hrvatskoga Sabora i Hrvatske Vlade i transparentne procedure koju pokreće glavno državno odvjetništvo. Dakle ovo čemu sada svjedočimo je u biti ozbiljan pokušaj političkog voajerizma, ali i upetljavanje onih čija to nadležnost nije, u političke odluke. Mi ćemo tu biti vrlo jasni i vrlo čvrsti, držati se svojih nadležnosti i primiti k znanju što smo imali prilike vidjeti proteklih nekoliko dana.
Od SOE smo tražili i dobili, podatke od sigurnosne provjere suca Turudića, a to je jedini element na temelju kojeg baziramo stav je da li je sudac Turudić prošao sigurnosne provjere. A sudac Turudić je prošao sigurnosnu provjeru 2009. tada mu je pozitivnu procjenu dao gospodin Josip Buljević, 2014.mu je provjeru potpisao Dragan Lozančić, a 2019. Danijel Markić. Dakle tri različita šefa SOA su dala Turudiću pozitivnu sigurnosnu provjeru. Iz našeg kuta gledanja, mi nismo imali nikakav razlog da sumnjamo u ono što SOA radi.” – rekao je premijer Plenković
Sastanak HDZ-a sa političkim partnerima je 6.2. u 12 sati, gdje će razgovarati o ovoj sitauaciji, obavijestio je novinare premijer Plenkovć.
PREDSJEDNIK RH BEZ OVLASTI
Novinarka je istakla kao pitanje da je sudac Turudić na Odboru za pravsuđe lagao, te pitala premijera što o tome misli. Premijer je na to odgovorio “ Ne bih rekao da je lagao, možda je bio reduciran u svom izričaju, ali svatko bi bio u takvoj situaciji”.
Na pitanje novinara hoće li biti sazvana Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, kako to traži predsjednik RH Zoran Milanović, premijer Plenković je odgovorio: “ Ne dijelim njegov stav. Koja je ugroza prisutna? Da li državno odvjetništvo funkcionira, da li policija funkcionira, da li sudovi funkcioniraju, da li gospodarstvo funkcionira? Predsjednik Milanović u procediri odabira glavnog državnog odvjetnika nema niti jednu zakonsku ovlast. On tu ne postoji.” – rekao je premijer RH Andrej Plenković.
(Margareta Zouhar Zec)
NAJVEĆA KATASTROFA OD 2010.
U Čileu, državi u Južnoj Americi koja je izdužena obalom Pacifika u dužini od preko 4.000 km u smjeru sjever–jug već nekolio dana haraju požari, koji su počeli kao šumski požari. Prijete vanjskim rubovima turističkih gradova Vina del Mara i Valparaisa zapadno od glavnog grada Santiaga. U ta dva grada živi više od milijon stanovnika. Čileanske vlasti uvele su policijski sat u požarom najteže stradalim područjima. Poslana je vojska da pomogne vatrogascima u suzbijanju požara.
Prema informacijama državne medicinske službe više od 100 ljudi je poginulo u požarima, ali to nije konačan broj. Prema snimkama Reutera, koje su učinjene dronom u području grada Vina del Mar od požara su spaljene cijele četvrti, a ulice su pune požarom uništenih automobila.
Stotine ljudi vode se kao nestali, više od hiljadu domova je oštećeno, a državom hara više od 90 požara, poručile su vlasti. Po broju žrtava, ovi požari predstavljaju najtežu katastrofu u Čileu od potresa 2010. godine u kojemu je poginulo oko 500 ljudi.
Predsjednik države Čile Gabrijel Boric, koji je hrvatskog porijekla, najavljujući dvodnevnu nacionalnu žalost, te je rekao da se Čile mora pripremiti za još loših vijesti.
Donekle je neobično to što čileanske vlasti ne odašilju apele o potrebama pružanja pomoći drugih država u gašenju požara, koji je zahvatio veliki teritorij.
Izvor: vijesti mnogih tv medija, mzz
KANDIDAT RADI JAVNOSTI NEPOZNATIH INTERESA
Izvršna Vlast, pod vodstvom premijera Plenkovića želi na čelu DORHA imati suca Ivana Turidića. To ne želi politička oporba, a to ne želi ni predsjednik RH Zoran Milanović. A ne žele zato što vjeruju da sudac koji preuzima dužnost glavnog državnog odvjetnika u državi mora biti, sudački I profesionalno čist kao prozirna kap vode. Čist znaći da je potupno – u dosadašnjem sudačkom radom vijeku bio – posvećen samo sudačkom pozivu, bez svih poroka koje bi netko mogao vidjeti i zabilježiti u njegovu životu, profesionalnom ali i privatnom. A biti čist kao prozirna kap vode, podrazumijeva život prema sudačkom kodeksu, a isključuje bilo kakvo poznanstvo s ljudima kontraverznog ponašanja, sklonih kriminalnim radnjama itd.
SUDAC I OSUMNJIČENIK SE DRUŽILI
Predsjednik Milanović sazvao je izvanrednu press konfernciju u subotnje jutro – vjerujući da bi to trebalo skrenuti pozornost na njegov stav –“ da sudac Turudić nikako ne smije postati glavni državni odvjetnik”. Milanović je izvjestio novinare de se sudac Turudić u vrijeme kada je bio predsjednik zagrebačkog Županijskog suda sastajao sa Zdravkom Mamićem, - predsjednik je rekao 2015. godine, “ali i kasnije, kada je Mamić bio pod istragom, o čemu SOA ima saznanja” – rekao je Milanović te nastavio “ SOA i DORH to tada nije zanimalo, ali su saznli “ rekao je predsjednik RH. Rekao je da je Mamić tada bio pod istragom, a dao je jamčevinu, da neće utjecati na postupak .” Moja je dužnost da o tome govorim, jer sam prisegnuo i ne mogu gledati kako se olako pokušava jednog opskurnog lika proizvesti na mjesto glavnog državnog tužitelja” rekao je Milanoivić na press konferenciji, pa dodao “ – “ I o čemu su mogli razgovarati u trenutku kada je Mamić pod istragom, a ovaj je predsjednik županijskog suda”? - upitao je predsjednik .Podsjetiti ću Zdravko Mamić, je bio osumnjičen za malverzacije s novcem u nogometnom klubu Dinamo. Godine 2018. je proglašen krivim ,ali dan prije izricanja presude otišao u BiH čije državljanstvo ima.
Predsjednik Milanović je rekao i slijedeće “ Onaj tko se bavi politikom, vodi računa da ova vlast totalno kompromitirana i korumpirana , zadrži trunku kredibiliteta. O tome itekako vodim računa. Izbori su iza vrata, a ovo se sve namješta, zato da bi se čovjeka imenovalo, a onda raspustilo Sabor i raspisalo izbore.”
Oporbeni saborski zastupnici su press konfeenciju predsjednika Milanovića doživjeli kao vlastitu podršku u mišljenju o sucu Turudiću. Ponavljaju da su na to upozoravali otkad su na Odboru za pravoduđe 17. siječnja koji je bio javan i za medije, čuli na saslušanju i suca Turudića i ostalu trojicu kandidata za glavnog državnog odvjetnika. Sandra Benčić ponavlja kako je Turudić lagao na saborskom Odboru u pogledu držanja spisa svog bratića. Saborska zastupnica Benčić kaže i” da je jasno da je Turudić lagao i na pitanje oko povezanosti s Mamićem i sastajao se sa ljudima koji su bili pod istragom a on je bio sudac u postupcima. “
Premijer Plenković odgovara da je razgovarao s Turudićem i da ne vidi ništa sporno. Ministar unutrašnjih poslova Božinović kaže da se u provjeri Turudića nisu našle nikakve sigurnosne zapreke za obavljanje te dužnosti. Dužnosti glavnog državnog odvjetnika.
DVA PRAVNIKA I DVA STAVA
Zamjerke predsjednika RH Zorana Milanovića i oporbenih političara na ponašanje suca Ivana Turudića idu u sferu Kodeksa sudačke etike, iako naslov pod koji te pogreške potpadaju nitko nije javno izgovorio. Iako u samo 13, odnosno 14 točaka taj je kodeks opširan, a time i zahtijevan. Predsjednici svih Sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj su na sjednici Vrhovnog suda RH 26. listopada 2006. godine, donijeli Kodeks sudačke etike.U točki naslova 8. Dostojanstvo sudačke etike se između ostalog kaže ” Sudac mora izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkom položaju, prihvaćajući i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujućima.“ Kao i slijedeće „ Sudac je dužan obnašanjem sudačke dužnosti i aktivnostima izvan suda razvijati standarde ponašanja koji pridonose očuvanju ugleda i dostojanstva suda i sudačkog poziva.“ Ali i ovo „Sudac ne smije obavljati ni jednu javnu ili privatnu, plaćenu ili neplaćenu dužnost, koja nije u skladu s položajem suca.“ Kao i ova „ Sudac se izvan sudačke dužnosti ne smije baviti davanjem pravnih savjeta ili pružanjem pravne pomoći“ itd.
Može li itko vjerovati da sudac, a riječ je o sucu Turudiću, koji se natječe za posao glavnog državnog odvjetnika, nezna za kodeks sudačke etike? Naravno da zna! On je prilikom ispitivanja i kritika saborskih zastupnika njihovo traženje perfekcije nazvao „mentalnom higijenom“.
Činjenica je da je sudac Turudić tužio i jednog novinara, zbog usporedbe s osobom iz ratnog miljea, koja nije bila pozitivna. Govori to o ponašanju suca u situacijama koje mu nisu naklonjene.
IZVRŠNA VLAST JE PRISTRANA
Međutim odvije se kristaliziraju dva stava i to stav predsjednika RH Milanovića koji je pravnik, i koji smatra da sudac Turudić nije podobna osoba za čelnika DORH-a, dok Plenković premijer RH, koji je također pravnik iznosi stav oprečan predsjednikovu tvrdeći da ništa u slučaju suca Turudića nije sporno.
Izvršna vlast , na čelu s Plenkovićem, šalje poruku da je pristrana. Kandidatom za visoku sudačku dužnost proglašava nekog radi nekih javnosti nepoznatih interesa. Premijer i sedam ministara tvrde koji su razgovarali s kandidatima za glavnog državnog odvjetnika i da je sudac Turudić najbolji kandidat, za kojeg će 7. veljače saborski zastupnici Hrvatskog sabora glasati - da bude- ili da - ne bude glavni državni odvjetnik RH.
Na preostala tri kandidata koji su se također kandidirali a to je odvjetnik Mladen Dragičević, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner, trenutačni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić vjerojatno nisu ništa manje sposobni od suca Turudića. Sigurno posjeduju odgovornost i odlučnost i razumiju težinu zadatka za koji su aplicirali. Ali zbog pristrane Izvršne vlasti nitko od njih nije došao do izražaja.
Margareta Zouhar Zec
PROJEKT ZA 500 KILOMETARA ŽELJEZNICE I KOLODVORE
Potpisivanje Ugovora o financiranju projekta "Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske" održano je 2. veljače 2024. godine između ministar financija RH Marko Primorac i potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwinska , u Ministartvu mora prometa i infrastrukture.
Ugovorom će se realizirati prvi dio zajma u iznosu od 400 milijuna eura, od ukupno planiranih 900 milijuna eura okvirnog zajma koji je namijenjen za projekte usmjerene na poboljšanje željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza, kojim će se obnoviti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga te 30 kolodvora i stajališta.
"Sredstva iz ovog zajma omogućit će nam daljnje investicije u željezničku infrastrukturu, u svrhu obnove i izgradnje lokalnih i regionalnih pruga, odnosno dijelova mreže koje ne možemo financirati bespovratnim sredstvima, budući da se ne nalaze na europskim koridorima", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Butković. Istakao je da u idućih deset godina RH očekuju ulaganja u željeznički sustav. "Ja to nazivam desetljećem ulaganja u željeznicu iz razloga što Hrvatska nije mogla u isto vrijeme paralelno ulagati u sve vidove prometa. Ono što nam je preostalo nakon realizacije velikih cestovnih projekata, sada smo odlučili da se ulaganja nastave u željezničku infrastrukturu", naglasio je Butković te dodao kako će se, uz obnovu željezničke infrastrukture, dio sredstava usmjeriti i u obnovu voznog parka koji je već sada, zahvaljujući ponajprije europskim sredstvima, u velikoj mjeri obnovljen i bogatiji za 29 novih vlakova koji su u posljednje tri godine pušteni u promet.
Potpredsjednica EIB-a Czerwinska rekla je da se radi o dosad najvećem ugovorenom zajmu EIB-a još od početka njegovog rada u Hrvatskoj 1977. godine. "Iznimno mi je zadovoljstvo što Hrvatskoj možemo pomoći u prevladavanju dvostrukog izazova dekarbonizacije i digitalizacije prometnog sektora. Željeznice su jedno od najsigurnijih prijevoznih sredstava s niskim emisijama, pa stoga podržavamo Hrvatsku u njezinom ambicioznom planu razvoja suvremenog sustava željeznica na dobrobit svojih građana, poduzeća i okoliša te u skladu sa zajedničkim ciljevima EU-a za osiguranje zelenije i sigurnije budućnosti", naglasila je potpredsjednica EIB-a.
"Sporazum o financiranju predstavlja značajnu potporu koju će Europska investicijska banka pružiti u sklopu provedbe Projekta 'Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske' te ujedno čini dio financijske konstrukcije cijelog projekta, čija se vrijednost trenutačno procjenjuje na 2,6 milijardi eura", rekao je ministar Primorac dodavši kako drugi izvori financiranja uključuju fondove EU-a i, djelomično, vlastita sredstva. "Navedene brojke ukazuju na snažnu predanost hrvatske Vlade ulaganjima u željezničku infrastrukturu i prometni sustav, kao i spremnost EIB-a na sufinanciranje projekata EU-a", naglasio jeMarko Primorac ministar financija istaknuvši kako se ovim sporazumom o financiranju potvrđuje nastavak uspješne suradnje s EIB-om. Sredstva EIB-a iskoristit će se za obnovu, modernizaciju, širenje i unaprjeđenje hrvatske željezničke infrastrukture i voznog parka, a u skladu sa sporazumom HŽ Infrastruktura provodit će projekte obnove i modernizacije željezničke mreže, dok će HŽ Putnički prijevoz provoditi projekte nabave novih željezničkih vozila.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić rekao je da već duže vrijeme povlače velika sredstva iz fondova Europske unije i da su trenutno u tijeku projekti vrijedni oko 1,5 milijardi eura. Naglasio kako će se ovim kreditom obnoviti 500 kilometara pruga dijelom prema Slavoniji, Podravini, oko Zadra, Knina i Karlovca. Obnoviti će se i oko 30 kolodvora poput onih u Puli, Buzetu, Vodnjanu, Sesvetama, Virovitici, Pleternici itd. Vlakovi na obnovljenim dionicama ići će projektiranim brzinama, do 120 kilometara na sat.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić izjavio je da u sklopu projekta ide i nabava novih vlakova te da HŽ Putnički prijevoz osigurava sredstva za nabavu 14 novih vlakova, od kojih će šest biti za daljinski promet, za povezivanje Zagreba i Splita, dok će osam vlakova biti na alternativne pogone - baterijski i elektrobaterijski vlakovi.
Izvor. Priopćenje resornog ministarstva, mzz
POMICANJE VLASTITIH GRANICA
Ministar obrane Ivan Anušić u Ministarstvu obrane 1. veljače je primio mladu Jelenu Vujić, prvu pripadnicu Hrvatske vojske koja je završila obuku Američkog ratnog zrakoplovstva S.E.R.E. (Kratic SERE: Survival, Evasion, Resistance, and Escape Opstanak, Izbjegavanja ,Otpor, Pobjeći)
Naime, desetnica Jelena Vujić je tijekom šest mjeseci obuke preživljavanja, izbjegavanja, otpora i izvlačenja u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala iznimnu snalažljivost, hrabrost i izdržljivost u suočavanju s najtežim situacijama preživljavanja u ekstremnim uvjetima. Tako je na ponos Hrvatske vojske postala jedna od petstotinjak S.E.R.E. specijalista u svijetu.
“Čestitam Jeleni na izuzetnom postignuću koje svjedoči o visokoj razini spremnosti i obučenosti pripadnica Hrvatske vojske”, izjavio je ministar Anušić tom prilikom. Desetnica Jelena Vujić rekla je kako ju je ova ekstremna obuka u Americi naučila pomicanju vlastitih granica:“Samo jedan detalj – u pustinji smo morali izdržati 24 sata bez vode”, istaknula je te dodala kako se veseli prenošenju znanja i iskustava svojim kolegama u Hrvatskoj vojsci.
Obuku je provelo Američko ratno zrakoplovstvo u bazi “Fairchild”, koja se nalazi u saveznoj državi Washington na samoj američko-kanadskoj granici, a provedena je u zabačenim šumskim, planinskim, pustinjskim, tropskim, obalnim, priobalnim i oceanskim uvjetima. Obuku je započelo 57 polaznika, a 36 ju je uspješno završilo. Jelena Vujić je bila jedina pripadnica stranih Oružanih snaga, a ostali polaznici bili su pripadnici Američkog ratnog zrakoplovstva. Instruktori na obuci su iskusni pripadnici Američke vojske.
Izvor, priopćenje Ministarstva obrane,MZZ
ŠTO JE PROGRAM OBUKE SERE
Survival, Evasion, Resistance, and Escape (SERE) (Opstanak, Izbjegavanja,Otpor, Pobjeći) je program obuke, najpoznatiji po svom vojnom akronimu, koji priprema američko vojno osoblje, civile Ministarstva obrane SAD-a i privatne vojne izvođače za preživljavanje i "časni povratak" u scenarijima preživljavanja .
Kurikulum uključuje vještine preživljavanja, izbjegavanje zarobljavanja, primjenu vojnog kodeksa ponašanja i tehnike bijega iz zarobljeništva. Zračne snage SAD-a službeno su ga uspostavile na kraju Drugog svjetskog rata i početkom Hladnog rata, proširene su na mornaricu i Marinski korpus Sjedinjenih Država i konsolidirane unutar Zračnih snaga tijekom Korejskog rata (1950. - 1953.) s većim fokusom na "trening otpora".
U vrijeme kada su zračne snage otvorile školu preživljavanja u Fairchild AFB-u 1966. godine, otvorile su i zaseban "Ogranak za obuku instruktora" (ITB) u sklopu 3636. eskadrile za obuku borbenih posada gdje su svi instruktori preživljavanja zračnih snaga prošli svoju specijalističku obuku, sastavljenu od šest mjeseci obuke u učionici i na terenu, te ocjenu početne kvalifikacije, koja je bila "Global Survival Instructor". Zatim su morali završiti šestomjesečnu obuku na radnom mjestu (OJT) prije nego što su bili kvalificirani za poučavanje SERE (aka "Combat Survival Training" ili "CST"). Godine dodatne obuke za dodatne specijalnosti (kao što su preživljavanje u Arktiku, džungli, tropima i vodi, "obuka otpora" i "akademska poduka") dale su neke od najobučenijih kadrova u američkoj vojsci.
Trenutačno se obuka USAF SERE specijalista/instruktora provodi u okviru 66. eskadrile za obuku u Fairchild AFB. Nakon selekcije i kvalifikacije provedene u bazi zračnih snaga Lackland u Teksasu putem SERE specijalističkog tečaja orijentacije, potencijalni SERE instruktori raspoređeni su u 66. eskadrilu za obuku kako bi naučili kako podučavati SERE u bilo kojem okruženju: "terenski" tečaj preživljavanja u Fairchildu, tečaj preživljavanja u vodi bez izbacivanja u Fairchild AFB (koji obučava članove posade zrakoplova bez padobrana) i orijentacijski tečaj za obuku otpora (koji pokriva teorije i principe potrebne za izvođenje laboratorijskih uputa za obuku otpora Kodeksa ponašanja razine C ). USAF SERE stručnjaci također stječu svoja skakačka krila u Zračnodesantnoj školi vojske Sjedinjenih Država. Specijalisti SERE koji rade na "dunker" dijelu tečaja preživljavanja u vodi u Fairchildu certificirani su kroz Tečaj mornaričkog ronjenja za spašavanje. Tečaj za nadogradnju SERE instruktora "7 razina" je 19-dnevni tečaj koji pruža SERE instruktorima naprednu obuku u neplodnom Arktiku, pustinji, džungli i otvorenim oceanima.
Izvor: Wikipedia, mzz
U RAZDOBLJU 2014.- 2020. INVESTIRANO 170 MILIJUNA EURA
O Bugarskoj se rijetko piše u okviru Europske unije. Jedino zbog čega je Bugarska u medijskim aktualnostima posljednjih mjeseci pitanje je li Bugarska ispunila uvjete za shengensku granicu. Ali ni tada se ne govori samo o Bugarskoj već i o Rumunjskoj. No Europska komisija je na kraju 2023. na temelju zaključka Vijeća rekla da će Rumunjska i Bugarska u schengensko područje uči, počevši od ukidanja kontrola na zračnim i morskim granicama, od mjeseca ožujka 2024. godine
Bugarska je članica EU od 1. siječnja 2007. – što EU navodi kao „ završetak petog proširenja“.A peto proširenje je bilo 2005. kada je u članstvu Europske unije pristupilo 10 zemalja. Bugarska govori bugarskim jezikom, koji piše čiriličnim pismom. Nije li taj težak jezik i pismo prepreka da se Bugarska brže integrira u europsko društvo? Bugarska valuta je bugarski lev. Bugarska je parlamentarna republika. Najvišu izvršnu poziciju ima šef vlade, a to je premijer. Poglavar države je predsjednik koji ima zadatak predstavljati zemlju, ali ima i ograničeno pravo veta.
No ta zemlja sa oko 6 milijuna stanovnika, ima Ilianu Ivanovu kao povjerenicu u Europskoj komisiji koju je nominirala Bugarska, a zadužena je za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. U parlamentu EU ima 17 svojih zastupnika.
KLJUČNO RAZDOBLJE OD ŠEST GODINA
Regionalni i urbani razvoj EU piše da se počeci Fondova za urbani razvoj Bugarske mogu pratiti unatrag u programskom razdoblju 2007.-2013. Od tada su ta sredstva odigrala ključnu ulogu u primjeni financijskih instrumenata za urbani razvoj u Bugarskoj. U razdoblju 2014. – 2020. uloženo je ukupno više od 170 milijuna eura, od čega je 60% nacionalno i EU financiranje, a 40% iz privatnih izvora. Ova značajna sredstva dodijeljena su za 70 projekata.
Utjecaj ovih ulaganja vidljiv je u različitim aspektima urbanog razvoja. Stambene zgrade doživjele su poboljšanja u energetskoj učinkovitosti, održiva mreža gradskog prometa doživjela je ekspanziju, a izvršena su strateška ulaganja u očuvanje mjesta kulturne baštine i daljnji razvoj turističkog sektora. Zajedno, ove su inicijative napravile opipljivu razliku u kvaliteti života stanovnika grada, promičući društvenu koheziju i čuvajući bogatu kulturnu baštinu regije.
Tijekom događaja 25. siječnja, Fondovi za urbani razvoj i Fond za održive gradove za Sofiju i Južnu Bugarsku proslavili su uspješan završetak prvog investicijskog ciklusa, obilježavajući važnu prekretnicu u održivom urbanom razvoju bugarskih gradova na završnoj ceremoniji održanoj u Sofiji, glavnom gradu Bugarske.
Nagrađeni su neki od najilustrativnijih projekata u različitim kategorijama i to u području urbanog razvoja, kulturne infrastrukture, turizma i kulturne baštine, zelene investicije, poslovne i industrijske zone, odajući im priznanje za izniman doprinos razvoju regija.
Među nagrađenima su, navodi se u tekstu regionalnog i urbanog razvoja EU, projekti Obnova tržnice Vasil Šahanov u općini Stara Zagora, zatim Centar za kulturnu umjetnost, Svijet Tračana općine Kazanlak, Muzej i knjižnica u Burgasu . gradu od 230 tisuća stnovnika četvrtom po veličini u Bugarskoj . Grad je i turističko središte na obali Crnog mora u velikom Burgaskom zaljevu.
U nadolazećim godinama Bugarska bi trebala iskoristiti svoju stručnost u upravljanju financijskim instrumentima kako bi maksimalno povećala udio financijskih instrumenata dostupnih u programskom razdoblju 2021. – 2027. Ulaganja kohezijske politike koja se provode kroz financijske instrumente i dalje će imati ključnu ulogu u upravljanju održivim urbanim razvojem i poticanju prosperiteta u bugarskim gradovima tijekom tekućeg razdoblja.
Izvor: Regionalni i urbani razvoj Eu, mzz
< | veljača, 2024 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter