AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 31.12.2023.

OPOZIJA „SRBIJA PROTIV NASILJA“ NASTAVLJA S PROSVJEDIMA

NE ŽELE LAŽ U IZBORNIM REZULTATIMA

Srpska opozicija u Beogradu održavala je protestne skupove svakoga dana, ili svake večeri, već prema dogovoru od 18. prosinca, nezadovoljna rezultatima izbora za koje tvrde da su u Beogradu neregularni, da se dogodila izborna krađa .Argumenti za izbornu krađu su da su na izbore dovođeni ljudi autobusima da glasaju prema uputi, a ne žive u Beogradu, da su na izborima bila imena na listićima koji su umrli prije više godina, da je na pojednim adresa privatnih kuća bilo prijavljeno više desetaka osoba koje su glasale, itd.
To znači da je dan poslije prijevremenih parlamentarnih izbora, koji su održani 17. 12. 2023. opozicija „Srbija protiv nasilja“ nastavila tražiti pravedne izbore i ponavljanje izbora u Beogradu. Četiri osobe iz koalicije i to Marinka Tepić, Željka Veselinović, Danko Grujić i Janko Veselinović započele su štrajk glađu dan nakon izbora 18. 12. u želji da skrenu pažnju na ozbiljnost problema prijevare na izborima. Marinka Tepić je rekla da želi da i europska zajednica pokaže interes za izbornu krađu u Srbiji

Najmasovniji prosvjed, u kome je sudjelovalo više tisuća građana održan je u Beogradu upravo na samom kraju godine 30. prosinca 2023. Na prosvjeddu su se okupile različite društvene skupine, studenti, intelektualci, radnička klasa, glumci, i svi drugi koji su uvjerenja i stava da ne žele prihvatiti laž u izbornom rezultatu kao mjeru vrijednosti . Njima nije stalo do obnašanja vlasti, ali traže od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se mijenjaju odnosi u društvu i tvrde da od toga neće odustati. Zahtijevaju da se održe novi izbori u Srbiji u roku od šest mjeseci.

AKTIVIZMOM OD ZAHTJEVA PROTIV NASILJA,
VRAĆANJA ORUŽJA, PRIJEVREMENIH IZBORA, TE PONAVLJANJE IZBORA
Naime opozicija „ Srbija protiv nasilja“ oformila se početkom svibnja 2023. nakon što je četrnaestogodišnji učenik osnovne škole Vladislav Ribnikar 3. svibnja došao u školu s pištoljem ubio osmero učenika svojih prijatelja i školskog zaštitara, a šest učenika i nastavnicu ranio. Spontano okupljanje građana temeljilo se na ideji da iz javnih, kako privatnih tako i državnih medija nestane emitiranje nasilja. Pokrenuto je u Srbiji vračanje oružja koje građani drže nelegalno, što je imalo izvanredne rezultate, ali okupljanje građana je nastavljeno, jer su građani nisu vidjeli bitan napredak u svojim zahtjevima. Održano j više od 20 protestnih skupova građana Beograda, kojom su prilikom oni artikulirali svoje zahtjeve i stavove. Sve se više na protestima ponavljao zahtjev za promjenom vlasti, te je Vučić odredio datum prijevremenih izbora- a bio je to upravo taj 17. prosinac 2023. godine koji nije ispunio očekivanja građana. Pobijedila je na izborima u Beogradu opcija predsjednika Vučića „Srbija ne smije stati“ s oko 38 posto glasova dok je „ Srbija protiv nasilja“ imala oko 35 posto glasova, a ostali su glasovi u malim postocima raspoređeni na nekoliko stranaka.
Još animoziteta prosvjednika predsjednik Srbije navukao je na sebe nakon što je policija uhapsila 38 prosvjednika, na protestu u nedjelju 24. 12 navečer. Prosvjednici su naime došli pred gradsku Skupštinu te su željeli sa balkona te ustanove pročitati svoj govor. No policija je bila i unutar Skupštine i provaljivanje vrata je spriječila. Nakon toga u prosvjede su se tijekom tjedna uključili i beogradski studenti koji su zahtijevali otvaranje biračkih spiskova, podsječajući da su ugrožena ljudska i biračka prava građana

NASILNOG PREOTIMANJA VLASTI NEĆE BITI – KAŽE VUČIĆ
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je prosvjednicima da neće biti revolucija niti nasilnog preotimanja vlasti."Narod je jasno rekao kome daje podršku“ rekao je predsjednik Srbije, a rekao je i da “ građani znaju da nikada manje prigovora i žalbi nije bilo na izbore“. O kojim li to građanima Vučić govori?
Vladajuća Srpska napredna stranka i Vučić odbacuju navode o krađi izbora. Srpska narodna stranka proglasila je pobjedu na izborima i na državnoj i na razini glavnoga grada.
Vučić je izjavio da će vlast biti formirana potkraj veljače 2024. ili početkom mjeseca ožujka. Rekao je da nezna tko će biti premijer, te da će o tome razgovarati poslije praznika. Nakon praznika- znaći 2024. u siječnju, vjerojatno nakon Božića i pravoslavne Nove godine, što znači u drugoj polovici mjeseca siječnja.
Dodao je“ da će se gledati da Skupština Srbije bude konstituisana krajem januara i da "nije siguran" da će dosadašni predsednik parlamenta Vladimir Orlić ostati na tom mestu iako misli da je "odlično radio posao".Vučić je izjavio i da se o formiranju vlasti u Beogradu nije razgovaralo, navodeći da su mogući novi izbori, ukoliko ne bude potrebne većine.
Margareta Zouhar Zec

subota, 30.12.2023.

NOVINARI RADIO SLOBODNE EUROPE U ZATVORU

RUSIJA SUŽAVA DJELOVANJE NEZAVISNIM MEDIJIMA


Među novinarima Radio Slobodna Europa (RSE) koji pišu informacije i proizvode radio program na području Ruske Federacije, četvoro novinara je u zatvoru. To ima svoju poruku u kojoj stoji da društvo u kome vladajući smanjuju medijske slobode postaje društvo u kome rastu ovlasti onih koji prate, nadgledaju i prisluškuju, dakle traže razloge za represivno djelovanje na novinare.
Alsa Kurmaševa je novinarka Tatarsko-baškirskog servisa Radio Slobodna Europa i radila je u Pragu u Češkoj. U Rusiju je otputovala radi situacije u obitelji u svibnju, a 18. listopada 2023. ruske vlasti su je uhitile u ruskoj republici Tatarstan te je zatvorile optuživši je da se nije registrirala kao „strani agent“, što je krivično djelo za Rusiju. Kazna za takvu optužbu je pet godina boravka u zatvoru. Alsa Kurmaševa ima američko i rusko državljanstvo. Uhapšen u lipnju 2020. i osuđen na 15 godina zatvora u Bjelorusiji je Ihar Losik bloger suradnik Bjeloruskog servisa RSE.
Andrej Kuznečik je web urednik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u mjesecu studenom 2021. godine i osuđen na šest godina zatvora zbog optužbi za ekstremizam. Losik i Kuznečik su zatvoreni u Bjelorusiji.
Vladislav Jesipenko je suradnik reporterskog projekta Ukrajinskog servisa RSE Crimea.Realities. U ožujku 2021. uhapsili su ga službenici FSB-a ( Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije) na Krimu koji je anektirala Rusija 2014. godine. Jesipenko trenutno služi petogodišnju kaznu na Krimu. Optužen je da je posjedovao eksploziv.

IZRAZ - KOJI IMA POVIJEST
Izraz "strani agent" - je pežorativan i ima svoju povijest iz vremena sovjetske epohe . Sovjetska vlast nije podnosila organizacije ni ljude koji su se bavili ljudskim pravima, kao ni medije ni nikog tko je na bilo koji način bio financiran iz inozemstva. Takvima su pripisivali pridjev „ strani agent“ i pod tim terminom ih teretili za različita kaznena djela, koja zapravo nisu počinili.
Radio Slobodna Europa je emitirala program na ruskom jeziku od 1953. godine iz sjedišta u Minchenu, a 1991. novinarima je omogućen rad iz Rusije dekretom predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina. Sve do 2011. Radio Slobodna Evropa je radila u Rusiji kao strani medij. No godine 2012. ruska Vlada, je rekla da je dekret koji je uspostavljen od Jeljcina bio izuzetak u odnosu na redovnu zakonsku proceduru, te da Radio Slobodna Europa ne može više biti registrirana na taj način. Iste godine usvojena je prva verzija Zakona o stranim agentima. Sa proširivanjem tog zakona mijenjala se i pozicija medija RSE. Od početka 2020. taj je medij registriran u Rusiji kao tvrtka sa ograničenom odgovornošću. Radio Slobodna Europa, moja ima i svoju internet stranicu i pisane sadržaje na aktualne teme u Ruskoj Federaciji se vodi kao predstavništvo strane neprofitne organizacije.

PRITISAK NA NEZAVISNE MEDIJE

Donji dom ruskog parlamenta, usvojio je je u veljači najnoviju verziju ovog zakona kojim se spomenute organizacije i pojedinci podvrgavaju birokratskom nadzoru i provjerama na licu mjesta. Oni također moraju izvještavati o svojim troškovima i financiranju. Tko ne poštuje tu odredbu, prijeti mu novčana kazna. Novinari RSE u Rusiji izloženi su riziku od krivičnog gonjenja i zatvorskim kaznama do pet godina.
Mišljenje je da ruske vlasti pojačavaju pritisak na nezavisne medije i organizacije uoči parlamentarnih izbora 2024. kada će se Putin, kako se pretpostavlja, po peti put kandidirati za predsjednika Ruske Federacije.
Otkako je Putin 2012. godine ponovo preuzeo dužnost šefa države, službena Moskva se intenzivno bavi medijima i čini sve manji prostor za djelovanje nezavisnih medija. Prema indeksu slobode medija "Reportera bez granica" Rusija je na 149. mjestu od 180 zemalja.
IZVOR: Radio Slobodna Europa, M. Zouhar Zec

petak, 29.12.2023.

TREĆA GODIŠNJICA PETRINJSKOG POTRESA

ZA OBNOVU 2,2 MILIJARDE EURA DO SADA

Prije tri godine na današnji dan 29. prosinca, 2020. godine u 12 sati i 19 minuta okolicu Petrinje pogodio je razoran potres magnitude 6.2 prema Richteru. Od posljedica potresa stradalo je sedmero ljudi. No potres je učinio velike materijalne štete u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima Oštećeni su i razoreni mnogi stambeni i gospodarski objekti u Sisačko—Moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji.
No činjenice kažu da je tom razornom potresu prethodio potres koji se dogodio dan ranije 28. prosinca 2020. u 6 sati i 28 minuta, a snaga mu je bila 5.0 prema Richteru . Nakon ta dva potresa koji su tlo i sve građevine uzdrmali, a stare građevine porušili, bez mogućnosti popravka, već s potrebom da se rade od temelja, započela je nakon godinu dana uz mnogo političkih prijepora, obnova objekata s novcem koji je u tu svrhu dobiven iz fonda Europske unije. Tijekom 2021. zabilježeno je još oko tisuću potresa na području Petrinje, Siska i Gline, čije su magnitude bile manje od prva dva razorna potresa, ali su u stanovnike tih područja unosili nemir, nesigurnost i strah.

POTRES U ZAGREBU

No 2020. godina će se u Hrvatskoj pamtiti kao godina velikih potresa, jer je 22. ožujka Zagreb i šire zagrebačko područje u 6 sati i 24 minute pogodio potres magnitude 5.5 prema Richteru. Tada još nitko nije slutio da to nije kraj velikim potresima u Hrvatskoj. A potres je veliki ili mali u odnosu na štetu koju je prouzročio. U tom je potresu život izgubila djevojčica Ana Marija Carević u stanu, u zgradi na uglu Petrinjske i Mrazovićeve ulice.Osim stambenih objekata, taj je potres teško oštetio vjerske objekte na periferiji kao i u središtu grada Zagreba: zagrebačku Katedralu, Baziliku srca Isusova, Sabornu crkvu Preobraženja gospodnjeg u Preradovićevoj ulici, crkvu Sv. Marka, na Gornjem gradu ali i crkve na periferiji grada, kao što su crkve u Remetama, Čučerju i Gračanima. To je i razumljivo jer je epicentar potresa bio na predjelu Markuševca, što je podsljemenska zona.

OBNOVA OD POTRESA

Na 274. sjednici, Vlade RH održanoj 28.12. 2023. državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Domagoj Orlić iznio je informaciju o aktivnostima Ministarstva vezanim uz obnovu potresom pogođenih područja, te je istaknuo da je obnova na području zagrebačkog i petrinjskog potresa u potpunosti završila na preko 11.100 objekata. To podrazumijeva preko 10.500 privatnih zgrada i 543 javne zgrade i infrastrukturna objekata. Na razini svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a prema podacima Ministarstva financija RH, bez jedinica lokalne i područne samouprave, do 31. listopada 2023. godine utrošeno je za obnovu 2,2 milijarde eura iz Državnog proračuna i Fonda solidarnosti EU te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

VLADA ODLUČILA - I DALJE POMOĆ KOJU PLAĆA DRŽAVNI PRORAČUN

Trenutno je u obnovi otvoreno 1452 gradilišta, dok su u postupku javne nabave za izvođenje radova i usluga 1 373 lokacije. U izgradnji je 239 novih obiteljskih kuća .

Na sjednici Vlade RH usvojeno je i nekoliko zaključaka temeljem kojih će se i u prvih šest mjeseci 2024. godine nastaviti s pomoćima stradalima građanima u potresu. Otpisuju se potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju, produžuje se korištenje autoceste A11 Zagreb - Sisak bez plaćanja cestarine, nastavlja se besplatan prijevoz vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koji sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta. Također stanovnicima na području Petrinje, Gline i Siska otpisuju biti će otpisana potraživanja za RTV pristojbu.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 28.12.2023.

IMENOVANO 20 JAVNIH BILJEŽNIKA

JAVNOBILJEŽNIČKA ISPRAVA IMA SNAGU DRŽAVNE ISPRAVE

Javni bilježnik je samostalan, a treba biti i nepristran jer postupa u interesu pravne sigurnosti, čak što više zadatak javnog bilježnika je jamčiti pravnu sigurnost. Javni bilježnik ne smije uskratiti poduzimanje službenih radnji nekoj stranci. Javnobilježnički poslovi u Republici Hrvatskoj regulirani su Zakonom o javnom bilježništvu (NN 120/16). Javni bilježnik sastavlja različite vrste isprava koje imaju snagu javnih isprava, a najčešće su to javnobilježničke potvrde, akti i zapisnici. Isprava koju je izdao javni bilježnik je isprava sa snagom kao da ju je izdala država, odnosno neko državno tijelo. Takva isprava ima jaču dokaznu snagu od privatnih isprava, jer se smatra da je istinito ono što je njome izneseno. Bilježnik kao povjerenik suda nadležan je za provođenje ostavinske rasprave. U ostavinskom postupku javnom bilježniku se plaća nagrada u visini propisanoj Pravilnikom o nagradama i naknadi troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u tom postupku.
Važna razlika između javnog bilježnika i odvjetnika je u tome što odvjetnik zastupa stranke, a javni bilježnik je neovisan i samostalan i ne zastupa stranke. Javni bilježnik treba biti postavljen kao iskusan i stručan povjerenik koje sudjeluju u pravnom poslu. Takav treba djelovati na način da stranke upozna sa svim činjenicama i pravima koja im pripadaju te time djeluje u korist pravne sigurnosti.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave u Zagrebu 11. prosinca 2023. održana je svečanost polaganja prisege dvadeset novoimenovanih javnih bilježnika.
Prisegu su položili javni bilježnici: Emina Vukelić, Jure Plećaš, Zvonimir Kuzman, Jasminka Pavlov , Karla Ladavac , Andrej Pavešić , Veronika Fućak Zvonarić, Snježana Felzer Puljiz, Irena Šimunović, Sacha Borak , Valentina Žugec , Mirela Paro , Ivana Župan, Ivana Vrcić , Martina Šugar, Krešimir Valić , Vedran Vujanović ,Valentino Koščak, Dražen Markuš i Maja Baković .

Navedeni javni bilježnici pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske mr.sc. Radovanom Dobronićem položili su javnobilježničku prisegu,ali i u nazočnosti ministra pravosuđa i uprave dr. Ivana Malenice i izaslanika predsjednice Hrvatske javnobilježničke komore Vladimira Marčinka.
Ministar dr. Malenica predao je novoimenovanim javnim bilježnicima povelju o postavljanju na dužnost javnog bilježnika..
Predsjednica javnobilježničke Komore je Zvijezdana Rauš – Klier iz Varaždina. Njoj je ta dužnost povjerena već drugi mandat.
Izvor:Ministarstvo (m.zouhar zec)

srijeda, 27.12.2023.

DO OSOBNE ISKAZNICE NEOVISNO O MJESTU STANOVANJA

UBUDUĆE ZAHTIJEV U SVAKOJ POLICIJSKOJ UPRAVI

U hitnu saborsku proceduru Vlada RH je uputila izmjene Zakona o osobnoj iskaznici kako bi se ubuduće zahtjev za izdavanje osobne iskaznice mogao podnositi u bilo kojoj policijskoj upravi ili postaji, neovisno o mjestu prebivališta ili boravišta osobe koja podnosi zahtjev.

MUP predlaže ovu izmjenu jer se dobrom pokazala odluka iz srpnja mjeseca kojom je u iznimnim situacijama omogućeno ukidanje mjesne nadležnosti za podnošenje zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica, a donesena je zbog povećanog broja zahtjeva najvećim dijelom uvjetovanih razdobljem epidemije bolesti covid-19.
''Nakon te odluke bio je povećan broj zahtjeva u pojedinim policijskim postajama koje su ranije imale manji broj stranaka jer su građani iskoristili mogućnost da na brži način ishode osobne iskaznice u takvim policijskim upravama ili postajama, a što je rasteretilo i policijske uprave s velikim brojem stranaka'', objasnio je na 273.sjednici Vlade RH, 21. prosinca 2023. njen potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. (mzz)

utorak, 26.12.2023.

RAT IZRELA I SAD-a PROTIV PALESTINACA

KADA ĆE DOĆI KRAJ NETANJAHUOVOJ POLITICI
UBIJANJA?

Rat koji vodi Izrael protiv Hamasa, nadilazi svaki razum. Netanjahu, predsjednik izraelske Vlade govori medijima, koji to prenose javnosti, da ratuje protiv Hamasa. Ali on je također rekao i da ne pravi razliku između boraca i civila. U ratu koji Izrael vodi granatiranjem stambenih objekata i danju i noću, u Pojasu Gaze najveće žrtve su palestinski civili, žene i djeca. Slike razaranja stambenih objekata, koje emitira Al Jazerra, čiji su reporteri dan i noć na ratnom terenu u Gazi, slike ranjenih civila i ranjene djece koje donose u bolnice radi pružanja medicinske pomoći su nezamislivo uznemirujuće. Netanjahu ne dozvoljava ulazak dovoljnih količina humanitarne pomoći ni za potrebe bolnica ni za potrebe civila.
Informacije s terena u Pojasu Gaze govore da ljudi gladuju. Kako je to moguće u današnje vrijeme visoke tehnologije i razvoja umjetne inteligencije?
Netanjahu izgladnjuje ratom unesrećene ljude na području Palestine bez imalo državničkog obzira i uvažavanja Međunarodnih konvencija o pravilima ratovanja. Kako je moguće da Izrael vodi rat na taj način?
Podaci su porazno loši za Izrael: u granatiranjima, prema podacima Reportera bez granica ubijeno je 66 novinara, prema podacima UN-a, ubijeno je više od 100 djelatnika UN-a koji su radili na terenu, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi ubijeno je do sada 6200 žena, 8200 djece, 7000 ljudi je nestalo, 54 tisuće osoba svih uzrasta je ranjeno.
Sada nakon što Izrael rat protiv Hamasa vodi dva i pol mjeseca, od 7.10.2023. koji je u Palestini jednako i politička stranka i vojna struktura koja je jedina Palestinska obrana, Netanjahu i njegov ratni štab ratuju protiv svakog živog čovjeka palestinca u Pojasu Gaze. A svijet to gleda i djeluje na dva načina: obični ljudi, koji imaju emocije, životno iskustvo i suosjećanje do jučer su izlazili na prosvjede u državama diljem svijeta i glasno tražili zaustavljanje rata u Gazi. Drugi način u svijetu čine političke osobe, šefovi zemalja i predsjednici koji ne djeluju na način koji bi ljudi prosvjednici željeli. Točnije ne čine dovoljno da Netanjahu zaustavi rat u Pojasu Gaze. Ne čine jer su Sjedinjene Američke Države i Joe Biden blokirale svako moguće djelovanje jer su otvoreno stali u zaštitu Izraela. Nitko drugi ne može učiniti ništa, bar za sada. Jer svaka bi druga aktivnost pokrenula novi rat.

AMERIČKI NOSAČI ZRAKOPLOVA JOŠ U SREDOZEMNOM MORU
Ali svi odgovori na moguća pitanja o pomoći palestincima u njihovu opstanku su u slijedećoj informaciji: Associated Press je objavio na internetu tekst 15. prosinca 2023. u kome piše da je „američki ministar obrane Lloyd Austin naredio nosaču zrakoplova USS Gerald R. Ford i još jednom ratnom brodu da ostanu u Sredozemnom moru još nekoliko tjedana kako bi održali prisutnost dva nosača u blizini Izraela. U tekstu dalje piše da bi „to bilo treći put da je Fordovo raspoređivanje produženo, naglašavajući stalnu zabrinutost oko nestabilnosti u regiji tijekom izraelskog rata u Gazi. Imati dva američka nosača zrakoplova u regiji bila je rijetkost posljednjih godina„ - piše. „Više američkih dužnosnika potvrdilo je da su duža raspoređivanja odobrena za Ford i krstaricu USS Normandy pod uvjetom anonimnosti,“ piše u tekstu. „Ostali brodovi u Fordovoj udarnoj grupi već su imali produženo raspoređivanje.“
„Pentagon je pojačao svoju vojnu prisutnost u regiji nakon Hamasovih napada 7. listopada kako bi odvratio Iran od širenja rata u regionalni sukob. U mjesecima nakon toga, militanti koje podupiru Iran u Iraku i Siriji iskoristili su rat za izvođenje redovitih napada raketama, bespilotnim letjelicama i projektilima na američke vojne instalacije.U isto vrijeme, američki ratni brodovi u Crvenom moru presreli su nadolazeće projektile ispaljene prema Izraelu iz područja Jemena pod kontrolom Huti pobunjenika koje podržava Iran. Također su oborili jednosmjerne napadne bespilotne letjelice koje su krenule prema brodovima i odgovorili su na pozive za pomoć komercijalnih brodova koji su bili izloženi stalnim napadima Hutija u blizini uskog tjesnaca Bab el-Mandeb. „ U tekstu se dalje navodi da je „ 15. prosinca u regiji bilo 19 američkih ratnih brodova - sedam u istočnom Sredozemlju i još 12 u Crvenom moru, preko Arapskog mora i sve do Perzijskog zaljeva.“
„Odluka o zadržavanju Forda - najnovijeg nosača zrakoplova mornarice - u regiji dolazi nakon što je izraelski ministar obrane, Yoav Gallant, rekao 14. prosinca da će biti potrebni mjeseci da se uništi Hamas. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan sastao se s izraelskim čelnicima kako bi razgovarali o vremenskom rasporedu prekida velikih borbi u Gazi, ali oni su ponovili svoju odlučnost da vode borbu dok Hamas ne bude slomljen.“
„Američki ministar obrane odlučio je produžiti prisutnost Forda. Eisenhower i Ford pokrivaju vode od južne Europe do Bliskog istoka-“piše u spomenutom tekstu.

NASILJE IZRAELACA I NA ZAPADNOJ OBALI
Sve dok Izraelsko granatiranje palestinskih enklava i palestinaca nosačima zrakoplova osiguravaju amerikanci Netanjahu čini u Gazi palestincima sve da ih rat što manje preživi, neće još dugo trajati, može se zaključiti. Jer izraelska zaštita će otići iz Sredozemnog mora, a onda će nastupiti neke nove okolnosti, posebno za Netanjahua. SAD je sada totalno privržen Izraelu, toliko da i u Vijeću sigurnosti UN-a vetom blokira svaku razumnu odluku koja bi bila u korist palestinaca, kao što je humanitarni prekid vatre kao i ulazak velikih količina humanitarne pomoći u Gazu.
S druge strane Izrael pribjegava još jednom nasilju, a to su noćne racije na Zapadnoj obali koja je teritorijalno mnogo veća od Pojasa Gaze. Izraelska vojska ili policijaa upada noću palestincima u kuće, odvodi jednog ili više članova obitelji u zatvor, a veoma često bez povoda nekoga od obitelji u takvoj kući i ubije. Palestincima koji se bave poljoprivredom izraelska policija uništava imovinu ili ih proizvoljno ubija.
Palestinci se nemaju kome žaliti, kažu i govore da nemaju kamo otići, jer to je njihova zemlja.
Margareta Zouhar Zec

ponedjeljak, 25.12.2023.

EUROPSKA KOMISIJA : U GAZI 100 POSTO LJUDI IMA AKUTNI NEDOSTATAK HRANE

ČETVRTINA PALESTINACA UMIRE OD GLADI

Zajednička izjava koju su 22. prosinca 2023. dali visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnosna pitanja Josep Borrell i povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič o opasnosti od gladi, nakon što su primili podatke prema kojima Palestinci u Pojasu Gaze, na području na kome „ Izrael vodi rat protiv Hamasa „ nemaju hrane.


Sadržaj njihove izjave je slijedeći :

„Duboko smo šokirani rezultatima procjene integrirane klasifikacije sigurnosti hrane (IPC) Integrated Food Security Phase Classification za Gazu koji je objavljen objavljeni u četvrtak 21. prosinca.
Prema IPC-u, procjenjuje se da 100% ljudi u Gazi ima akutni nedostatak hrane, dok se četvrtina stanovništva suočava s katastrofalnom glađu i umiranjem od gladi. Ovo je bez presedana. Nijedna IPC analiza nikada nije zabilježila takve razine nesigurnosti hrane bilo gdje u svijetu.
Ovo je ozbiljan razvoj događaja i trebao bi biti poziv na uzbunu cijelom svijetu da odmah djeluje kako bi spriječio smrtonosnu ljudsku katastrofu.

Jedini način da se zaustavi umiranje ljudi od gladi je osigurati zaštitu civila, omogućiti siguran pristup humanitarnim i zdravstvenim radnicima diljem Gaze i osigurati dovoljno hrane svim civilima kojima je potrebna, gdje god se nalazili.

Hitno nam je potreban stalan, brz, siguran i nesmetan humanitarni pristup kako bismo izbjegli daljnje pogoršanje ionako katastrofalne situacije.

Ponavljamo hitan poziv na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava. Nedostatak pristupa osnovnim namirnicama stvara situaciju gladi.
Pomoć treba stići do onih kojima je potrebna svim potrebnim sredstvima, uključujući humanitarne koridore i stanke za humanitarne potrebe.
Kroz svoju humanitarnu pomoć u hrani, EU nastoji osigurati pristup hrani za najgladnije i najranjivije ljude u krizama diljem svijeta.


U 2023. EU je povećao svoja humanitarna sredstva za Palestince u potrebi na više od 100 milijuna eura, od čega je 46 milijuna eura posebno namijenjeno pomoći u hrani i pokrivanju zdravstvenih i drugih osnovnih potreba. EU također isporučuje pomoć u prehrani putem letova Humanitarian Air Bridge za ljude u Gazi.

EU je za sljedeću, 2024. godinu izdvojio 125 milijuna eura humanitarne pomoći kako bi osigurao kontinuiranu potporu ljudima u Palestini kojima je najpotrebnija.“
Sadržaj je to zajedničke izjava visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella i povjerenika za upravljanje krizama Janeza Lenarčiča o opasnosti od gladi u Gazi. (mzz)

nedjelja, 24.12.2023.

EUROPSKA UNIJA UKRAJINI ŠALJE DODATNIH 500 GENERATORA

MEHANIZAM CIVILNE ZAŠTITE EU
UKRAJINI PRUŽIO POMOĆ OD 796 MILIJUNA EURA

Europska unija mobilizira dodatnih 500 generatora električne energije iz svojih strateških rescEU rezervi, koje se nalazi u Poljskoj, kako bi ojačao energetsku infrastrukturu Ukrajine. Usprkos naporima lokalnih vlasti nije bilo moguće obnoviti sve uništene električne mreže u roku od godinu dana u svim dijelovima Ukrajine kojima je zbog ratnog razaranja uništena električna mreža

Prema priopćenju za javnost Europske komisije od 22. prosinca generatori raspoređeni iz rezervi za hitne slučajeve rescEU Ukrajinu kreću se od malih generatora snage 12,5 kVA do velikih snage 1000 kVA koji su sposobni opskrbiti energijom cijele bolnice u slučaju nestanka struje.
Financijska vrijednost 500 generatora struje koji su namijenjeni Ukrajini iznosi 16,5 milijuna eura.
Generatori će biti isporučeni različitim ukrajinskim ministarstvima. S generatorima cilj je osigurati dostatnu opskrbu električnom energijom tijekom hladnih i mračnih mjeseci, ali i održati vitalne usluge poput bolnica, pročišćivača otpadnih voda i toplinskih stanica. Na primjer, 40 od 500 generatora namijenjeno je školama.
Zajedno s ovim novim raspoređivanjem, više od 5500 generatora električne energije poslano je u Ukrajinu putem EU mehanizma za civilnu zaštitu, što uključuje ponude iz država članica i 2178 iz vlastitih zaliha rescEU EU-a koji služe kao dodatni zaštitni sloj. Osim generatora, EU isporučuje Ukrajini i druge vitalne zalihe energije poput transformatora, autotransformatora, visokonaponske opreme i LED žarulja.

Krizni odgovor na rat u Ukrajini najveća je, najsloženija i najduža operacija ikad provedena u okviru Mehanizma civilne zaštite EU-a. Svih 27 zemalja EU-a, te zemlje Norveška, Turska, Sjeverna Makedonija, Island i Srbija, ponudile su pomoć u naturi u rasponu od medicinskih potrepština i skloništa do vozila i energetske opreme. Osim toga, EU je mobilizirala pomoć iz svojih rescEU medicinskih zaliha, CBRN, skloništa i energetskih zaliha u Belgiji, Njemačkoj, Danskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Švedskoj, Sloveniji te iz rezervi privatnog sektora rescEU u organizaciji Belgiji i Poljskoj.
Do sada je preko Mehanizma civilne zaštite EU, Ukrajini isporučeno više od 98 000 tona pomoći.
EU također koordinira letove medicinske evakuacije kojima se pacijenti prebacuju na liječenje u europske bolnice. Više od 2 900 ukrajinskih pacijenata evakuirano je u 22 europske zemlje.
Ukupna financijska vrijednost potpore osigurane u okviru Mehanizma civilne zaštite EU-a iznosi 796 milijuna eura.
(MZZ)

HRVATSKA UVRŠTENA U ČETIRI EUROPSKA PROMETNA KORIDORA

POVEZIVANJE CESTA, PLOVNIH PUTEVA, LUKA, ŽELJEZNICA

Hrvatska je uvrštena u čak četiri europska prometna koridora rekao je na sjednici Vlade RH 21. prosinca 273. po redu, predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Za Hrvatsku je osobito važno uvrštavanje Hrvatske u koridor Baltik - Jadran i to na pravcu od Rijeke prema Splitu. Uz postojeće koridore, tu je još i koridor Zapadni Balkan - Istočni Mediteran, a Hrvatska će na temelju ovih izmjena uvrstiti 450 kilometara željezničkih pruga, 430 kilometara cesta, 8 novih luka, 5 novih urbanih čvorova i time u proporcionalnom smislu ostvariti najveći stupanj uvrštenosti u odnosu na druge članice Europske unije, premijer Plenković.
Osobito je to važno, rekao je premijer RH, s obzirom na planove Hrvatske u pogledu ulaganja u željezničku infrastrukturu, koja u proteklim desetljećima nije bila među prioritetima.
U širem kontekstu prometne politike Europske unije, uključujući željeznički promet, cilj je Transeuropske prometne mreže (TEN-T) stvoriti mrežu od devet osnovnih koridora koji povezuju željezničku prugu s cestama, unutarnjim plovnim putovima, pomorskim rutama, lukama i zračnim lukama diljem EU-a. Ciljevi su povezati države članice EU-a i tako olakšati prekogranični prijevoz ljudi i robe, osigurati povezanost različitih vrsta prijevoza, te podupirati prelazak na održivi prijevoz.

Prometna povezanost zemalja Europske unije i njeni prometni koridori bila je između ostaalih i tema 13. prosinca na summitu EU-Zapadni Balkan u Bruxellesu. (mzz)

subota, 23.12.2023.

PROGRAM ZAŽELI IZ NOVOG PROGRAMSKOG RAZDOBLJA

OBUSTAVA DO POČETKA VELJAČE

Ministar resora ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i povjerenik EK za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit 15. prosinca 2023. su uručili 30 ugovora vrijednih više od 28 milijuna eura za projekte u sklopu Programa „Zaželi - prevencija institucionalizacije“. Projekti su sufinancirani u okviru Europskog socijalnog fonda plus.

Ministar Piletić istaknuo je kako je u novom programskom razdoblju u okviru ESF+ osigurano 100 milijuna eura za provedbu programa Zaželi, ali da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske taj iznos povećan na 386 milijuna eura čime se omogućuje ugovaranje dodatnih projektnih prijedloga zaprimljenih u okviru Poziva. Već je poznato kako će se ovim ugovorima omogućiti zapošljavanje žena koje se teže zapošljavaju, ovim ugovorima, njih 606, koje će pružati uslugu potpore i podrške za više od tri tisuće starijih i nemoćnih osoba u svojim zajednicama

Da podsjetim; u Šibenku su 7. prosinca 2023. premijer Vlade RH Plenković i ministar Marin Piletić uručili prve ugovore iz NOVOG programskog razdoblja za program "Zaželi" Dodijeljeno je 36 ugovora, vrijednih više od 37 milijuna eura kojima će biti omogućeno zapošljavanje 780 žena za pružanje svakodnevne podrške u potrebama za više od 4 700 starijih i nemoćnih osoba.

Uručenje ugovora 15. prosinca 2023. je drugo u nizu Novog programskog razdoblja „Zaželi - prevencija institucionalizacije“.

Popis i iznos projekta:

1. „Budimo im podrška“, Općina Nova Kapela, vrijednost projekta 1.200.000,00 EUR (9.041.400,00 HRK),
2. „Ražanac - moj dom + II“, Općina Ražanac, vrijednost projekta 480.000,00 EUR (3.616.560,00 HRK),
3. „Socijalno uključivanje starijih osoba i osoba s invaliditetom“, Centar za socijalno uključivanje ranjivih skupina FENIX, vrijednost projekta 900.000,00 EUR (6.781.050,00 HRK),
4. „Prevencija institucionalizacije skrbi ranjivih skupina i njihovo socijalno uključivanje“, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Splitsko-dalmatinske županije, vrijednost projekta 1.350.000,00 EUR (10.171.575,00 HRK),
5. „Zaželi - dobro svima 4“, UDRUGA ZA PSIHO-SOCIJALNE POTREBE „AMADEA“, vrijednost projekta 540.000,00 EUR (4.068.630,00 HRK),
6. „Zaželi dobro svojoj zajednici“, Općina Cerna, vrijednost projekta 1.125.000,00 EUR (8.476.312,50 HRK),
7. „Aduro skrb“, ADURO PROJEKTI, vrijednost projekta 1.237.500,00 EUR (9.323.943,75 HRK),
8. „Ruke pomoći kroz usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom“, Centar za ruralni razvoj CERURA HR, vrijednost projekta 1.350.000,00 EUR (10.171.575,00 HRK),
9. „Zajedno u bolje sutra III“, Društvo multiple skleroze Šibensko-kninske županije, vrijednost projekta 990.000,00 EUR (7.459.155,00 HRK),
10. „Zajedno za njih IV“, Općina Tribunj, vrijednost projekta 495.000,00 EUR (3.729.577,50 HRK),
11. „Ruka podrške II“, Udruga „Život nema cijenu“, vrijednost projekta 900.000,00 EUR (6.781.050,00 HRK),
12. „Zaželi u Općini Koška - faza IV“, Općina Koška, vrijednost projekta 1.170.000,00 EUR (8.815.365,00 HRK),
13. „Jedna žena život mijenja III“, Matrica održivog razvoja i socijalnih inovacija, vrijednost projekta 900.000,00 EUR (6.781.050,00 HRK),
14. „ZA SRETNIJU STAROST U SVOME DOMU“, Općina Klis, vrijednost projekta 1.470.000,00 EUR (11.075.715,00 HRK),
15. „MI - za potrebite“, Udruga osoba s invaliditetom „MI“ - VALPOVO, vrijednost projekta 1.488.000,00 EUR (11.211.336,00 HRK),
16. „Zaželi za Vrpolje IV“, Općina Vrpolje, vrijednost projekta 720.000,00 EUR (5.424.840,00 HRK),
17. „Zajedno za starije“, Općina Stara Gradiška, vrijednost projekta 480.000,00 EUR (3.616.560,00 HRK),
18. „Zaželi podršku“, LOKALNA AKCIJSKA GRUPA „ZAPADNA SLAVONIJA“, vrijednost projekta 675.000,00 EUR (5.085.787,50 HRK),
19. „Zaželi - prevencija institucionalizacije - Općina Trpinja 4“, Općina Trpinja, vrijednost projekta 1.056.000,00 EUR (7.956.432,00 HRK),
20. „Zaželi - Negoslavci - faza IV“, Općina Negoslavci, vrijednost projekta 855.000,00 EUR (6.441.997,50 HRK),
21. „Zaželi IV - prevencija institucionalizacije“, Općina Ivankovo, vrijednost projekta 1.056.000,00 EUR (7.956.432,00 HRK),
22. „I ti si dio društva“, Kršćanska humanitarna udruga za pomoć djeci, socijalno ugroženim obiteljima i svima koji su u potrebi „Putevi milosti“, vrijednost projekta 1.125.000,00 EUR (8.476.312,50 HRK),
23. „Naša podrška vama“, Općina Stari Mikanovci, vrijednost projekta 900.000,00 EUR (6.781.050,00 HRK),
24. „Uključi se - prevencija institucionalizacije - faza 4“, Općina Jarmina, vrijednost projekta 576.000,00 EUR (4.339.872,00 HRK),
25. „Dajmo im nadu II“, Udruga gluhih i nagluhih Šibensko-kninske županije, vrijednost projekta 742.500,00 EUR (5.594.366,25 HRK),

26. „ZAŽELI POMOĆ“, Grad Čabar, vrijednost projekta 1.020.000,00 EUR (7.685.190,00 HRK),

27. „I ja želim ljepše sutra…“, Općina Ravna Gora, vrijednost projekta 495.000,00 EUR (3.729.577,50 HRK),
28. „Zaželi - za bolje sutra III“, Grad Kutjevo, 1.275.000,00 EUR (9.606.487,50 HRK),
29. „Uvijek uz Vas“, Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Ivanić-Grad, vrijednost projekta 297.000,00 EUR (2.237.746,50 HRK),
30. „Zajedno za bolju i sretniju budućnost 3“, Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir, vrijednost projekta 1.485.000,00 EUR (11.188.732,50 HRK).
Ali Ministarstvo rada objavilo je 18. prosinca Obavijest o produljenju obustave Poziva „Zaželi – prevencija institucionalizacije“ na temelju informacije zaprimljene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ureda za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Posredničkog tijela razine 2. Obustava će biti na snazi do kraja dana, 2. veljače 2024. godine.
IZVOR :Ministarstvo,mzz

petak, 22.12.2023.

ZA BOLJI STANDARD UMIROVLJENIKA 78,3 MILIJUNA EURA

JEDNOKRATNA POMOĆ ZA 830 TISUĆA KORISNIKA

Na 273. sjednici Vlade Republike Hrvatske, osržanoj 21. prosinca 2023. usvojen je, između ostaloga, i Prijedlog odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.

Ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Piletić istaknuo je kako se ovim Prijedlogom odluke po sedmi puta omogućava isplata jednokratnog novčanog primanja umirovljenicima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj U odnosu na prethodnu isplatu povećava se granični iznos na utvrđenu minimalnu bruto plaću za 2024. godinu od 840,00 eura, što će rezultirati većim obuhvatom umirovljenika kojima će se ispatiti jednokratni dodatak. Obuhvaćeni su i umirovljenici koji uz mirovinu iz hrvatskog mirovinskog osiguranja primaju i mirovinu iz inozemstva, ili samo inozemnu mirovinu.
Jednokratno novčano primanje isplatit će se i zaposlenim korisnicima mirovine, ako im ukupan prihod za mjesec rujan 2023. s osnova rada i mirovina ne prelazi iznos od 840,00 eura.

Cilj je dodatno ublažiti posljedice utjecaja rasta troškova života na standard umirovljenika s nižim mirovinskim primanjima u skladu s gospodarskim mogućnostima.

Iznos jednokratnog primanja ovisan je visini mirovinskih primanja i utvrđuje se u rasponu od 50 eura do 160 eura, a jednokratno novčano primanje bit će isplaćeno u prosincu osim za one kategorije umirovljenika koji će mirovinu ostvariti naknado do 31. prosinca 2024. te će im isplata biti izvršena najkasnije u ožujku 2024.

Prema riječima premijera Plenkovića „oni koji imaju mirovinu do 300 eura dobit će 160 eura,
- oni kojima je mirovina od 300 do 435 eura dobit će 120 eura,
- oni kojima je mirovina od 435 do 570 eura dobit će 80 eura,
- oni kojima je mirovina od 570 do 700 eura dobit će 60 eura,
- a ova nova uvrštena kategorija umirovljenika s mirovinama od 700 do 840 eura
dobit će 50 eura“.

Za isplatu jednokratnog novčanog primanja procijenjena su sredstva od 78,3 milijuna eura, za otprilike 830.000 korisnika. Izvor; Vijesti ministarstva rada, mzz

četvrtak, 21.12.2023.

KLANJE SVINJA ZA VLASTITE POTREBE OD 21. PROSINCA

DOZVOLA IZ PISANE UREDBE EU

Mogućnost klanja svinja za vlastite potrebe na objektu gdje se drže svinje uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja, uz obvezan prethodan klinički pregled veterinara – dozvoljena je provedbenom Uredbom (EU) 2023/2894 objavljenom po pitanju posebnih mjera kontrole u odnosu na afričku svinjsku kugu u Službenom listu Europske unije 20. prosinca 2023.

Navedenom Uredbom sva područja u Republici Hrvatskoj koja su bila u zoni zaštite i zoni nadziranja u odnosu na pojavu afričke svinjske kuge kod domaćih svinja svrstana su u takozvanu 'ZONU III.', koja uz obvezni daljnji nadzor i kontrolu situacije u odnosu na ovu bolest omogućava stavljanje na tržište svježeg mesa koje potječe od svinja iz zone III.
Meso koje potječe od svinja iz zone III, zaklanih u odobrenim objektima za klanje moći će se stavljati na tržište kao svježe meso, isključivo za područje Republike Hrvatske.

„Posebice ističemo“, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede,“ da je osim zoniranja Vukovarsko-srijemske i dijela Brodsko-posavske županije, nova zona i prije roka određenog u siječnju iduće godine, proširena i na područje dijela Osječko-baranjske županije.
„Podsjetimo: na sastanku Stalnog odbora za zdravlje životinja održanog u Bruxellesu u petak 15. prosinca 2023. godine Hrvatska je prezentirala mjere i aktivnosti provedene u svrhu suzbijanja afričke svinjske kuge kao i ažurirani akcijski plan kojim se daju garancije za mogućnost regionalizacije određenih područja zemlje koja su do sada bila pod rigoroznim mjerama kontrole ove bolesti. Predložene mjere i akcijski plan jednoglasno su podržani od strane Europske komisije i država članica.“
O opravdanosti mjera i podizanja svijesti subjekata koji drže svinje koje i dalje provodi Ministarstvo poljoprivrede s nadležnim službama na terenu, govori činjenica da od 29. studenog 2023. godine nije zabilježen niti jedan novi slučaj pojave afričke svinjske kuge.
Subjektima ostaje obveza prijave brojnog stanja svinja na objektu do 23.12.2023. kao i obvezu kontinuirane prijave u roku od 3 dana od promjene nastale uginućem, premještanjem, prasenjem i klanjem na vlastitom objektu.
Izvor, priopćenje Ministarstva poljoprivrede ( mzz)

srijeda, 20.12.2023.

SRBIJA SE OKREĆE PROŠLOSTI I STVARA NESTABILNOST

„ SRBIJA PROTIV NASILJA“ U BEOGRADU DAN NAKON IZBORA,
PONOVO NA PROSVJEDIMA

Prijevremeni parlamentarni izbori u Republici Srbiji održani su 17. prosinca, ali već narednog dana 18. prosinca građani, među kojima i dosta studenata, kažu informacije s Al Jazerre TV, izašli su tijekom dana na prosvjed u Beogradu, pred zgradu Skupštine. Prosvjedi su nastavljeni i 19. prosinca navečer.
Prosvjed je potpuno ozbiljan, jer dvoje čelnih ljudi u stranci „Srbija protiv nasilja „ su započeli štrajk glađu, a to je Marinka Tepić i Aleksić radi nezadovoljstva rezultatima izbora za koje tvrde da su kupljeni, te da su Beograd dovoženi ljudi autobusima iz Republike Srpske radi glasanja, te da su glasali kako su bili instruirani. A glasali su za stranku Aleksandra Vučića i njegovu listu Srbija ne smije stati.
Na nacionalnom nivou, prema službenim rezultatima, Vučićeva Srpska napredna stranka osvojila je 46,7 posto, a Srbija protiv nasilja 23,5 posto glasova. U Beogradu je Srpska narodna stranka u prednosti s 44,5 u odnosu na stranku Srbija protiv naselja koja je dobila 38,18 posto glasova.
Tvrdnje o izbornim nepravilnostima u preliminarnom izvještaju potvrđuju i OSCE, Evropski parlament i Vijeće Evrope koji govore o „kupovini glasova” i „punjenju glasačkih kutija”.Vodstvo stranke Srbija protiv nasilja optužuje i državne medije da nisu prenijeli informaciju o protestima radi .

SRBIJA VIŠE NEMA DEMOKRATSKE IZBORE

U razgovoru s novinarkom za HRT4, 18. prosinca, o netom održanim izborima u Srbiji, Žarko Korać dr. psihologije i političar koji je bio zamjenik premijera u Vladi Republika Srbije između 2001. i 2003. bio je i zastupnik u Narodnoj Skupštini Srbije kao dio koalicije osnovane oko Liberalno-demokratske partije, te zastupnik u Skupštini Srbije u periodu od 1993. do 1997. te u periodu od 2003. do 2014. godine, što ga čini relevantnim za razgovor o tijeku izbora i izbornim događanjima u Srbiji 17. prosinca, rekao da“ Srbija više nema demokratske izbore, možda u formi da , ali ne i u sadržaju, te da se postavlja ozbiljno pitanje kako će to ići u budućnosti. Od onoga što je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije radio u kampanji u namjeri da pridobije što više građana da daju glas njemu, reći ću samo tri stvari“ rekao je dr. Korać te nastavio“ U izbornoj kampanji koja je trajala 71 dana, Vučić je bio 69 dana u medijima, gdje je praćena njegova kampanja, a vrlo često u jednom danu i u nekoliko privatnih medija.““ On je prekršio Ustav „ rekao je dr. Korać “ jer Vučić nije predsjednik ni svoje stranke. To je prvo. Drugo ogromne novce je podijelio – penzionerima po 170 eura, po 70,80,90, eura učenicima, studentima. Neki govore da je na to otišlo oko 500 milijuna eura . A treće ; u malim mjestima ucjenjivao je ljude, prije svega socijalne slučajeve prijetnjama da će izgubiti taj status.“

Dr. Korać kaže da je“ suština u tome da oblik Vučićeva nacionalizma, koji sada i formalno liči na Miloševićev, je takav da je on u mnogim kampanjama u Srbiji, ne u Beogradu, bio u koaliciji sa Šešeljem. Političar i dr. psihologije Korać ukazuje i na slijedeće: Pored Vučića pri proglašenju izbornih rezultata su Dodig i Andrija Mandić, a Mandić je predsjednik Crnogorskog parlamenta, jedan od bivših lidera pro ruske i pro srpske stranke u Crnoj Gori.“ Prema riječima dr. Koraća Vučić je znao da neće dobro proći na izborima u Beogradu, zato je i doveo birače iz Republike Srpske. Oporba govori da ih je došlo 40 tisuća. Vučić na to kaže, to je prevelik broj, nije to točno, jer da oni ostvaruju svoje pravo . Međutim, oni nemaju pravo glasati jer njihova prijava boravka je fiktivna“ kaže dr. Korać i nastavlja „ Ja sam rekao u medijima da su glasali u Beogradu ljudi koji nikada u Beogradu nisu bili. Glasali su tako da su bili instruirani – za koga glasati- To je pravi skandal i to je nelegalno. To je kršenje zakona. I na to se referira oporba. Srbija je na ovaj način nestabilnija nego što je bila prije izbora. Protesti se sada čine paradoksalnim. Vučić ima nestabilnost. „
Političar i psiholog dr. Žarko Korać je rekao zaključno da su pro europski glasaći deprimirani načinom i ishodom glasanja u Srbiji. „ Vidim to na društvenim mrežama – ljudi kažu mladima –„Bežite iz ove zemlje, ovde nikada neće biti bolje“ Korać između ostaloga kaže da je to najgore što se može reći za jednu zemlju.
( M.Zouhar Zec)

utorak, 19.12.2023.

EUROPSKA UNIJA I KENIJA POTPISALE EKONOMSKI UGOVOR O PARTNERSTVU

AMBICIOZAN SPORAZUM SA ZEMLJOM U RAZVOJU

EU i Kenija, država u istočnoj Africi, potpisale su 18. prosinca 2023. Sporazum o gospodarskom partnerstvu kako bi potaknule bilateralnu trgovinu robom, povećale tokove ulaganja i pridonijele održivom gospodarskom rastu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da je Kenija ključni partner Europske unije u Africi.
Potpisivanje je održano tijekom službene ceremonije u Nairobiju, glavnom gradu Kenije koji ima više od tri milijuna stanovnika, a potpisnici su bili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i kenijski predsjednik dr. Williamom Samoei Rutom.
EU je prvo izvozno odredište Kenije i drugi najveći trgovinski partner, s ukupno 3,3 milijarde eura bilateralne trgovine u 2022. što je povećanje od 27% u usporedbi s 2018. godinom. Sporazum će stvoriti još više prilika za kenijska poduzeća i izvoznike, jer će otvoriti tržište EU za kenijske proizvode nakon stupanja na snagu.
Sporazum pruža platformu za potporu otvaranju radnih mjesta na objema stranama, zajedno s ciljanom suradnjom za poboljšanje gospodarskog razvoja Kenije. To je najambiciozniji trgovinski sporazum koji je EU ikada potpisala sa zemljom u razvoju kada je riječ o odredbama o održivosti kao što su zaštita klime i okoliša, radnička prava i ravnopravnost spolova.
Uravnoteženi sporazum uzima u obzir razvojne potrebe Kenije pružajući dulje razdoblje za postupno otvaranje tržišta. Uključuje posebne mjere zaštite za poljoprivredu, sigurnost hrane i industriju za mlade. Uključeno je posebno poglavlje o gospodarskoj i razvojnoj suradnji s ciljem povećanja konkurentnosti kenijskog gospodarstva. S razvojnom pomoći EU-a, to će pomoći u izgradnji kapaciteta Kenije u glatkoj provedbi Sporazuma dok će podržavati lokalne poljoprivrednike u ispunjavanju standarda EU-a i u iskorištavanju prilika koje ovaj sporazum pruža. Izvor priopćenje EK, mzz

ponedjeljak, 18.12.2023.

ODRŽANI IZVANREDNI IZBORI U SRBIJI

LISTA SRBIJA PROTIV NASILJA - NEOČEKIVANO MALO GLASOVA

Na izvanrednim izborima koji su 17. prosinca održani u Srbiji srpska napreda stranka s listom aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića „ Srbija ne smije stati“ proglasila je pobjedu. Na izborima su birani parlament, lokalna vlast u 65 gradova i općina, te skupština Vojvodine.

Koalicijska lista Srbija protiv nasilja je prema prvoj procjeni osvojila znatno manje glasova od Srpske napredne stranke.
Aleksandar Vučić ima većinu u parlamentu, što je objavio rekavši u nedjelju navečer, da lista “ Srbija ne smije stati“ ima 46, 5 posto glasova, „Srbija protiv naselja“ 23,5 posto glasova, Ivica Dačić i“ Socijalistička partija Srbije“ 6,5 posto, „Nada“ 4,9 posto. Lista Srbija ne smije stati imati će više od 127 mandata – rekao je Vučić- dodavši da će imati će apsolutnu većinu.
Lista Aleksandra Vučića imala je većinu i u Vojvodini gdje je osvojila 49 posto glasova, Savez Vojvođanskih Mađara ima 17 posto, a lista Srbija protiv nasilja 12 posto glasova.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini kojeg vodi Tomislav Žigmanov, ministar u Vladi Srbije u koaliciji sa strankom Pravda i pomirenje mogao bi prema sadašjim rezultatima osvojiti dva do tri mandata.
Rezultati za Beograd još nisu poznati, ali je dosadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vućić rekao da je s prebrojenim glasovima njegova lista osvojila 38 posto glasova, na drugom mjestu je Srbija protiv nasilja s35 posto glasova , a potom tri stranke s oko 5 posto glasova. Formiranje vlasti ovisiti će o koaliranju stranaka.

Vučić je rekao da će nove predsjedničke i parlamentarne izbore u Srbiji sazvati 2027. godine.
Izvor, vijesti, (mzz)

subota, 16.12.2023.

MOLDAVIJI ZAJAM EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE

NA PUTU PREMA ČLANSTVU U EU

U dnevnim vijestima Europske komisije , 15. prosinca , između ostalih je vijest koja kaže da Moldavija dobiva dodatna sredstva za poboljšanje željezničke infrastrukture. Moldavija je potpisala zajam s Europska investicijskom bankom od 41,2 milijuna eura s Moldavijom, namijenjen poboljšanju unutarnjih prometnih veza, kao i pružanju dugoročnih gospodarskih koristi široj regiji. Ovaj će zajam biti nadopunjen bespovratnim sredstvima EU-a od 12 milijuna eura.

Povjerenica za promet Adina Valean rekla je da će ovaj kredit zajedno s doprinosom Europske komisije od 12 milijuna eura, poboljšati željezničku infrastrukturu u Moldaviji. Bit će obnovljeno 128 kilometara pruge u smjeru sjever-jug, što će biti korisno za gospodarstvo Moldavije. Projekt će također ojačati putove solidarnosti, gdje su Moldavija i Rumunjska glavni akteri na dunavskom koridoru, osiguravajući tranzit gotovo 70% proizvoda koji izlaze iz Ukrajine.
Projekt će pomoći u smanjenju prometnih gužvi i povećanju ekološke održivosti, u skladu s ciljevima EU Global Gatewaya. Ojačati će staze solidarnosti , alternativne prometne rute za Ukrajinu koje su postale slamka spasa za ukrajinsko gospodarstvo. Osim prijevoza ukrajinskog žita a to je više od 58 milijuna tona žitarica, uljarica i srodnih proizvoda koje su prevezene od svibnja 2022. ovo je važna opcija za Ukrajinu, da bi mogla izvoziti svoju drugu robu i uvoziti ono što joj je potrebno, kao što su gorivo i humanitarna pomoć. Ova odluka pomoći će jačanju dunavskog koridora.

MOLDAVIJA NA PUTU DO ČLANSTVA U EU
Moldavija još nije članica Europske unije, ali je odavno izrazila želju da to bude.Sporazum o pridruživanju između EU-a i Moldavije s područjem slobodne trgovine stupio je na snagu 1. srpnja 2016. S Moldavijim je potpisan i sporazum o sigurnosti koju provodi Frontex na zaštitu vanjskih granica. Jer Moldavija graniči s Ukrajinom i postoji realna opasnost od ometanja granica u Moldaviji od ruskih snaga.
Na sastanku Europskog vijeća 23. lipnja 2022. Moldaviji je dodijeljen status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Europska komisija je izvijestila Vijeće o ispunjavanju uvjeta potrebnih za članstvo u Europskoj uniji, tako da je Europsko vijeće 23. ožujka 2023. ponovno potvrdilo da će Europska unija nastaviti pružati svu relevantnu potporu Republici Moldaviji radi jačanja njezine otpornosti, sigurnosti, stabilnosti i gospodarstva i radi pomoći toj zemlji na njezinu putu prema pristupanju EU-u.
.Vijeće EU je u srpnju 2022. donijelo mjere o privremenoj liberalizaciji trgovine za sedam poljoprivrednih proizvoda iz Moldavije a to su: rajčice, češnjak, stolno grožđe, jabuke, trešnje, šljive i sok od grožđa. To znači da Moldavija može barem udvostručiti svoj izvoz tih proizvoda u Europsku uniju bez ikakvih carina.
Mjere su produljene do 24. srpnja 2024. godine.Elektroenergetske mreže Ukrajine i Moldavije sinhronizirane su s europskom kontinentalnom mrežom 16. ožujka 2022.

REPUBLIKA MOLDAVIJA OD 1991.
Moldavija je samostalnost postigla odvajanjem od Sovjetskog Saveza, u kolovozu 1991. To je mala zemlja s četiri milijuna stanovnika .Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva koje je govorilo ruski jezikm. Od ožujka do lipnja 1992. godine vođen je rat u Pridnjestrovlju u kome je bilo više od tisuću poginulih. Nakon sklapanja primirja, u Pridnjestrovlju ostaju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji. Više od dva desetljeća Ruska Federacija snažno je utjecala na politički život Moldavije. No stvari se polako mijenjaju, koliko su građani za to bili spremni na izborima. Moldavijska političarka a sada predsjednica Maia Sandu, (51) koja je bila ministrica prosvjete u radoblju od 2012. do 2015. u Moldaviji, koja je studirala na Akademiji ekonomskih nauka Moldavije , te studirala međunarodne odnose na akademiji za državnu upravu i 2010. diplomirala na Harvard Univerity u SAD-u, vodi Moldaviju prema članstvu u Europskoj uniji.
M.Zouhar Zec

četvrtak, 14.12.2023.

KRUŽNO GOSPODARENJE ZGRADAMA I PROSTOROM

ZELENA VEGETACIJA NA KROVOVIMA, ZIDOVIMA I TRGOVIMA

Državni službenik mr.Zvonimir Frka Petešić, koji je predstojnik ureda premijera Andreja Plenkovića, na konferenciji ZELENA BUDUĆNOST GRADA 2.0 koju je organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine 12. prosinca, u Zagrebu, u svom govoru je predstavio važnost zelene obnove gradova kroz nekoliko vrsta dobrobiti:, klimatsku, uštedu energije, estetsku, privlačenje investicija, rast BDP-a , do smjernica u kojima je navedeno - kako zadržati optimalni fokus na provođenju urbane obnove.
Objavljujem govor mr. Frka Petešića

”Konferencija je posvećena izazovima i mogućnostima zelene, urbane obnove i razgovarati o ovoj važnoj temi ne samo da je dužnost, već je i obveza prema budućim generacijama.
Živimo u vremenu sve bržih i izraženijih klimtskih promjena, koje će u narednim desetljećima postati najveći izazov u povijesti čovječanstva. Prije deset dana (30.11.) na globalnoj konferenciji o klimi u Dubaiu, predsjednik Vlade je upozorio da je Hrvatska ove godine iskusila rekordnu poplavu, najrazornije olujno nevrijeme u povijesti, izmjene klime i najtopliju godinu koja je ikada zabilježena u Hrvatskoij, a osim toga i u svijetu.
Zbog globalnog trenda zatopljenja koji za sada ne jenjava, vrlo je izgledno da će ova godina biti najhladnija od svih drugih.

URBANA NASELJA MANJE OTPORNA NA KLIMATSKE PROMJENE
U tom kontekstu zelena obnova grada i gradova postaje jedan od prioriteta svake odgovorne javne politike., kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Naime, osim što tri od pet stanovnika u Hrvatskoj žive u gradovima, urbana naselja su po svojoj strukturi najmanje otporna na klimatske promjene osobito na vrućine. Stoga su izražene i vremenskih nepogoda, s druge strane potrošnja fosilnih goriva,osim što uzrokuje klimatske promjene, kroz ispuštanje stakleničkih plinova, znatno opterečuje državni proračun, sada je svako smanjenje energetske potrošnje dobrodošlo i s ekonomske računice, ne samo ekološke. No nije sve zlo za zlo: obnova nakon potresa stvorila je veliki broj građevinskih radova koji su osjetno pridonijeli tome da Hrvatska članica EU bude danas s najvećom stopom rasta BDP. No za očekivati je da će se s završavanjem obnove za nekoliko godina, se postupno smanjivati visoka stopa rasta. Međutim jedini način da dosegnemo prosjek razvoja EU je da rastemo znatno brže od nje, s tim da smo trenutno na 73 % od prosjeka EU, a prije sedam godina smo bili na 62 %. Godišnji rast po godišnjoj stopi od 2%, podiže BDP za 22%, dok deseto godišnji rast po stopi od 5 posto, podiže rast na 63 posto. Pokretanjem masovnog plana energetske obnove zgrada, možemo dati snažan zamah višim stopama gospodarskog rasta, na način da to bude dugoročno održiv rast. Drugim riječima, zelena urbana obnova gradova, ponajprije kroz zelenu obnovu zgrada, može spomenute izazove pretvorili u prilike za transformaciju koja jača našu upornost, energetsku štedljivost I neovisnost, a istodobno potiče snažan rast. To predpostavlja ono za što se predsjednik Vlade uvijek zalaže, a to je partnerstvo između Vlade i županija, gradova i općina, ali i sinergiju države, lokalne zajednice, gospodarstva i to u skladu s prioritetima za budući razvoj Hrvatske, a to je dekarbonizacija.

KORISTI OD ENERGETSKE OBNOVE
Energetska obnova zgrada jedan je od najučinkovitijih načina u ostvarivanju ne samo dekarbonizacije, već i štednje energije i jačanje otpornosti gradova na klimatske promjene.
Kuća je onoliko čvrsta koliko su snažni njezini temelji, tako su i gradovi otporni koliko su održive energetski učinkovite njegove zgrade. Energetska obnova zgrada i kuća donosi niz koristi koje se protežu kroz različite aspekte društva.
Kada se gleda kroz prizmu kućanstava, energetska obnova dovodi do značajnih uštedu na računima za energiju, koji se mogu čak i trostruko smanjiti, a to direktno utječe na raspoloživ dohodak građana, što na kraju pridonosi rastu potrošnje, pa i gospodarstva . Ulaganje u energetsku učinkovitost grada podiže vrijednost nekretnina i produžuje, što takve investicije čini stabilnijim. U širem kontekstu gospodarstva, energetska obnova znatan je poticaj ekonomskom razvoju grada i okolice. Stvaraju su nova radna mjesta u lokalnom građevinskom sektoru, kao i stručnjaka za energetsku učinkovitost, a velike su mogućnosti industrije s razvojem novih materijala za energetsku izolaciju zgrada.
To je prilika za niz novih obrta, malih i srednjih poduzeća, koja mogu u velikom dijelu pomoći proizvodnjom opreme za energetsku učinkovitost. Smanjenjem potrošnje energije u zgradama, smanjuje se potreba za ovisnošću o skupim fosilnim gorivima, rasterečuje se državni proračun, a ušteđena sredstva mogu se usmjeriti na druge važne sektore , zdravstva, obrazovanja i infrastructure.

Na razini lokalnih zajednica energetska obnova zgrada pridonosi i otpornosti na krize. Smanjenje ovisnosti o uvozu energije, čini naše gradove manje podložnima na fluktuacije u globalnom tržištu energije. Ne treba pri tome zanemariti ni pozitivan utjecaj na demografsku revitalizaciju zemlje. Kvalitetan urbani prostor postaje privlačan za stanovanje. Nema sunje da grad koji ulaže u zelene projekte postaje privlačan za investicije, turizam i kvalitetniji život. To zahtijeva ambicioznost u odlukama.

GODIŠNJE OBNOVITI 3,7 % STAMBENOG FONDA
U Hrvatskoj se godišnje energetski obnavlja tek 0,8 % stambenog fonda. Ako energetsku obnovu zgrada želimo završiti do 2050.potrebno je godišnje energetski obnoviti 3,7 % stambenog fonda. U okviru posebnog paketa mjera osigurano je 1,2 milijarde eura za energetsku obnovu, što je 1,5 milijarde četvornih metara u javnim i višestambenim zgradama – što je velik korak u odnosu na prethodno razdoblje.
Prije nekoliko dana predsjednik Vlade je sudjelovao na dodjeli 30 ugovora za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, u 15 županija u vrijednosti od 74 milijuna eura, od čega su polovica bespovratna sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Važne su komponente ovoga procesa energetski sustavi grijanja, hlađenja i rasvjete. Obečavajuća je geotermalna energija što je prepoznalo i ministarstvo gospodarstvaa i održivog razvoja. Nastavimo li tim putem Hrvatska može dodatno povećati svoju komparativnu prednost i tako će postati još bolje mjesto za život.

PETI SMO U PROIZVODNJI ENERGIJE
Danas smo osmi u EU po bruto potrošnji energije iz obnovljivih izvora s oko 31 %, dok je prosjek EU 22%. Peti smo u proizvodnji energije, preko 60 %. Hrvatska je 12 u svijetu, među 193 države u provedbi ciljeva održivog razvoja. To je pokazatelj da rastemo. Slijedimo politike iz programa Vlade.
To zahtijeva nekoliko smjernica:
1 Znanje - na razini jedinica lokalne samouprave ulagati oko jedan posto proračuna općina i gradova na ulaganje u znanje zaposlenika
2. Uključivost – razmjenivati informacije o rizicima, kako bi se na lokalnoj razini uključilo što više dionika
3. Solidarnost – društveni i teritorijalni rast u odnosu na rizike i posljedice I ravnomjerno rasporediti teret
4. Smjelost – sa relativno mnogo izazova trebaamo biti spremni razmišljati na kreativan način
5. Koherentnost – propagiranje političkih ciljeva i na prostornom uređenju
6. Suradnja- na lokalnoj razini okupljati povremeno dionike I razgovarati o temi i stvoriti uključivu dinamiku
7. Odgovornost- zadužiti suradnike za kontinuirano bavljenje zelenom obnovom
Nadam se da će konferencija biti poticaj za inplementaciju zelene urbane obnove" - rekao je na kraju mr. Frka Petešić.
(M.Zouhar Zec)

NOVA NAREDBA ZA SUZBIJANJE AFRIČKE SVINJSKE KUGE

I DALJE NA SNAZI ZABRANA KLANJA ZA cijelo područje
Vukovarko-srijemske i
određena područja Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je priopćenje u kome navodi da je u Narodnim novinama broj 147 koji je objavljen 12. prosinca 2023. objavljena Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj. Naredba je stupila na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama, dakle 13. prosinca 2023. godine.

Objavljujem priopćenje kako je sročeno u Ministarstvu poljoprivrede:

U Naredbi je određena obveza subjekata da kontinuirano dojavljuju brojno stanje svinja koje drže na objektima. Također, svi subjekti koji drže svinje, a nisu dojavili brojno stanje svinja od mjeseca srpnja 2023. godine, dužni su u roku od 10 dana od stupanja na snagu ove Naredbe odnosno do 23. prosinca 2023. godine prijaviti brojno stanje svinja na svojim objektima. Svi subjekti koji drže svinje dužni su prijavljivati premještanje svinja i obvezno svaku promjenu brojnog stanja (uginuće, prasenje, premještanje, klanje na vlastitom objektu i dr.). Dojava se radi samostalnim unosom u VetIs aplikaciju, putem ovlaštene veterinarske organizacije ili putem djelatnika Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u roku od 3 dana od nastale promjene.

Na objektima na kojima se drži 5 i više rasplodnih svinja ili više od 50 svinja ukupno uz minimalne biosigurnosne mjere propisane Naredbom o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području RH NN 1/23 od 2.siječnja i ovom Naredbom moraju imati plan biosigurnosti koji mora obuhvaćati barem:

- određivanje „čistih“ i „prljavih“ područja za osoblje ovisno o tipu objekta
- određivanje i prema potrebi, ažuriranje logističkih mjera za ulazak novih držanih svinja u objekt
- postupke za čišćenje i dezinfekciju prostora, prijevoznih sredstava i opreme te osobnu higijenu
- pravila za osoblje o hrani u objektu i zabranu osoblju da drže svinje
- ciljani periodični program informiranja osoblja objekta
- određivanje i prema potrebi, ažuriranje logističkih mjera za osiguravanje primjerenog odvajanja različitih epidemioloških jedinica te za sprečavanje dolaska svinja u izravan ili neizravan kontakt s nusproizvodima životinjskog podrijetla i drugim jedinicama u objektu
- postupke i upute za primjenu mjera biosigurnosti tijekom gradnje ili popravka prostora ili nastambi
- interne revizije ili samoprocjenu provedbe biosigurnosnih mjera

U zonama ograničenja I, II i zaraženoj zoni (dio Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Ličko-senjske i Zadarske županije gdje se bolest pojavila samo u divljih svinja), na objektu na kojem se drže svinje i koji udovoljava svim uvjetima biosigurnosti i drugim propisanim uvjetima za držanje svinja te ako se na objektu provodi nadziranje afričke svinjske kuge i ako kliničkim pregledom provedenim od strane ovlaštenog veterinara unutar 24 sata prije klanja nisu utvrđene promjene zdravstvenog stanja svinja na objektu i svinja namijenjenih klanju dozvoljeno je klanje svinja za vlastite potrebe.

Zone ograničenja od 3. studenoga 2023. dostupne su na sljedećem linku:

http://www.veterinarstvo.hr/UserDocsImages/ASK/Rje%C5%
A1enje%20o%20zonama%20ograni%C4%8Denja%20i%20zara%
C5%BEenim%20zonama%203.11.2023.pdf

I dalje je na snazi zabrana klanja za vlastite potrebe na području ograničenja u zonama zaštite i zonama nadziranja koje obuhvaćaju cijelo područje Vukovarko-srijemske i određena područja Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.

Ističemo obvezu svih subjekata koji drže svinje da prijave veterinaru ako svinje pokazuju znakove bolesti, pobačaj, uginuće. Također podsjećamo da se svinje smiju držati samo na registriranim objektima u skladu sa svim mjerama biosigurnosti i uvjetima za držanje svinja.

srijeda, 13.12.2023.

UN IZGLASAO REZOLUCIJU O PREKIDU VATRE U GAZI

PREDSJEDNIK SAD JOE BIDEN :

" IZRAEL NE MOŽE REĆI NE PALESTINSKOJ DRŽAVI"

Rezolucija Generalne skupštine UN-a koja zahtijeva prekid vatre u Gazi usvojena je u utorak 12. prosinca, uz potporu 153 od 193 zemlje. SAD, Izrael i osam drugih država glasali su protiv rezolucije, a 23 države su bile suzdržane.
Nakon upozorenja američkog predsjednika Joea Bidena Izraelu 11. prosinca da riskira gubitak međunarodne potpore zbog svog "neselektivnog" bombardiranja enklave, više izraelskih saveznika pozvalo je Izrael na prekid vatre. Unatoč održavanju potpore, američki predsjednik iznio je najoštriju javnu kritiku Izraela od početka njegova rata s Hamasom. Australija, Kanada, Novi Zeland i drugi saveznici izdali su rijetku zajedničku izjavu pozivajući na prekid neprijateljstava i izražavajući zabrinutost "zbog smanjenja sigurnog prostora za civile u Gazi".
Washington već tjednima poziva Izrael da se više brine kako bi izbjegao civilne žrtve u Gazi, rekavši da je ubijeno previše Palestinaca.Joe Biden je također sugerirao da SAD na izraelsku Vladu gleda kao na ekstremnu, izrazivši zabrinutost da "najkonzervativnija Vlada u povijesti Izraela" "teško" napreduje u rješavanju sukoba.
"On ,izraelski premijer Benjamin Netanyahu, mora promijeniti ovu Vladu", rekao je Biden. imenovavši ministra sigurnosti Tel Aviva Itamara Ben-Gvira. Američki predsjednik inzistirao je na tome da Izrael "ne može reći ne" palestinskoj državi, imenujući ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira među tvrdokornim članovima Vlade koji su odbacili rješenje s dvije države.

SAVJEST SVIJETA JE MRTVA
AL Jazeera English objavila je 12. prosinca tekst u kome se kaže „Izraelski tenkovi i ratni zrakoplovi izvode nove napade na izgladnjele Palestince u južnoj Gazi dok je dotok pomoći otežan intenzitetom napada, koji već traju treći mjesec .Glad se pogoršava u opkoljenoj enklavi, a Ujedinjeni narodi kažu da polovica stanovništva Gaze gladuje.
Stariji Palestinac, Tawfik Abu Breika, rekao je da je njegov stambeni blok u Khan Younisu bez upozorenja pogođen u utorak u izraelskom zračnom napad, koji je srušio nekoliko zgrada i uzrokovao žrtve.“Savjest svijeta je mrtva, nema ljudskosti ili bilo kakvog morala”, rekao je Breika dok su susjedi prebirali po ruševinama. “Ovo je treći mjesec kako se suočavamo sa smrću i razaranjem... Ovo je etničko čišćenje, potpuno uništenje Pojasa Gaze kako bi se raselilo cijelo stanovništvo.”
Južnije u Rafi, koja graniči s Egiptom, zdravstveni dužnosnici rekli su da su 23 osobe, uključujući sedmero djece, ubijene u izraelskom zračnom napadu tijekom noći. Stanovnici su rekli da je granatiranje Rafe, gdje je izraelska vojska ovog mjeseca naredila ljudima da krenu prema svojoj sigurnosti, bilo jedno od najžešćih u posljednjih nekoliko dana. “Noću ne možemo spavati od bombardiranja, a ujutro obilazimo ulice tražeći hranu za djecu; nema hrane”, rekao je Abu Khalil ( 40) otac šestero djece.
Palestinci iz Gaze borili su se s glađu i žeđu kako bi preživjeli, rekao je stanovnik Mohammed Obaid dok je pregledavao ostatke u Rafi. "Nema struje, nema goriva, nema vode, nema lijekova."Prema posljednjim podacima ministarstva zdravstva, najmanje 18.412 ljudi ubijeno je, a 50.100 ranjeno u izraelskim napadima na Gazu od 7. listopada.“

IZRAELSKA TORTURA PALESTINACA U VRIJEME MIRA
Manje je poznato da je u Izraelskim zatvorima od 1967. godine bilo zatvoreno, a zatvorenih ima i sada bez optužnice, na višegodišnje kazne, kažu podaci i svjedoće obitelji, oko 700 tisuća Palestinaca. Također, činjenica je, Palestinci iz Gaze ne mogu se skloniti sada u ovo ratno vrijeme, kod neke svoje rodbine na Zapadnu obalu, jer to Izrael ne dozvoljava. Nitko nikamo ne može prijeći bez Izraelske dozove. Osim toga između Gaze i Zapadne obale sagrađen je visoki betonski zid. Izraelci ne dozvoljavaju ni studentima da odu u Zapadnu obalu na neki događaj, sportsko ili muzičko natjecanje. Ima slučajeva da je student završio dvije tri godine studija, pa došao u Pojas Gaze kući kod svojih, a onda nije dobio dozvolu da se ponovo vrati na studij na Zapadnu obalu. Neki Palestinci na kraju studija, koji su se vračali kući u Gazu tako nisu dobili dozvolu da odu na Zapadnu obalu - samo diplomirati. I ostali su bez diplome Za svaki prelazak potrebna je dozvola. A koji su kriteriji za dozvolu? Nema kriterija, kriteriji nisu nikome poznati - kažu Palestinci u Gazi. Radi se tek samo o samovolji Izraelaca.
Od 10.prosinca 2023. je podatak da je prilikom izvještavanja o ratnim događanjima u ratu između Izraela i Hamasa poginulo 86 novinara. I to samo u 63 dana trajanja rata!. M. Zouhar Zec

GOSPODARENJE OTPADOM

POSTROJENJA ZA SORTIRANJE OTPADA U TRI GRADA I OPĆINI

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisali su ugovore s gradovima Slavonski Brod, Biograd na Moru i Rab te s Općinom Okrug o gradnji i opremanju postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada – papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala, objavila je tvrtka TEHNOEKO na svojoj internet stranici 5. prosinca 2023. godine.

Izgradnja i opremanje sortirnica će se sufinancirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a za ova četiri projekta korisnicima je osigurano ukupno 7,3 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Projekti će doprinijeti povećanju stope odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (otpadni papir, karton, metal, plastika i drugi materijali) u navedenim jedinicama lokalne samouprave, a samim time i smanjenju količine komunalnog otpada odloženog na odlagališta.
Izvor: Tvrtka TEHNOEKO (mzz)

utorak, 12.12.2023.

STATISTIKA: U LISTOPADU MILIJUN DOLAZAKA TURISTA U RH

NAJVIŠE NOĆENJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI

Državni Zavod za staistiku objavio je statistiku dolazaka i noćenjaa turista za mjesec listopad 2023. godine. U komercijalnim smještajnim objektima u listopadu 2023. ostvaren je jedan milijun dolazaka i 3,2 milijuna noćenja turista. To je za 14,9% više dolazaka i za 11,9% više noćenja turista nego u listopadu 2022.
Domaći turisti ostvarili su 210 tisuća dolazaka i 440 tisuća noćenja, što je za 4,6% više i dolazaka i noćenja turista u odnosu na listopad 2022.
Strani turisti ostvarili su 815 tisuća dolazaka i 2,7 milijuna noćenja, što je za 17,9% više dolazaka i za 13,2% više noćenja u odnosu na listopad 2022.

U listopadu 2023., najviše turista je noćilo u Istri i ostvarilo 696 tisuća noćenja, što je 22,0% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na listopad 2022. ostvareno je 9,9% više noćenja turista u Istarskoj županiji.
Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 668 tisuća noćenja te Dubrovačko-neretvanska županija s 498
tisuća noćenja

STANOVI IZ POPISA 2021.

Državni Zavod za statistiku objavio je 12. prosinca rezultate popisa stanova iz baze popisa stanovništva 2021. Prema tim rezultatima kućanstava i stanova 2021. godine u Republici Hrvatskoj bila su ukupno 2 391 944 stana. To je povećanje od 6,5% u odnosu na stanje u popisu prije 10 godina, odnosno 2011. godine.
Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene odnosno prazne stanove (2 028 725) bio je veći za 6,1%.
Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2%, dok se u znatnoj mjeri, za 43,0% povećao broj privremeno nenastanjenih stanova.
Osim u stanovima, kućanstva su živjela i u ostalim stambenim jedinicama, kojih je bilo 1 976, te u kolektivnim stanovima, čiji broj iznosi 1441.

Detalji na Državni zavod za statistiku https://dzs.gov.hr/vijesti

ponedjeljak, 11.12.2023.

GDJE S OTPADOM NAKON JAKUŠEVCA ?

ZAGREBU TREBA SORTIRNICA OTPADA

Udruga za zaštitu okoliša Resnik u naselju Resnik, 10. prosinca je održala prosvjed protiv ponovno najavljene izgradnje centra za gospodarenje otpadom na tom području. O lokolaciji Resnik i izgradnji objekata za sanaciju otpada nije bilo govora nekoliko godina . Ali sve se promijenilo kada je 4. prosinca ujutro došlo do odrona otpada na Jakuševcu. Odron je bio takve vrste da je troje radnika Zagrebačkog holdinga koji su u tom trenutku obavljali posao, ozlijeđeno, jedan je radnik teško ozlijeđen, amputiran mu je dio ruke. Zabrinjavajuće je što je jedan odron smeća bio petnaestak dana prije, ali tada nitko nije nastradao, čak ni nekoliko dana do javnosti nije došla informacija da se odron i dogodio. No sada nisu isključeni ni novi odroni smeća, ubuduće. Ovaj drugi odron aktualizirao je postupanje nadležnih u Gradu Zagrebu s otpadom, a posebno brigu za otpad gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Podsjetiti ću, Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba 30. svibnja 2021. na neposrednim izborima kao kandidat koalicije Možemo! – Zagreb je naš!
Građani koji stanuju u naseljima u blizini Jakuševca izrazili su nakon odrona svoja negodovanja o mirusu koji dolazi iz odlagališta smeća, te izrazili ljutnju i sumnju na zagađenost zraka u okolici Jakuševca, što je njihova životna okolina.

JAKUŠEVAC POSTAO PLANINA OD OTPADA

Jakuševac je odlagalište otpada staro tridesetak godina. To odlagalište je postalo planina od otpada, koja bez sumnje ima i svoju nadmorsku visinu. Površina za odlaganje otpada sastoji se od šest ploha ukupnog kapaciteta, izračun je stručnjaka, 15,12 milijuna metara kubnih. Koliko se još dugo može odlagati smeće na Jakuševcu nitko točno nezna. Špekulira se sa vremenom od tri, četiri godine. Ali odroni smeća nagovješćuju da su mogućnosti postojećeg odlagališta vrlo blizu njegovu maksimumu.
Iz platforme Možemo, šalju informacije da će istraga utvrditi kako je došlo do odrona, kako bi se osiguralo da se nešto takvo više ne ponovi. S obzirom na to da je sigurnost radnika i građana na prvom mjestu, uspostavljen je sigurnosni protokol za odlaganje otpada na odlagalište zbog čega će do daljnjeg odlaganje biti usporeno i otežano. To će za posljedicu imati i usporavanje odvoza otpada u Gradu.

Dok se okolnosti utvrđuju, Grad Zagreb poduzima mjere o kojima iz platforme Možemo, koja je politička opcija Tomislava Tomaševića kažu: “ Angažirali smo dodatnog, neovisnog sudskog vještaka kako bi proveli neovisnu istragu .Napravili smo stručnu radnu skupinu koja će pomoći vještaku, u kojoj su i stručnjaci koji su otpočetka radili na projektu Jakuševca.Kontinuirano provodimo dodatna mjerenja kvalitete zraka. Pored postojeće mjerne stanice, na terenu je i mobilni uređaj Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”

NEMA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE

Mjerenja u danima nakon odrona, danas 11.12. je sedmi dan od odrona otpada na Jakuševcu, pokazuju da su koncentracije sumporovodika, amonijaka i merkaptana i dalje daleko ispod dozvoljenih vrijednosti. Prema posljednjim mjerenjima, sumporovodika ima manje od 0,2 ppm (dozvoljeno je 7 ppm; ppm = broj čestica na milijun čestica), amonijaka također ima manje od 0,2 ppm (dozvoljeno je 20 ppm), dok merkaptana ima manje od 0,25 ppm (dozvoljena vrijednost je 3 ppm).Iako se u okolici Jakuševca osjetio neugodan miris, ovo su koncentracije koje su daleko manje od dozvoljenih vrijednosti te nisu opasne za zdravlje“- pišu 8.12 iz platforme Možemo.

GDJE ĆE BITI NOVI CENTAR ZA OTPAD?

„Ponvno smo zatražili i inzistiramo na hitnom sastanku s Vladom kako bi se maksimalno ubrzali svi procesi oko gradnje novog centra za gospodarenje otpadom“ – piše Možemo, i dodaje „ što je preduvjet da se Jakuševec zatvori“. Ali Možemo ne navodi koju su lokaciju predvidjeli i gdje će taj novi Centar za gospodarenje otpadom biti.
Iz platforme Možemo tvrde da su izradili studiju izvodljivosti za novi centar za gospodarenje otpadom –„ znamo kako će postrojenje izgledati, koje će kapacitete imati i koliko će točno koštati. A koštati će 143 milijuna eura“ , navode.

TRI KLJUČNA PITANJA

„Gradonačelnik Tomašević već nekoliko tjedana traži sastanak s Vladom kako bi prezentirao studiju i dobio odgovore na tri ključna pitanja, a ona su 1. koliko će, i hoće li uopće, Vlada sufinancirati taj projekt, kako bi Grad razliku ili cijeli iznos mogao pokriti kreditom 2. zašto se HDZ oportunistički i politikantski buni protiv lokacije u Resniku , jer bi izmjena lokacije zahtijevala i do dvije godine produljenja procedure. 3. Grad je od Vlade, na sastancima i javnom savjetovanju, već tražio da centar za gospodarenje otpadom bude samo za Zagreb. Jer Zagrebačka županija ne želi zajednički centar gospodarenja sa Gradom Zagrebom, a Vlada pak RH želi zajedničko postrojenje gospodarenja otpadom. I kako onda postupiti?“- pita platforma Možemo.

ZAR SE OTPADOM MOŽE GOSPODARITI SAMO U RESNIKU?

Resnik je Mjesni odbor koji pripada Gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak u Zagrebu i ima nešto više od tisuću stanovnika. I taj Resnik je još 2014. ondašnji gradonačelnik Bandić izabrao kao lokaciju u kojoj će se graditi spalionica otpada. Tada je bilo velikog otpora prema spalionici od mještana Resnika. Također je bilo prosvjeda. No sve je to bilo samo stihijski, a onda je sve utihnulo, spalionica nije izgrađena, bivši gradonačelnik se okrenuo nekim drugim poslovima. Jakuševac je i dalje ostao glavno i jedino odlagalište otpada Grada Zagreba.
No Europska unija je raspolaganje otpadom postavila na ekološi način. Spalionice otpada više nisu bile opcija radi zagađenja zraka i prirode, već je to postalo odvajanje otpada i recikliranje materijala iz otpada. Resnik kao lokacija ostao je u ladicama preminulog gradonačelnika Bandića, a Tomašević koji ga je naslijedio, nije smatrao za potrebno partnerski pristupiti problemu i građanima. Postupio je na način kako to u Hrvatskoj ide: Resnik je postao i ostao prvi i jedini plan za otpad, bez da je gradonačelnik Tomašević čuo građane Resnika, i oni čuli i vidjeli Tomaševića u Resniku. Točnije bez ikakve komunikacije sa građanima na koje se lokacija za zbrinjavanje otpada direktno odnosi, lokacija Resnik postala je tema. U Resniku 34 OPG-a uzgajaju povrće, te“ ne žele otpad u svojoj blizini ni pod svojim prozorima“- čulo se na prosvjedu. Od 2014. do 2023. se jako mnogo toga promijenilo, pa i u Mjesnom odboru Resnik. I planovi na papiru koje gradonačelnik s vremena na vrijeme ažurira u vezi s Resnikom, više možda nisu vjerodostojni.

SPALJIVANJE OTPADA VIŠE NIJE OPCIJA

Međutim čini se da ni gradonačelnik Tomašević kao ni građani Resnika ne znaju, a neznaju jer im nitko nije rekao, da se otpad zbrinjava putem sortirnica, a to rade ljudi koji su u sortirnici zaposleni. Sortirani otpad se vozi na recikliranje. Otpad se ne spaljuje, to nije opcija kružnog gospodarenja otpadom. Prema tome zbrinjavanje otpada može biti na svakoj drugoj lokaciji.
Osam stotina tisuća građana u Zagrebu odvaja otpad, a Zagreb nema sortirnicu. Gdje završava otpad koji razdvajaju građani ? Gdje ide plastika, naprimjer? To bi javno trebao objasniti gradonačelnik Tomašević! Zagrebu je potrebna sortirnica otpada, sa Županijom ili bez Zagrebačke županije. Sortirnicu i kompostanu otpada ima grad Bjelovar. Objekt je otvoren ove godine. I Rijeka je sagradila sortirnicu, kapaciteta od 50 tona otpada dnevno, ali je tamo bilo malverzacija s europskim novcem, što je otkriveno, te je početak rada sortirnice na nekom čekanju.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 10.12.2023.

MAKARSKA PROGLAŠENA EUROPSKIM GRADOM SPORTA ZA 2024.

GRAD IZDVAJA 8 POSTO PRORAČUNA ZA SPORT

Na svečanosti koja se 8. prosinca održana u Bruxellesu, Makarska je proglašena Europskim gradom sporta 2024. godine EUROPEAN TOWEN OF SPORT 2024, u kategoriji gradova do 25 000 stanovnika. Kriteriji za dobivanje titule bili su sportska infrastruktura, programi rekreacije i sporta namijenjeni građanima svih dobi i uzrasta, poticanje na bavljenje sportom, iskustvo organizacije prestižnih međunarodnih sportskih natjecanja, organizacija natjecateljskog sporta i klubova, te financiranje sporta.

U ime grada Makarske priznanje EUROPEAN TOWEN OF SPORT 2024 je primio gradonačelnik Zoran Paunović. Potvrdio je da trenutno grada Makarska izdvaja 8% proračuna na sport, dok je u europskim zemljama prosjek 2-3%, više od trideset sportskih udruga djeluje u Makarskoj, a više od trećine stanovništva je sportski aktivno, tako da se radi o priznanju koje je samo kruna dosadašnjih nastojanja.
Povodom kandidature za naslov European Town of Sport 2024 u Makarskoj su tijekom mjeseca listopada boravili članovi Europskog udruženja ACES Europe (Europski gradovi i regije sporta) iz Bruxellesa: prvi potpredsjednik Vincenzo Lupatteli, glavni tajnik Hugo Alonso i članica Upravnog odbora Andrea Junger, koji su zaključili kako Makarska ima najveće investicije u sportu, gledajući na ulaganja po stanovniku, a da je posebno izdvaja izrazito visoka uključenost stanovništva u sportske aktivnosti.
Delegaciji iz Bruxellesa predstavljeni su sljedeći argumenti o aktivnosti stanovnika Makarske u sportu:
36,22% stanovništva je sportski aktivno, više od 30 udruga različitih sportova je osnovano u gradu Makarskoj, više od 40 sportskih natjecanja godišnje se organizira na području grada, u natjecanjima sudjeluje više od
2.200 natjecatelja što znaći da više od 13.000 sportaša, rekreativaca odnosno sududionika sudjeluje na natjecanjima.
Površina Gradskog sportskog centra zauzima više od 50 tisuća četvornih metara, sa 15 sportskih dvorana i više od 50 sportskih terena.
Grad Makarska godišnje ulaže u sport više od 2,5 milijuna eura.
Izvor:grad Makarska (mzz)

TKO OSIM MAKARSKE ?

subota, 09.12.2023.

TISUĆE ILEGALNO USVOJENE DJECE U ŠVICARSKOJ

U TRAŽENJU ZA PRAVIM PORIJEKLOM,
KANTONI TREBAJU PRUŽITI POMOĆ

Švicarci su od 1970. do 1990. godine ilegalno usvojili tisuće strane djece što i dalje obilježava njihove živote, objavila je Švicarska Vlada, a informaciju objavila Agencija France Press.
Na osnovu nalaza novog izvještaja kojeg je naručila o ovoj situaciji, Vlada je objavila zahtjev za reviziju međunarodnih propisa o usvajanju.
Godine 2020. godine, poslije potresnih svjedočenja ljudi koji su kao djeca bili nezakonito usvojeni, prvi izvještaj je pokazao izostanak reakcije vlasti usprkos prethodnim i jasnim indicijama o nepravilnostima koje su počinili posrednici u cilju usvajanja djece iz Šri Lanke.
Druga studija Sveučilišta primjenjenih znanosti u Cirihu, Zurich University of Applied Sciences (ZHAW) fokusirala se na drugih deset država porijekla djece: Bangladeš, Brazil, Čile, Gvatemalu, Indiju, Kolumbiju, Južnu Koreju, Liban, Peru i Rumunjsku.
“Ima indicija koje ukazuju na postojanje nezakonite prakse u tim državama, trgovine djecom, falsificiranim dokumentima i lažnim naznakama porijekla”, navela je Vlada Švicarske u priopćenju. Istraživači s sveučilišta ZHAW su našli 8.000 odobrenja za ulazak u Švajcarsku i to 2.799 djece je iz Indije, 2.122 iz Kolumbije, 1.222 iz Brazila i 1.065 iz Južne Koreje. Vlada je priznala da je nekoliko tisuća djece u Švicarskoj usvojeno uz nepravilnosti.Vlada kaže da žali zbog toga i dodaje da je na kantonima, Švicarska ima 26 kantona. da osobe koji su kao djeca bili usvojeni, podrže u njihovoj potrazi za pravim porijeklom.
Izvor: Al Jazerra (mzz)

petak, 08.12.2023.

U VIJEĆU SIGURNOSTI SAD ULOŽIO VETO

ZA HUMANITARNI PREKID VATRE NEMA KONCENZUSA

Na rezoluciju u Vijeću sigurnosti UN-a koju su 8. prosinca predložili Ujedinjeni Arapski Emirati, a kojom se traži hitni humanitarni prekid vatre u ratu između Izraela i palestinske organizacije Hamas u Pojasu Gaze, američki ambasador je uložio veto, 13 država članica je bilo za, a Velika Britanija je bila suzdržana.

Ova je rezolucija uslijedila nakon što je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres aktivirao Čl.99 UN-a čime želi u Pojasu Gaze spriječiti potpuni humanitarni kolaps i posljedice destabilizacije regije.
Guterres je rekao da se situacija pogoršava u katastrofu za Palestince u cjelini i za mir i sigurnost u regiji. Guterres je pojasnio da ga je stalni nedostatak djelovanja Vijeća sigurnosti i naglo pogoršanje situacije u Gazi potaklo da se pozove na članak 99. po prvi put otkako je 2017. preuzeo čelnu dužnost u UN-u.

Komentator Al Jazerre iz Washingtona Ivica Puljić je rekao da rezolucije UN-a ništa ne mijenjaju na terenu, već da se sve određuje pregovorima koji vode Katar, Egipat i SAD sa Izraelskim i Palestinskom predstavnicima.
Komentator Puljić je pojasnio da su SAD i Velika Britanija pojasnili svoje glasanje kazavši da traže da se u Rezoluciji osudi Hamas i njegov napad na Izrael 7. listopada.

Ne treba zaboraviti da je SAD glavni i najjači saveznik Izraela.Ministarstvo zdravstva Gaze Iizvjestilo je da je u dva mjeseca rata više od 17.480 civila ubijeno, od kojij oko sedam tisuča djece, a više od 45 tisuća civila je ranjeno.
AL Jazerra, (mzz)

JAČANJE SPOSOBNOSTI HRVATSKE KOPNENE VOJSKE

PRVA POŠILJKA OKLOPNIH VOZILA BRADLEY
STIGLA U HRVATSKU

Prva 22 oklopna američka vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS od ukupno 89, stigla su 6. prosinca u Rijeku. To je pošiljka u okviru nabave za oružane snage Republike Hrvatske. Time se oružanim sredstvima dodatno jača sposobnost Hrvatske kopnene vojske i povećava hrvatski doprinos kolektivnoj sigurnosti saveznika u okviru NATO saveza, a Hrvatskoj vojsci pružaju veće mogućnosti za obuku i partnerstvo s Oružanim snagama Sjedinjenih Američkih Država. Dovođenje oklopnih vozila u operativno ispravno stanje odvijat će se u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila u Slavonskom Brodu. Sva vozila trebala bi biti kompletirana i dovedena u operativno stanje do 2026. godine.
Nacionalna garda Minnesote, države u regiji Gornjeg srednjeg zapada Sjedinjenih Država, s kojom suradnja traje već 26 godina, pomoći će Hrvatskoj vojsci u uvođenju oklopnih vozila Bradley u operativnu uporabu, kroz Program državnog partnerstva (SPP). Time se dodatno produbljuje obrambena suradnja koja ostaje kamen-temeljac bilateralnih odnosa između SAD-a i Hrvatske.
“Nabava Bradleyja potvrda je kontinuiranog ulaganja u osnaživanje svih sastavnica Hrvatske vojske. Kroz strateško partnerstvo i suradnju sa SAD-om opremamo Hrvatsku vojsku kako bi bila još spremnija za ispunjavanje svojih zadaća, uzimajući u obzir i suvremene obrambene i sigurnosne izazove. Vlada je osigurala rast obrambenog proračuna, koji je udvostručen u proteklih sedam godina i danas premašuje milijardu eura. Nastavljamo poboljšavati status i materijalna prava hrvatskih vojnika te ulagati u opremu i modernizaciju Hrvatske vojske”, rekao je tom prigodom predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da je dolazak Bradleyja u Republiku Hrvatsku potvrda realizacije najvažnijih projekata opremanja i modernizacije Hrvatske kopnene vojske, a istovremeno potvrđuje snagu strateškog partnerstva Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

“Na sjednici Vlade biti će predstavljen “Okvir za obrambenu suradnju između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država od 2023. do 2028.”, kojim se odnosi dviju država usmjeravaju ka jačanju i produbljivanju obrambene suradnje. U tom smislu, Bradleyji će značajno pridonijeti jačanju ukupne borbene moći i spremnosti hrvatskih Oružanih snaga. Ponosan sam što dio tehnike najveće grane Hrvatske vojske postaje sredstvo koje čini okosnicu američkih oklopno-mehaniziranih postrojbi. Vjerujem kako će hrvatske vojnikinje i vojnici s ovim moćnim sredstvom biti još snažniji jamac mira i sigurnosti naše Domovine, ali i šire”, izjavio je ministar obrane Anušić. Izvor;Ministarstvo obrane (mzz)

četvrtak, 07.12.2023.

SLUČAJ MATIJANIĆ 16 MJESECI NAKON SMRTI OD COVIDA

KAZNENO DJELO NESAVJESNOG LIJEČENJA BEZ ODGOVORA?

Na konferenciji za novinare koja je održana ispred Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u Zagrebu 6. prosinca predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko podsjetio je javnost na kako je rekao prijatelja, novinara i građanina Vladimira Matijanića, koji je umro od COVID-19, a da nije dobio adekvatnu liječničku pomoć koju je tražio.
Da podsjetim : Matijanić je želio biti hospitaliziran u bolnici u Splitu, ali mu je rečeno da za tim nema potrebe, više puta je tražio kroz nekoliko dana, jer je imao visoku temperaturu liječničku pomoć, ali ona mu nije pružena. Tumačiti se može, da je prema percepciji liječnika, sve što je Matijanić proživljavao pod dijagnozom COVID-a, bilo toliko uobičajeno da nije bilo potrebe za liječničkom intervencijom. Međutim to što je proživljavao u tijeku bolesti Matijanić, bilo je presudno za njegov život i on je od COVID-a umro 5.kolovoza 2022. Matijanića je ubio nefleksibilan zdravstveni sustav, točnije liječnici koji su ga kao pacijenta odbijali, koji su pojedinca, Vladimira Matijanića, poistovjetili s načelnim simptomima bolesti ne pridajući mu baš nikakvu pažnju.
„Sustav mora priznati da je netko odgovoran i kriv , kako se ovakve stvari nikada više nikome ne bi dogodile i od toga nećemo odustati „ – ponovio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko .“ Nećemo pristati na to da se kaže da je Matijanić nesretan slučaj. Jer ovo nije samo slučaj Vladimira Matijanića, već je to priča mnogih hrvatskih građana koji su također to doživjeli, a nisu imali priliku da njihov slučaj završi u medijima. Svjedočanstva o tome građana i građanki iz cijele zemlje čuli smo nakon prosvjeda za Matijanića početkom ove godine“- rekao je predsjednik HND-a.

KAZNENO DJELO NESAVJESNOG LIJEČENJA BEZ ODGOVORA?

Hrvatsko novinarsko društvo je zatražilo nezavisnu istragu o tome tko je kriv za Matijanićevo nesavjesno liječenje, a time i za njegovu smrt. No ni nakon 16 mjeseci odgovor nije poznat.
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je dan prije održavanja press konferencije, dakle 5. prosinca 2023. izdalo priopćenje u kome se kaže da je „ nakon provedenih izvida u predmetu zbog postojanja osnova sumnje da bi bilo počinjeno kazneno djelo nesavjesnog liječenja i kazneno djelo protiv zdravlja ljudi kojim je prouzročena smrt jedne osobe novinar jednog internetskog portala, a Matijanić je pisao za Indeks, donijelo državno odvjetničku odluku, ali da odluka mora biti „najprije upućena podnositeljici kaznene prijave i roditeljima preminulog novinara, te nakon što oni budu upoznati s odlukom, javnost će biti priopćenjem u bitnom obaviještena s državnoodvjetničkom odlukom“

Novinar Indexa Ilko Čimić je na press konferenciji ispričao kronologiju kako je on, više puta proteklih mjeseci tražio informaciju od Državnog odvjetništva o nalazu odnosno odluci vezanoj za slučaj Matijanić. No informacije su bile takve da se uglavnom nešto treba čekati . No ni obitelj do 6. prosinca nije zaprimila nikakvu obavijest ni informaciju od nadležnog općinskog državnog odvjetništva u Splitu.
„ Za nas je neupitno da je netko kriv. Taj netko bez obzira kako se zvao, mora odgovarati“ rekao je predsjednik HND-a Zovko. No Zovko je postavio problem i na način koji je vrlo prisutan u Hrvatskoj a to je politički kontekst, te je rekao „Zdravstvenu struku vode ljudi koji su u HDZ-u. Da li je to pitanje za njih? I o tome se može govoriti. Ali da je Matijanić bio nesretan slučaj, to kao činjenicu ne možemo prihvatiti“- rekao je Hrvoje Zovko predsjednik
Hrvatskog novinarskog društva.
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 06.12.2023.

ZA RASPOLAGANJE DRŽAVNIM POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM - e ZAKUP

U RASPOLAGANJU DO SADA 195 TISUĆA HEKTARA

Sustav e Zakup - za digitalnu provedbu natječaja za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta predstavljen je 5. prosinca u Ministarstvu poljoprivrede.

Digitalno rješenje za e Zakup izradio je Ericsson Nikola Tesla d.d. koji je specijalizirani pružatelj modernih telekomunikacijskih proizvoda.

Sustav e Zakup predstavili su ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković i načelnik sektora za državno poljoprivredno zemljište ministarstva poljoprivrede Igor Miodrag.
Prezentaciji su prisustvovali državni tajnici Tugomir Majdak, nadležan za poljoprivredno zemljište, Zdravko Tušek, nadležan za stočarstvo i stočarsku industriju i Mladen Pavić nadležan za sustav životinja, mjere javnog zdravlja životinja i ljudi, za šumsko zemljište i gospodarenje šumama.

E Zakup je predviđen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu u svibnju 2022. godine.
Tko će biti korisnici sustava e Zakup? „Biti će to Ministarstvo poljoprivrede, jedinice lokalne samouprave, natjecatelji za državno zemljište, te državno odvjetništvo koje ima nadzornu ulogu“ rekla je ministrica Vučković te nastavila:
„ Ministarstvo je do sada imalo određeni digitalni sustav u koji su se unosili predmeti raspolaganja. Ovaj e Zakup se integrira sa dosadašnjim integracijskim sustavom Ministarstva poljoprivrede koji raspolaže veličinom i dosadašnjim podacima raspolaganja zemljištem, i jedinicama. Ovaj sustav uspostavlja vezu s podacima državne geodetske Uprave, sa podacima koje imaju druga tijela i tvrtke s javnim ovlastima koje imaju veze i preduvjete za objavljivanje natječaja, kao i sa podacima o šumskom zemljištu. Integracija podataka s katastarskim česticama je prvi korak. Jedinica lokalne samouprave objavljuje natječaj za zakup ili prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta. Sustav omogućuje i nadzor odluka.
Dakako da će najveći izazov biti korištenje digitalnim programom. Nije poljoprivrednicima i ribarima lako krenuti u primjenu novih tehnologija, poznato je to u okviru podnošenja prijava za plaćanja Agenciji za plaćanja ali korak po korak, u tisućama raste broj onih koji samostalno digitalno popunjavaju svoje prijave i usvajaju informatička znanja, kao što preuzimaju i digitalnu poljoprivrednu iskaznicu“, rekla je ministrica Marija Vučković.
Prema riječima ministrice Vučković, do današnjeg dana ( 5.12.2023.) je više od 460 jedinica lokalne samouprave napravilo planove raspolaganja. O toga je gotovo 370 programa usvojeno. Kada govorimo o razlici u odnosu na ukupni broj jedinica treba reći da 90 njih uopće ne raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem. Podsjetila je da je raspisivanje Natječaja za državno poljoprivredno zemljište počelo 2019. godine.
Aplikacija e-Zakup je u fazi testiranja te je u tijeku edukacija jedinica lokalne samouprave, koje su prvi korisnici i nastavit će se s edukacijom svih poljoprivrednika kao što radimo s nizom mjera koje provodimo.

e Zakupom obuhvaćeno 350 tisuća državnog poljoprivrednog zemljišta

Načelnik sektora za poljoprivredno zemljište u Ministarstvu poljoprivrede je Igor Miodrag. Na predstavljanju digitalne aplikacije e Zakup preko koje će se provoditi natječaji za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta načelnik Igor Miodrag je rekao je da je eZakupom obuhvaćeno gotovo 350 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a po svim ugovorima raspolaganja je stavljeno u funkciju 195 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.“ Postoji još površina koje će stavljene u eZakup, a biti će to nakon stupanja na snagu Pravilnika koji propisuje načine postupanja, uvjete, rokove i drugo vezano za državno poljoprivredno zemljište.
Zašto digitalizacija? Zato što je to velika pomoć i jedinicama lokalne samouprave i samim poljoprivrednicima koji će upotrebljavati ovaj sustav. Sustavu se pristupa kroz sustav e Poljoprivreda od razine 2 do razine 4.“

„Pomoću digitalnog sustava e Zakup svaka jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj vidi svoje područje, a tako će biti dostupno i državnom odvjetništvu koji će na ovaj način moći iznositi svoja pravna mišljenja na nacrte ugovora. Programi raspolaganja koji su do sada bili u ekscel tablicama, biti će sada u ovom sustavu, koji je informatički uredio Erikson Nikola Tesla, a koji je jasno vizualno prikazan jedinicama lokalne samouprave, te će u svakom trenutku moći vidjeti da li je određeno zemljište slobodno, ili ako je zauzeto, do kog je to vremenskog roka. Biti će omogućeno poljoprivrednicima da digitalnim sustavom mogu povlačiti parcele koje su na raspolaganju. „
„ Poljoprivrednik će imati rok od 30 dana da se javi prilikom Natječaja na e Zakup poljoprivrednog državnog zemljišta, te u tom razdoblju on može dodavati, brisati, mijenjati svaki dio svoje ponude do isteka zadatog roka od 30 dana. Nakon toga se prijava zaključava sa svim elementima koji su sastavni dio prijave i to ostaje trajno i nepromjenjivo. Sva dokumentacija za pripremu javnog natječaja će biti digitalno popunjena, tako da će se sve odvijati u aplikaciji e Zakup.
Svaki elektronički sustav mora imati e Izvještaje, tako da je i ovdje to omogućeno. Sustav je omogućio da ne postoji javni uvid. No važno je da svaki poljoprivrednik u svakom trenutku može vidjeti svoju prijavu“ rekao je na predstavljanju diditalnog sustava eZakup za državno poljoprivredno zemljište načelnik sektora Igor Miodrag.
M. Zouhar Zec

utorak, 05.12.2023.

NAKON PRIMIRJA U POJASU GAZE - PONOVO RAT

KADA BI AMERIKA REKLA „NE“ SLANJU ORUŽJA, RAT BI ZAVRŠIO

Izrael je nastavio svoj rat protiv Palestinaca civila u Pojasu Gaze i vojne organizacije Hamas u subotu ujutro 2. prosinca, odmah nakon završetka šestodnevnog primirja koje su pregovorima s Izraelskim predsjednikom Netanjahuom osigurali diplomati Katara, Egipta i Sjedinjenih Američkih Država. Najmanje 178 Palestinaca je ubijeno, a 589 ranjeno u prvom danu ponovnog izraelskog bombardiranja Gaze, izvijestilo je Ministarstvo zdravstva. U narednih 24 sata poginulo je u Pojasu Gaze sedam stonina civila, djece, žena, muškaraca izvještaji su koje šalju novinari CNN-a sa terena, kao i Al Jzerra Tv, koja emitira televizijski program na arapskom i englekom jeziku te na jeziku za područje nekoliko zemalja na Balkanu. Od 7. listopada do 4.prosinca poginulo je 15 tisuća 800 civila Palestinaca, među kojima više od šest tisuća djece, koja su u eksplozijama bombi zadobila različite povrede, među kojima i teške opekotine i osakaćena su. Liječenje mnoge djece zahtijeva premještaj u bolnice izvan Palestine, što je teško ili nikako moguće.

PRIMIRJE
Primirje je bilo prijeko potrebno radi razmjene zarobljenika koje godinama drži Izrael, te radi zabroljenika koje je 7. listopada Hamas uzeo kao taoce, te je dio njih u ovom primirju razmjenjen i pušten na slobodu. Jednako važan je bio ulazak kamiona s humanitarnom pomoći, sa vodom i hranom sanitetskim materijalom i gorivom za agregate za bolnice koje u Pojasu Gaze još uvijek rade. Neke su bolnice totalno uništene neselektivnim bombardiranjem. Neke bolnice su pak prestale s radom zbog nedostatka bilo kakvog sanitetskog materijala potrebnog za ranjene civile. Svaki vid pomoći je potreban za to prenaseljeno područje koje živi pod bombama, ako se to uopće može nazvati životom. Zapanjujuća je činjenica da samo u pojasu Gaze živi dva milijuna stanovnika zapanjujuća iz razloga što dva milijuna ljudi živi na prostoru od samo, 360 kvadratnih kilometara. To je iznimno mala površina za iznimno veliki broj stanovnika! Na takav životni prostor, pod patronatom Izraela, su osuđeni živjeti Palestinci! Kako je to moguće – nameće se pitanje. A sada su na tom malom prostoru, od Izraelskog bombardiranja, osuđeni umrijeti. Izvještaji glasnogovornika izraelske vojske Hagarija kažu da se danonočno izvode napadi na, kaže on, Hamas, i to ne u desecima, već u stotinama napada. A to je i vidljivo u gradovima Kan Yunis, Đabalija, Rafa i mnogim enklavama.
Ovaj je rat najneobičniji od svih ratova. Osim što je stanovništvo Palestine gusto naseljeno, njihove civilne živote izraelska vojska ne poštuje, već ih bombardira. Više su puta medijske Tv kuće koje intenzivno prenose ratna zbivanja u Gazi izvijestile da su stanovnici iz aviona letcima obavješteni da se s juga Gaze evakuiraju na sjever ili obrnuto, a onda bi napadi Izraelske vojske bili intenzivirani baš tamo gdje je stanovnicima naređeno da se evakuiraju. Svijet je velik, ali nitko od političara nije podigao svoj glas za živote Palestinaca, pred Netanjahuom, koje ne poštuje Izraelska vojska.

DRŽAVNIK POREMEĆENA UMA
Cijeli svijet preko interneta gleda što se događa, Palestinci u Gazi su već traumatizirani od danonoćnih napada bombardiranjem . Izraelskoj vojsci zapovijeda premijer Izraela Benjamin Netanjahu (74) Obični ljudi, građani, mnogih zemalja organiziraju prosvjede u svojim gradovima i traže da se zaustavi rat nad Palestincima. Obraćaju se intuitivno političarima. Posljednji prosvjed je bio 4.prosinca u Wasingtonu. Političari šute i ne poduzimaju ništa, baš ništa što bi bilo u korist smirivanja ratne situacije. Kao da se plaše da bi oni koji bi tražili prestanak takvog masakra bombama nad civilima i takvog razaranja palestinskih zgrada u kojima žive civili, a koje ih zatrpavaju pri bombardiranju, da bi od samog Netanjahua bili prozvani antisemitima. A ne uzimaju u obzir da državnik koji naređuje takva krvoprolića civila, napade bombama na bolnice, koji ne dozvoljava da u Gazu uđu kamioni s vodom, hranom sanitetskim materijalom, da takav čovjek više nije državnik ni premijer niti to može biti, već biće poremećena uma, koji samo ponavlja, činjenica je „ da želi uništiti Hamas“. Takav će prije ili kasnije završiti pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. I takvome se treba verbalno suprotstaviti da što više civila bude spašeno.

ODLUČNI ERDOGAN
Veoma odlučan, i jedini odlučan što je poznato javnosti, je Turski predsjednik Erdogan, koji je 20. listopada rekao da operacije Izraela predstavljaju “genocid”. Na skupu podrške Palestincima 28. listopada u Turskoj, Erdogan je nazvao Izrael “ratnim zločincem” zbog njegovog bombardiranja Gaze. A onda 3. studenog Erdogan je rekao novinarima da „ Netanjahu više nije neko s kim možemo razgovarati. Izbrisali smo ga i bacili”.Turska je bila prva zemlja koja je priznala nezavisnu državu Izrael 1948. godine. Nakon ovih izjava Erdogana svi izraelski diplomati su povućeni iz Turske. Erdogan je principijelan političar jer u ratu se radi o civilima, treba štiti i treba stati u njihovu zaštitu. Za zaštitu civila i humanitarnu pomoć zauzeo se kod Netanjahua i Josep Borell, visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnosne poslove Europske unije.
Netanjahuu u kome nema milosti, već samo osveta i želja za uništenjem Hamasa, pri čemu izraelska vojska ne pravi razliku između Hamasa i civilnog stanovništva, našao je podršku u američkom predsjedniku Bidenu. SAD oružjem u velikim količinama naoružava Izrael. Američki državni tajnik Antony Blinken četiri je puta dolazio u Izrael na razgovore zalažući se za ulazak humanitarne pomoći u Gazu i zaštitu civila prilikom bombardiranja. Netanjahu ne uvažava Blinkenove premise. Uskoro bi američki Senat trebao glasati o odobravanju nove količine oružja Izraelu. Kada bi Amerika rekla –ne – slanju oružja u Izrael, rat bi u Pojasu Gaze morao završiti.
Margareta Zouhar Zec

ponedjeljak, 04.12.2023.

KONFERENCIJA O KLIMI COP28 U DUBAJU

Antonio Guterres:

OKONČATI OVISNOST O FOSILNIM GORIVIMA

„Milje smo od ciljeva Pariškog sporazuma (Pariški sporazum COP21 - godine 2015.) i minute do ponoći za ograničenje od 1,5 stupnjeva" rekao je na početku konferencije o klimatskim promjenama COP28 glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, na koju su stigli predstavnici zemalja cijeloga svijeta, točnije iz 200 zemalja. Konferencija je 30. studenog 2023. započela u Jugozapadnoj Aziji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u Dubaiu, u kazalištu Al Waha u Expo Cityju..
Opisujući zabrinjavajuću sliku tekućeg klimatskog kaosa, šef UN-a je rekao da globalno zagrijavnje uništava proračune, naglo diže cijene hrane, preokreće energetska tržišta i pothranjuje krizu troškova života.
Antonio Guterres je naglasio da će uspjeh konferencije u Dubaiju ovisiti o ishodu takozvane“ Global Stocktake“ Globalna procjena – gdje će zemlje po prvi put procijeniti napredak u suzbijanju globalnog zatopljenja – koji može dovesti svijet na pravi put da postigne temperaturu, financije i ciljeve prilagodbe. Naglasio je da analiza stanja mora propisati vjerodostojan lijek za naš bolesni planet u tri ključna područja te nabrojio:

PRVO, drastično smanjenje emisija štetnih plinova, budući da nas trenutna politika vodi do porasta temperature od tri stupnja koja prži.
"Pozivam zemlje da ubrzaju svoje neto nulte vremenske okvire, kako bi stigle što bliže 2040. u razvijenim zemljama i 2050. u gospodarstvima u razvoju."
DRUGO, ubrzanje prema pravednom, nepristrasnom prijelazu na obnovljive izvore energije, budući da se planet koji gori ne može spasiti s crijevom fosilnih goriva.
“Ograničenje od 1,5 stupnjeva moguće je samo ako prestanemo sagorijevati sva fosilna goriva. Postupno ukidanje – s jasnim vremenskim okvirom usklađenim s 1,5 stupnjeva.”
TREĆE, ispunjenje davno zakašnjelog obećanja o klimatskoj pravdi u nejednakom i podijeljenom svijetu – porast financijskih sredstava, uključujući za prilagodbu te gubitak i štetu.

Guterres je pozvao razvijene zemlje da udvostruče financiranje prilagodbe na 40 milijardi dolara godišnje do 2025. i pruže detalje o tome kako planiraju ispuniti obećanje od 100 milijardi dolara za financijsku potporu zemljama u razvoju.
Zemljini vitalni znakovi slabe i kako bismo spriječili planetarni pad i izgaranje, potrebna je suradnja i politička volja, rekao je 1.12. 2023. glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, izazivajući svjetske čelnike okupljene u Dubaiju na COP 28 da pokažu stvarno globalno klimatsko vodstvo. Upozoravajući da "sudbina čovječanstva visi o koncu", glavni tajnik je rekao "Ovu bolest samo vi, globalni čelnici, možete izliječiti", rekao je, pozivajući čelnike da okončaju svjetsku ovisnost o fosilnim gorivima i ispune davno obećano obećanje o klimatskoj pravdi.
Na svečanom otvorenju Svjetskog klimatskog summita sudjelovale su i autohtone zajednice čiji je opstanak ugrožen klimatskim promjenama.

Konferenciji u prva dva dana prisustvovali i hrvatski premijer Andrej Plenković te ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović.(mzz) ,(news.un)

COP28 traje do 12.12.2023. sa nizom razgovora i tema.(mzz) ,(news.un)

Još uvijek Guterres nije problematizirao pitanje količine zagađenja koje utječe na klimu Zemlje, koje proizvode eksplozivna sredstva u dva velika rata koja se vodi na Bliskom Istoku i Ukrajini, velika po količinama eksplozivnih sredstava koja svakodnevno eksplodiraju, pri uništavanju svih neprijateljskih sredstava, od građevina, prirodnih resursa do ljudskih života. (mzz)

04.12.2023. u 09:59 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 03.12.2023.

VLADA USVOJILA PRIJEDLOG ZAKONA O PLAĆAMA U DRŽAVNOJ I JAVNOJ SLUŽBI

16 PLATNIH RAZREDA U RASPONU OD 1 DO 8 KOEFICIJENATA

Konačni prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, čiji je cilj standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih, usvojen je na 267. sjednici Vlade RH, 30. studenog. 2023.
„Ovo je jedna od najvažnijih reformi u javnoj upravi u proteklih 30 godina gdje idemo za novim, pravednijim, održivim sustavom, a ovaj zakon će biti akt koji će zamijeniti više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću. Kada ovaj Zakon stupi na snagu, kada se usvoje uredbe, jedna za državnu, druga za javne službe, donesu rješenja, ovo će biti još jedan korak u povećanju plaća ljudi koji rade u državnoj i javnoj službi, a također čitav niz prava i sustav zapošljavanja bit će puno bolje i transparentnije uređen nego što je to bilo do sada“, istaknuo je na sjednici Vlade Vlade Andrej Plenković.

Zakonskim prijedlogom se smanjuje 2.500 kategorija radnih mjesta, dokida se sustav s više od 560 različitih dodataka i uvodi sustav od 7 kategorija dodataka. Uvodi se 16 platnih razreda s rasponom koeficijenata 1 do 8, a najniži koeficijent rast će za gotovo 60 posto. Novost je i uvođenje dodataka na plaću za učinkovitost rada i to do 30 posto. Službenici i namještenici s najboljim rezultatima će moći ostvariti i godišnji bonus.

Novost je i osnivanje Vijeća za praćenje sustava plaća čiji zadatak će biti praćenje uređenja sustava plaća i predlaganje cjelovitog unaprjeđenja. U Vijeću će, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstava, biti uključeni i predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice. Zakon će slijediti odgovarajuće uredbe koje će se donositi u suradnji sa socijalnim partnerima i to na temelju objektivnih i mjerljivih pokazatelja, sve s jasnim ciljem da sustav plaća bude moderniji i pravedniji.
Prema riječima ministra Uprave i pravosuđa, najniži koeficijent, koji je sada 0,631 trebao porasti na 1,06 čime bi namještenici četvrte vrste, koji su sada najmanje plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće.
Prve plaće po novom zakonu trebale biti plaće za mjesec ožujak, s isplatom u travnju 2024. godine.
Izvor: Vlada RH (mzz)

03.12.2023. u 15:36 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 02.12.2023.

NIJE BIO OVLAŠTEN, ALI JE ČETIRI GODINE ODLIČNO ZARAĐIVAO

IZDAVAO UVJERENJA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

Za obavljanje nekih poslova sa točno određenim strojevima i alatima potrebne su dozvole za sigurno obavljanje tih poslova, što ide u sferu osposobljavanja za rad i zaštite na radu.
Oni kojima je potvrda o osposobljenosti potrebna često nemaju informaciju da takva znanja mogu steći samo u posebnim školama za sigurnost s pravom javnosti. I onda se pojavljuju oni koji na osobama kojima trebaju određene potvrde za osposobljenost žele zaraditi. Takav se slučaj dogodio u Koprivnici , gdje je direktor tvrtke, 63-godišnjak, od 2015. do 2019. godine, ne samo u Podravini, nego u cijeloj Sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Slavoniji izdao čak 8357 uvjerenja o osposobljavanju poljoprivrednicima, iako nije bio ovlašten za osposobljavanja.

Na portalu ePodravina novinar Dinko Borozan, objavio je tekst 2. prosinca 2023. pod naslovom Lažno osposobljavao poljoprivrednike za rad s mehanizacijom i dobrano se “openezio”, sad mu prijeti zatvorska kazna.
Novinar Borozan piše da će za svoj pokušaj lake zarade direktor iz Koprivnice kazneno odgovarati, a optužnicu protiv njega, i to zbog zlouporabe ovlasti i položaja, podnijelo je varaždinsko Državno odvjetništvo.

U tekstu dalje piše:
„Uvođenje uvjerenja koje poljoprivrednici moraju imati, dosjetljivi je direktor vidio kao priliku za dobru zaradu pa je na taj način inkasirao čak 212.000 eura odnosno 1,6 milijuna kuna, iako službeno nije imao dozvolu za taj posao.
Tereti ga se da je neovlašteno organizirao, provodio i naplaćivao dvosatne tečajeve osposobljavanja za rad motornom pilom, kombajnom, traktorom i trimerom ( flakserica) osobama koje nisu bile zaposlene u njegovoj tvrtki. Potom je u propisane obrasce neistinito upisivao da je provodio praktični dio tečaja. Naime, on je provodio samo teorijski dio, a polaznicima je neovlašteno izdavao uvjerenja i iskaznice o osposobljenosti radnika za rad na siguran način.
Nakon provedene istrage varaždinsko Državno odvjetništvo podnijelo je optužnicu protiv „domišljatog“ direktora i ako se sudski potvrdi njegova krivnja prijeti mu kazna zatvora od jedne do deset godina“.

02.12.2023. u 09:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 01.12.2023.

MINISTARSKI SASTANAK ORGANIZACIJE OSCE –A U SKOPJU

SERGEJ LAVROV SI DOZVOLIO OPŠIRNO KRITIZIRATI OSCE

Ministarski sastanak Oranizacije za europsku sigurnost i suradnju( OSCE) održan je 30.11. u Sjevernoj Makedoniji u Skopju. Trideseti je to sastanak po redu organizacije koja se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Organizacija ima 57zemalja članica država iz Europe, središnje Azije i Sjeverne Amerike. Na ministarski sastanak u Skopje je stigao i Sergei Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije. Predstavnici Baltičkih zemalja, te Poljske i Ukrajine zbog njega su odbili doći na ministarski sastanak Vijeća OSCE.
Oni pak koji su prisustvovali sastanku u uvodnim su govorima osuđivali agresiju Rusije na Ukrajinu . Dolazak Lavrova je sam po sebi kontradiktoran, jer je došao na sastanak organizacije za sigurnost i suradnju, dok Rusija od 24. veljače 2022. napada susjednu zemlju Ukrajinu vojnom silom i vodi osvajački rat. No Lavrov je svoju prisutnost sastanku Vijeća ministara iskoristio za opširnu kritiku OSCE-a.

Rekao je da je OSCE u funkciji prije svega NATO Saveza. Reporterka Milka Smilevska za Al Jazerra TV je prenijela kako je Lavrov rekao na ministarskom sastanku OACEa da je neizvjesna uloga ove organizacije i da je njena pozicija žalosna. Rekao je da je njena pozicija narušena od strane NATO-a i Europske unije još 1999. kada je izvšena vojna agresija na tadašnju Jugoslaviju. Spomenuo je da je devet godina kasnije narušen i koncept za nepovredivost granica, kada je tadašnjoj Srbiji oduzeto Kosovo, pritom kršeći rezoluciju UN-a i bez da se provede referendum .
Glavna poanta obraćanja Lavrova je da je OSCE u funkciji NATO Saveza,rekao je, prenosi reporterka Smilevska, i to da je glavni razlog za narušenu sigurnost europskog kontinenta širenje NATO-a prema istoku, a sa druge strane, na pitanje koje je on prije godinu dana uputio Vashingtonu, za njihova prava da jačaju njihovu vojnu snagu, kako je rekao, nikada nije dobio odgovor.
U svom izlaganju je Lavrov naveo, prenijela je reporterka, da je do sada sve učinjeno od strane Zapada kako bi se uništila Ruska ekonomija. Uvedene su sankcije od strane SAD,i na hiljade sankcija njihovih europskih satelita, kako bi se prekinule prirodne ekonomske veze između Ruske federacije i Zapada. To više gotovo i da ne postoji.
Osvrnuo se Lavrov i na prava ruske manjine u Ukrajini pa kaže da ruska zajednica nema pravo koristiti svoj jezik, da se u cjelosti negira uloga Rusa koji žive u Ukrajini, u stvaranju ove države. I dok Ukrajinski Rusi nemaju prava da koriste, svoj jezik, da imaju svoju kulturu i svoje medije, da na sve ovo OSCE nema reakcija, ali nema reakcija ni od strane Brisela.
Procjena Lavrova je da je da u Europi nema prostora za medije, koji nisu pro zapadno orjentirani. Prema njegovoj procjeni isto tako nema reakcije od strane OSCE kada dolazi do gašenja ovakvih medija, izvjestila je iz Skopja Milka Smilevska, a emitirala AL Jzerra TV

Predsjedavajući sastanku ministara Bujor Osmani je između ostalog u svom izlaganju rekao „ Sjeverna Makedonija preuzela je OSCE u vrijeme rata i narušene sigurnosti međunarodnom miru. Ruska agresija je prekršila pravila te organizacije i narušila europsku i rusku sigurnost i dijalog i narušila sigurnost ljudi da žive slobodno i bez straha od rata. Umjesto kolektivnog interesa postignuti su sebični nacionalni interesi, što je stvorilo tešku atmosferu. Usprkos tome odlučili smo braniti vrijednosti OESC i kao većina članica zemalja, izbjegli smo defetizam.“

Najznačajnija pitanja koja su u domeni OSCE su kontrola naoružanja, diplomacija, mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, demokratizacija, nadzori izbora, kao i zaštita okoliša.
(M.Zouhar Zec)

01.12.2023. u 09:57 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.