AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

OBJAVA

srijeda, 29.03.2023.

ROGAČ S KOMIŽE -IMA ZAŠTIĆENU OZNAKU PODRIJETLA

U EUROPU IZ KOMIŽE SA OTOKA VISA

„Komiški rogač“ je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 29. ožujka 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije, a postupak zaštite naziva „Komiški rogač“ pokrenula je Udruga Komiški rogač. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. To je 42. hrvatski proizvod zaštićene oznake podrijetla u EU. Prije nekoliko dana Slavonska kobasica je dobila europsku zaštitu oznaka .

SUSRET PREMIJERA HRVATSKE I SLOVENIJE

ENERGETIKA, MIGRACIJE I GOSPODARSTVO

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković 28. ožujka bio je u radnom posjetu premijeru Republike Slovenije Robertu Golobu u rezidenciji na Brdu kod Kranja. Teme o kojima su dva premijera razgovarala su suradnja u području energetike, zatim suradnja u nadzoru ilegalnih migracija te gospodarska suradnja. Govoreći o gospodarskoj suradnji premijer Plenković je istaknuo da je robna razmjena u 2022. dosegla preko sedam milijardi i 220 milijuna eura sa Slovenijom, što govori o međusobnom značaju partnerstva u gospodarskom sektoru.
Kada je riječ o turizmu u prošloj je godini Hrvatsku posjetilo milijun i 570 tisuća slovenskih turista, što Sloveniju svrstava na drugo mjesto po dolascima, odmah nakon Njemačke. Već u prva tri mjeseca ove godine Hrvatsku je posjetilo preko 90 tisuća državljana Republike Slovenije.

ponedjeljak, 27.03.2023.

EUROPSKA KOMISIJA PREDLAŽE POPRAVAK RADI SMANJENJA OTPADA I CILJEVA ZELENOG PLANA

PRAVO NA POPRAVAK KAO ODRŽIVIJI IZBOR POTROŠNJE

Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da 77% Europljana osjeća osobnu odgovornost za djelovanje u cilju ograničavanja klimatskih promjena. Odbačeni proizvodi često su održiva roba koja se može popraviti, ali se često prerano bacaju, što rezultira s 35 milijuna tona otpada, 30 milijuna tona resursa i 261 milijunom tona emisija stakleničkih plinova u EU svake godine. Nadalje, gubitak za potrošače koji se odluče za zamjenu umjesto popravka procjenjuje se na gotovo 12 milijardi godišnje. Uz to, procjenjuje se da će inicijativa donijeti 4,8 milijardi eura rasta i ulaganja u EU.
Međutim, potrošači često smatraju popravak teškim. Inicijativa „pravo na popravak” nadopunjuje nekoliko drugih prijedloga koje je predstavila Komisija za postizanje održive potrošnje tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, postavljajući okvir za istinsko „pravo na popravak” u cijeloj EU.
Ovaj prijedlog dio je šireg cilja Europske komisije da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. To se može dogoditi samo ako će potrošači i poduzeća budu trošiti i proizvodili na održiviji način.
Prijedlog „pravo na popravak” najavljen je u Novoj potrošačkoj agendi i Akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Rješava prepreke koje obeshrabruju potrošače na popravak zbog neugodnosti, nedostatka transparentnosti ili teškog pristupa uslugama popravka. Stoga potiče popravak kao održiviji izbor potrošnje, koji pridonosi klimatskim i ekološkim ciljevima u okviru Europskog zelenog plana.

Ta inicijativa nadopunjuje druge instrumente koji slijede cilj Europskog zelenog plana održive potrošnje putem popravka. Na strani ponude je uredba koja promiče mogućnost popravka proizvoda u fazi proizvodnje. Što se tiče potražnje, prijedlog Direktive o osnaživanju potrošača za zeleni prijelaz potrošačima omogućuje donošenje informiranih odluka o kupnji na prodajnom mjestu. Ovaj prijedlog jača potražnju promicanjem popravka u fazi nakon prodaje. Tri inicijative zajedno pokrivaju cijeli životni ciklus proizvoda, međusobno se nadopunjuju i osnažuju.
Osim toga, inicijativa o potkrijepljenju ekoloških tvrdnji, olakšat će potrošačima da podrže zeleni prijelaz putem svojih izbora pri kupnji i spriječit će tvrtke u davanju pogrešnih tvrdnji o ekološkim prednostima njihovih proizvoda i usluga. Ova inicijativa također nadopunjuje prijedlog „Osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju” koji postavlja horizontalni okvir protiv zelenog plana.

POPRAVAK ĆE BITI UŠTEDA I CILJ EUROPSKOG ZELENOG PLANA

Europska komisija 22. ožujka usvojila novi prijedlog o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe, što će rezultirati uštedama za potrošače i podržati ciljeve Europskog zelenog plana smanjenjem otpada, među ostalim. Tijekom posljednjih desetljeća, zamjena je često bila prioritet u odnosu na popravak kad god proizvodi postanu neispravni i nisu davani dovoljni poticaji potrošačima da poprave svoju robu nakon isteka zakonskog jamstva. Prijedlogom će potrošačima biti lakši i isplativiji popravak umjesto zamjene robe. Dodatno, veća potražnja će se pretvoriti u poticaj sektoru popravaka dok će proizvođače i prodavače potaknuti na razvoj održivijih poslovnih modela.

Prijedlog će osigurat će da se više proizvoda popravi unutar zakonskog jamstva i da potrošači imaju lakše i jeftinije opcije za popravak proizvoda koji su tehnički popravljivi (kao što su usisavači ili uskoro tableti i pametni telefoni) kada zakonsko jamstvo istekne ili kada roba više nije funkcionalna zbog istrošenosti.

Prijedlog EK uvodi novo „pravo na popravak” za potrošače, unutar i izvan zakonskog jamstva.
U okviru zakonskog jamstva, prodavači će morati ponuditi popravak osim kada je skuplji od zamjene.

Osim zakonskog jamstva, potrošačima će biti dostupan novi skup prava i alata kako bi "popravak" bio laka i dostupna opcija:

- Pravo za potrošače da traže popravak od proizvođača za proizvode koji su tehnički popravljivi prema zakonu EU-a, poput perilice rublja ili TV-a. To će osigurati da se potrošači uvijek imaju kome obratiti kada odluče popraviti svoje proizvode, kao i potaknuti proizvođače da razviju održivije poslovne modele.

- Obveza proizvođača da informira potrošače o proizvodima koje su dužni sami popraviti.
- Platforma za popravak na mreži za povezivanje potrošača s serviserima i prodavačima obnovljene robe u njihovom području. Platforma će omogućiti pretraživanje prema lokaciji i standardima kvalitete, pomažući potrošačima da pronađu atraktivne ponude i poveća vidljivost za servisere.
- Europski obrazac za informacije o popravcima koji će potrošači moći zatražiti od bilo kojeg servisera, donosi transparentnost uvjeta i cijene popravka i olakšava potrošačima usporedbu ponuda za popravke.

- Razvit će se europski standard kvalitete za usluge popravaka kako bi se potrošačima pomoglo u prepoznavanju servisera koji se obvezuju na višu kvalitetu. Ovaj standard 'jednostavnog popravka' bit će otvoren za sve servisere diljem EU-a koji su spremni posvetiti se minimalnim standardima kvalitete, na primjer na temelju trajanja ili dostupnosti proizvoda.
Prijedlog Komisije mora usvojiti Europski parlament i Vijeće EU. Izvor: priopćenje EK

nedjelja, 26.03.2023.

SLAVONSKA KOBASICA

ČUVARI SLAVONSKE TRADICIJE ZAŠTITILI KOBASICU

Četrdeset i prvi poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla je „Slavonska kobasica“ . Ta je delicija dobila europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije 24. ožujka 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

subota, 25.03.2023.

DAN NARCISA 2023.

PREVENCIJA SPAŠAVA ŽIVOTE ŽENAMA

Dan narcisa obilježen je 25. ožujka u 60- ak većih i manjih gradova Hrvatske. Akcija prodaje žutog proljetnog cvijeća- narcisa ima poruku o važnosti prevencije bolesti raka dojke kod žena. Zbog dobre prevencije i stalnog javno zdravstvenog podsjećanja o potrebi kontrole ženskog tijela na bolest raka posebno u dobi od 50 do 69 godina - rak dojke nije više prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Broj žena koje godišnje obolijevaju od raka je - tri tisuće, ali rano otkrivanje učinilo je da je smrtnost sve manje. Rano otkrivanje raka smanjuje mortalitet, koji prema riječima dr. Eljuge pada šestu godinu za redom, te je taj pad sada za 25 posto manji. Prevencija spašava živote žena i čini da rak bude izliječiv, ako je otkriven u ranoj fazi.

U Dubravi kod Vrbovca već više od deset godina djeluje Udruga žena liječenih od raka dojke SV. Margareta. Na Dan narcisa žene su se organizirale tako da na više prodajnih mjesta prodaju narcise. Istiću da novac ide u dobrotvorne svrhe, te naglašavaju da su prije nekoliko godina prodajom narcisa skupile toliko da su za bolesničke sobe u Institutu za tumor u Zagrebu kupile pet televizora No muškarci nisu baš osobe koje razumiju problem i potrebu kupnje narcisa. Kao da ne razumiju ni cvijet ni boju ni opasnost od raka na ženskom tijelu. Narcise su više kupovale žene. Jedna od žena Marija Lipovec – koja je prodavala narcise – ima iskustvo ranog otkrivanja raka prije nekoliko godina i ima svijest o tome koliko je važno na vrijeme otići na pregled i biti uključena u liječenje. Iako je od tada prošlo nekoliko godina, odlazi na liječničke kontrole i kaže - " za sada je sve u redu". A desetak je žena iz Udruge imalo iskustvo raka dojke. Neke nisu preživjele. Nerado žene govore o tome.
Iako je u subotu prije podne kiša najprije sipila, a onda i pljusnula, tako da su bili potrebni i kišobrani, žene su strpljivo nudile narcise u neposrednoj blizini trgovina.
Margareta Zouhar Zec

petak, 24.03.2023.

RADI MIROVINSKE REFORME VELIKI PROSVJEDI U FRANCUSKOJ

MACRON NAMEĆE RAD DUŽI DVIJE GODINE!

Emmanuel Macron francuski predsjednik rekao je da je reforma za odlazak u mirovinu neohodna. On traži da se radni vijek koji je sada do 62. godine podigne za dvije godine i da ljudi rade do 64. Reforma je usvojena u Parlamentu bez glasanja 16. ožujka aktiviranjem jednog članka Ustava. Francuzi se s tim ne slažu i već devet punih dana traju veliki prosvjedi građana širom Francuske u kojima pozivaju Vladu da odustane od sporne reforme.
Prosvjedi nisu mirni već svake noći dolazi do sukoba prosvjednika sa policijom. Više stotina prosvjednika je privedeno. U toj atmosferi prosvjeda komunalne službe ne odvoze smeće, kojeg u Parizu na ulicama ima u neobično velikoj količini, a ne rade ni škole. Neobično je da nijedan francuski sindikat nije izašao ni sa kakvim prijedlogom, a da bude protivan Macronovu zahtjevu o produljenju radnog vijeka za odlazak u mirovinu. Sindikati se bave jedino organiziranjem velikih prosvjeda.

Policija je 23. ožujka suzavcem rastjerala agresivne prosvjednike Dan je protekao u blokadama željezničkih stanica, cesta i dijela pariskog aerodroma Charles De Gaulle. Štrajk se odvija i noću. Makron je rekao da želi da potkraj godine reforma stupi na snagu.
Macron je 22. ožujka gostovao na televiziji France 2 i odgovarao na pitanja dvoje novinara.“Mislite li da ja uživam uvodeći ovu reformu? Ne”, rekao je Macron te rekao„Ali ne postoji stotinu načina da se uravnoteži saldo… ova reforma je nephodna“.- rekao je
( la-croix.com, al jazerra, m. zouhar zec)

srijeda, 22.03.2023.

ZA JAČANJE I KONKURENTNOST EK PODUPIRE 151 REFORMSKI PROJEKT

INSTRUMENT TEHNIČKE POMOĆI
ZA GOSPODARSTVO I JAVNU UPRAVU 2023.

Elisa Ferreira, povjerenica EK za koheziju i reforme, najavila je- novu rundu - reformskih projekata u okviru Instrumenta tehničke potpore Technical Support Instrument (TSI) u svim državama članicama.“ Diljem EU-a nacionalne, regionalne i lokalne uprave sve više imaju koristi od Instrumenta tehničke pomoći. Velik broj zahtjeva za potporu jasan je pokazatelj rastuće potrebe za ključnim reformama, odlučnosti da se one postignu te vrijedne stručnosti i podrške koju TSI pruža. U 2023. TSI će biti od ključne važnosti za doprinos konkurentnom nultom gospodarstvu, za poboljšanje vještina i kapaciteta javnih uprava i revitalizaciju zajednica na regionalnoj i lokalnoj razini“ rekla je povjerenica
Elisa Ferreira, prema priopćenju od 21. ožujka kada je Komisija odobrila novi krug od 151 projekta u okviru Instrumenta tehničke podrške (TSI), kako bi podržala sve države članice u pripremi, dizajniranju i provedbi do 326 najsuvremenijih reformi u 2023.

MINISTRICA VUČKOVIĆ NA CMROKU ZASADILA MLADI HRAST

SIMBOLIČNA SADNJA ZA MEĐUNARODNI DAN ŠUMA

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović te u nazočnosti predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Nediljka Dujića i dekana Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Josipa Margaletića u utorak, 21. ožujka 2023.,( u šumi Cmrok op.a. mzz), uz Dubravkin put u Zagrebu sudjelovala u sadnji 200 stabala hrasta u organizaciji Hrvatskih šuma, a povodom prvog dana proljeća i Međunarodnog dana šuma.

Marija Vučković sadi sadnice hrasta. Fotka Ministarstvo poljoprivrede

Istina je naime da je u najavi tog događaja 20. ožujka pisalo da će biti posađeno 150 stabala, a naredni dan 21. već je broj povećan na 200 stabala hrasta. No i sat vremena nakon službene sadnje, ostalo je nezasađenih sadnica što se vidi na fotki . Snimila mzz.


Predviđena lokacija na Dubravkinom putu ( Dubravkin put je šetnica, a lokacija je pored šetnice op.a) pripremljena je 2017. godine za pomlađivanje prema propisima osnove gospodarenja. Na malom dijelu šume uklonjena su suha i oštećena stabala na površini od 0,30 ha te je na površini posađeno 1500 šumskih sadnica. Uslijed suša koje su bile 2021. i 2022. godine dio sadnica se osušio te će se ovom inicijativom na površini od cca 0,15 ha posaditi 200 sadnica hrasta. Ovom prilikom Hrvatske šume su predstavile i novih 6 vozila na električni pogon sufinanciranih iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temeljem Javnog poziva za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila u javnom sektoru, zahvaljujući kojima će se emisija CO2 smanjiti za 18 tona.

Samo tijekom prošle godine uloženo je više od 6,2 milijuna eura u pošumljavanje 1680 hektara šumskog zemljišta. Provode se brojna ulaganja nacionalnih i europskih sredstava u sektor šumarstva, do sada je iz Programa ruralnog razvoja odobrena potpora ukupno vrijedna više od 94 milijuna eura putem koje se ulaže u konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura, uspostavu i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture, modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva i pridobivanju drva i šumsko-uzgojnim radovima, ali i u marketing šumskih proizvoda.
Novih gotovo 3,8 milijardi eura u okviru Strateškog plana do 2027. godine doprinijet će razvoju i unaprjeđenju i šumarskog sektora, za što smo osigurali iznos od gotovo 81,8 milijuna eura i nastavak svih dosadašnjih mjera, uz jednu novu. U novom programskom razdoblju osigurano je 8,8 milijuna eura za naknadu dodatnih troškova i izgubljen prihod zbog provođenja posebnih mjera i ograničenja po hektaru šume u području Natura 2000, ekološke mreže koja čini čak 36,6 % naših kopnenih površina, ali i/ili na području ostalih zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode.
Ministrica Vučković je ovom prilikom naglasila kako nizom aktivnosti čuvamo svoje šume od požara, ali i ulaganjem u znanstvene i stručne radove iz područja šumarstva odnosno ulaganjem u provedbu dvaju projekata u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatskim šumarskim institutom - očuvanje sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Republici Hrvatskoj s naglaskom na biotske štetne čimbenike. Naime, šumski ekosustavi hrasta lužnjaka danas se nalaze u vrlo složenim sastojinskim i ekološkim uvjetima te je tim važniji svaki posađeni hrast lužnjak.

Istaknula je međunarodni FSC® certifikat za gospodarenje šumama, dodijeljen Hrvatskim šumama, kao priznanje cijeloj hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama na odgovoran način gospodari ovim nacionalnim blagom te jamstvo da se državnim šumama gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. U posljednje tri godine u suradnji Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izrađene su i brojne revizije šumskogospodarskih planova te je objavljeno 15 natječaja u kojima je ponuđeno za zakup oko 100 tisuća hektara šumskog zemljišta, a površina šumskog zemljišta u zakupu je porasla s gotovo 14.000 hektara iz 2019. na aktualnih gotovo 60.000 hektara.
I

utorak, 21.03.2023.

BOLNICE SA ŽUPANIJA NA DRŽAVU ?

Župan Željko Kolar:

„VELIKI KORAK UNATRAG“

Probleme s kojima se susreće Hrvatski zdrastveni sustav, političari s osjećajem odgovornosti promišljaju o što boljim mogućim rješenjima. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar 18. ožujka Hini je rekao da treba mijenjati sustav, a ne osnivača bolnice, komentirajući prenošenje osnivačkih prava nad bolnicama sa županija na državu, kao dio paketa reforme zdravstva koji je u petak prihvaćen u Saboru. Rekao je da je to loša i kriva odluka, kako kratkoročno, tako i dugoročno.

Komentirajući činjenicu da se reformom zdravstva osnivačka prava nad općim bolnicama prenose sa županija na državu, župan Kolar ocijenio je da se radi o velikom koraku unatrag što se tiče decentralizacije same države.
Podsjetio je i kako već godinama upozorava na to da je takav zdravstveni sustav neodrživ. Mišljenja je da su promjene neophodne, no naglašava kako je trebalo mijenjati sustav, a ne osnivača općih bolnica.

ponedjeljak, 20.03.2023.

PROSVJED LIJEČNIKA ZA SPAS HRVATSKOG ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

DR. KREŠIMIR LUETIĆ:

“BUDUĆNOST ZDRAVSTVA POČIVA NA ODLUKAMA PREMIJERA PLENKOVIĆA”

Na prosvjedu hrvatskih liječnika 18. ožujka na Markovu trgu, ispred crkve Sv Marka, koja se obnavlja i u nepostrednoj blizini zgrade Vlade RH i zgrade Hrvatskog sabora , gdje se željeznim pomićnim ogradama za svaki prosvjed otvara prostor za prosvjednike, prosvjednici govornici sa pozornice impresivno su okupljenima govorili o razlozima prosvjeda Hrvastskih liječnika. A okupljeni su bili i drugi liječnici iz zdrastvenog sustava, roditelji s malom djecom, pacijenti mahom stariji, među kojima je bilo i invalida. Čini se da su liječnički prosvjed došli podržati oni kojima je zdrastveni sustav, napose liječnik, akrivno potreban.

NAČIN RADA KOJI NE DOLIKUJE NI LIJEČNIKU NI PACIJENTU
Tako je dr. Ivana Šmit, specijalistica interne medicine i subspecijalistica kardiologije postavila retoričko pitanje “Zašto smo mi danas ovdije?”pa onda i odgovorila “ Ne da nekoga rušimo, ne da nekoga mrzimo, mi smo ovdije za spas našega javnoga zdravstva. Zdrastvena zaštita je došla do ruba izdržljivosti, jer je pala vrlo nismo. Na nekoliko radnih mjesta radimo istovremeno za tri milijuna prekovremenih sati godišnje, jer liječnika u bolnicama nema dovoljno. Mi radimo na blagdane, na rođendane naše djece, naših roditelja, na obiteljske proslave na koje mi ne možemo doći jer smo posvećeni svom poslu i svojim pacijentima. I to činimo od srca za naše pacijente unatoč, unatoč svim teškoćama. Pacijente šesto gledamo u trku, po hodnicima, u trku između reanimacija, i nekog drugog zahvata, onako kako to ne prilići ni hrvatskom liječniku, ni hrvatskom pacijentu. A tako specijalizant i mladi liječnik radi za 55 kuna po satu.”
Dr. Šmit dalje je rekla” Mi smo danas ovdije zbog hrvatskog zdravstva jer ono treba korijenitu promjenu .Zdrastvena zaštita mora ponovo postati stup našeg zdrastvenog sustava. Kakva je to država koja ne vjeruje liječnicima? Želimo promjenu nabolje. Ne želimo nikakve radne skupine. Želimo lonkretna djela” rekla je dr. Ivana Šmit, uz burno i glasno odobravanje kolega liječnika, koji su na prosvjed došli u bijelim kutama.

Dr. Krešimir Luetić ima riječ

Napomena : Otvaranjem teksta u mobitelu, te dodirom na fotografiju, ona se povećava.


PROŠLE GODINE IZ HRVATSKE OTIŠLA 134 LIJEČNIKA
Doktor Krešimir Luetić, internist, koji je predsjednik Hrvatske liječničke komore u svom je govoru postavio znakovito pitanje” Vidi li se s Markova trga da sada pola milijuna građana nema svog liječnika? Vidi li se sa Markova trga da mnoga djeca nemaju svog pedijatra u Hrvatskoj, a žene nemaju ginekologa? “ Van je otišlo raditi samo prošle godine 134 liječnika. A upravo toliko liječnika ima Opća bolnica.Dakle izvan Hrvatske je otišla raditi jedana cijela Opća bolnica. I u razgovoru s tim kolegama liječnicima koji su otišli oni kažu da nisu otišli prvenstveno zbog plaće, već zbog nereda u sustavu i zbog loših uvjeta rada” rekao je dr. Luetić te nastavio “Ali mi smo ovdije, mi želimo ostati i raditi, želimo da naša djeca ovdije odrastaju, želimo liječiti naše građane. A na spominjanje političkih stranaka svima poručujem - naša stranka je Hrvatsko zdravstvo. Ovo je prosvjed za bolje zdravstvo za liječnike i za pacijente” A onda je ponovo dr. Luetić stavio naglasak na obavljanje liječničkih poslova rekavši “ Zadovoljan liječnik je onaj liječnik koji ima vremena za svog pacijenta, zadovoljan liječnik je onaj koji ima opremu za rad, zadovoljan liječnik je onaj kojeg zdravstveni poslodavac cijeni i poštuje, zadovoljan liječnik nije onaj koji oko gležnja ima željeznu kuglu robovlasničkog ugovora i dobio burno odobravanje onih koji su došli podržati prosvjed.

Liječnice na prosvjedu

TRI GODINE ŠUTNJE JE ZAVRŠILO
Preko mikrofona je dr. Luetić ponovo zatražio podršku prisutnih liječnika te upitao: Jeste li zadovoljni s uvjetima svoga rada – dobio je odgovor Neeeee, zatim, jeste li zadovoljni s vremenom koje imate za svog pacijenta – iz publike ponovo Neeeeeee, odgovor NE bio je i na pitanje jeste li zadovoljni s osnovnom plaćom, a onda pitanje Jeste li zadovoljni s odnosom zdrastvene administracije prema nama- nakon čega se ponovo zaorilo neeeee.
“ Nismo zadovoljni i zato smo ovdije. Jer u ovakvom sustavu ni naši pacijenti nisu zadovoljni. U sustavu u kome nema dovoljno liječnika pate i pacijenti i liječnici. Moja poruka je – mi smo šutjeli tri godine, šutjeli i radili, stavili smo zahtjeve sa strane. Međutim vrijeme šutnje je završilo. Sustav nam se urušava pred očima. Nastavi li se ovako, građani više neće imati zdrastvenu zaštitu i građane neće imati tko liječiti. Dosta je beskrajnih dijaloga, dosta je strpljivosti, dosta je čekanja, dosta je praznih sastanaka. Hoćemo konkretna djela. Na potezu je Vlada RH”- rekao je dr. Krešimir Luetić te nastavio “ Na potezu je premijer Hrvatske Andrej Plenković. Na njegovim odlukama počiva budućnost zdrastvenog sustava. Podne je za naše zdravstvo davno odzvonilo. Nećemo dopustiti da se na naše zdravstvo spusti mrak” rekao je dr. Luetić - te dobio burno odobravanje prisutne publike.
“Zdravstvo je tema. Premijer Plenković, vi ste na potezu, jer sutra će biti prekasno” – rekao je na kraju svog govora internist dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

nedjelja, 19.03.2023.

SVJETSKI DAN BEZ MESA

PROMOCIJA BILJNE PREHRANE

Povodom Svjetskog dana bez mesa udruga Prijatelji životinja, koja je inače protivnik konzumacije mesa životinja, najavljuje obilježavanje Svjetskog dana bez mesa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu 20. ožujka, od 11 sati. U skladu sa imenom Svjetskog dana Prijatelji životinja će nuditi degustaciju veganske sarme i drugih biljnih jela. Ističu da su biljne zamjene za meso izvrsnog okusa i nutritivnih vrijednosti, a sadrže i jednako ili više bjelančevina od životinjskoga mesa.(mzz)

Objavljujem priopćenje udruge Prijatelji životinja.

Miris veganske sarme širit će se zagrebačkim Trgom bana Jelačića u ponedjeljak 20. ožujka 2023. od 11 sati. Na taj dan, Prijatelji životinja obilježavaju MeatOut Day, odnosno Svjetski dan bez mesa, koji se obilježava još od 1985. godine. Ukusnu vegansku sarmu pripremit će veganski par koji živi i radi u Beču, a čiji su recepti balkanskih veganskih jela već osvojili Austriju. Bračni par Šarkanović predstavljanje kuharice održat će isti dan i u veganskom restoranu OAZA Joyful Kitchen, s početkom u 18 sati, pri čemu će počastiti posjetitelje glazbenom izvedbom na gitari nekoliko prigodnih pjesama.

Jelena Cvetković Šarkanović, podrijetlom iz Slovenije, i Igor Šarkanović, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, osmislili su kuharicu tradicionalnih balkanskih jela u veganskom ruhu, koja oduševljava sve koji je prime u ruke. Jelena kaže da su joj ideju za kuharicu dali svi koji se pitaju što oni kao vegani jedu te su htjeli napraviti nešto posebno, a opet uobičajeno, što će se svidjeti svima. Kuharica „Balkan Vegan” sadrži recepte za jela poput sarme, punjenih paprika, đuveča, musake, popare ili pihtije od boba te drugih specijaliteta. Dostupna je i na engleskom i njemačkom jeziku, a na njihovoj stranici www.bitewithzest.com nalaze se recepti veganskih jela i članci o veganstvu.

subota, 18.03.2023.

TKO ĆE LIJEČITI STANOVNIKE HRVATSKE?

MOŽE LI LIJEČNIK NASTATI PO HITNOM POSTUPKU?

Prosvjed liječnika najavljen za 18. ožujak u javnosti se veoma ozbiljno shvaća. Ljudi o njemu govore kao o događaju nakon koga će se dogoditi neka pozitivna riješenja za hrvatski zdrastveni sustav .
Prema podacima koje su iznijeli sami liječnici u Hrvatskoj u primarnoj zdrastvenoj zaštiti radi 2647 liječnika, od čega je 2187 liječnika obiteljske medicine. Ginekologa je 224, a pedijatara 236. Več sada nedostaje 257 obiteljskih liječnika. Nedostaje 110 ginekologa. Pedijatara nedostaje 90. Gdje naći liječnike da se nadomjeste oni koji nedostaju? Gdje naći pedijatre koji nedostaju? Gdje naći ginekologe koji nedostaju? Pedijatri su potrebni već tek rođenoj djeci, ginekolozi su veoma potrebni ženama u fertilnoj dobi, da bi rađale, da bi začele dijete , a onda da bi začeto dijete donijele na svijet zdravo, konstatirati stanje još nerođenog djeteta da bi ih imao tko pregledati. Ali ginekologa nedostaje 110 u Hrvatskoj. A Hrvatska kao nacija ima sve manje stanovnika i sve starije stanovništvo. A govori se o demografskim mjerama. Hrvatski životni prostor i stanovništvo svedeni su na to da demografske mjere počinju već od liječnika . Koliko u ZDRASTVENOM SUSTAVU HRVATSKE nedostaaje medicinskih sestara - na to pitanje nije stavljen fokus u ovoj prilici.

PARALELA NA LINIJI LIJEČNICI I DEMOGRAFIJA

I ne samo da nema dovoljno dječijih vrtića u gradovima, iako je novac europske unije pridonio da se vrtići grade i u ruralnim sredinama , već liječnici dižu glas da nema njih liječnika, koji trebaju liječiti stanovnike Hrvatske. Oni stare, odlaze u mirovinu, a mladih liječnika nema dovoljno. Liječnici koji dižu glas i organiziraju prosvjed za hrvatski zdrastveni sustav i za bolje liječenje pacijenata kažu da je prosjećna dob liječnika obiteljske medicine 55 godina i da će ih 770 kroz nekoliko godina otići iz sustava. Kamo? U mirovinu – jer i liječnici su ljudi, koji kao i pacijenti imaju svoje zdrastveno stanje i svoju radno sposobnu granicu izdržljivosti.
Prostom matematikom o broju gradova u Hrvatskoj kojih ima 128 i općina 428 u korelaciji s brojem od 770 liječnika koji kroz nekoliko godina izlaze iz sustava odlaskom u mirovinu vidljivo je da je Hrvatska, već sada u golemom problemu a za nekoliko godina liječnike će imati samo veći gradovi.
Znaći li to da će staračko Hrvatsko stanovništvo biti u brojnim malim općinama – bez liječnika?
Tko je to prepustio sudbini vremena? Aktuelna politička Vlada koju vodi premijer Andrej Plenković u sedmoj godini svoga mandata ? Ali nedovoljnom broju mladih liječnika u RH pridonijele su sve Vlade od 2012. koje nisu uvažile problem sve manjeg broja liječnika? Smije li se zdrastveni sustav prepustiti slučajnosti, trendovima kretanja i migracijama – kada iz zdrastvenog sustava odlaze mladi liječnici koji bi trebali naslijediti generaciju koja je nekoliko godina do odlaska u mirovinu? Tko će liječiti hrvatske bolesne građane? Kako zadržati mlade liječnike – taj odgovor mora dati politička odluka, kakve se svakodnevno donose u Hrvatskoj politici, ali na primjerima mnogo beznačajnijim nego što je hrvatski zdravstveni sustav i zadržavanje mladih liječnika u Hrvatskoj!

GENERACIJE KOJE DOLAZE ŽELE RADITI U UREĐENOM SUSTAVU!

Generacije koje dolaze drugog su senzibiliteta u liječničkom zvanju od ovih koje Hrvatski zdrastveni sustav nose na svojim leđima. Sadašnji liječnici upravo ovi koji kao gospođa kirurg Renata Čulinović Čaić koja radi u Županijskoj bolnici u Čakovcu kaže NAŠA KUĆA GORI, zato idemo u prosvjed jer nema tko raditi s pacijentima u bolnici. Nema kadrova .Svoj privatni i obiteljski život liječniciI zanemaruju na račun medicinske liječničke profesije i rade danonočno. Zato se i događa da u prvih šest mjeseci kalendarske godine u bolnicama ima tri milijuna prekovremenih sati. Isti ljudi, isti liječnici neprestano rade i stvaraju viškove odrađenih sati. Da li to resorno ministarsvo i Hrvatska Vlada mogu uvažiti, razumijeti liječnike i mijenjati to? Ti liječnici prethodno ne postavljau pitanje zarade, već su im prioritet pacijenti. A mlade generacije traže mjesto u Europi gdje će njihov rad biti adekvatno vrednovan, na način sustava uređenog satnicom, slobodnim vremenom, kao i stabilnim i stimulativnim dohotkom.

MOŽE LI LIJEČNIK NASTATI PO HITNOM POSTUPKU?

Može li se liječnik postati po nekom hitnom postupku? Ne, jer studij medicine traje 6 godina, a može se pohađati samo kao redoviti studij. Specijalizacija za liječnika obiteljske medicine traje četiri godine. Dakle 10 godina je potrebno mladom liječniku učiti i usavršavati se da bi došao raditi – ne u operacionu salu - već u ambulantu Doma zdravlja, u bilo koju općinu, mjesto, grad, otok, da bi građani po teritorijalnom ustroju imali svog obiteljskog liječnika!
Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić kaže: nije ovo prosvjed ni protiv nikoga, to je prosvjed ZA, ZA BOLJE UVJETE U ZDRAVSTVU.
Dojam je da ministar zdravstva Vili Beroš na svojoj pozicji ne vjeruje liječnicima koji preferiraju prosvjed. Kao da nije informiran, ministar je rekao da je čuo da svaki treći mladi liječnik odlazi iz Hrvatske, ali da se to može provjeriti Ministar kaže da se sve može riješiti razgovorom, a liječnici kažu da se nakon razgovora s ministrom od kolovoza mjeseca prošle godine nisu dogodili nikakvi pomaci. Predstavnica tzv.mladih liječnika kaže da se njihovi prijedlozi i jednostavniji načini rada nigdje ne uvažavaju i da se ništa ne mijenja.

Tko ne razumije da ljudi, liječnici, koji su naučili intelektualno misliti, koji su u svojim specijalnostima doktori znanosti, se ne mogu zadovoljiti sa statusom quo u sustavu zdravstva u kome rade, a u kome ima mnogo loših rješenja?
Margareta Zouhar Zec

petak, 17.03.2023.

MEĐUNARODNI KAZNENI SUD U HAGU IZDAO NALOG ZA HAPŠENJE PREDSJEDNIKA RUSIJE

PRAVDA DOLAZI - PREDSJEDNIK SUDA JE POLJAK


Međunarodni kazneni sud u Hagu izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga da je odgovoran za ratne zločine počinjene u Ukrajini, nezakonitu deportaciju djece i nezakonito prebacivanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju, javio je novinar Al Jazeere Ivica Puljić. “Postoje opravdane sumnje da vjerujemo da gospodin Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za spomenute zločine”, navodi se u informaciji.

Međunarodni kazneni sud izdao je i nalog za hapšenje Marije Aleksejevne Lvove-Belove ruske povjerenice za prava djece radi prisilne deportacije djece u područjima koja Rusija kontrolira.
“Odluke Međunarodnog kaznenog suda nemaju nikakvog značaja za našu zemlju, uključujući pravno gledište”, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na svom Telegram kanalu, nakon objave ICC-a.
“Rusija nije stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i ne snosi nikakve obaveze prema njemu.”
Ali, predsjednik ICC-a Piotr Hofmanski, koji je inače porijeklom Poljak rekao je za Al Jazeeru da je “potpuno nebitno” što Rusija nije ratificirala Rimski statut.
“Prema statutu ICC-a, koji ima 123 države članice, dvije trećine cijele međunarodne zajednice, sud je nadležan za zločine počinjene na teritoriju države članice ili države koja je prihvatila njegovu nadležnost”izjavio je. “Ukrajina je dvaput prihvatila ICC i to 2014. i 2015. godine”
“Sud je nadležan za zločine počinjene nad bilo kim na teritoriji Ukrajine od studenog 2013. pa nadalje, bez obzira na nacionalnost navodnih počinitelja”, rekao je predsjednik Međunarodnog kaznenog suda Hofmanski.

Ukrajinski glavni tužitelj Andriy Kostin pozdravio je odluku ICC-a.
“Svijet je dobio signal da je ruski režim zločinački i da će njegovo vodstvo i pristaše odgovarati”, rekao je u izjavi na društvenim mrežama. “Ovo je historijska odluka za Ukrajinu i cijeli sistem međunarodnog prava.”James Bays, urednik na Al Jazeeri, opisao je potez ICC-a kao “vrlo ozbiljan”.“Sada imate šefa Rusije, stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a, kojeg traži ICC”, rekao je,piše Al Jazeera Tv na svom portalu. (mzz)

PREDSJEDATELJICA PREDSJEDNIŠTVA BiH SLUŽBENO BORAVILA U ZAGREBU

SUSRET S PREDSJEDNIKOM I PREMIJEROM RH

Željka Cvijanović, prva žena koja je ušla u tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine otkako je ono uspostavljeno 1996. Daytonskim sporazumom , a koja je na dužnost predsjedateljice Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrana 2. studenog 2022. godine, 16. ožujka 2023. bila je u službenom posjetu hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću u rezidenciji na Pantovčaku, a kasnije toga dana i kod premijera Plenkovića.

Službeni status zemlje kandidatkinje za ulazak u članstvo Europske unije Bosna i Hercegovina je dobila 15. prosinca 2022. godine.

srijeda, 15.03.2023.

EUROPSKI INSTRUMENT MIROVNE POMOĆI

VIJEĆE POVEĆALO FINANCIJSKU GRANICU
NA 7,98 MILIJARDI EURA DO 2027.

Vijeće EU je donijelo odluku, piše u priopćenju od 14. ožujka o povećanju financijske gornje granice Europskog instrumenta mirovne pomoći na 7,979 milijardi eura do 2027., čime se osigurava pokrivanje dodatnih financijskih potreba.
Europski instrument mirovne pomoći uspostavljen je u ožujku 2021. Razlog je bio financiranje djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, što je u vezi s vojnim pitanjima i pitanjima obrane, a radi sprečavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne sigurnosti i stabilnosti. Europskim instrumentom mirovne pomoći Europska unija financira podizanje kapaciteta trećih zemalja kao i regionalnih i međunarodnih organizacija u vezi s vojnim pitanjima i pitanjima obrane.
Instrument nije u proračunu, a njegova je ukupna financijska gornja granica za razdoblje 2021. – 2027. najprije iznosila 5 milijardi eura, a godišnje gornje granice variraju od 420 milijuna eura u 2021. do 1,132 milijarde eura u 2027.
Instrument mirovne pomoći EU je dosad pružio potporu ukrajinskim oružanim snagama kroz sedam paketa potpore. Pomogao je i drugim zemljama, kao što su Mozambik, Gruzija, Republika Moldova, Republika Mali, Somalija, Niger, Jordan, Bosna i Hercegovina, Libanon i Mauritanija, kao i vojne komponente mirovnih operacija pod afričkim vodstvom i multinacionalne jedinice poput Balkanskih medicinskih snaga.
Prema riječima visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Josepa Borella,ovom odlukom financijska gornja granica Europskog instrumenta mirovne pomoći povećala se na više od 7,9 milijardi eura. Osiguravanje financijske održivosti tog instrumenta ključno je za potporu Ukrajini, ali i za partnere u drugim dijelovima Europe, zatim u Africi i na Bliskom istoku, s obzirom da se nove potrebe i dalje javljaju.

Vijeće je odlučilo utvrditi financijski referentni iznos za zajedničke troškove vojne vježbe EU-a za upravljanje kriznim situacijama 2023. (MILEX 23) u iznosu od 5 milijuna eura. Povećati će fleksibilnost u prikupljanju i upotrebi financijskih doprinosa država članica te u njihovoj upotrebi u okviru Instrumenta.(mzz)

utorak, 14.03.2023.

HRVATSKA SAHARA TRAIL

UTRKE NA PIJESKU PODRAVINE

Turistička zajednica grada Đurđevca sudjeluje u organiziranju događaja
Hrvatska Sahara trail u Đurđevcu. To je utrka koja će se održati 8. travnja.
a prijave traju do kraja mjeseca ožujka. Trčati će se na 5,7 kilometara i 17,2 kilometara koje će početi u 10 sati. Start i cilj utrke bit će ispred srednjovjekovne utvrde Stari grad, odakle će se šetnicom trčati prema Park-šumi Borik koja ima razgranatu mrežu puteljaka i uređenu trim-stazu.
Međutim ove godine u Đurđevcu će se održati i 2. kolo Prins Canicross trail hrvatske lige 2023. To je sve popularnija sportska disciplina u kojoj sudjeluju ljudi i njihovi psi. Kako to izgleda ? Pas je elastičnim povodcem privezan za pojas kojeg trkač ima oko struka. Pas pritom mora imati odgovarajuću oprsnicu kako mu ne bi ograničavala prirodno kretanje i disanje. Ova disciplina razvila se iz izvansezonskih treninga pasa koji se bave zimskim sportovima te je ubrzo stekla popularnost kod trkača rekreativaca sa psima svih tipova i veličina.
Pijesak u šumi Borik pretežno sastavni dio šumske sastojine koja predstavlja mirnu prirodnu oazu grada gdje prostor obilježava valovitost terena i dine. To šumu Borik čini idealnom za rekreaciju. Podloga staza su utabani i uređeni šumski putevi i puteljci, a staze su relativno ravne te na pojedinim dijelovima blago valovite . To stazu čini specifičnom, te tu trkači mogu doživjeti nešto novo u Podravini.
Utrka će se održati u subotu, 8. travnja 2023. godine s početkom u 10 sati, a prijave su isključivo on-line na web stranici Stotinka do 31. ožujka. (mzz)

https://www.stotinka.hr/hrv/dogadjaj/1863

Startnina za sudjelovanje iznosi 10 eura za osnovni paket, a uključuje startni broj, topli obrok i finišersku medalju, dok će za puni paket od 20 eura natjecatelji dobiti i pamučnu majicu utrke i kapu.
Detalji su na facebook stranici: Hrvatska Sahara Trail
Kontakti organizatora su : mob.: 0915925988 (Kristijan Grgac); 0915204934 (Danijel Martinčić), mail: k.grgac@gmail.com

ponedjeljak, 13.03.2023.

ISTRAŽIVANJE „ NOVINARSKA SLOBODA U OBRUČU DVOSTRUKIH TUŽNBI „

NOVINAR KAO SVJEDOK ISTINITE TVRDNJE, A ONDA KAO OPTUŽENIK

OTVOREN NATJEČAJ ZA NOVE PROJEKTE

Ovo je jedan od projekata koji je DZNAP odlučio financirati zbog važnosti slobode autorstva bez pritiska tužbi za sve novinare, ali i posljedica SLAPP tužbi na cijelo društvo. One podrivaju demokraciju i pravo javnosti da dobije cjelovitu informaciju – riječi su predsjednice DZNAP-a Valentina Wiesner.
DZNAP je u siječnju 2023. ponovo objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj koji je otvoren do 1. studenoga 2023. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od 400 do 3000 eura. Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.
Više o DZNAP-u: Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava osnovano je u studenom 2007. radi kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava. Ciljevi društva su okupljanje novinara autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara. Predsjednica DZNAP-a je Valentina Wiesner, a glavni tajnik Saša Paparella.

Kontakt

Valentina Wiesner
predsjednica DZNAP-a
091 6300 530
valentina.wiesner@dznap.hr

13.03.2023. u 18:09 • 0 Komentara • Print • # • ^

ISTRAŽIVANJE „ NOVINARSKA SLOBODA U OBRUČU DVOSTRUKIH TUŽBI „

NOVINAR KAO SVJEDOK ISTINITE TVRDNJE, A ONDA KAO OPTUŽENIK

DRUŠTVO ZA ZAŠTITU NOVINARSKIH AUTORSKIH PRAVA ( DZNAP) financiralo je istraživački projekt novinarke Slavice Lukić, koja radi u Jutarnjem listu, a istraživanje ima naslov „Novinarska sloboda u obruču dvostrukih tužbi“.
Radi se o tome da je novinarka autorica Lukić detaljno istražila četiri slučaja iz hrvatske sudske prakse u zadnjih osam godina u kojima su privatni tužitelji pokrenuli građanski sudski postupak protiv nakladnika ili novinara radi novčane odštete za nanesene „duševne boli“ te su zbog istog teksta pokrenuli i kazneni progon autora teksta.
Riječ je o tužbama suca Ivana Turudića protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog, umirovljene sutkinje Vrhovnog suda Senke Klarić Baranović protiv novinarke šibenskog portala Tris Davorke Blažević, tužbama predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana protiv portala Telegram i novinara Drage Hedla, te tužbama bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa protiv novinarke portala Telegram Dore Kršul.
Istraživanje pod naslovom „ Novinarska sloboda u obruču dvostrukih tužbi“ ima 21 stranicu, rađeno je 2022. godine, a moguće je detaljno istraživanje pogledati na linku :

https://dznap.hr/wp-content/uploads/2023/03/Novinarska-sloboda-u-obrucu-dvostrukih-tuzbi.pdf

DVOSTRUKI SUDSKI POSTUPCI

Slučaj Turudić protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog primjer je dvostrukog sudskog progona. Varaždinski Županijski sud je donio pravomoćno rješenje po kojem su Novi list d.o.o. i Dražen Ciglenečki Turudiću zbog nanesenih duševnih boli dužni solidarno isplatiti iznos od 90.000 kuna, zatezne kamate i 6700 kuna sudskih troškova. Tako je parnični postupak u kojem je sucu Ivanu Turudiću dosuđena pozamašna odšteta nakon dvije godine pravomoćno okončan. Međutim, kazneni postupak kojeg je taj sudac u siječnju 2015. pokrenuo protiv Ciglenečkog pred Općinskim sudom u Rijeci traje punih sedam godina.

Dvostruki sudski progon zbog jednog te istog teksta iskusila je i danas umirovljena novinarka, osnivačica šibenskog portala TRIS.com, Davorka Blažević. Sudske postupke protiv nje, najprije 2015. kazneni, a dvije godine kasnije i građanski, inicirala je tadašnja sutkinja Vrhovnog suda, Senka Klarić Baranović, također danas umirovljenica.
Od podizanja kaznene tužbe protiv Davorke Blažević, a zatim i građanske tužbe, do pravomoćne presude u građanskom postupku, proteklo je punih sedam godina. U presudi donesenoj 10. ožujka 2017. sudac Općinskog sud u Šibeniku Ivan Jurišić proglasio je novinarku krivom za kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredu i osudio je na novčanu kaznu od 40 dnevnih dohodaka. što je u njezinu slučaju iznosilo 6.664,40 kuna, uklanjanje teksta sa stranica portala Tris te objavu presude o trošku osuđene. Iznos odštete kasnije dosuđene u građanskoj parnici, kad mu se pribroje zatezne kamate i troškovi sudskog postupka, iznosio je ukupno 52.000 kuna, ili više od deset novinarkinih mjesečnih mirovina.

Predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban podigao je pet građanskih tužbi protiv nakladnika portala Telegram i njegove glavne urednice Jelene Valentić zbog pet tekstova novinara Drage Hedla objavljenih na tome portalu od 21. ožujka do 19. travnja 2021. Građanske je tužbe podnio u svibnju 2021., a njima od nakladnika i glavne urednice portala Telegram zbog nanesenih duševnih boli traži odštetu u ukupnom iznosu od 750.000 kuna. Vrban je istodobno 31. svibnja 2021. podigao i privatnu kaznenu tužbu protiv novinara Drage Hedla tako da je jednom kaznenom tužbom obuhvatio svih pet tekstova. Novinara tereti za kazneno djelo protiv časti i ugleda počinjeno klevetom. Tako se Hedl, nagrađivani istraživački novinar iza kojeg je više do 40 godina novinarskog i uredničkog iskustva, zbog istih pet tekstova, u pet građanskih parnica, našao u ulozi svjedoka, a u kaznenom procesu u ulozi optuženika.

U listopadu 2020. tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras zbog jednog te istog teksta protiv novinarke portala Telegram, Dore Kršul, podigao je dvije tužbe – kaznenu i građansku. U kaznenoj tužbi bivši zagrebački rektor novinarku tereti za klevetu, a u građanskoj od nje – dakle od novinarke, a ne od nakladnika - traži odštetu od 20.000 kuna zbog duševnih boli nanesenih tekstom. U siječnju 2022. kad je pisana analiza Slavice Lukić, dvije godine i tri mjeseca nakon podnošenja Borasovih tužbi protiv Kršul, ni u građanskom, ni u kaznenom postupku nije donesena presuda.

TUŽBE DA BI ZASTRAŠILE I UŠUTKALE I ONDA KRITIČARA OPTERETILE TROŠKOVIMA

No za priliku ove objave autorica istraživanja Slavica Lukić pojašnjava da je SLAPP (engl.: Strategic Lawsuits Against Public Participation – strateška tužba protiv sudjelovanja javnosti) i da su to tužbe podnijete s namjerom cenzuriranja, zastrašivanja ili ušutkavanja kritičara tako da ih se optereti troškovima obrane sve dok ne prestanu kritizirati ili se suprotstavljati.
Primjeri u istraživanju pružaju uvid u nekoliko aspekata: zbog koje vrste novinarskih tema se pokreće dvostruki sudski progon, kakva je društvena pozicija privatnih tužitelja pokretača tih progona, kako takvu praksu doživljavaju novinari čiji su tekstovi meta dvostrukih tužbi te što o tome kažu iskusni medijski odvjetnici koji zastupaju novinare pred sudom – komentira Slavica Lukić te dodaje da su dva od četiri obrađena slučaja pravomoćno okončana, dok u dva slučaja postupci još uvijek traju.
Autorica ističe da je fenomen dvostrukog sudskog progona zbog istog teksta ili medijskog priloga za novinara posebno težak oblik SLAPP tužbi jer je novinar u takvim situacijama izložen dvostrukom pritisku. U građanskom postupku protiv nakladnika on je ključni svjedok od kojeg se očekuje da uvjeri sud kako njegov tekst sadrži istinite tvrdnje ili na činjenicama zasnovane vrijednosne sudove te da ga je napisao u javnom interesu. U kaznenom postupku novinar je optuženik i mora obraniti sebe od optužbe za kazneno djelo protiv časti i ugleda.
Od četiri slučaja obrađena u analizi, u tri su podnositelji dvostrukih tužbi zbog istog teksta bili visokopozicionirani suci: sutkinja Vrhovnog suda, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, a u četvrtom je to bio rektor najvećeg sveučilišta u državi – zagrebačkog. Prema dosuđenim iznosima odšteta evidentno je da su duševne boli sudaca jako, jako skupe. (Analiza Slavice Lukić)

OTVOREN NATJEČAJ ZA NOVE PROJEKTE

Ovo je jedan od projekata koji je DZNAP odlučio financirati zbog važnosti slobode autorstva bez pritiska tužbi za sve novinare, ali i posljedica SLAPP tužbi na cijelo društvo. One podrivaju demokraciju i pravo javnosti da dobije cjelovitu informaciju – riječi su predsjednice DZNAP-a Valentina Wiesner.
DZNAP je u siječnju 2023. ponovo objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj koji je otvoren do 1. studenoga 2023. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od 400 do 3000 eura. Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.
Više o DZNAP-u: Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava osnovano je u studenom 2007. radi kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava. Ciljevi društva su okupljanje novinara autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara. Predsjednica DZNAP-a je Valentina Wiesner, a glavni tajnik Saša Paparella.

Kontakt

Valentina Wiesner
predsjednica DZNAP-a
091 6300 530
valentina.wiesner@dznap.hr

13.03.2023. u 18:09 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak

13.03.2023. u 10:41 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 12.03.2023.

Imam poteškoća s objavom.mzz

12.03.2023. u 14:22 • 0 Komentara • Print • # • ^

Strong

12.03.2023. u 11:17 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 10.03.2023.

EUROPSKA KOMISIJA – SMJERNICE FISKALNE POLITIKE ZA 2024.

ŠTITITI NACIONALNA FISKALNA ULAGANJA!

Povjerenik EK za gospodarstvo Paolo Gentiloni i Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo koje radi u interesu građana dali su u Bruxellesu priopćenje 8. ožujka u kome su govorili o smjernicama državama članicama EU o provođenju i koordinaciji fiskalne politike za 2024. godinu. Općenito, fiskalne politike u narednoj godini trebale bi osigurati srednjoročnu održivost duga i promicati održiv i uključiv rast u svim državama članicama. Paolo Gentiloni pokretanje opće odstupne klauzule Pakta o stabilnosti i rastu 2020. smatra da je to bila prava stvar. „To je omogućilo vladama EU-a da potroše onoliko koliko je bilo potrebno za ublažavanje udaraca koje je prvo uzrokovao COVID-19, a potom i ruski rat protiv Ukrajine. Nakon što smo pomogli našim gospodarstvima da prebrode te oluje, sada možemo potvrditi deaktivaciju klauzule krajem ove godine. Sada dajemo jasne smjernice našim državama članicama dok gledaju unaprijed na svoje proračune za 2024., dok su u tijeku konstruktivne rasprave o reformi Pakta. Vlade bi trebale provoditi razborite fiskalne politike, zaštititi javna ulaganja i postupno ukidati mjere energetske potpore, počevši od onih najmanje ciljanih. Naposljetku, s obzirom na još uvijek visoku gospodarsku neizvjesnost, odlučili smo da nećemo otvarati nikakve postupke u slučaju prekomjernog deficita do proljeća 2024“. kaže povjerenik EK Paolo Gentiloni.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo koje radi u interesu građana, rekao je da je vrijeme za pojačavanje fokusa na budući rast i održivost duga. „Želimo da države članice postave ambiciozne fiskalne ciljeve za 2024., ocrtaju vjerodostojne putove za smanjenje duga i utvrde kako će koristiti reforme i ulaganja za postizanje održivog i uključivog rasta. Trebali bismo početi postupno ukidati znatnu potporu koja je ljudima i poduzećima bila potrebna da se nose s prošlogodišnjim porastom cijena energije, počevši od najmanje ciljanih mjera. Osiguravanje zdravih, visokokvalitetnih javnih financija pružit će dobru osnovu za nastavak zelenih i digitalnih prijelaza i jačanje naše konkurentnosti“ – rekao je Dombrovskis .
U priopćenju Gentiloni i Donbrovskis kažu da opća odstupna klauzula Pakta o stabilnosti i rastu, koja predviđa privremeno odstupanje od proračunskih zahtjeva koji se inače primjenjuju u slučaju ozbiljnog gospodarskog pada, će biti deaktivirana krajem 2023. Pomicanje razdoblja tijekom kojeg je Opća odstupna klauzula bila na snazi vidjet će nastavak kvantificiranih i diferenciranih preporuka za pojedine zemlje o fiskalnoj politici. U tijeku su rasprave o revidiranom okviru gospodarskog upravljanja na temelju smjernica Komisije predstavljenih u studenom 2022. Sve dok novi okvir gospodarskog upravljanja ne stupi na snagu i s obzirom na novu stvarnost nakon pandemije, nije prikladno vraćati se isključivoj provedbi pravila Pakta o stabilnosti i rastu koji su na snazi prije aktivacije opće klauzule o izlazu u 2020.
S obzirom na to da novi pravni okvir, temeljen na ishodu revizije gospodarskog upravljanja koja je u tijeku, još nije uspostavljen, trenutačni pravni okvir nastavlja se primjenjivati. Istodobno, kako bi se omogućio učinkovit most prema budućim fiskalnim pravilima i uzeli u obzir trenutačni izazovi, neki elementi reformskih usmjerenja Komisije koji su u skladu s trenutačnim zakonodavstvom već bi se mogli uključiti u ciklus fiskalnog nadzora.

Komisija je stoga spremna predložiti preporuke za pojedine zemlje o fiskalnoj politici za 2024. koje uključuju kvantitativne zahtjeve kao i kvalitativne smjernice o ulaganjima i energetskim mjerama. Ove će preporuke biti u skladu s kriterijima predloženim u smjernicama Komisije, dok će također ostati u skladu s važećim zakonodavstvom prema Paktu o stabilnosti i rastu.

Smjernice za pripremu planova stabilnosti i konvergencije

Države članice pozvane su da u svojim programima stabilnosti i konvergencije postave fiskalne ciljeve koji su u skladu s kriterijima fiskalne prilagodbe navedenima u reformskim smjernicama Komisije. Također su pozvani da razgovaraju o tome kako se očekuje da će njihovi planovi reformi i ulaganja doprinijeti fiskalnoj održivosti te održivom rastu, uključujući ciljeve zelene i digitalne tranzicije i otpornosti, u skladu s kriterijima navedenim u reformskim usmjerenjima.
Komisija je stoga spremna predložiti preporuke za pojedine zemlje o fiskalnoj politici za 2024. koje su: - u skIadu s fiskalnim ciljevima koje su države članice postavile u svojim programima stabilnosti i konvergencije, sve dok su ti ciljevi u skladu s osiguravanjem da se omjer javnog duga smanji ili ostane na razboritoj razini te da je proračunski deficit ispod referentna vrijednost od 3% BDP-a u srednjoročnom razdoblju;
-kvantificirani i diferencirani na temelju izazova javnog duga država članica;
-formulirani na temelju neto primarnih rashoda, kako je predloženo u reformskim smjernicama Komisije.
Osim toga, Komisija će nastaviti naglašavati javna ulaganja u svojim preporukama o fiskalnoj politici za pojedine zemlje. Sve države članice trebale bi nastaviti štititi nacionalna financirana ulaganja i osigurati učinkovitu upotrebu sredstava u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a, posebno za zelene i digitalne prijelaze i ciljeve otpornosti.Preporuke za pojedine zemlje također će pružiti smjernice u vezi s fiskalnim troškovima energetskih mjera.

Provedba postupka prekomjernog deficita

S obzirom na stalno visoku neizvjesnost za makroekonomske i proračunske izglede u ovom trenutku, Komisija smatra da se odluka o tome hoće li se države članice staviti u postupak prekomjernog eficita ne bi trebala donijeti ovog proljeća. Komisija će predložiti Vijeću otvaranje postupaka prekomjernog deficita na temelju deficita u proljeće 2024. na temelju podataka o rezultatima 2023., u skladu s postojećim zakonskim odredbama.
Države članice trebale bi to uzeti u obzir pri izvršenju svojih proračuna za 2023. i pri pripremi svojih programa stabilnosti i konvergencije ovog proljeća i nacrta proračunskih planova za 2024. ove jeseni.
Predstojeći prijedlozi o gospodarskom upravljanju
Rasprave o reformi okvira gospodarskog upravljanja napreduju, nakon smjernica Komisije predstavljenih u studenom 2022., uz približavanje stavova o nekoliko ključnih pitanja. Ostala pitanja tek treba razjasniti.
Europska Komisija namjerava podnijeti zakonodavne prijedloge nakon nadolazećeg sastanka o gospodarskim i financijskim pitanjima i Europskog vijeća u ožujku 2023. Ovo priopćenje utvrđuje preliminarne smjernice fiskalne politike za 2024. koje će se prema potrebi ažurirati u sklopu proljetnog paketa europskog semestra u svibnju 2023.
Ažurirane smjernice nastavit će odražavati globalnu gospodarsku situaciju, specifičnu situaciju svake države članice, napredak u raspravi o tekućoj reviziji gospodarskog upravljanja i političkim raspravama u Vijeću. Države članice su pozvane da odraze ove smjernice u svojim programima stabilnosti i konvergencije. Priopćenje/mzz

10.03.2023. u 15:16 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 08.03.2023.

NEOPOREZIVI DIO PLAĆE NA 663 EURA!

Mr. BORIS LALOVAC

„ POTPUNI JE NERED, DRŽAVA JE ZAKAZALA“

Mr. Boris Lalovac ministar financija u Vladi RH od 2014. do 2016., član stranke SDP-a bio je gost na N1 TV 7. ožujka i komentirao prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca za povećanje plaća kroz porezno rasterećenje i to tako da se neoporezivi dio plaće digne sa 533 eura na 663 eura te da se porezni razred od 20 posto smanji na 15 posto, a da se 30 posto poreza na dohodak primjenjuje tek na plaće veće od 50.000 kuna.

Mr. Boris Lalovac

znos koji bi lokalna samouprava izgubila došao bi od uvođenjem poreza od 10 posto na rentu apartmana. Mr. Lalovac je rekao da to sada nije nova stvar, jer zadnjih 10-15 godina živimo više od rentijerstva nego od rada. To se vidi po gašenju industrije, odlasku mladih koji idu raditi drugdje, ne stvaraju proizvode, to je trend koji je stvorio Hrvatsku kao da je to model ekonomskog rasta i razvoja. “Tijekom ljeta napunite BDP za 20 posto, dio građana dobro zaradi i onda ispada kao da Hrvatska dobro živi od turizma. Živi jedan dio građana i ne ni svi na moru, dok veći dio živi od svoga rada i tu je onaj problem – deindustrijalizacija se pokazala lošom jer danas više vrijedi roba, a ovo rentijerstvo može imati i negativne efekte na ekonomiju.” Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, a jedan od razloga je i APN. Mr.Lalovac tvrdi da iz više razloga na tržištu nekretnina vlada potpuni kaos te kaže :“Ono što se događa, što je i HNB pokazao, da jedan dio građana ima ogromnu količinu novca. Još 2015., 2016. kada smo tražili podatke o razini štednje, je jedan posto građana pedest tisuća ljudi, imao 75 milijardi kuna štednje. Tih jedan posto sigurno danas ima preko 100 milijardi. Onda dodajte i strance, koji kupuju svaku treću nekretninu. I događa se potpuni koas na tržištu. APN je jednim dijelom tu kriv. Događa se kroz zadnjih pet, šest godina da je potpuno pušteno tržište, da jedna mala skupina ljudi kad kupi nekretnine, pitanje se postavlja kako je rentaju, koliko ih radi u sivoj zoni. Koliko stranaca ima nekretnine u Hrvatskoj? Pitanje je jesu li uopće u sustavu”, kaže mr. Lalovac.

Rješenje za taj problem nije smislila Hrvatska, već Europska komisija.
“Nedavno smo u Saboru donijeli direktivu gdje će platforme koje prodaju te usluge morati u maticama izvještavati koliko su prodali. Primjer, Slovenac ima kuću u Istri i ako radi s nekom platformom, ona će poslati podatke sjedištu porezne uprave države iz koje je i onda će oni hrvatskoj poreznoj poslati da je ta nekretnina Slovenca odradila toliko posla i onda će se pitati kako nije platio porez. Mislim da će ta direktiva donijeti reda. Nije problem povećati porez, nego uspostaviti da ga svi plaćaju” rekao je bivši ministar financija.
Na pitanje novinara , „da li je rješenje famozni porez na nekretnine koji se stalno spominje, ali nikako da se uvede“ mr. Lalovac je odgovorio “Uvijek govorimo isto. Kada smo mi 2013. razmišljali, ideja je bila da se oporezuje viša nekretnina, ona koja ne stvara novu vrijednost, ona koja je ruševina, ruglo. Sve nekretnine kada se stave u funkciju i kada se prijave, doći će do ispuhavanja onoga što sada imamo na tržištu. Porez na nekretnine treba služiti povećanju standarda građana, on nije element da se kažnjava nekoga. Cilj je da se ne može ilegalno raditi, da legalno prijavljujete, plaćate mali porez i da su sve nekretnine u funkciji.
Kad bismo mi sve stavili u funkciju, i država i lokalna vlast imale bi novce, a pale bi cijene i ne bi studenti morali plaćati 600, 700, 800 eura za stan. I ti kratkotrajni najmovi, oni su potpuno uništili tržište. Potpuno se urušilo. Mi govorimo o demografskoj politici, a koja si obitelj danas može priuštiti stan? Potpuni je nered, država je zakazala. Ovo sve pogoduje špekulantima. Kad imate takav udar špekulanata, imate takve cijene.
Isto je s cijenama hrane, kad imate špekulante, preprodavače, imate i tolike cijene. Kada je tržište normalno, kada je sve transparentno, jasno, online, tržište će se smiriti i doći će do pada cijena. I zato je država tu da vidi da djeluje, a ne da se nekome pogoduje. Danas nažalost imamo špekulacije na tržištu energenata, tržištu nekretnina, i hrvatski građani plaćaju najveću cijenu te špekulacije. To netko mora platiti. Kada netko ekstremno zaradi, s druge strane netko mora ekstremno izgubiti. Ekonomija je jasna znanost”, rekao je mr. ekonomije, bivši ministar financija Boris Lalovac. (mzz)

08.03.2023. u 07:45 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 07.03.2023.

PREDSTAVNICI UDRUGE ZDRASTVENIH DJELATNIKA IZ DOMOVINSKOG RATA KOD PREDSJEDNIKA RH MILANOVIĆA

STATUS HRVATSKOG BRANITELJA
OSTVARILO 5374 ZDRASTVENA DJELATNIKA

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je na Pantovčaku 6.3. 2023. predstavnike Hrvatske udruge medicinskih sestara i tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata i to predsjednicu Ljerku Pavković, dopredsjednicu Ružu Uremović i člana Časnog suda Antuna Antu Arića. Udrugu su osnovali 2022. godine, s ciljem promicanja doprinosa medicinskih djelatnika u zbrinjavanju hrvatskih branitelja i svih stradalnika tijekom Domovinskog rata.
Namjera je medicinskim sestrama i tehničarima, kao i drugim zdravstvenim radnicima sudionicima Domovinskog rata dati snažnu podršku i zaštitu u ostvarivanju zasluženog statusa i zakonskog prava te razvijati i organizirati oblike zdravstvene skrbi za članove Udruge.

U Domovinskom ratu status hrvatskog branitelja ostvarilo je 5374 zdravstvenih djelatnika, od toga 795 liječnika i ostalih zdravstvenih VSS djelatnika, 228 medicinskih sestara i tehničara, 56 pomoćnih zdravstvenih djelatnika, 1295 ostalih djelatnika u zdravstvu. Danas, temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, zdravstveni radnici mogu ostvariti isključivo status Sudionika Domovinskog rata koji ne podrazumijeva materijalna prava.
Govoreći o ciljevima djelovanja Udruge posebno su istaknuli promicanje istine o Domovinskom ratu i to kroz pisanje osobnih svjedočanstava, održavanje stručnih skupova, educiranje učenika i studenata o Domovinskom ratu. Planirane aktivnosti odnose se i na obilježavanje važnih datuma iz Domovinskog rata, suradnju s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata i drugim institucijama te postavljanje spomen-obilježja na zdravstvene ustanove, odnosno bolnice koje su imale važnu ulogu u zbrinjavanju i liječenju branitelja, rečeno je na sastanku.
Predsjednik RH Zoran Milanović podržao je aktivnosti Udruge, posebno želju da promiču istinu o Domovinskom ratu. „Što vrijeme više odmiče, više je razloga i potrebe da se govori o istini o Domovinskom ratu. Na žalost, danas je sve više lažnih tvrdnji o toj istini jer svi gledaju samo svoje interese. Zato je nužno pružiti otpor lažima tako da se govori istina, pozdravljam to što radite“, rekao je između ostalog predsjednik Milanović.
Ured predsjednika (MZZ)

S lijeva : Antun Ante Arić, predsjednica Ljerka Pavković i dopredsjednica Ruža Uremović u razgovoru s predsjednikom Milanovićem Fotka urd predsjednika

07.03.2023. u 08:57 • 0 Komentara • Print • # • ^

RASPISANA JAVNA NABAVA ZA HITNU HELIKOPTERSKU SLUŽBU

HELIKOPTERI DO 20 GODINA STAROSTI

Ministarstvo zdravstva objavilo je postupak javne nabave za hitnu helikoptersku medicinsku službu (HEMS), u vrijednosti 63 milijuna eura, za baze u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu.
U planu je sklapanje ugovora na sedam godina za sve četiri helikopterske baze, na osnovi 1500 sati leta godišnje, odnosno 10.500 sati leta za cjelokupno sedmogodišnje razdoblje, navodi se u natječajnoj dokumentaciji za operatera koji će preuzeti prvu hitnu helikoptersku medicinsku službu u Hrvatskoj, piše u informaciji objavljenoj na Internet stranici Vlade RH 6.3.2023.
Prema uvjetima natječaja, helikopteri ne smiju biti stariji od 20 godina i moraju biti prilagođeni letu iznad vode za jadranski dio, odnosno moraju u potpunosti udovoljavati zahtjevima EU uredbe o helikopterskoj hitnoj medicinskoj pomoći.
Natječaj je raspisan do 8. svibnja 2023., a punu operativnost odabrani operater morat će ostvariti u roku šest mjeseci od sklapanja ugovora za dnevne operacije. Za noćne letove iz baza u Rijeci i Splitu to će morati realizirati za dodatnih šest mjeseci, dakle za ukupno 12 mjeseci.

Ministarstvo će osigurati gorivo i prostor za operativnu bazu HEMS-a na prikladnim lokacijama, koji će biti ustupljen operateru bez naplate. HEMS baze su predviđene na lokacijama koje su povezane sa zrakoplovnom infrastrukturom, pratećim službama i uslugama. Odabrani su Aerodrom na Braču, Zračna luka Rijeka na Krku, Zračna luka Osijek i Zrakoplovno-tehnički centar Velika Gorica.
Predviđeno je da će helikopterska baza Rijeka u Omišlju imati do 450 sati leta godišnje, baza Split 600, Zagreb 250, a Osijek 200 sati leta godišnje. Ministarstvo će osigurati gorivo i prostor za operativnu bazu HEMS-a na prikladnim lokacijama, koji će biti ustupljen operateru bez naplate.
U bazama HEMS-a predviđeno je po 15 liječnika i 15 medicinskih tehničara koji će biti biti raspoloživi 24 sata. Prema uvjetima natječaja, helikopteri ne smiju biti stariji od 20 godina i moraju biti prilagođeni letu iznad vode za jadranski dio, odnosno moraju u potpunosti udovoljavati zahtjevima EU uredbe o helikopterskoj hitnoj medicinskoj pomoći.
Ministarstvo će osigurati gorivo i prostor za operativnu bazu HEMS-a na prikladnim lokacijama, koji će biti ustupljen operateru bez naplate.
Najveći procijenjeni broj sati naleta predviđen je za Rijeku i Split s obzirom da se na tom području nalazi najveći broj stanovnika u udaljenim, slabo naseljenim područjima i na otocima, slabija je pokrivenost bolnicama, a tijekom turističke sezone višestruko se uveća broj potencijalnih korisnika.
Hrvatska bi tako trebala dobiti specijaliziranu službu hitne helikopterske medicinske pomoći za pomoć građanima i turistima te osigurati zbrinjavanje pacijenata unutar tzv. zlatnog sata koji kod moždanog udara, srčanog infarkta i politraume povećava šanse za preživljavanje za 30 do 50 posto, kažu u Ministarstvu zdravstva.
Planira se da će HEMS biti na raspolaganju početkom 2024. godine za dnevne letove, a početkom turističke sezone iduće godine za noćne letove. U bazama Zagreb i Osijek helikopteri će polijetati na dnevne hitne intervencije.
Pružatelj usluge mora jamčiti dostupnost usluga HEMS-a 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu za baze u Splitu i Rijeci.
Nakon što stigne dojava o hitnom slučaju, helikopter HEMS-a dužan je osigurati vrijeme reakcije u pet minuta od dojave, a u noćnim uvjetima vrijeme reakcije do 15 minuta.
U slučaju prekoračenja tog vremena, plaćat će ugovornu kaznu od 100 eura po minuti kašnjenja, najviše do 1000 eura po intervenciji.
Hitnu helikoptersku medicinsku službu Hrvatska čeka više od desetljeća, a u međuvremenu se "pokriva" vojnim helikopterima koji, prema tvrdnjama medicinskih djelatnika, nisu prilagođeni prevoženju unesrećenih i ostalih hitnih pacijenata.“

07.03.2023. u 01:12 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 06.03.2023.

TALIJANSKI ENEL DONIRA SOLARNE PANELE UKRAJINI

PANELI ZA OBJEKTE KOJI PRUŽAJU JAVNE USLUGE

Pokretanjem projekta „Zraka nade” s Enelom, 3. ožujka, Europska Komisija poduzima prvi korak u sklopu šire inicijative koju je najavila predsjednica EK Ursula von der Leyen o donacijama solarnih panela Ukrajini tijekom njezina posjeta Kijevu, prije samo mjesec dana 2. veljače 2023. godine

U priopćenju za javnost Europske komisije kaže se da su se 3. 3. 2023. sastali povjerenik za energetiku EK Kadri Simson, izvršni direktor Enela Francesco Starace, i ukrajinski ministar energetike German Galushchenko, sastali su se u hibridnom formatu kako bi pozdravili Enelovu obvezu da Ukrajini donira 5700 solarnih fotonaponskih (PV) panela od po 350 W za ukupne snage oko 2 MW. Donirani solarni PV paneli pokrivat će do 11.400 četvornih metara krovova podijeljenih između različitih javnih zgrada u Ukrajini. Isporuka bi trebala biti izvršena do ljeta 2023.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, rekla je: „Nakon mojih najava u Kijevu prije mjesec dana, danas možemo objaviti da će prva serija solarnih panela uskoro biti isporučena Ukrajini. Želim zahvaliti Enelu koji Ukrajini donira 5700 solarnih panela. Ovi solarni paneli proizvode se u Europi, u Cataniji, uz potporu Europskog fonda za inovacije. Oni će opskrbljivati strujom škole, bolnice i vatrogasce. Uvjerena sam da će druge europske tvrtke kao i države članice biti inspirirane ovim prvim korakom, tako da se Ukrajina može osloniti na čistu električnu energiju, proizvedenu kod kuće.”

Povjerenik za energetiku EK Kadri Simson rekao je: „Ovim projektom započinje šira inicijativa za povećanje energetske sigurnosti Ukrajine razvojem njihovih obnovljivih kapaciteta. Pokazuje europsku solidarnost na djelu i pokazuje kako ulaganje u proizvodnju čiste tehnologije može učiniti Europu energetski sigurnijom i neovisnijom. Vrlo sam zahvalan Enelu na ovoj velikodušnoj donaciji Ukrajini. Još jednom, Enel dokazuje da je predvodnik, ne samo kao tvrtka na vrhuncu inovacija u čistim tehnologijama, već i zbog svoje korporativne društvene odgovornosti. Ponosni smo što će solarni paneli proizvedeni u EU pomoći u povećanju energetske sigurnosti za škole, bolnice i druge javne zgrade u Ukrajini.”

Izvršni direktor Enela, Francesco Starace, rekao je: “Željeli bismo zahvaliti Europskoj komisiji što nas je uključila u ovu važnu inicijativu, kroz koju možemo doprinijeti kontinuiranom funkcioniranju osnovnih javnih usluga u Ukrajini. Fotonaponske panele koje doniramo proizvela je naša 3Sun Gigafactory, koja je talijanska izvrsnost koja utire put prema većoj energetskoj neovisnosti u Europi pomažući ponovno uspostavljanje lanca vrijednosti PV-a. Ovi će paneli generirati čistu, održivu i pouzdanu energiju, pomažući ključnim javnim zgradama u Ukrajini, poput škola i bolnica, da postanu energetski samodostatne. Ovim projektom nudimo 'zrak nade' građanima Ukrajine, koji duboko pate zbog tekućeg rata.”

Ukrajinski ministar energetike German Galushchenko izjavio je: „Postupna decentralizacija ukrajinskog energetskog sustava jamstvo je njegove sigurnosti i otpornosti na ruske napade. U tom smjeru Ministarstvo energetike će se fokusirati na poticanje razvoja zelene energije. Danas je posebno važno proširiti kapacitete za autonomno napajanje objekata koji su od vitalnog značaja za funkcioniranje države. Zahvalni smo Enelu, svim europskim kompanijama i Europskoj komisiji na njihovoj snažnoj potpori i solidarnosti u našoj borbi za život, svjetlo i toplinu u našim ukrajinskim domovima.”

Ova je inicijativa dio širih napora koje EU poduzima kako bi osigurala rješenja izvan mreže s ciljem opskrbe električnom energijom ključnih javnih civilnih zgrada u Ukrajini. Nakon nastavka ruskih napada na ukrajinsku civilnu energetsku infrastrukturu, EU osigurava 5400 generatora energije. Solarni fotonaponski paneli igrat će sličnu ulogu, budući da će omogućiti javnim zgradama u Ukrajini da se oslanjaju na vlastitu električnu energiju.
Paneli koje je donirao Enel bit će transportirani uz logističku podršku Mehanizma civilne zaštite Unije (UCPM) i Energetske zajednice. Paneli će biti raspoređeni u ključne javne objekte u Ukrajini koje pružaju osnovne javne usluge, kao što su obrazovanje i zdravstvo, prema popisu prioriteta koji je utvrdila ukrajinska Vlada. Neovisni nadzor procesa distribucije i instalacije u Ukrajini uspostavit će Tajništvo Energetske zajednice u suradnji s odgovarajućim ukrajinskim tijelima.

Svi solarni paneli koje je donirao Enel proizvedeni su u talijanskoj tvornici 3Sun Giga tvornica u Cataniji na Siciliji, koja bi trebala postati najveća tvornica za proizvodnju PV modula u Europi povećanjem trenutnog godišnjeg proizvodnog kapaciteta od 200 MW na oko 3 GW godišnje do 2024. s planiranim ulaganjem od približno 600 milijuna eura.
Projekt pod nazivom ‘TANGO’, odnosno iTaliAN Giga Factory, bio je jedan od sedam inicijativa koje je Europska komisija odabrala u sklopu prvog poziva Inovacijskog fonda za velike projekte, a dodijeljena su mu sredstva u iznosu do 118 milijuna eura. Projekt je također prijavljen u pozivu za pristup sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Italije (NRRP) koji se odnosi na misiju M2C2 Investicija 5.1 'Obnovljivi izvori energije i baterije' - podinvesticija 5.1.1 'PV tehnologija', s Ugovorom o razvoju kojim upravlja Ministarstvo poduzetništva i proizvodnje u Italiji (MIMIT). Ova dva fonda mogla bi ukupno financirati projekt do maksimalnog iznosa od 188 milijuna eura.“

(mzz)

06.03.2023. u 11:29 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 05.03.2023.

22 ČLANICE EU ISKAZALE POTREBU ZA PLINOM U SLJEDEĆE TRI GODINE

CIJENA PLINA U EU SEDAM PUTA VIŠA NEGO U SAD-U

Maroš Šefčovič potpredsjednik Europske komisije i povjerenik čiji je resor Međuinstitucijski odnosi i predviđanja, nakon drugog službenog sastanka Upravnog odbora Energetske platforme EU-a, koji čine visoki predstavnici država članica EU dao je izjavu za novinare 2. ožujka u Bruxellesu u kojoj
je rekao da je želio napraviti pregled dosadašnjeg rada na zajedničkoj kupnji plina i obavijestiti države članice o sljedećim koracima. Rekao je da su radili na pripremama za sljedeću zimu i sezonu dopunjavanja skladišta.“ I drago mi je što mogu reći da zahvaljujući našem zajedničkom trudu, radimo prema planu. Do sada su 22 države članice EU-a izrazile svoj preliminarni interes za agregiranje potražnje za plinom od više od 17 milijardi kubičnih metara plina za sljedeće tri godine. Potaknuo sam preostalih pet država članica da što prije izraze svoje količine. To će se nadopuniti potražnjom za plinom od blizu 4 milijarde kubičnih metara koju signaliziraju Moldavija, Ukrajina i Srbija.

Maroš Šefčovič

“ Pružatelj usluga kojeg je Komisija odabrala u siječnju – PRISMA – pomoći će nam implementirati agregaciju potražnje kao prvi korak prema zajedničkoj kupnji “ Šefčović je dalje rekao „Uskoro ćemo objaviti poziv za iskazivanje interesa za tvrtke da djeluju kao središnji kupci. Cilj nam je imati niz središnjih kupaca, koji predstavljaju različite grupe tvrtki, kako bismo potaknuli konkurenciju, na krajnju dobrobit europskih potrošača. Ove pozitivne prekretnice, koje sam upravo naveo, rezultat su našeg opsežnog obraćanja državama članicama i industrijskim akterima, točnije velikim proizvođačima plina i potrošačima plina u EU-u, kao i međunarodnim dobavljačima plina, tijekom proteklih nekoliko mjeseci. To uključuje pet posvećenih radionica na regionalnoj razini, na kojima je sudjelovalo preko 150 tvrtki, kao i industrijski okrugli stol EU-SAD koji sam održao u Washingtonu prošli mjesec.“ „Sljedeći tjedan bit ću domaćin sastanka s udrugama koje predstavljaju velike industrijske potrošače u Europi i virtualnog sastanka s pouzdanim međunarodnim dobavljačima plina. I nadam se da ću graditi na pozitivnom angažmanu na koji sam naišao u SAD gdje smo vidjeli da Platforma nudi atraktivnu priliku za američke LNG dobavljače.
Sve u svemu, da bismo uspjeli, potrebna nam je dosljedna politička volja koju smo vidjeli do sada i konstruktivan pristup naše plinske industrije za nastavak. Bila bi pogreška postati samozadovoljan.
Istina je da trenutno imamo koristi od blaže zime i energetske trijeznosti koju primjenjuju i kućanstva i industrija u EU, kao i relativno visoke razine skladišta plina u Europi i niža potražnja za LNG-om u Kini. Međutim, očekuje se da će globalno tržište LNG-a ostati nestabilno zbog ograničenih količina novog LNG-a koji će postati dostupan, potencijalnog oporavka kineskog gospodarstva i drastično smanjenog uvoza ruskog plina iz plinovoda u Europu, što nam je pomoglo da napunimo skladišta prošle godine.
Stoga vjerujem da bismo trebali u potpunosti iskoristiti Energetsku platformu EU-a za zajedničku kupnju plina – ne samo kako bismo se zaštitili od nestašica plina, već i kako bismo se uhvatili u koštac s visokim cijenama energije. Kao što znate, cijena plina u EU ostaje prenapuhana – na primjer, gotovo je sedam puta viša nego u Sjedinjenim Državama. To prirodno utječe na konkurentnost Europe i troškove života naših građana. I dok znam da je trgovanje energijom prije svega stvar biznisa, za nas Platforma ima i političku dimenziju. Jer ponovno pokazuje kako se europski igrači mogu udružiti u vrijeme krize. „ (mzz)

05.03.2023. u 18:16 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 04.03.2023.

OBILJE SREDSTAVA I JAVNOM I PRIVATNOM SEKTORU U TURIZMU

ANALIZA INSTITUTA POKAZALA POTENCIJAL
INVESTICIJSKOG CIKLUSA

Ministarstvo turizma i sporta RH zaprimilo je 468 projektnih prijedloga po objavljenim javnim pozivima za projekte javne i privatne turističke infrastrukture koji su bili raspisani od 5. 10.2022. do 1.3. 2023. Za to su osigurana bespovratna sredstva za turistički sektor u ukupnoj vrijednosti od 289,3 milijuna eura, navodi se u informaciji sa internet stranice Ministarstva turizma i sporta, te dalje piše:
„Javni pozivi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dio su cjelovite reforme turizma koju provodi Vlada Republike Hrvatske, a koja uključuje donošenje zakonskih i strateških dokumenata, ali i dosad najveće ulaganje u turizam putem sredstava iz EU fondova te iz državnog proračuna u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,27 milijarde eura do 2030. godine.

STRATEGIJA, NACIONALNI PLAN I KROVNI ZAKON U TURIZMU

Ministarstvo turizma i sporta, izradilo je Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine koju je usvojio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 16. prosinca 2022. godine. Nakon sveobuhvatnih konzultacija s dionicima iz sektora turizma, uskoro će biti u javnom savjetovanju i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, kojim će se propisati aktivnosti i konkretne mjere za provedbu Strategije.

Također, u tijeku je i izrada krovnog zakona za turizam, Zakona o turizmu, kojim će se uspostaviti učinkoviti sustav upravljanja razvojem turizma.

Javni pozivi u okviru NPOO usmjereni su na ostvarenje strateških ciljeva i potpunu transformaciju hrvatskog turizma kako bi se osigurala njegova održivost i otpornost u budućnosti.

ZDRASTVENI TURIZAM – POTICAJ ZA RAZVOJ REGIJA

„Ministarstvo turizma i sporta, započelo je s reformom upravljanja hrvatskim turizmom prije godinu i pol dana i danas vidimo konkretne rezultate te reforme. Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine odredili smo da će se razvoj turizma usmjeriti prema cjelogodišnjem i održivom turizmu, za koji je neophodna zelena i digitalna tranzicija. Ova značajna bespovratna sredstva su namijenjena upravo tome. Naglasak je osobito na dva posebna oblika turizma koji snažno doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženom razvoju turizma, ali i boljoj kvaliteti života i osiguravanju radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Riječ je o zdravstvenom i aktivnom turizmu, gdje su ulaganja u javnu lječilišnu i sportsku infrastrukturu poticaj za razvoj cijelih regija, uključujući i malog i srednjeg poduzetništva i samozapošljavanja. Očekujemo da će ova ulaganja rezultirati stvaranjem termalnih rivijera u kontinentalnom dijelu te klimatskih i zračnih termi u Jadranskoj Hrvatskoj, koje će učiniti hrvatski turizam konkurentnijim i privlačnijim tijekom cijele godine. Analiza Ekonomskog instituta pokazuje kako smo odabrali pravi smjer, a velik interes za ove pozive potvrđuje da je sektor spreman za taj iskorak“, rekla je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Spomenutim javnim pozivima od ukupno osigurane vrijednosti bespovratnih sredstava od 289,3 milijuna eura, za javni sektor odnosno za „Regionalnu diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ osigurano je 123,4 milijuna eura, dok je 165,9 milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjeno privatnom sektoru za „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“.

Na javni poziv za javnu infrastrukturu zaprimljeno je 220, a na javni poziv za privatnu infrastrukturu zaprimljeno 248 projektnih prijedloga.

Svaki javni poziv podijeljen je u tri grupe i to poziv „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ (vrijednost bespovratnih sredstava: 123,4 milijuna eura) na posjetiteljsku infrastrukturu (vrijednost bespovratnih sredstava: 24,6 milijuna eura), infrastrukturu aktivnog turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 37,2 milijuna eura) te infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 61,7 milijuna eura), a poziv „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“ (vrijednost bespovratnih sredstava: 165,9 milijuna eura) na razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju (vrijednost bespovratnih sredstava: 135,4 milijuna eura), zelenu i digitalnu tranziciju malih iznajmljivača te njihovu transformaciju u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu (vrijednost bespovratnih sredstava: 6,6 milijuna eura) i poticanje razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavima u lancu vrijednosti turizma koje doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji i rješavanju ključnih izazova u sektoru turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 23,9 milijuna eura).

Rok za evaluaciju projektnih prijedloga je 90 dana nakon čega slijedi odluka o financiranju te zaključivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Svi ugovoreni projekti moraju biti završeni do lipnja 2025. godine, kako je to predviđeno i uvjetima poziva.

ANALIZA INSTITUTA POKAZALA
POTENCIJAL INVESTICIJSKOG CIKLUSA

Ministarstvo je u suradnji s Ekonomskim institutom izradilo analizu učinka ulaganja u zdravstveni turizam na hrvatsko gospodarstvo. Analiza pokazuje kako ulaganje od 61,7 milijuna eura u zdravstveni turizam ima potencijal pokrenuti novi investicijski ciklus u hrvatskom gospodarstvu. Procjenjuje se da bi takvo ulaganje u kratkom roku moglo generirati dodatnih 1,13 milijardi eura investicija, što predstavlja 9,8 posto ukupnih investicija koje je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u 2021. godini te da bi stvorilo 356 milijuna eura novog bruto dodanog proizvoda, što predstavlja 0,8 posto ukupno ostvarenog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj u 2021. godini.

Većina pozitivnog učinka ulaganja u zdravstveni turizam za generiranje novih investicija ostvaruje se u kratkom roku, ali kod bruto domaćeg proizvoda ova ulaganja generiraju još znatno veće učinke u dugom roku. Ukupni učinci na stvaranje novog bruto domaćeg proizvoda stoga su procijenjeni na 1,26 milijardi eura, što je 2,8 posto domaćeg proizvoda ostvarenog u Hrvatskoj u 2021.

„Svi ovi podaci potvrđuju nam kako će ove investicije dati novi zamah hrvatskom turizmu, ali i gospodarstvu u cjelini. Kako bismo zadržali kontinuitet ulaganja, osigurali smo i više od 200 milijuna eura u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira za projekte iz sektora turizma i sporta, kojima će biti omogućen nastavak ovog investicijskog ciklusa“, zaključila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

04.03.2023. u 07:48 • 0 Komentara • Print • # • ^

ZAUSTAVLJENO PROPUŠTANJE CJEVOVODA JEŽEVO – IVANIĆ GRAD

POSTUPANJE PO PRAVILIMA ZAŠTITE OKOLIŠA

Nafta u polju u Ježevu, pojavila se radi propuštanja na kolektorskom cjevovodu na relaciji Ježevo- Ivanić Grad. Prilikom toga isteklo je oko četiri kubična metra medija – koji je u ovom slučaju nafta. INA je odmah po saznaju za incident obustavila protok u cjevovodu i spriječila daljnje izlijevanje te postavila brane kako bi se spriječilo daljnje širenje medija. O svemu su odmah obaviještene i sve nadležne službe i pristupilo se sanaciji terena na kome je bilo izlijevanje. Situacija je sad pod kontrolom i sve se odvija u skladu sa svim pravilima zaštite okoliša - rekla je medijima Una Radulović Zekić iz INA-e .
Od mještana Ježeva čulo se da je nafta vidljivo u polju prisutna već nekoliko tjedana, no nije bilo vidnog istjecanja, kao što se to u obliku gejzira pojavilo 3. ožujka.

04.03.2023. u 07:44 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 03.03.2023.

UOČENA NAFTA NA POVRŠINI ZEMLJE U JEŽEVU

IZVOR NAFTE ILI PUKNUĆE CIJEVI

Policija je za Večernji list potvrdila kako su dobili dojavu da je u polju kod Ježeva, nedaleko Dugog sela uočena nafta, u obliku velike lokve, na površini zemlje. Ta nafta, kako se vidi na videu koji je već na internetu ponaša se pri izlazu iz zemlje kao gejzir. Da li se radi o nekom iznenadnom izvoru ili se radi o puknuću neke cijevi koja transportira naftu, utvrditi će stručnjaci Ine koji su izašli na teren.

03.03.2023. u 16:03 • 0 Komentara • Print • # • ^

ZAKON MINISTRA PILETIĆA O ZABILJEŽBI JEDINE NEKRETNINE

SIROMAŠNI IMAJU APSURDNU DOMOVINU

„Mi radimo dobro“ - govori premijer Plenković u mikrofone novinarima dok je u Hrvatskom Saboru na redu u petak 3. ožujka točaka - glasanje o povjerenju premijeru RH Plenkoviću. Jer premijer vjeruje da mu nitko ne može smaknuti premijersku stolicu, koju mu drži njegovih 77 saborskih zastupnika hdz-a.
No sve ono što rade HDZ ovi ministri koji upravljaju i provode hrvatski zakonodavni sustav, nije za odobravanje, već za pitanje ljudske moralnosti u odnosu na sustav u kome rade. Umjesto da podupire građane hrvatske koji su u sustavu financijske socijalne skrbi – koja nije ni velika ni obilna ministar Piletić je odgovoran jer je sudjelovao u donošenju Zakona o socijalnoj skrbi 2022. gdje je uvedena zabilježba na prvu nekretninu svima koji primaju socijalnu pomoć. A ta pomoć je malena, nema čak ni visinu minimalne plaće. I umjesto da ministar u Vladi HDZ- a radi na način da u Hrvatskoj ima što manje siromašnih, što manje zabrinutih za svoju budućnost i što manje nesretnih ljudi, ministar Piletić svojim profesionalnim rasuđivanjem nameće građanima obvezu zabilježbe na prvu nekretninu, to je činjenica, prema kojoj će građani ostati bez imovine, djeca bez nasljedne nekretnine za stanovanje i tako otići u beskučništvo i siromaštvo i kog se po prirodi stvari nitko sam ne može
stati na zdrave temelje stjecanja vlasništva.
Čak ni u socijalizmu nije bilo tendencije osiromašivanja građana i spremanja im budućnosti koja ih odvodi iz rodne zemlje. Gdje život mogu započinjati djeca koja nemaju roditeljsku kuću, nego izvan Hrvatske, na ulici, kao tuđe roblje !. Ali zato takvog ministra - koji očito nema stav ni o životu ni o imovini niti o bilo čijoj budućnosti ima HDZ u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Kako je to besčutno. A premijer Plenković ide u javnost s izjavama „mi dobro radimo“

EK JEDNO -- HRVATSKA DRUGO

I kada je informacija o zabilježbi na prvu nekretninu od korisnika socijalne pomoći stigla u javnost i novinari počeli pisati o konkretnim primjerima korisnika socijalne financijske pomoći, već se 530 građana izuzelo iz socijalne pomoći i ne žele je primati. Zašto siromašni imaju apsurdnu domovinu, koja ih ne grli i ne pruža im ljubav, već ih doslovno tvrdom cipelom gura na liticu?
Šta će državi zabilježba na nekretnine? Država Hrvatska ima toliko nekretnina da nezna što bi s njima i neke godinama i desetljećima zjape prazne bez namjene i upotrebe. Europska komisija nalaže smanjiti siromaštv u državama članicama i povećati socijalna davanja, omogućiti pristojan život građanima Europske unije. Hrvatska radi obrnuto.! Kako je to moguće? Laže li Europska komisija ili ministar Piletrić, kome je ministarski mandat poklonjen, silom prilika.
A premijera Plenkovića, s obzirom na njegovo uvjerenje -kako dobro radi- treba podsjetiti da je u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, što je službeni podatak, 19,2 posto stanovništva, što je oko 750 000 građana Hrvatske , što je svaka treća starija osoba i svaka druga žena te obitelji sa više djece. Minimalna socijalna naknada iznosi 132 ili 172 eura. Za obitelj s djecom 371 eur.
Margareta Zouhar Zec

LIHVARSKI ZAJAM

Stranka SDP je 2. ožujka 2023. uputila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi u kojem traži žurnu izmjenu nevjerojatne odredbe po kojoj se država ima pravo upisati na jedinu nekretninu i nekretninu u kojoj živi korisnik neke od naknada socijalne pomoći.
SDP-ova saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić više je puta otvorila temu zabilježbe nekretnine , zadnji put prije nekoliko dana tijekom saborske rasprave o opozivu predsjednika Vlade, Plenkovića. Tada je Vlašić Iljkić Plenkovića upitala zbog čega Vlada ne mijenja spornu zakonsku odredbu te istaknula „da to nije nikakva socijalna pomoć, već lihvarski zajam“. Predsjednik Vlade nije želio konkretno odgovoriti na ovo pitanje.
Upozorila je i da je zbog ovakve odredbe došlo do pada korisnika socijalne pomoći jer se najsiromašniji sugrađani boje da će njihova, sada mahom maloljetna djeca, jednog dana ostati na ulici, bez krova nad glavom.
Iako su se pri donošenju Zakona o socijalnoj skrbi u listopadu 2022. u Vladi hvalili da će korisnici neke od mjera socijalne pomoći bolje živjeti te da će se njihov broj povećati, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odredbom o zabilježbom države na jedinu nekretninu korisnika, doprinijelo da je danas broj korisnika sve manji.
Poražavajući je podatak da je u prvoj polovini 2022. godine bilo čak 3365 izvršnih i pravomoćnih postupaka prestanaka prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Za cijelu 2022.
još nisu dostupni svi podaci. Korisnici odustaju od pomoći za osnovne životne potrebe jer ne žele zabilježbu na nekretninu u kojoj stanuju. Inače, trend pada socijalne pomoći prisutan je godinama. Prema službenim podacima 2018. godine bilo je 39.628 korisnika; 2019. bilo je 35.103 korisnika, 2020. bilo je 34.004 korisnika, a 2021. godine 30.701 korisnika. Izvor SDP

03.03.2023. u 10:09 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 02.03.2023.

MINISTAR OBRANE RH U TURSKOJ

SASTANAK MINISTARA OBRANE TURSKE I HRVATSKE

Ministar obrane RH dr. Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj u službenom su posjetu Republici Turskoj gdje su se 2. ožujka sastali s ministrom nacionalne obrane Republike Turske Hulusijem Akarom . Na početku sastanka, ministar Banožić izrazio je sućut minuistru Akaru radi tragičnih stradanja građana Turske uzrokovanog snažnim potresom koji je zadesio Tursku početkom veljače.Ministar dr. Banožić u ovoj se prilici zahvalio na humanitarnoj pomoći koju je Turska poslala nakon snažnog potresa koji je zadesio Sisačko-moslavačku županiju potkraj 2020. Turski ministar obrane zahvalio je za pomoć koja je
Nedavno nakon potresa stigla iz Hrvatske.
Potvrđeni su dobri bilateralni odnosi Hrvatske i Turske na području obrane , koja se održava u okviru NATO-a kroz sudjelovanje u izobrazbi, obuci i vježbama. Dvije zemlje uspješno surađuju u operacijama KFOR, NATO misiji u Iraku te operaciji Sea Guardian.
“Hrvatska i Turska su partnerske i prijateljske zemlje čija je bilateralna kao i multilateralna suradnja sve jača. Drago mi je što mogu istaknuti hrvatski doprinos NATO zapovjedništvu za kopnene snage u Izmiru i sudjelovanje u aktivnostima NATO Centra izvrsnosti za borbu protiv terorizma u Ankari”, rekao je ministar dr. Banožić. Ministri su razgovarali o aktualnim sigurnosno političkim temama uključujući rat u Ukrajini, situaciju u Jugoistočnoj Europi kao i o vojnotehničkoj suradnji i suradnji obrambenih industrija.
Govoreći o Ukrajini, hrvatski ministar obrane je rekao kako Hrvatska podržava i provodi sve sankcije i mjere ograničavanja protiv Rusije i Bjelorusije i spremna je pridonijeti naporima koji se ulažu u projekt razminiranja Ukrajine. “Hrvatska je zahvalna turskom političkom vodstvu na njihovim naporima koje ulažu kako bi se zaustavila ratna djelovanja i dovelo do trajnog mira u okviru međunarodno priznatih granica Ukrajine”, rekao je ministar dr. Banožić.
U razgovoru o geopolitičkoj situaciji u Jugoistočnoj Europi ministar je istaknuo kako globalna sigurnosna situacija poziva na budnost i oprez. “Hrvatska aktivno i ustrajno podupire euroatlanski put zemalja u svom okruženju. Uvjerenja smo da euroatlanska integracija ima ključnu ulogu u postizanju i održavanju stabilnosti, mira i prosperiteta cijele regije”, rekao je dr . Banožić. Hrvatski ministar obrane uputio je poziv turskom ministru obrane da posjeti Jadransku vojnu i zrakoplovnu izložbu i konferenciju – ASDA koja će se održati u svibnju ove godine.

Drugi s lijeva: Ministar obrane RH dr. Mariio Banožić i ministar obrane Turske Hulusij Akar, obojica sa najbližim suradnicima. Fotka MORH

“Odnosi između Turske i Hrvatske zasnovani su na dugogodišnjem prijateljstvu i dvije zemlje nastavljaju unaprjeđivati bilateralnu i multilateralnu suradnju i vjerujem kako suradnja naših država može ojačati u više područja, posebno kroz suradnju u izobrazbi kao i sa hrvatskom obrambenom industrijom”, rekao je ministar Akar te istakao kako i Turska podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.
Ministar obrane RH dr. Mario Banožić s izaslanstvom položio je vijenac ispred mauzoleja Anitkabir. Predviđen je i posjet turskoj obrambenoj industriji. Internet stranica Ministarstva obrane /mzz

02.03.2023. u 22:04 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 01.03.2023.

MJERE SDP-a PROTIV INFLACIJE

POVEĆATI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA,
INDEKSACIJU USKLADITI S INFLACIJOM

Stranka demokratskih promjena (SDP ) predstavila je 28. veljače četvrti krug mjera protiv inflacije, a za očuvanje kupovne moći građana . Ekonomist Boris Lalovac je rekao da će se s obzirom na najave, inflacija od 1. travnja prevaliti na poduzetnike i na građane, a potom za dva do tri mjeseca dolazi turistička sezona, u kojoj cijene od lipnja počinju rasti zbog dolaska turista i u iduća tri do četiri mjeseca ne vidimo nikakve naznake da bi se cijene mogle smiriti.
„Vlada se mora boriti za plaće i dohodak jer se pokazalo da Vlada cijene ni svojim administrativnim mjerama ne može zaustaviti. Mora s mjerama ići prema radnicima, i to povećanjem neoporezivog dijela dohotka s 530 na 664 eura”, rekao je Lalovac.

Ekonomist Lalovac je naglasio da Vlada mora indeksaciju mirovina uskladiti s inflacijom, a ne koristiti omjer 70:30, jer se pokazalo da je prosječni umirovljenik u prošloj godini izgubio 200 eura zato što se nije koristila puna indeksacija u skladu s inflacijom. “To je jedini način na koji se može pomoći radnicima i umirovljenicima”, rekao je ekonomist Lalovac
Imamo pad realnih plaća, rast cijena nekretnina, potpuno ludilo u ekonomiji i činjenica je da građani osjećaju da nema izlaza. Povećanjem neoporezivog dijela dohotka i promjenom indeksacije pad realnih plaća i mirovina bi se zaustavio, procjenjuje Lalovac.

Hajdaš Dončić rekao je kako je uz te mjere nužna energetska tranzicija i propisivanje zakonske obveze ugradnje solara na svakoj novoj javnoj i privatnoj zgradi, što bi trebala subvencionirati država.

01.03.2023. u 00:57 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.