PROJEKT ZA 500 KILOMETARA ŽELJEZNICE I KOLODVORE
Potpisivanje Ugovora o financiranju projekta "Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske" održano je 2. veljače 2024. godine između ministar financija RH Marko Primorac i potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwinska , u Ministartvu mora prometa i infrastrukture.
Ugovorom će se realizirati prvi dio zajma u iznosu od 400 milijuna eura, od ukupno planiranih 900 milijuna eura okvirnog zajma koji je namijenjen za projekte usmjerene na poboljšanje željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza, kojim će se obnoviti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga te 30 kolodvora i stajališta.
"Sredstva iz ovog zajma omogućit će nam daljnje investicije u željezničku infrastrukturu, u svrhu obnove i izgradnje lokalnih i regionalnih pruga, odnosno dijelova mreže koje ne možemo financirati bespovratnim sredstvima, budući da se ne nalaze na europskim koridorima", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Butković. Istakao je da u idućih deset godina RH očekuju ulaganja u željeznički sustav. "Ja to nazivam desetljećem ulaganja u željeznicu iz razloga što Hrvatska nije mogla u isto vrijeme paralelno ulagati u sve vidove prometa. Ono što nam je preostalo nakon realizacije velikih cestovnih projekata, sada smo odlučili da se ulaganja nastave u željezničku infrastrukturu", naglasio je Butković te dodao kako će se, uz obnovu željezničke infrastrukture, dio sredstava usmjeriti i u obnovu voznog parka koji je već sada, zahvaljujući ponajprije europskim sredstvima, u velikoj mjeri obnovljen i bogatiji za 29 novih vlakova koji su u posljednje tri godine pušteni u promet.
Potpredsjednica EIB-a Czerwinska rekla je da se radi o dosad najvećem ugovorenom zajmu EIB-a još od početka njegovog rada u Hrvatskoj 1977. godine. "Iznimno mi je zadovoljstvo što Hrvatskoj možemo pomoći u prevladavanju dvostrukog izazova dekarbonizacije i digitalizacije prometnog sektora. Željeznice su jedno od najsigurnijih prijevoznih sredstava s niskim emisijama, pa stoga podržavamo Hrvatsku u njezinom ambicioznom planu razvoja suvremenog sustava željeznica na dobrobit svojih građana, poduzeća i okoliša te u skladu sa zajedničkim ciljevima EU-a za osiguranje zelenije i sigurnije budućnosti", naglasila je potpredsjednica EIB-a.
"Sporazum o financiranju predstavlja značajnu potporu koju će Europska investicijska banka pružiti u sklopu provedbe Projekta 'Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske' te ujedno čini dio financijske konstrukcije cijelog projekta, čija se vrijednost trenutačno procjenjuje na 2,6 milijardi eura", rekao je ministar Primorac dodavši kako drugi izvori financiranja uključuju fondove EU-a i, djelomično, vlastita sredstva. "Navedene brojke ukazuju na snažnu predanost hrvatske Vlade ulaganjima u željezničku infrastrukturu i prometni sustav, kao i spremnost EIB-a na sufinanciranje projekata EU-a", naglasio jeMarko Primorac ministar financija istaknuvši kako se ovim sporazumom o financiranju potvrđuje nastavak uspješne suradnje s EIB-om. Sredstva EIB-a iskoristit će se za obnovu, modernizaciju, širenje i unaprjeđenje hrvatske željezničke infrastrukture i voznog parka, a u skladu sa sporazumom HŽ Infrastruktura provodit će projekte obnove i modernizacije željezničke mreže, dok će HŽ Putnički prijevoz provoditi projekte nabave novih željezničkih vozila.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić rekao je da već duže vrijeme povlače velika sredstva iz fondova Europske unije i da su trenutno u tijeku projekti vrijedni oko 1,5 milijardi eura. Naglasio kako će se ovim kreditom obnoviti 500 kilometara pruga dijelom prema Slavoniji, Podravini, oko Zadra, Knina i Karlovca. Obnoviti će se i oko 30 kolodvora poput onih u Puli, Buzetu, Vodnjanu, Sesvetama, Virovitici, Pleternici itd. Vlakovi na obnovljenim dionicama ići će projektiranim brzinama, do 120 kilometara na sat.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić izjavio je da u sklopu projekta ide i nabava novih vlakova te da HŽ Putnički prijevoz osigurava sredstva za nabavu 14 novih vlakova, od kojih će šest biti za daljinski promet, za povezivanje Zagreba i Splita, dok će osam vlakova biti na alternativne pogone - baterijski i elektrobaterijski vlakovi.
Izvor. Priopćenje resornog ministarstva, mzz
Post je objavljen 03.02.2024. u 08:18 sati.