AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 30.11.2025.

BESPILOTNA LETJELICA SA SPOSOBNOŠĆU ZRAČNE BORBE

BAYKAR IZRASTAO U GLOBALNOG IZVOZNOG LIDERA

Prema priopćenju turske obrambene kompanije Baykar objavljenom 30. studenog, prvi turski borbeni bespilotni avion Bayraktar KIZILELMA je lansirao domaću raketu zrak-zrak GOKDOGAN, pogodivši brzi mlazni cilj izuzetno precizno. Raketu je ispalio potkrilni lanser bespilotnog borbenog aviona nakon što je meta otkrivena i praćena putem ASELSAN-ovog MURAD AESA radara. Prvi put u povijesti turskog zrakoplovstva da je nacionalni avion ispalio domaću raketu zrak-zrak na zračni cilj, pri čemu je i projektil i radar koji ga je navodio u potpunosti nacionalne proizvodnje, piše Anadolija.

Uspješan pogodak učvrstio je status KIZILELME kao prve i jedine bespilotne letjelice na svijetu s potvrđenim sposobnostima zračne borbe.
Test je uključio i pet borbenih aviona F-16 sa baze Merzifon, koji su u formaciji letjeli s KIZILELMOM u zajedničkoj operaciji pilotiranih i bespilotnih platformi, demonstrirajući koncepte budućih zračnih borbi. Misiji je prisustvovala i bespilotna letjelica Bayraktar AKINCI, koja je iz zraka snimala cijeli događaj. Nizak radarski odraz KIZILELME i njeni napredni senzori omogućavaju joj da otkriva neprijateljske letjelice na velikim udaljenostima, a da pritom ostane neopažena.
Platforma integrira najmodernije tehnologije, uključujući MURAD AESA radar i TOYGUN sistem za označavanje ciljeva, te može nositi široku paletu domaćih ubojitih sredstava.

U ranijim testovima, KIZILELMA je ostvarila direktne pogotke municijom TOLUN i TEBER-82.
Najnoviji pogodak u zraku potvrđuje njenu operativnu sposobnost za misije zrak-zemlja i zrak-zrak, dodatno proširujući njenu ulogu u obrambenoj strategiji Republike Turske.
Kompanija Baykar, koja od 2003. u potpunosti samostalno financira svoje UAV projekte, izrasla je u globalnog lidera u izvozu dronova. Kompanija je 2023. ostvarila 1,8 milijardi dolara (1,6 milijardi eura) prihoda od izvoza, a isti rezultat ponovljen je i 2024. godine, pri čemu izvoz čini 90 posto ukupnih prihoda. Baykar je potpisao izvozne ugovore za bespilotnu letjelicu Bayraktar TB2 s 36 država, te za Bayraktar AKINCI s 16 država. Prema službenim podacima, kompanija je u posljednje četiri godine najveći izvoznik u turskoj obrambenoj i vazduhoplovnoj industriji. (Anadolija, mzz)

subota, 29.11.2025.

U ŠVICARSKU NA LIJEČENJE EVAKUIRANO 13 TEŠKO RANJENE DJECE

HUMANITARNA POMOĆ OSTAJE ZAUSTAVLJENA NA GRANICAMA GAZE

Švicarska je 28. studenog završila drugu humanitarnu operaciju evakuacije ranjene djece iz Pojasa Gaza, prebacivši u zemlju 13 djece i 51 člana obitelji u pratnji, priopćio je Državni sekretarijat za migracije (SEM), piše agencija Anadolija.
Djeca su prethodno prebačena iz Gaze u Jordan, gdje su medicinski stabilizirana prije nastavka putovanja. Poslijepodne 27. studenog prevezena su iz Amana u Švicarsku avionom za medicinsku evakuaciju, u okviru sporazuma s norveškim vlastima. Prema SEM-u, svi evakuirani su prije ulaska prošli sveobuhvatne sigurnosne provjere koje su provele izraelske i švicarske vlasti.

Djeci je potreban tretman koji se ne može pružiti u Gazi, a biće smještena u osam švicarskih kantona, uključujući Basel, Freiburg, Graubunden, Jura, Ticino, Vaud i Wallis, gdje će univerzitetske i kantonalne bolnice preuzeti brigu o teško ranjenoj djeci.
U priopćenju se navodi da će obitelji evakuirane djece proći procedure za azil u Švicarskoj. Raspodjela po kantonima zasniva se na medicinskim potrebama, a sve troškove liječenja koji nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem snositi će kantoni domaćini ili bolnice.
Ova druga evakuacija je uslijedila nakon prve evakuacije 24. listopada. Ukupno je, u okviru inicijative, u Švicarsku do sada prebačeno 20 ranjene djece i 78 članova obitelji.
Transfer iz Gaze do Jordana i privremeni smještaj u Švicarskoj pomogli su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Liječnici bez granica, uz podršku "Swiss Humanitarian Aid Unit".
SEM je istakao da je ova humanitarna operacija sada završena.

TEŠKA POTRANJENOST KOD 9.300 DJECE

Kod gotovo 9.300 djece mlađe od pet godina u Gazi dijagnosticirana je u listopadu akutna pothranjenost, upozorio je UNICEF 29. studenog , piše Anadolija.
"Visoki nivo pothranjenosti i dalje ugrožava živote i dobrobit djece u Pojasu Gaze, a pogoršava ih početak zimskog vremena koje ubrzava širenje bolesti i povećava rizik od smrti među najranjivijom djecom", navodi se u priopćenju UN-ove agencije.

Prema UNICEF-u, pregledi prehrane koje je agencija UN-a i njeni partneri proveli prošlog mjeseca "identificirali su gotovo 9.300 djece mlađe od pet godina s akutnom pothranjenošću." Agencija je priopćila da velike količine zimskih zaliha ostaju zaglavljene na granicama Gaze i pozvala na nesmetanu dostavu humanitarne pomoći na teritorij Pojasa Gaze. "Kako dolazi zima, hiljade raseljenih obitelji ostaju u improviziranim skloništima bez tople odjeće, deka ili zaštite od vremenskih nepogoda, dok su obilne kiše isprale otpad i kanalizaciju kroz poplavne vode u naseljena područja", rekla je u priopćenju izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell ."Previše djece u Gazi i dalje je suočeno s glađu, bolestima i izloženošću niskim temperaturama, a to su uvjeti koji im ugrožavaju živote. Svaka minuta je važna da se zaštiti ova djeca", rekla je.

HUMANITARNA POMOĆ OSTAJE ZAUSTAVLJENA NA GRANICAMA GAZE

Russell je također pozvala na otvaranje svih prelaza u Pojas Gaze, uz pojednostavljene i ubrzane procedure carinjenja, da se humanitarna pomoć kreće svim mogućim rutama snabdijevanja, uključujući rutu preko Egipta, Izraela, Jordana i Zapadne obale.
Upozorenje je stiglo usprkos prekidu vatre, koji je stupio na snagu u listopadu , dok se Gaza suočava s rastućim humanitarnim pritiscima.
Vladin ured za medije priopćio je u srijedu da je nedavna zimska oluja oštetila oko 22.000 šatora u kojima su bile smještene raseljene porodice i ostavila više od 288.000 domaćinstava bez zaštite od hladnoće i kiše.
Vlasti u Gazi procjenjuju da je toj teritoriji potrebno otprilike 300.000 šatora i montažnih stambenih jedinica kako bi se zadovoljile najosnovnije potrebe za smještajem Palestinaca, nakon što je Izrael uništio civilnu infrastrukturu tokom dvije godine rata.
Od listopada 2023. godine, izraelska vojska je ubila skoro 70.000 ljudi u Gazi, uglavnom žena i djece, i ranila više od 170.900 u više od dvije godine dugom ratu koji je veći dio enklave ostavio u ruševinama. (Agencija Anadolija, mzz)

OŽENIO SE AUSTRALSKI PREMIJER ALBANESE

SLIJEDI "MEDENI TJEDAN"

U poslijepodnevnim satima ove subote 29. studenog u službenoj rezidenciji The Lodge u Camberi oženio se australski premijer Antony Albanese (62) pišu novinske agencije. Vjenčanju je prisustvovao uski krug prijatelja, nekoliko ministara, Antonyev sin iz prvog braka Nathan te roditelji njegove partnerice Judi Hayden (47). Od ponedjeljka do petka australski premijer će biti na "medenom tjednu" sa svojom suprugom, pišu agencije.

Albanese je rastavljen od 2019. godine. Judy Hayden koja je po zanimanju financijska službenica upoznao je 2020. na poslovnoj večeri u Melbournu, u vrijeme kada je bio vođa oporbene stranke.
Antony Albanese je na dužnosti premijera Australije, a Australija je i država i kontinent sa 28 milijuna stanovnika, od 23. svibnja 2022. godine.
M. Zouhar Zec

petak, 28.11.2025.

SUSRET ORBANA I VUČIĆA U SUBOTICI

MOL ĆE POVEĆATI ISPORUKE SIROVE NAFTE SRBIJI 2,5 PUTA

Premijer Mađarske Viktor Orban najavio je 26. studenog da putuje u Suboticu kako bi zajedno sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i vojvođanskom mađarskom zajednicom odao počast Istvanu Pasztoru , preminulom 2023., a koji je bio izniman voditelj mađarske manjine u Vojvodini. Naglasio je da događaj ne samo da odaje počast uglednom vođi mađarske zajednice, već i pokazuje strateški savez između Mađarske i Srbije, piše hungarytodey
Viktor Orban, mađarski premijer je rekao da to znači da Mađarska i Srbija mogu računati jedna na drugu usred previranja europske politike. Njegovim riječima, „naši srbijanski partneri našli su se u teškoj situaciji zbog posljedica politike sankcija. Uvjerit ću predsjednika Vučića da će Mađarska učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi pomogla Srbiji u opskrbi gorivom, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban“

MOL ĆE POVEĆATI ISPORUKE SIROVE NAFTE SRBIJI 2,5 PUTA

Ponovio je to istoga dana, prema pisanju hungarytodey 26. studenog u Beogradu ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto.„Srbija može računati na Mađarsku da osigura svoju opskrbu energijom, zbog čega će MOL u prosincu povećati isporuke sirove nafte i naftnih derivata Srbiji za 2,5 puta, čime će pomoći susjednoj zemlji u teškoj situaciji“.

U Subotici 28. studenog , nakon što je primio nagradu Istvan Pasztor, Viktor Orban je u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića rekao :“ Mađarski i srpski narod ne žive jedni pored drugih, već jedni s drugima, i bez srpsko-mađarske suradnje ne može biti stabilnosti na Balkanu. Kroz našu povijest, Srbi i Mađari nikada nisu bili u tako dobrim odnosima niti imali tako dobar odnos kao danas. To je činjenica koju danas nitko ne može osporiti. U to je uloženo mnogo truda“, dodao je. „Mir, stabilnost i ekonomski prosperitet na Balkanu bit će osigurani ako postoji i ostane odnos povjerenja i strateškog partnerstva između Srbije i Mađarske“, izjavio je.

SAVEZNIŠTVO SRBIJE I MAĐARSKE

„Ono što u svakodnevnom životu nazivamo prijateljstvom, ono što nazivamo dobrim odnosima između naših naroda, u međunarodnoj politici naziva se savezništvom. Ukratko, to znači da znate da možete računati jedni na druge. Ako imate problem, možete im se obratiti, a ako se suoče s izazovima u životu, bez pogovora im pomažete. U takvim vremenima živimo upravo sada. Značaj naše suradnje nadilazi odnos između dva naroda i namijenjen je stabilizaciji cijelog balkanskog svijeta, cijele regije. (...) Ne budimo skromni, bez srpsko-mađarske suradnje ne može biti stabilnosti u cijeloj balkanskoj regiji“, izjavio je Viktor Orban.
„Amerikanci i Rusi pregovaraju o budućnosti, dok ljudi u Bruxellesu čekaju u hodniku i vire kroz ključanicu. Europa još uvijek kuje planove za rat, dok svi ostali već pregovaraju o miru“, pojasnio je premijer Orban. Istaknuo je da se to može ismijati, ali je prilično zabrinjavajuće i opasno, „jer su bruxelleski čelnici toliko pod utjecajem vlastite ratne propagande da ona sada ugrožava sigurnost cijelog kontinenta.“

Po njegovu mišljenju, zato savezi poput onog između Mađara i Srba postaju sve vrjedniji. Mađari i Srbi imaju vitalnost. „Ne želimo odustati od sebe, ne želimo nestati s karte, ne želimo postati beznačajni. Međutim, odvojeno nismo dovoljno jaki. Odvojeno smo samo drveće, ali zajedno smo šuma, a šuma je ta koja može izdržati oluju. To je filozofija srednjoeuropske suradnje. Ako surađujemo, udružujemo snage, pomažemo jedni drugima i zajedno se suprotstavljamo pokušajima političke destabilizacije organiziranim iz inozemstva, naći ćemo se u boljem svijetu“, naglasio je. Viktor Orban te dodao: „Povijest rijetko nudi tako dobru priliku dvama narodima, a mi smo je sada dobili.“
Rekao je da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rijedak vođa, „iako nam ih treba više u europskoj politici“. (hungarytoday, mzz)

BIVŠI PREDSJEDNIK PERUA OSUĐEN NA 11 GODINA ZATVORA

KRIV JE ZBOG POKUŠAJA PUČA

Bivši predsjednik Perua, koja je u zapadnom dijelu Južne Amerike, sa oko 24 milijuna stanovnika, Pedro Castillo (56) osuđen je u četvrtak na 11 godina zatvora zbog zavjere za pobunu u vezi s njegovim neuspjelim pokušajem puča 2022. godine. Njegovo suđenje započelo je u ožujku 2025., a 27. studenog osuđen je na 11 godina zatvora. Predsjednik je bio od 28. srpnja 2021. do 7.12. 2022. godine. Postao je poznat po tome što je u šest mjeseci formirao četiri različite vlade.

Presuda je uključivala dvogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog podrivanja ustavnog poretka. Međutim, sud je oslobodio Castilla optužbi za zloupotrebu ovlasti i javno uznemiravanje. Vrhovni sud je istovremeno osudio njegove bivše ministre u kabinetu, Betssy Chavez i Willyja Huertu, zajedno s bivšim savjetnikom Anibalom Torresom, za isti zločin, ispunjavajući zahtjev tužilaštva.
Castillo je suđen zbog krivičnih djela od 7. prosinca 2022. godine kada je najavio raspuštanje Kongresa i proglasio izvanredno stanje. Raspuštanjem parlamenta, Castillo je pokušavao izbjeći neizbježno glasanje kojim se traži njegova smjena zbog "moralne nesposobnosti".
Istog dana, policija ga je uhapsila dok je napuštao Vladinu palaču, navodno na putu prema meksičkoj ambasadi sa svojom porodicom. Kongres ga je odmah smijenio s dužnosti.
Castillo je bio na vlasti samo 16 mjeseci i već je preživio dva prethodna pokušaja da bude smijenjen. Njegov kratki mandat obilježila je politička nestabilnost.
Bivši učitelj i sindikalist, Castillo je pobijedio na izborima 2021. godine u drugom krugu protiv Keiko Fujimori, kćerke bivšeg predsjednika Alberta Fujimori.
(Anadolija, mzz)

četvrtak, 27.11.2025.

U IZRAELU RASPRAVE O ODGOVORNOSTI I VODSTVU

POLITIČKO I VOJNO VODSTVO BEZ SUGLASJA

Sve veći jaz između izraelskog ministra sigurnosti Israela Katza i najvišeg vojnog vodstva eskalira u otvoreni sukob, a Maariv ( Maariv su dnevne novine na hebrejskom jeziku koje izlaze u Izraelu) je u četvrtak izvijestio da napetosti ne pokazuju znakove smirivanja .Prema izraelskim novinama, vojni čelnici vjeruju da moraju odlučno djelovati kako bi spriječili svaki obnovljeni borbeni scenarij koji bi mogao destabilizirati Izrael i dodatno opteretiti već preopterećeni vojni „establišment“. Neslaganje, koje tinja tjednima, izbilo je u javnost nakon istaknutog govora koji je 26. studenog održao načelnik Glavnog stožera Izraela Eyal Zamir , piše Al Mayadeen 27. studenog

Govoreći na svečanosti u spomen na prvog izraelskog premijera Davida Ben-Guriona, načelnik glavnog stožera Zamir je pozvao na „smjelo, odlučno i stvarno mijenjajuće vodstvo“, naglašavajući da pravo vodstvo zahtijeva priznavanje neuspjeha i „hrabrost za vođenje promjena“.
Izraelski mediji su primijetili da su, iako je događaj bio formalne prirode, ton i tajming govora široko protumačeni kao oštrU poruka premijeru Benjaminu Netanyahuu i Katzu.
Vojni dopisnici rekli su da je govor oživio tekuću raspravu o krizi vodstva unutar izraelskog režima, budući da se načelnik Zamir otvoreno zalagao za novi model zapovijedanja koji prepoznaje prošle nedostatke i postavlja jasan strateški smjer za nadolazeće razdoblje .

NEKOLIKO FRONTOVA

Do eskalacije dolazi kada se izraelska vojska suočava s eskalacijom svog vojnog prisustva na nekoliko frontova, uključujući široke upade na sjeveru okupirane Zapadne obale . Izraelski mediji komentirali su da ova eskalacija polarizira političko-vojni spor i komplicira unutarnje donošenje odluka.
Napetosti su se pojačale ranije tijekom tjedna kada je Katz naredio ponovni pregled vanjske procjene koju je provela vojska o prethodnim internim istragama izraelskih propusta tijekom operacije Al-Aksa, koju je izveo Palestinski otpor 7. listopada 2023. Taj je potez široko protumačen kao izravna kritika vojnog načina postupanja u istragama.

Katz je nadalje odlučio zamrznuti imenovanja na visoke vojne dužnosti na 30 dana, što je izazvalo snažnu reakciju načelnik Glavnog stožera Izraela Eyal Zamira , koji je ministra sigurnosti optužio za političko miješanje i potkopavanje spremnosti vojske.
Kako se sukob produbljuje, promatrači primjećuju da spor odražava širu strukturnu napetost između "izraelskog" političkog i vojnog establišmenta u trenutku obilježenom turbulentnom regionalnom dinamikom i spornim unutarnjim raspravama o odgovornosti i vodstvu. ( almayadeen.net, mzz)

BANGLADEŠ TRAŽI OD INDIJE IZRUČENJE BIVŠE PREMIJERKE

HASINA OSUĐENA NA SMRT

Indija razmatra zahtjev države Bangladeš za izručenje bivše premijerke Sheikh Hasine, koja je svrgnuta s vlasti u velikim demonstracijama studenata i građana zbog nezadovoljstva aktualnom politikom dugom 15 godina vladanja i pritom je pobjegla u Indiju, piše Anadolija 26. studenog.

Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina (78), osuđena je na smrt u odsustvu zbog obračuna sa studentskim demonstrantima prošle godine. Pobjegla je u Indiju 5. kolovoza 2024. godine, čije je suzbijanje, prema navodima Ujedinjenih nacija dovelo do smrti više od 1.400 osoba.
“Da, primili smo zahtjev i razmatramo ga“, rekao je novinarima glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Indije Randhir Jaiswal.
“Kao dio tekućih pravosudnih i internih pravnih procesa, ostajemo posvećeni najboljem interesu naroda Bangladeša, uključujući mir, demokratiju, inkluziju i stabilnost u toj zemlji“, rekao je Jaiswal.

Zahtjev za izručenje je prvi put podnesen u prosincu 2024. godine i ponovljen ovog mjeseca. Međunarodni krivični sud u Dhaki proglasio je Sheikh Hasine krivom i osudio u odsustvu na smrt 17. studenog 2024.
Bangladeš bi trebao održati izbore u veljači 2026. godine, prve od protesta koji su doveli do svrgavanja premijerke Hasine prošle godine. Njenoj stranci Awami liga zabranjena je svaka politička aktivnost u zemlji. ( Anadolija, mzz)

srijeda, 26.11.2025.

TURSKA RAZVIJA AVION HURJET ZA RAZLIČITO NAORUŽANJE I OPREMU

KUPUJE GA ŠPANJOLSKA

Turska napreduje u testiranju, masovnoj proizvodnji i planiranim izvoznim aktivnostima naprednog mlaznog trenažnog aviona Hurjet, nakon što su dva prototipa završila oko 340 letova i 260 sati leta, priopćili su turski odbrambeni dužnosnisnici, piše Anadolija 25. studenog.
Hurjet, koji razvija Turska zrakoplovna industrija (TAI), planiran je za isporuku akrobatskom timu turskog Ratnog zrakoplovstva, Turkish Stars, 2026. godine. Radovi na sklapanju aviona već su u toku, a očekuje se da će novoproizvedeni model obaviti svoj prvi let u prvom kvartalu naredne godine.
Projekat je pokrenut u kolovozu 2017., a avion je prvi put poletio u travnju 2023. Prije toga, prvi kompletirani dio ušao je u završnu fazu sklapanja u lipnju 2022, čemu su prethodila ispitivanja na zemlji, uključujući testove stajnog trapa, provjere instalacija, mehanizama kabine te sveobuhvatne provjere električnih i sistema goriva.

Prvi turski nadzvučni trenažni avion na mlazni pogon obavio je inicijalno pokretanje motora 30. siječnja 2023, nakon čega je 25. travnja iste godine izveo svoj prvi let. Od tada testiranja se kontinuirano provode u okviru projektnih parametara.
Tokom ispitivanja, dva Hurjeta izvela su zajednički let u različitim kamuflažama, a jedan je letio u formaciji s akrobatskim timom "Turkish Stars" (Turske zvijezde), što je privuklo veliku pažnju javnosti.
TAI uspostavlja proizvodnu liniju kapaciteta dva aviona mjesečno. Tursko Ratno zrakoplovstvo u početnoj fazi treba primiti 16 aviona, a očekuje se da će ukupan broj rasti s uvođenjem novih konfiguracija.
Jednomotorni avion dizajniran je za modernu obuku pilota borbenih aviona, naoružane i nenaoružane zračne patrole te akrobatske misije. Dug je 13,6 metara, visok 4,1 metar, s rasponom krila od 9,5 metara. Može dostići brzinu do 1,4 Macha i letjeti na visini do 45.000 stopa. Hurjet ima sedam nosača za različite vrste naoružanja i opreme, s ukupnim kapacitetom od tri tone.

TAI se priprema potpisati izvozni sporazum sa Španjolskom za Hurjet, a konačni ugovor o nabavci trebao bi biti sklopljen uskoro, izjavio je za španjolski medij "El Espanol" izvršni direktor kompanije Mehmet Demiroglu.Demiroglu je rekao da je avion prvenstveno dizajniran kao trenažer, ali se brzo može preraditi za nove misije ili isporučiti u različitim konfiguracijama, ovisno o zahtjevima kupaca.
Planirani ugovor predviđa kupovinu oko 45 aviona Hurjet, koji bi zamijenili španjolsku flotu zastarjelih F-5, u poslu procijenjenom na 3,12 milijarde eura (3,6 milijardi dolara). Isporuke bi trebale početi 2028. godine. ( Anadolija, mzz)

utorak, 25.11.2025.

NETANJAHU TREĆI PUT ODGODIO POSJET INDIJI

ŽELIO BI SVIJETU I IZRAELCIMA, POKAZATI SVOJU PRIHVAĆENOST

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu treći put ove godine je otkazao planirani posjet Indiji, gdje se trebao susresti s premijerom Narendrom Modijem. Putovanje je odgođeno zbog sigurnosnih razloga nakon smrtonosnog terorističkog napada u New Delhiju prije dva tjedna, najgoreg u toj zemlji u više od desetljeća, u kojem je poginulo najmanje 15 ljudi, a deseci su ozlijeđeni, prema izvješću izraelskih medija, piše ndtv world 25. studenog.

Naime, 16. studenog navečer dogodila se eksplozija kada se vozilo zaustavilo na prometnom semaforu, a zatim eksplodiralo .Eksplozija se dogodila u bijelom Hyundaiu i20, ispred povijesne tvrđave Crvena utvrda iz 17. stoljeća koja svakodnevno privlači tisuće turista, u blizini metro stanice Red Fort u glavnom gradu Delhiju. Nekoliko obližnjih vozila gotovo se otopilo. (mzz)

„Netanyahće tražiti novi datum za posjet sljedeće godine ovisno o sigurnosnim procjenama“, izvijestio je i24NEWS pozivajući se na izvore. Ranije je objavljeno da Netanyahu planira posjetiti Indiju prije kraja ove godine. Netanyahu je otkazao jednodnevni posjet Indiji 9. rujna, navodeći probleme s rasporedom zbog ponovljenih izbora u Izraelu 17. rujna. To je učinio i ranije, prije travanjskih izbora. Izbori su bili u Knessetu.
Netanyahuov posjet u Izraelu je široko doživljen kao njegov pokušaj da širom svijeta pokaže svoju prihvaćenost.

U srpnju je Netanyahuova politička stranka postavila transparente s njegovim slikama s premijerom Modijem, američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi privukla podršku predstavljajući ga u "drugačijoj ligi".
Njegova kampanja usredotočila se na isticanje njegove bliske kemije sa svjetskim vođama i pokušaj da ga se predstavi kao vođu neusporedivog kalibra u izraelskoj politici, što je ključno za sigurnost zemlje. Premijer Indije Modi doputovao u Tel Aviv 2017., postavši prvi indijski premijer koji je posjetio židovsku državu. Netanyahu je posjetio Indiju u siječnju 2018., (ndtv world, mzz)

NA SNAZI JE I FETVA I MEĐUNARODNA TJERALICA

Ndtv world je 30. lipnja 2025. pisao da je Iranski vodeći šijitski klerik - marja, izdao fetvu- vjerski dekret - protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, nazivajući ga "Božjim neprijateljem“. Dekret velikog ajatolaha Nasera Makarem Shirazija poziva muslimane diljem svijeta da se ujedine i svrgnu izraelske čelnike zbog prijetnji vodstvu Islamske republike. Fetva dakle poziva sve muslimane, uključujući islamske vlade i pojedince, da osiguraju njezinu provedbu. Da informacija bude potpuna treba reći da je tada fetva izdana i za Donalda Trumpa.
Vjerski dekret uslijedio je nakon 12-dnevnog rata koji je izbio 13. lipnja 2025., kada je Izrael pokrenuo bombardiranje Irana u kojem su ubijeni visoki vojni zapovjednici i znanstvenici povezani s njegovim nuklearnim programom. Teheran je odgovorio napadima balističkim raketama na izraelske gradove. Izrael je rekao da je cilj spriječiti Islamsku republiku da razvije atomsko oružje - ambiciju koju Teheran dosljedno niječe.

Osim fetve , na snazi je i tjeralica međunarodnog suda u Hagu za uhićenjem izrelskog predsjednika Netanjahua zbog zločina protiv čovječnosti nad Palestincima u ratu u kome Izrael još uvijek nije povukao svoje vojne snage iz Pojasa Gaaze i Zapadne obale. Poznato je da se uhićenje predsjednika na tlu druge države može spriječiti prethodnim dogovorom. Zato od privođenja Međunarodnom sudu za Netanjahua ne postoji opasnost.
Ali fetva je potpuno druga, za svakog muslimana autonomna odluka.
m.zouhar zec

BOLSONARO PREVENTIVNO UHAPŠEN

NADZORNI UREĐAJ S GLEŽNJA POKUŠAO UKLONITI LEMILICOM

Vrhovni sud Brazila potvrdio je preventivno hapšenje bivšeg 38. predsjednika Brazila Jair Messias Bolsonara (70) , nakon što je tokom vikenda pokušao ukloniti svoj elektronski nadzorni uređaj, koji je nosio na gležnju oko noge od kolovoza 2025. koristeći lemilicu dok se nalazio u kućnom pritvoru, piše Anadolija 25. studenog.
Bolsonaro je pritvoren nakon što je utvrđeno da postoji konkretan rizik od bijega dok je bio u kućnom pritvoru. Sudac Moraes naveo je mogućnost da bi Bolsonaro mogao pobjeći u strano veleposlanstvo. Naime američko veleposlanstvo u glavnom gradu Brazila, Braziliji je oko 13 km od Bolsonarovog doma. Bivši brazilski predsjednik u mandatu 1.1. 2019. do 1.1. 2023. proglašen je krivim za planiranje vojnog udara u rujnu 2022. Bolsonaro je i 27 godina bio član zastupničkog doma. Osuđen na 27, 3 godine zatvora, ali mu je do okončanja žalbenog postupka određen kućni pritvori.
Sudac brazilskog Vrhovnog suda Alexandre de Moraes rekao je da je Bolsonaro pritvoren nakon što su otkrivene "nove činjenice". Četveročlano vijeće Vrhovnog suda jednoglasno je odobrilo nastavak preventivnog pritvora.

BOLSONAROVO PRIZNANJE

U svojoj odluci sudac je naveo je da je Bolsonaro priznao da je oštetio uređaj za elektronski nadzor, nazvavši to „ozbiljnim prekršajem, ponovljenim nepoštivanjem mjera opreza i očiglednim nepoštivanjem suda“.
Bolsonaro je u nedjelju( 23. 11) rekao pomoćniku suca da je promjena terapije za kronični štucaj izazvala nervni slom i halucinacije, što ga je navelo da pokuša skinuti elektronički nadzorni uređaj. Bivšem predsjedniku Brazila ranije je bilo zabranjeno korištenje društvenih mreža i primanje neovlaštenih posjeta.
Prvo vijeće Vrhovnog suda razmotrilo je i jednoglasno odbilo završne žalbe svih osuđenih u slučaju pokušaja državnog udara. Presuda se sada smatra gotovo konačnom. Odbrani su preostale vrlo ograničene procesne mogućnosti, uglavnom prigovori koji se odnose na proceduralne nedostatke ili nejasnoće, a očekuje se da će ih sudac Moraes brzo odbaciti.

ZNAO JE ZA ATENTAT, KOJI SE NIJE DOGODIO

BBC piše 23. studenog da su odvjetnici bivšeg predsjednika zatražili od Vrhovnog suda da mu dopusti da cijelu zatvorsku kaznu odsluži u kućnom pritvoru, uz elektronički nadzor. Također su zatražili da se Bolsonaru dopusti da napusti svoj dom radi liječenja, rekavši da mu je potrebno redovito liječenje plućnih infekcija i drugih bolesti.
Bolsonarov odvjetnik Paulo Cunha Bueno rekao je novinarima ispred zgrade Savezne policije da je zabrinutost zbog monitora na njegovom gležnju "naracija koja pokušava opravdati neopravdano". Dodao je da „Bolsonaro ni na koji način nije želio pobjeći iz svoje kuće. Na vratima njegove kuće nalazi se patrola s naoružanim saveznim agentima, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu."

Bolsonaro je proglašen krivim za vođenje zavjere s ciljem održavanja na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. od svog ljevičarskog kandidata Luiza Inacioa Lule da Silve.

Suci Vrhovnog suda rekli su da je znao za zavjeru koja je uključivala planove za atentat na Lulu i njegovog potpredsjedničkog kandidata Geralda Alckmina te za uhićenje i pogubljenje Moraesa, suca koji sada vodi Bolsonarovo suđenje. Predsjednik Lula da Silva je položio prisegu bez incidenata 1. siječnja 2023. No tjedan dana kasnije, 8. siječnja, tisuće Bolsonarovih pristaša upale su u vladine zgrade u Braziliji. Sigurnosne snage su intervenirale i uhićeno je oko 1500 ljudi. Suci su utvrdili da je izgrednike potaknuo Bolsonaro čiji je plan, rekli su, bio da vojska intervenira i vrati ga na vlast.
Bolsonarovi odvjetnici nazvali su kaznu od 27 godina i tri mjeseca "apsurdno pretjeranom". Također mu je zabranjeno kandidiranje za javnu dužnost do 2060. - osam godina nakon isteka kazne.
Bivši predsjednik Brazila nazvao je suđenje "lovom na vještice" i rekao da je osmišljeno kako bi ga se spriječilo da se kandidira na predsjedničkim izborima 2026. godine. (Anadolija, BBC, mzz)

ponedjeljak, 24.11.2025.

VIJESTI UN IZ GAZE: DVOJE DJECE UBIJENO SVAKI DAN

U GAZU I DALJE NE ULAZI DOVOLJNO HUMANITARNE POMOĆI

Kontinuirani napadi i zračni udari koji dolaze od izraelskih snaga u Gazi i dalje ubijaju i osakaćuju ljude svih dobnih skupina u razorenoj enklavi unatoč dogovorenom prekidu vatre od 10. listopada , priopćila je 21. studenog agencija UN-a, na stranici vijesti UN-a, news.un.org/en/
Ricardo Pires, glasnogovornik Dječjeg fonda UN-a ( UNICEF ) rekao je novinarima „Postoji samo jedna strana u sukobu u Gazi s vatrenom moći za izvođenje zračnih napada.“ Od 11. listopada, prvog punog dana pauze u neprijateljstvima između izraelske vojske i boraca Hamasa, najmanje 67 djece ubijeno je u "incidentima povezanim sa sukobima i to brzinom od dvoje djece dnevno", istaknuo je glasnogovornik UNICEF-a.
Veteran humanitarnog rada UN-a dr. Rik Peeperkorn iz Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO ) ponovio je te zabrinutosti, dodajući da „iako postoji primirje, ljudi i dalje ginu“.

OD PRIMIRJA UBIJENO 280 OSOBA

Najnoviji podaci Ministarstva zdravstva Gaze pokazuju da je od primirja ubijeno 280 stanovnika Gaze, a 672 ozlijeđeno , uz 571 tijelo izvučeno iz ruševina.
Uz stalnu nesigurnost, timovi UN-a za pomoć, uključujući Svjetski program za hranu ( WFP ), nastavljaju se zalagati za veći pristup stanovnicima Gaze, uključujući stotine tisuća raseljenih i izuzetno ranjivih obitelji.
Agencija sada šalje otprilike 100 kamiona dnevno u enklavu natovarenih humanitarnom pomoći, što je gotovo dvije trećine ciljane dnevne količine – „korak u pravom smjeru“ – rekao je Abeer Etefa, viši glasnogovornik WFP-a za Bliski istok, sjevernu Afriku i istočnu Europu.
Napomenula je da iako isporuke iz komercijalnog sektora također prelaze u Gazu, glavni problem za aktere UN-a i izvan njega „činjenica je da mnoge od tih zaliha hrane ostaju na graničnim prijelazima dugi niz dana, stoga je mogućnost da se pokvare velika“.
Iz Gaze, šef komunikacija WFP-a u Palestini Martin Penner opisao je tešku situaciju s kojom se suočavaju iscrpljeni stanovnici enklave nakon više od dvije godine rata.
„Jedna žena nam je rekla da osjeća kao da joj cijelo tijelo vapi za drugačijom hranom, drugačijom od konzervirane hrane i suhih obroka na kojima ljudi žive već dvije godine“, rekao je. U Gazu se vraćaju tržnice opskrbljene hranom, „ali cijene su i dalje nedostižne za većinu ljudi“, inzistirao je Penner. „Piletina košta 25 dolara, kilogram mesa 20 dolara. Toliko ljudi i dalje ovisi o pomoći u hrani, paketima hrane, kruhu iz pekara.“
Šef komunikacija je prepričao kako mu je jedna majka rekla da nije vodila svoju djecu na tržnicu „kako ne bi vidjeli svu dostupnu hranu... Ako se približe tržnici, kaže im da pokriju oči.“Druga žena u istom gradu rekla je da kupi jednu jabuku i podijeli je između svoje četvero djece.
U međuvremenu, zdravstvena skrb u Pojasu Gaze i dalje je opustošena i neadekvatna za liječenje žrtava traume i onih kojima je potrebna specijalizirana skrb.

OKO 4 TISUĆE DJECE ČEKA EVAKUACIJU IZ GAZE ZA HITNO LIJEČENJE

„Liječnici u Gazi govore nam o djeci koju znaju spasiti, ali ne mogu“, rekao je UNICEF-ov gospodin Pires, koji je novinarima naveo popis djece „s teškim opeklinama, ranama od šrapnela, ozljedama kralježnice, traumatskim ozljedama mozga, djece oboljele od raka koja su izgubila mjesece liječenja. Prijevremeno rođene bebe kojima je potrebna intenzivna njega. Djeca kojoj su potrebne operacije koje se danas jednostavno ne mogu izvesti u Gazi.“

Oko 4000 djece još uvijek čeka na evakuaciju, uključujući dvogodišnju Omymu „čije srce otkazuje zbog urođenog problema koji liječnici u Gazi ne mogu liječiti. Hitno joj je potrebna operacija kako bi joj se spasio život “, napomenuo je Pires, informacije su sa stranice UN-a Vijesti news.un.org/en .(mzz)

SASTANAK ERDOGANA I GEBREYESUSA

Agencija Anadolija objavila je 23. studenog da se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao sa generalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom na marginama samita G20 u Johannesburgu. Sastanku iza zatvorenih vrata prisustvovao je i ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan. Više informacija o sastanku nisu odmah dostupne, navodi agencija.

No poznata je zauzetost i humanost Recepa Tayyipa Erdogana za palestince u Pojasu Gaze, i ne samo u Pojasu Gaze , tako da možda turski predsjednik probudi svijest generalnom direktoru Svjetske zdravstvene organizacije Ghebreyesusu o stanju zdravstva u Pojasu Gaze. (m zouhar zec)

nedjelja, 23.11.2025.

MAĐARSKI PREMIJER POZVAO EU DA POTPIŠE PRIJEDLOG TRUMPOVOG MIRA

POKRENUTI IZRAVNE PREGOVORE S RUSIJOM

Mađarski premijer Viktor Orban, dugogodišnji protivnik podrške Ukrajini, razmatra novi diplomatski pritisak Washingtona kao priliku za zaustavljanje milijardi kojima se financira Kijeva, piše politico.eu
U pismu poslanom 22. studenog predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, koje je dobio na uvid POLITICO , Viktor Orban je pozvao EU da potpiše uvjete američkog prijedloga od 28 točaka prema kojem bi se Ukrajina odrekla teritorija i prepolovila svoju vojsku, a Washingtonu bi se dalo 50 posto udjela u dobiti od obnove zemlje.
Intervencija dolazi u trenutku kada čelnici EU-a vode krizne razgovore o tome kako odgovoriti na prijedloge koje je razvio izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff bez sudjelovanja europskih saveznika, a kojima bi Moskva dobila velike ustupke.
„Europljani moraju odmah i bezuvjetno podržati mirovnu inicijativu Sjedinjenih Država“, napisao je Orban. „Osim što podržavamo američkog predsjednika, moramo bez odgode pokrenuti autonomne i izravne pregovore s Rusijom.“
Osim Mađarske, 26 ostalih zemalja EU-a „više je puta jasno izrazilo svoju podršku Ukrajini, rekavši da je ta podrška nedvosmislena“, rekao je dužnosnik EU-a koji je ostao anoniman kako bi odgovorio na pismo. „Postoji intenzivan angažman i koordinacija među europskim čelnicima, također i s partnerima izvan EU-a, kako bi se ta podrška nastavila s obzirom na nedavni događaj.“

ORBAN NE PODRŽAVA FINANCIRANJKE UKRAJINSKOG RATA

Istovremeno, Orban je u pismu rekao da Mađarska „ne podržava slanje bilo kakve daljnje financijske pomoći Ukrajini od strane Europske unije u bilo kojem obliku“ i „ne pristaje na donošenje takve odluke u ime i okviru EU“.
Dužnosnici u Bruxellesu trenutno vode razgovore sa zemljama članicama o tome kako iskoristiti imobiliziranu rusku imovinu za izdavanje zajma za reparacije od 140 milijardi eura za Ukrajinu. Pitanje je na dnevnom redu koji će biti potpisan na sastanku čelnika u Bruxellesu 18. prosinca.
„Za Ukrajinu je brz sporazum o Zajmu za reparacije ključan“, rekao je za POLITICO ukrajinski veleposlanik pri EU Vsevolod Čencov. „On osigurava predvidljivo financiranje iz stanja gotovine imobilizirane ruske državne imovine, osigurava stabilnost od početka 2026. i to čini bez dodatnih troškova za porezne obveznike EU.“
Budimpešta je dosljedno pokušavala blokirati prijeko potrebnu vojnu i financijsku pomoć za obrambene napore Kijeva, istovremeno jačajući veze Mađarske s Kremljem i protiveći se sankcijama osmišljenim da iscrpe vojna sredstva ruskog predsjednika Vladimira Putina. Međutim, Mađarska je i ranije bila iznenađena promjenom retorike američkog predsjednika Donalda Trumpa o Moskvi te je bila prisiljena pregovarati o izuzeću od novih američkih ograničenja na rusku naftu .
Diplomatkinja EU-a, Kaja Kallas, upozorila je da „pritisak mora biti na agresoru, a ne na žrtvi. Nagrađivanje agresije samo će potaknuti još više agresije.“

Trump je ukrajinskom predsjedniku Volodimuru Zelenskom dao rok do četvrtka 27. studenog da pristane na plan. „Morat će mu se svidjeti, a ako mu se ne sviđa, onda, znate, trebali bi se jednostavno nastaviti boriti, pretpostavljam“, rekao je Trump 21. studenog.
Zelenski, čija se zemlja priprema za još jednu ratnu zimu nakon što je ruska invazija u veljači 2022. započela u punoj snazi, rekao je da se Kijev suočava s "jednim od najtežih trenutaka" u svojoj povijesti i da će možda morati birati između "gubitka dostojanstva i rizika gubitka ključnog partnera". ( Izvor Politiko. eu, mzz)

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA - 30 GODINA POSLIJE DEJTONA

KADA ĆE POČETI BUDUĆNOST NEOPTEREĆENA DEJTONOM?

U sarajevskoj Vijećnici 21. studenog 2025. otvorena je međunarodna naučna konferencija „30 godina poslije Dejtona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine“, koju je organizirao Univerzitet u Sarajevu povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, piše Anadolija 22. studenog.

Da podsjetim; Dejtonski sporazum potpisan je 21. studenog 1995. u gradu Daytonu, u uokrugu Montgomery u Ohiju u Sjedinjenenim Američkim Državama, u zračnoj bazi Wright-Patterson . Ponovno je svečano potpisan u Parizu, 14. prosinca 1995. Potpisali su ga Slobodan Miloševič predsjednik Srbije, pokretač agresije na prostoru bivše Jugoslavije, Alija Izetbegović, predsjednik predsjedništva BiH i dr. Franjo Tuđman predsjednik RH. (mzz)
Tim dokumentom službeno je okončan četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske te Distrikta Brčko.

Agencija Anadolija piše da je skup predviđen kao četverodnevni okupio više od 50 domaćih i međunarodnih istraživača, akademika i praktičara s ciljem da ponude kritičko i analitičko promišljanje o naslijeđu Dejtonskog sporazuma i njegovom značaju za budućnost Bosne i Hercegovine.
Uvodno izlaganje pod nazivom „Gdje počinje budućnost neopterećena Daytonom?“ održao je prof. dr. Nerzuk Ćurak. U suradnji s Arhivom Federacije BiH otvorena je i izložba „Tri decenije Dejtona“.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović je istakao da akademska zajednica ima obavezu otvoreno govoriti o posljedicama i ograničenjima sporazuma. „Vrijeme je da prerastemo Dejtonski mirovni sporazum i kroz demokratske reforme kreiramo novi bosanskohercegovački ustavni okvir“, rekao je.
Dekanica Pravnog fakulteta Zinka Grbo je naglasila da konferencija nije samo retrospektiva, već poziv na promišljanje novog društvenog ugovora. „Promjena ne smije biti tabu ako je cilj pravednije i funkcionalnije društvo“, poručila je.

Profesor Harun Išerić rekao je da je cilj skupa demistifikacija političkih manipulacija ustavnim pravom BiH i analitička valorizacija ustavnog, političkog i društvenog razvoja države, uz ponudu smjernica za buduće reforme.

Među učesnicima su profesori s univerziteta Yale, Luksemburg, Beč, Graz, Utrecht, Trento, Milano-Bicocca, Strasbourg i Ljubljana, kao i akademici sa univerziteta u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. U naredna tri dana kroz plenarne diskusije biće raspravljano funkcioniranje Dejtonskog mirovnog sporazuma, njegovi propusti i mogući modeli za efikasnije upravljanje Bosnom i Hercegovinom. (Anadolija, mzz)

SUMMIT G20 U JOHANNESBURGU 2025.

SOLIDARNOST, JEDNAKOST I ODRŽIVOST ZA
SREDIŠTE EKONOMSKIH POLITIKA

Summit G20 u Johannesburgu 2025. dvadeseti je sastanak šefova država i vlada, njihovih ministra financija i guvernera središnjih banaka za gospodarsku i financijsku suradnju, okupljajući razvijene zemlje, kako bi razgovarali o rješenjima za globalne izazove. G20 se održava 22. i 23. studenog 2025. Članice gospodarske skupine zemalja G20 su :Argentina , Australija , Brazil , Kanada , Kina , Francuska , Njemačka , Indija , Indonezija , Italija , Japan , Meksiko , Rusija , Saudijska Arabija , Južnoafrička Republika , Južna Koreja , Turska , Ujedinjeno Kraljevstvo , Sjedinjene Američke Države , Europska unija i Afrička unija . U rujnu 2023., na 18. summitu G20 , indijski premijer Narendra Modi objavio je da je Afrička unija uključena kao članica G20, čime je postala 21. članica.

No tu su i međunarodne institucije i to : Afrička razvojna banka - AFDB , Razvojna banka Latinske Ametrike i Kariba - CAF , Odbor za financijsku stabilnost - FSB , Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu - FAO , Međunarodna razvojna banka - IDB , Međunarodna organizacija rada- ILO ,Međunarodni monetarni fond - IMF ,Liga arapskih država - LAS , Razvojna banka BRICSA NDB , UN , UN organizacija za trgovinu i razvoj - UNCTAD , UNESCO , Svjetska banka , WHO , WTO.
Domaćin sastanka najbogatijih redovno poziva i petnaestak zemalja u razvoju da budu gosti, a ove godinu su tu osim Španjolske i Alžir, Danska, Finska, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Švicarska i još nekoliko njih.
To je prvi summit G20 na afričkom kontinentu u gradu Johannesburgu sa 3, 2 milijuna stanovnika u Južnoj Africi, točnije, održava se u predgrađu Johannesburga u Nasrecu.
G20 ili skupina 20 je međuvladin forum koji se sastoji od 19 suverenih zemalja, Europske unije (EU) i Afričke unije (AU). Cyril Ramaphosa koji je predsjednik Južnoafričke Republike od 2018. godine, predsjedavajući je summita G20 godine 2025.
Suverene države G20 bez međunarodnih članica, Europske unije i Afričke unije, čine oko 85% bruto svjetskog proizvoda - GWP, 75% međunarodne trgovine , 56% svjetskog stanovništva i 60% svjetske kopnene površine . Ako se uključi i EU i AU tada G20 čini 78,9% svjetskog stanovništva.

DUH JUŽNE AFRIKE

„S duhom Ubuntua, Južna Afrika pristupa svom predsjedanju G20. Ova afrička filozofija naglašava međusobnu povezanost pojedinaca unutar šireg zajedničkog, društvenog, okolišnog i duhovnog konteksta. Ubuntu se često prevodi kao „Ja sam jer mi jesmo“ ili „Ja sam jer ti jesi“. Ovo vodeće načelo oblikovat će pristup Južne Afrike u potrazi za kolektivnim rješenjima za goruće globalne kolektivne ekonomske i financijske izazove,“ piše u preambuli dokumenta o G20 za godinu 2025. Nastavlja

„Južnoafričko predsjedanje G20 odvija se u trenutku kada se svijet suočava s nizom preklapajućih i međusobno pojačavajućih kriza , uključujući klimatske promjene, nerazvijenost, nejednakost, siromaštvo, glad, nezaposlenost, tehnološke promjene i geopolitičku nestabilnost. Iako su izazovi s kojima se suočavamo zajednički, njihovi uzroci i posljedice su neravnomjerno raspoređeni. Dio promjene paradigme zahtijeva od zemalja G20 da nejednakosti postave u središte donošenja ekonomskih politika. Nejednakost predstavlja značajnu prijetnju globalnom gospodarskom rastu, razvoju i stabilnosti, budući da su razlike u bogatstvu i razvoju unutar zemalja i između njih nepravedne i neodržive. Nejednakost i njezine štetne posljedice posebno su vidljive na globalnom jugu.“
Sudjeluju sve zemlje članice G20, osim Sjenih Država, koje bojkotiraju summit, iako će SAD 2026. predsjedati zemljama članicama G20.
Kako bi zaokružila globalnu krizu, Južna Afrika artikulirala je za G20 temu „Solidarnost, jednakost, održivost“ za svoje predsjedanje G20. Ciljevi i prioriteti na visokoj razini u okviru ove teme u središtu su izvornog mandata G20 za promicanje snažnog, održivog, uravnoteženog i uključivog rasta.
Solidarnošću stvara se budućnost usmjerenu na ljude. Društva će se razviti na zajedničkoj humanosti. U međusobno povezanom svijetu, izazovi s kojima se suočava jedna nacija utječu na sve nacije .Promicanjem jednakosti osigurati će se pravedan tretman i jednake mogućnosti za sve pojedince i narode, bez obzira na njihov ekonomski status, spol, rasu, geografski položaj ili bilo koju drugu karakteristiku. Održivost podrazumijeva zadovoljavanje potreba sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe.
Južnoafrička Republika postavila je sljedeća četiri glavna prioriteta za svoje predsjedanje G20:
1.Jačanje otpornosti i odgovora na katastrofe 2.Poduzimanje mjera za osiguranje održivosti duga za zemlje s niskim prihodima 3.Mobilizacija financija za pravednu energetsku tranziciju 4.Iskorištavanje ključnih minerala za uključiv rast i održivi razvoj.

INICIJATIVE INDIJSKOG PREMIJERA

Premijer Indije Narendra Modi, predložio je četiri nove inicijative usmjerene na globalni razvoj na summitu čelnika G20 u Johannesburgu. To uključuje :
1.uspostavu globalnog skladišta tradicionalnog znanja, 2. Inicijativu za multiplikaciju vještina u Africi, 3.Globalni tim za odgovor u zdravstvu 4. Inicijativu za suzbijanje veze između droge i terorizma, piše ndtw world 22. studenog.

Ove inicijative pomoći će u postizanju sveukupnog rasta, rekao je premijer Indije na prvoj sjednici o uključivom i održivom rastu, napominjući da indijske civilizacijske vrijednosti nude put naprijed. Premijer Indije Narendra Modi rekao je da će Globalno spremište tradicionalnog znanja G20 dokumentirati tradicionalnu mudrost koja pokazuje provjerene modele održivog života i osigurati da se ona prenese budućim generacijama. „Indija ima bogatu povijest u tom pogledu. To će nam pomoći da prenesemo našu kolektivnu mudrost kako bismo unaprijedili dobro zdravlje i dobrobit“, objasnio je premijer Modi na summitu G20. Prema njegovim riječima razvoj Afrike ključan za globalni napredak te da je Indija oduvijek bila solidarna s kontinentom. „Inicijativa za multiplikatore vještina u Africi usvojit će model obuke trenera s ciljem stvaranja milijun certificiranih trenera u Africi do sljedećeg desetljeća, dodao je. „Naš je zajednički cilj obučiti milijun certificiranih trenera u Africi tijekom sljedećeg desetljeća. Ti će treneri zauzvrat obučiti milijune kvalificiranih mladih ljudi. Ova će inicijativa imati multiplikativni učinak. Izgradit će lokalne kapacitete i ojačati dugoročni razvoj Afrike“, rekao je premijer čelnicima G20.
Pedlažući osnivanje Globalnog tima za zdravstveni odgovor, G20 koji će pomoći u pružanju snažnog odgovora tijekom zdravstvenih kriza premijer Modi je rekao „Jači smo kada surađujemo suočeni sa zdravstvenim krizama i prirodnim katastrofama. Naš napor trebao bi biti stvaranje timova obučenih medicinskih stručnjaka iz drugih zemalja G20 koji su spremni za brzo raspoređivanje u slučaju bilo kakve globalne zdravstvene krize ili prirodne katastrofe“, rekao je, prenosi ndtv world.
Također je predložio inicijativu G20 o suzbijanju veze između droge i terorizma kako bi se prevladao izazov trgovine drogom i zaustavilo širenje opasnih tvari poput fentanila. U okviru ove inicijative možemo objediniti različite instrumente vezane uz financije, upravljanje i sigurnost“

SAD BOJKOTIRAO G20 2025.

Zašto SAD ne prisustvuje summitu G20u Johannesburgu ?
Trump je rekao da američki dužnosnici neće prisustvovati summitu zbog optužbi, koje su uvelike diskreditirane, da vlada zemlje domaćina, u kojoj većinu čine crnci, progoni svoju bijelu manjinu, piše cnn.com. No radi potpune informacije treba reći da je za posjeta Cyrila Ramaphose , predsjednika Južnoafričke Republike Trumpu u Bijeloj kući 21. svibnja 2025. to pitanje je komunicirano. Radilo se o agrarnoj reformi i napadima na bijele farmere u Južnoj Africi, za koje je Trump tvrdio da su nesrazmjerno pogodili bijele poljoprivrednike. Ramaphosa je to mirno objasnio i porekao.
Svjetski čelnici iz skupine 20 bogatih prekinuli su tradiciju, piše AP news.com i usvojili su Deklaraciju na početku summita u Južnoj Africi 22. studenog unatoč protivljenju Sjedinjenih Država. Deklaracija od 122 točke pozvala je na veće globalno djelovanje po pitanjima koja posebno utječu na siromašne zemlje, poput katastrofa povezanih s klimom i razine državnog duga, a zemlja domaćin ju je promovirala kao pobjedu prvog summita G20 održanog u Africi.
Južnoafrički dužnosnici rekli su da je summit bio u sjeni bojkota SAD-a koji je naredio predsjednik Donald Trump, a SAD su vršile pritisak na Južnu Afriku da ne usvoji Deklaraciju čelnika u odsutnosti američke delegacije, piše Associated press news. No G20 je to usvojio Deklaraciju. (Izvor:preambula G20, ndtv world, wikipedia, cnn.com, ap news, mzz)

subota, 22.11.2025.

TRUMP UKRAJINI - NA ZADOVOLJSTVO PUTINA - ISPLANIRAO MIR

NAKON DOJMOVA, TRUMP JE ODLUČIO

Nakon 1367 dana rata Rusija protiv Ukrajine, 22.studeni 2025. je 1368 dan rata, američki predsjednik Donald Trump je 21. studenog dopustio predočiti javnosti 28 točaka nacrta mirovnog plana za završetak ruske agresije na Ukrajinu. Nacrt plana je rigorozan za Ukrajinu, jer anulira Nato Savez za Ukrajinu, uzima joj teritorij, smanjuje vojsku, naređuje brze izbore, a blagonaklon prema Rusiji, što se teritorija tiče. Rezultat je to bez sumnje Trumpova dojma o predsjednicima i njihovim sposobnostima kao i o značaju i političkoj snazi država.
S predsjednikom Rusije Putinom ( 73) Trump se sastao 15 . kolovoza 2025. na Aljasci, razgovarao je s njim oko dva sata i Putinu je dao ocjenu 10 od 10, rekao je Trump na pitanje novinara „ kako bi ocijenio Putina od 1 do 10“.
S predsjednikom Ukrajine Zelenskim (47) Trump se susreo nekoliko puta od svog stupanja na predsjedničku dužnost SAD-a 20. siječnja. Razgovori su imali veliku dozu dinamike, Zelenski je prilikom jednog dolaska mu Washington obukao i sako, prethodno je nosio samo majicu dugih rukava, što su i drugi primijetili. Neodlučnost Zelenskog da razgovara s Putinom, a Trump je rekao nakon jednoj susreta sa Zelenskim da se dvojica državnika ne podnose, napokon je donijela rezultat u okviru Trumpovog zaključka o dvojici državnika Rusije i Ukrajine, a to je sada nacrt plana za mir Ukrajina – Rusija u 28 točaka. Zelenski je dobio rok od Trumpa da se do 27. studenog 2025. očituje o planu za mir, točnije da ga prihvati i potpiše.

Treba li posebno reći da je Europska unija krajnje iznenađena Trumpovim postupkom poticanja okončanja rata i uvjetima mira u, ovoga trenutka, nacrtu plana, ali plan će uskoro postati stvarnost.
Margareta Zouhar Zec

Evo što o nacrtu mirovnog plana za Ukrajinu piše 21. studenog theguardian.com


Vladimir Putin kaže da je Ukrajina nerealna ako ne prihvati američki plan za okončanje rata , izjavljujući: „Ukrajina je protiv toga. Očito su Ukrajina i njezini europski saveznici još uvijek u iluzijama i sanjaju o nanošenju strateškog poraza Rusiji na bojnom polju“. Pozitivan odgovor ruskog predsjednika dodaje težinu stavovima europskih i ukrajinskih dužnosnika da sporazum predstavlja „kapitulaciju“. Obraćajući se ruskom Vijeću za nacionalnu sigurnost, Putin je plan od 28 točaka nazvao „novom verzijom“ i „moderniziranim planom“ onoga što je razgovarao sa SAD-om uoči njegovog summita na Aljasci s Donaldom Trumpom u kolovozu te rekao da ga je Moskva primila. Putin je rekao da bi plan „mogao biti osnova konačnog mirovnog rješenja“.

Volodimir Zelenski reagirao je na sporazum rekavši da se Ukrajina suočava s jednim od najtežih trenutaka u svojoj povijesti. Luke Harding, Pjotr Sauer i Andrew Roth izvještavaju da je Donald Trump zahtijevao da Kijev prihvati plan do četvrtka. Pristanak na američko-ruski plan, koji bi je prisilio da se odrekne teritorija i napravi druge bolne ustupke , mogao bi ostaviti Ukrajinu "bez slobode, dostojanstva i pravde", rekao je Zelenski u tmurnom 10-minutnom govoru ispred predsjedničke palače. U radijskom intervjuu Trump je rekao da misli da je četvrtak ( 27.11) "prikladno vrijeme" da Zelenski potpiše sporazum.

Američki potpredsjednik J. D. Vance rekao je da bi svaki plan za okončanje rata trebao očuvati ukrajinski suverenitet i biti prihvatljiv objema zemljama, ali da je "fantazija" misliti da bi Ukrajina mogla pobijediti ako bi SAD samo dale Kijevu više novca ili oružja ili uvele više sankcija Rusiji.

Zelenski je signalizirao da se Ukrajina mora suočiti s mogućnošću gubitka američke podrške ako zauzme stav. Ispitujući svoje europske saveznike, Zelenski je u petak telefonom razgovarao s čelnicima Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer uvjerili su Zelenskog u "svoju nepromijenjenu i punu podršku na putu do trajnog i pravednog mira" u Ukrajini, priopćio je Merzov ured. Ponovno su potvrdili svoju podršku Kijevu i rekli da svaki sporazum o okončanju sukoba mora biti istinski pravedan i uzeti u obzir ukrajinske vlastite crvene linije.

Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je da je važno kako će se rat u Ukrajini završiti. Rekla je: „Ruski rat protiv Ukrajine egzistencijalna je prijetnja Europi. Svi želimo da ovaj rat završi. Ali važno je kako će završiti. Rusija nema nikakvo zakonsko pravo na bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. U konačnici, uvjete bilo kojeg sporazuma treba odlučiti Ukrajina.“ U radijskom intervjuu u petak, Trump se usprotivio ideji da bi sporazum ohrabrio Putina da poduzme daljnje akcije protiv svojih europskih susjeda. „On ne razmišlja o daljnjem ratu“, rekao je Trump o Putinu. „Razmišlja o kazni. Recite što želite. Mislim, ovo je trebao biti jednodnevni rat koji traje već četiri godine.“

Trumpova administracija rekla je ukrajinskim i europskim dužnosnicima da nema puno prostora za pregovore o planu za okončanje rata s Rusijom , izvještava Financial Times (paywall) . List je izvijestio o "burnom sastanku" između američkog tajnika vojske Daniela Driscolla i europskih veleposlanika i zapadnih dužnosnika kasno u petak. "Ne pregovaramo o detaljima", rekao je Driscoll, prema visokom europskom dužnosniku prisutnom na sastanku. Drugi je opisao ton sastanka kao "mučan", izvijestila je tiskovina . ( Guardian, mzz)

petak, 21.11.2025.

NACRT TRUMPOVA PLANA U 28 TOČAKA ZA ZAVRŠETAK RUSKE AGRESIJE

„ UKRAJINA ĆE ODRŽATI IZBORE ZA 100 DANA „

Nacrt prijedloga od 28 točaka Trumpove administracije za konačni završetak ruske invazije na Ukrajinu predstavljen je u Kijevu u četvrtak 20. studenog 2025.
Cijeli plan, prema nacrtu koji je dobio na uvid ABC News, objavio je 21. studenog

ABC News je australska novinska kuća, koja postoji 78. godina. Želim reći, nema razloga ne vjerovati informaciji koju je dobio na uvid i korištenje ABC News (mzz)

Cijeli plan, prema nacrtu koji je dobio na uvid ABC News, prenosim:

1. Suverenitet Ukrajine bit će potvrđen.

2. Između Rusije, Ukrajine i Europe bit će sklopljen sveobuhvatni sporazum o nenapadanju. Sve nejasnoće iz posljednjih 30 godina smatrat će se riješenima.

3. Očekuje se da Rusija neće napadati susjedne zemlje i da se NATO neće dalje širiti.

4. Održat će se dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, radi rješavanja svih sigurnosnih pitanja i stvaranja uvjeta za deeskalaciju radi osiguranja globalne sigurnosti i povećanja mogućnosti za suradnju i budući gospodarski razvoj.

5. Ukrajina će dobiti pouzdana sigurnosna jamstva.

6. Veličina ukrajinskih oružanih snaga bit će ograničena na 600.000 pripadnika.

7. Ukrajina pristaje u svoj ustav ugraditi da se neće pridružiti NATO-u, a NATO pristaje u svoje statute uključiti odredbu da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti.

8. NATO se slaže da neće stacionirati trupe u Ukrajini.

9. Europski borbeni zrakoplovi bit će stacionirani u Poljskoj.

10. Jamstvo SAD-a:
- SAD će dobiti naknadu za jamstvo;
- Ako Ukrajina napadne Rusiju, izgubit će jamstvo;
- Ako Rusija napadne Ukrajinu, uz odlučan koordinirani vojni odgovor, sve globalne sankcije bit će ponovno uvedene, priznanje novog teritorija i sve ostale pogodnosti ovog sporazuma bit će opozvane;
- Ako Ukrajina lansira raketu na Moskvu ili Sankt Peterburg bez razloga, sigurnosno jamstvo bit će smatrano nevažećim.

11. Ukrajina ispunjava uvjete za članstvo u EU i dobit će kratkoročni povlašteni pristup europskom tržištu dok se ovo pitanje razmatra.

12. Snažan globalni paket mjera za obnovu Ukrajine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
- Osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganje u brzorastuće industrije, uključujući tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju.
- Sjedinjene Države surađivat će s Ukrajinom na zajedničkoj obnovi, razvoju, modernizaciji i upravljanju ukrajinskom plinskom infrastrukturom, uključujući plinovode i skladišta.
- Zajednički napori za rehabilitaciju ratom pogođenih područja radi obnove, rekonstrukcije i modernizacije gradova i stambenih područja.
- Razvoj infrastrukture.
- Vađenje minerala i prirodnih resursa.
- Svjetska banka će razviti poseban financijski paket kako bi ubrzala te napore.

13. Rusija će se ponovno integrirati u globalno gospodarstvo:
- Ukidanje sankcija raspravljat će se i dogovarati u fazama i od slučaja do slučaja.
- Sjedinjene Države sklopit će dugoročni sporazum o gospodarskoj suradnji za uzajamni razvoj u područjima energije, prirodnih resursa, infrastrukture, umjetne inteligencije, podatkovnih centara, projekata vađenja rijetkih zemljanih metala na Arktiku i drugih obostrano korisnih korporativnih prilika.
- Rusija će biti pozvana da se ponovno pridruži G8.

14. Zamrznuta sredstva koristit će se na sljedeći način:
- 100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine bit će uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu;
- SAD će dobiti 50% profita od ovog pothvata. Europa će dodati 100 milijardi dolara kako bi povećala iznos ulaganja dostupnih za obnovu Ukrajine. Zamrznuta europska sredstva bit će odmrznuta. Ostatak zamrznutih ruskih sredstava bit će uložen u zaseban američko-ruski investicijski instrument koji će provoditi zajedničke projekte u određenim područjima. Ovaj fond bit će usmjeren na jačanje odnosa i povećanje zajedničkih interesa kako bi se stvorio snažan poticaj da se ne vraća sukobima.

15. Osnovat će se zajednička američko-ruska radna skupina za sigurnosna pitanja radi promicanja i osiguranja poštivanja svih odredbi ovog sporazuma.

16. Rusija će zakonom utvrditi svoju politiku nenapadanja prema Europi i Ukrajini.

17. Sjedinjene Američke Države i Rusija će se složiti oko produljenja važenja ugovora o neširenju i kontroli nuklearnog oružja, uključujući Ugovor START I.

18. Ukrajina pristaje biti nenuklearna država u skladu s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja.

19. Nuklearna elektrana Zaporižžja bit će pokrenuta pod nadzorom IAEA-e, a proizvedena električna energija bit će ravnomjerno raspoređena između Rusije i Ukrajine - 50:50.

20. Obje zemlje obvezuju se provoditi obrazovne programe u školama i društvu usmjerene na promicanje razumijevanja i tolerancije različitih kultura te uklanjanje rasizma i predrasuda:
- Ukrajina će usvojiti pravila EU o vjerskoj toleranciji i zaštiti jezičnih manjina.
- Obje zemlje će se složiti da ukinu sve diskriminirajuće mjere i jamče prava ukrajinskih i ruskih medija i obrazovanja.
- Sva nacistička ideologija i aktivnosti moraju biti odbačene i zabranjene.

21. Teritoriji:
- Krim, Lugansk i Donjeck bit će priznati kao de facto ruski, uključujući i Sjedinjene Države.
- Herson i Zaporižje bit će zamrznuti duž linije kontakta, što će značiti de facto priznanje duž linije kontakta.
- Rusija će se odreći drugih dogovorenih teritorija koje kontrolira izvan pet regija.
- Ukrajinske snage povući će se iz dijela Donječke oblasti koji trenutno kontroliraju, a ta zona povlačenja smatrat će se neutralnom demilitariziranom tampon zonom, međunarodno priznatom kao teritorij koji pripada Ruskoj Federaciji. Ruske snage neće ulaziti u ovu demilitariziranu zonu.

22. Nakon što se dogovore o budućim teritorijalnim aranžmanima, i Ruska Federacija i Ukrajina obvezuju se da te aranžmane neće mijenjati silom. Svaka sigurnosna jamstva neće se primjenjivati u slučaju kršenja ove obveze.

23. Rusija neće sprječavati Ukrajinu da koristi rijeku Dnjepar za komercijalne aktivnosti, a bit će postignuti i sporazumi o slobodnom prijevozu žitarica preko Crnog mora.

24. Osnovat će se humanitarni odbor za rješavanje preostalih pitanja:
- Svi preostali zatvorenici i tijela bit će razmijenjeni po principu 'svi za sve'.
- Svi civilni pritvorenici i taoci bit će vraćeni, uključujući djecu.
- Provest će se program ponovnog ujedinjenja obitelji.
- Poduzet će se mjere za ublažavanje patnje žrtava sukoba.

25. Ukrajina će održati izbore za 100 dana.

26. Sve strane uključene u ovaj sukob dobit će punu amnestiju za svoja djela tijekom rata i slažu se da u budućnosti neće podnositi nikakve zahtjeve niti razmatrati nikakve pritužbe.

27. Ovaj sporazum bit će pravno obvezujući. Njegovu provedbu pratit će i jamčiti Vijeće za mir, na čelu s predsjednikom Donaldom J. Trumpom. Za kršenje će se uvoditi sankcije.

28. Nakon što sve strane pristanu na ovaj memorandum, prekid vatre stupit će na snagu odmah nakon što se obje strane povuku na dogovorene točke kako bi započele provedbu sporazuma.( Izvor: ABC News mzz)

četvrtak, 20.11.2025.

NACRT PLANA - DA UKRAJINA SMANJI ORUŽANE SNAGE NA 400 TISUĆA LJUDI

„RUSKI STAV SE DOISTA ČUJE“

Ukrajina je primila novi mirovni prijedlog od Sjedinjenih Država kojim bi se od nje zahtijevalo da ustupi teritorij pod kontrolom Rusije i smanji veličinu svoje vojske za više od polovice, uvjeti koji blisko odražavaju dugogodišnje zahtjeve Moskve , rekao je u srijedu za Agenciju France Press ( AFP) visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s prijedlogom, piše the moscow times.com 19. studenog.

Nacrt plana poziva Ukrajinu da prizna rusku kontrolu nad anektiranim Krimom i drugim okupiranim regijama, smanji svoje oružane snage na 400.000 ljudi i odrekne se svog oružja dugog dometa, rekao je dužnosnik za Agenciju France Press, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
„ Važna nijansa je da ne razumijemo je li ovo doista Trumpova priča ili priča njegove pratnje“, rekao je dužnosnik. Također je „ nejasno “ , dodao je dužnosnik, kakve bi se ustupke, ako ih uopće bude, Rusija trebala učiniti zauzvrat.
Neimenovani dužnosnik Bijele kuće kasnije je za NBC News rekao da je američki predsjednik Donald Trump ranije ovog tjedna potpisao nacrt mirovnog prijedloga.

Prije stupanja na dužnost u siječnju, Trump se zakleo da će posredovati u brzom završetku rata u Ukrajini, što je izazvalo zabrinutost u europskim prijestolnicama da bi svaki brzopleto postignuti dogovor mogao učvrstiti ruske teritorijalne dobitke. Međutim, sam američki predsjednik ovog je ljeta priznao da mirovni pregovori s Moskvom traju dulje nego što se isprva nadao.
Izvješća o planu od 28 točaka pojavila su se samo nekoliko sati nakon što je Kremlj izjavio da se njegov stav o potencijalnom mirovnom sporazumu nije promijenio od susreta predsjednika Vladimira Putina i Trumpa na Aljasci na summitu s visokim ulozima u kolovozu.
U srijedu, tijekom svog dnevnog brifinga za novinare, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije ni potvrdio ni demantirao ranije izvješće tvrtke Axios u kojem se navodi da Washington i Moskva tajno sastavljaju novi sporazum o okončanju rata.
Prema tom izvješću , američki posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff i Putinov izaslanik Kirill Dmitriev sastali su se u Miamiju krajem prošlog mjeseca kako bi razgovarali o okviru djelomično modeliranom prema Trumpovom sporazumu o prekidu vatre u Gazi.

Dmitriev je za Axios rekao da je optimističan nakon što je proveo tri dana "naguran" s Witkoffom i drugim Trumpovim savjetnicima tijekom svog putovanja u Sjedinjene Države. „ Osjećamo da se ruski stav doista čuje“, rekao je Dmitriev, koji je također na čelu ruskog Suverenog fonda za bogatstvo.
Moskva je više puta inzistirala da svako mirovno rješenje mora priznati njezinu kontrolu nad okupiranim ukrajinskim teritorijem, nametnuti neutralnost Kijevu, ograničiti ukrajinsku vojsku i ukinuti zapadne sankcije. Ukrajina je te zahtjeve odbacila kao neosnovane.
Dmitriev je rekao da će se potencijalni plan prekida vatre temeljiti na neutvrđenim načelima postignutim između Trumpa i Putina na njihovom summitu na Aljasci u kolovozu te da će se izraditi pisani prijedlog prije njihovog sljedećeg sastanka, koji bi se trebao održati u nekom trenutku u budućnosti u Budimpešti u Mađarskoj.

„To je zapravo puno širi okvir“, rekao je izaslanik Kremlja za Axios, dodajući da se prijedlog ne bi bavio samo tekućim ratom u Ukrajini, „već i time kako obnoviti veze između SAD-a i Rusije i riješiti sigurnosne probleme Rusije“.
Axios nije pružio detalje plana od 28 točaka, rekavši samo da on obuhvaća četiri područja: mir u Ukrajini, sigurnosna jamstva, europsku sigurnost i buduće odnose SAD-a s Rusijom i Ukrajinom. ( the moscow times.com,mzz)

TRUMP PRIPREMA PLAN ZA MIR RUSIJA - UKRAJINA U 28 TOČAKA

PLAN ZA MIR BEZ SUDJELOVANJA UKRAJINE

Tri godine europski političari, na čelu s predsjedavajućima u Europskoj Uniji, koji potiču i naoružavanje europskih zemalja , uvjeravaju predsjednika Ukrajine Zelenskog da sa Putinom, koji kao predsjednik Rusije vodi Specijalnu ratnu operaciju, odnosno vodi rat za teritorij Ukrajine, ne treba pregovarati. Sankcije Europske Unije protiv Rusije, poremećaji u opskrbi naftom i plinom koji dolazi u Europu iz Rusije, što ima utjecaja na ekonomiju europskih zemalja, zajedno sa nesposobnošću Zelenskog kao predsjednika da prevlada animozitete prema Putinu te da s njim sjedne za stol. dovela je do Trumpovog uključivanja u pisanje rješenja za mir Ukrajina – Rusija i poticanje mirovnog procesa.

I dok je Zelenski 16. studenog bio u Grčkoj gdje je dogovorio isporuku plina od siječnja 2026. 17. studenog bio je kod Emanuela Macrona u Francuskoj i razgovarao o isporuci oružja golemih količina u budućnosti. Zelenski je 18. studenog bio u Madridu gdje je razgovarao o suradnji sa španjolskim proizvođačima oružja, doduše posjetio je i parlamenat. A 19. studenog bio je kod turskog predsjednika Erdogana u Turskoj s tvrdnjom da želi razgovarati o miru. Erdogan je izrazio spremnost Ankare da s Rusijom razgovara o svim prijedlozima koji bi ubrzali prekid vatre, otvarajući put pravednom i trajnom miru.

Zelenskom su izmakli planovi za mir u Ukrajini, kroz pune tri i pol godine rata, ali zato o miru u Ukrajini, s posljedicama po ukrajinski teritorij koje će tek izaći na vidjelo - misli američki predsjednik Donald Trump.

Da je napisan Trumpov plan od 28 točaka za mir u Ukrajini, na kojem tvrde sugovornici još ipak treba raditi, piše NBC News.
Margareta Zouhar Zec


NBC News piše 20. studenog 2025. „ Predsjednik Donald Trump ovog je tjedna odobrio plan od 28 točaka za mir između Rusije i Ukrajine koji su visoki dužnosnici administracije tiho razvili tijekom posljednjih nekoliko tjedana u konzultaciji s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim dužnosnicima, rekao je visoki dužnosnik administracije za NBC News 20. studenog 2025.
U izradi plana sudjelovali su Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff, potpredsjednik JD Vance, državni tajnik Marco Rubio i predsjednikov zet Jared Kushner, rekao je dužnosnik.
„Plan se usredotočuje na davanje sigurnosnih jamstava objema stranama kako bi se osigurao trajni mir“, rekao je visoki dužnosnik za NBC News. „Uključuje stvari koje Ukrajina želi i treba imati trajni mir.“
Dužnosnik nije želio iznijeti detalje plana za koji vjeruje da je još uvijek predmet određenog stupnja pregovora s ključnim uključenim stranama. Axios je prvi izvijestio o postojanju plana. Axios kaže :“ Novi Trumpov plan za okončanje rata u Ukrajini dao bi Rusiji dijelove istočne Ukrajine koje trenutno ne kontrolira, u zamjenu za američko sigurnosno jamstvo za Ukrajinu i Europu protiv buduće ruske agresije, rekao je za Axios američki dužnosnik s izravnim znanjem.“
Tri američka dužnosnika rekla su za NBC News da okvir mirovnog sporazuma još uvijek treba biti predstavljen Ukrajincima te da se vrijeme finaliziranja nacrta plana poklopilo s posjetom vojne delegacije Ukrajini.

AMERIČKA DELEGACIJA U KIJEV STIGLA 19.STUDENOG

„Završetak složenog i smrtonosnog rata poput onog u Ukrajini zahtijeva opsežnu razmjenu ozbiljnih i realističnih ideja. A postizanje trajnog mira zahtijevat će da obje strane pristanu na teške, ali nužne ustupke“, objavio je Rubio na X u srijedu. „Zato razvijamo i nastavit ćemo razvijati popis potencijalnih ideja za završetak ovog rata na temelju doprinosa obje strane ovog sukoba.“

Američka delegacija stigla je u Kijev u srijedu , 19. studenog ujutro s dva zadatka za sastanke s ukrajinskim dužnosnicima:
1. kako bi razgovarala o vojnoj strategiji i tehnologiji i
2. kako bi pomogla u oživljavanju mirovnog procesa, prema riječima dvaju američkih dužnosnika, jednog europskog dužnosnika i izvora bliskog ukrajinskoj vladi.
Tajniku vojske Danu Driscollu pridružili su se načelnik glavnog stožera vojske, general Randy George, i drugi visoki vojni dužnosnici, rekao je pukovnik Dave Butler, glasnogovornik vojske.
Američki dužnosnik opisao je putovanje kao plan Bijele kuće s ciljem "ponovnog pokretanja mirovnih pregovora".
Američki napori za oživljavanje mirovnih pregovora čini se da dobivaju na zamahu, iako Kremlj nije pokazao znakove promjene uvjeta za okončanje rata te je umanjio medijski izvještaj da Sjedinjene Države rade na mirovnom planu od 28 točaka.

Ukrajina nije sudjelovala u oblikovanju predloženog mirovnog plana, prema izvoru bliskom ukrajinskoj vladi i europskom dužnosniku upoznatom s tim pitanjem. Ukrajina je obaviještena o općim obrisima plana, ali nije detaljno informirana i nije zamoljena za davanje doprinosa, rekla su dva izvora.
Američka delegacija u Kijevu raspravlja o vojnim pitanjima, uključujući napore protuzračne obrane od ruskih napada dronovima i raketama na energetsku infrastrukturu zemlje, te mapiranje linije fronta kako bi se pomoglo mogućem mirovnom procesu, rekao je izvor blizak ukrajinskoj vladi i europski dužnosnik upoznat s tim pitanjem.
Prethodni diplomatski napori koje je predvodio Witkoff također su isključivali Ukrajinu i propali su, jer su Kijev i saveznici u NATO-u prijedloge smatrali neprilagođenima Moskvi s malo realnih izgleda za rješavanje sukoba.
Rusija je dosljedno zahtijevala stroga ograničenja ukrajinskih oružanih snaga, zabranjujući zemlji pridruživanje NATO-u i zabranjujući prisutnost zapadnih trupa radi osiguranja bilo kakvog mira.( Izvor . ABC News, mzz)

PRIPADNICI ORUŽANIH SNAGA RH UPUĆENI U POTPORU MISIJI KAFOR

RH KONTINGENT SA 151 PRIPADNIKOM

Iz vojarne “3. gardijske brigade Kune” u Đakovu 19. studenoga 2025., ispraćen je 44. hrvatski kontingent (HRVCON) u NATO-ovu operaciju potpore miru KFOR (Kosovo Force) u Republiku Kosovo u kojoj je 151 pripadnik i pripadnica Oružanih snaga Republike Hrvatske. Zapovjednik 44. HRVCON-a je brigadir Ivan Stipić.
Najveća sastavnica kontingenta je motorizirana pješačka satnija, a glavninu snaga čine pripadnici Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske.
Hrvatski kontingent bit će razmješten na tri lokacije, a glavne zadaće provodit će motorizirana pješačka satnija, zrakoplovna sastavnica, stožerna sastavnica, sastavnice za savjetovanje i daljnji razvoj snaga sigurnosti Kosova, nacionalni element potpore te medicinski tim.
Hrvatski kontingent svojim djelovanjem pridonosi ispunjenju operacije potpore miru KFOR. Njegova je uloga pružiti potporu kosovskim sigurnosnim institucijama te osigurati održavanje sigurnog i stabilnog okružja na Kosovu.
Ministar obrane RH Ivan Anušić podsjetio je tom prigodom kako je Hrvatska vojska pobjednička vojska koju cijene i izvan granica Republike Hrvatske: “Nema mnogo pobjedničkih vojski u svijetu, ali Hrvatska vojska jedna je od njih. Vaš odlazak u druge zemlje i nošenje hrvatskih obilježja predstavlja čast. Ta su obilježja nosili i hrvatski branitelji 1990., u vremenima kada je Hrvatska tek stvarala svoju vojsku i svoju slobodu. Godine 1995. izrasli smo u silu koja je oslobodila Hrvatsku na to možemo biti ponosni. Zato nosite hrvatsku odoru s ponosom i čašću, jer svaki strani zapovjednik zna za Hrvatsku vojsku i poštuje ju. Vi ste njezini predstavnici.“

Oružane snage Republike Hrvatske u operaciji KFOR sudjeluju od 2009. i do sada je sudjelovalo oko 2400 pripadnika, među kojima 140 pripadnica. Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju u deset međunarodnih operacija, misija i aktivnosti s ukupno 297 raspoređenih pripadnika. Izvor Ministarstvo obrane, mzz)



KAFOR NA KOSOVU OD 1999.

KFOR je raspoređen na Kosovo od 12. lipnja 1999. kako bi održavao sigurno okruženje, ulogu koju je preuzeo 1999. nakon NATO-ove zračne kampanje protiv Savezne Republike Jugoslavije. Njegov mandat proizlazi iz Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i uključuje odvraćanje od obnavljanja neprijateljstava, osiguranje javnog reda, podršku međunarodnoj civilnoj prisutnosti i pomoć u razvoju stabilnog, demokratskog i multietničkog Kosova. Početne snage smanjene su s otprilike 50.000 vojnika na oko 4.500 danas, što odražava uspostavljanje veće stabilnosti u regiji.
Primarni zadatak KFOR-a je osigurati sigurno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice na Kosovu. Radi na odvraćanju od obnavljanja neprijateljstava od bilo kakvih potencijalnih prijetnji. Podrška civilnim vlastima: KFOR pomaže i surađuje s drugim međunarodnim akterima, poput Ujedinjenih naroda i Europske unije, kako bi podržao razvoj stabilnosti na Kosovu.
Pomaže u razvoju profesionalnih, demokratskih i multietničkih sigurnosnih snaga na Kosovu.

srijeda, 19.11.2025.

TRUMP BEZOBZIRNO NAPADA NOVINARKE

SVE ŠTO JE ISTINA - TO TRUMP NE VOLI ČUTI

Donald Trump (79) koji u svom životu ima bezbrojna iskustva s ženama u područjima od seksualnih, bračnih do političkih, čovjek za koga ništa nije egzaktno već sve relativizira i pretpostavlja, a onda politički radi i provodi prema svojim interesima koje poistovjećuje s interesima Amerike, nazvao je nedavno novinarku - prasicom. To je izašlo na svjetlo dana, napisala je Agencija France-Presse, a prenijele su Svjetske vijesti ndtw world 19. studenog.Taj tekst prenosim. M. Zouhar Zec

Donald Trump u utorak (18.11) je napao novinarku američke mreže ABC News, samo nekoliko dana nakon što je drugu novinarku nazvao "prasicom" nakon što je postavila pitanje vezano uz osuđenog seksualnog prijestupnika Jeffreyja Epsteina.
Trump je zaprijetio ABC-jevoj licenci za emitiranje nakon što je novinarka Mary Bruce postavljala pitanja tijekom posjeta Bijeloj kući saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.
Raniji incident u koji je bila upletena novinarka Bloomberga Catherine Lucey dogodio se prije nekoliko dana u Air Force Oneu, ali je tek u utorak izašao na vidjelo na društvenim mrežama.
„Tiho. Tiho, prasice“, rekao je Trump Catherine Lucey u petak ( 14.11.) upirući prstom u nju, nakon što ga je pitala zašto ne bi objavio materijal o osramoćenom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu „ako u dosjeima nema ništa inkriminirajuće“.
Novinar CNN-a Jake Tapper nazvao je Trumpov "svinjski" komentar "odvratnim i potpuno neprihvatljivim". U utorak je Trump izdvojio Bruce s ABC Newsa nakon što mu je postavila niz pitanja u Ovalnom uredu dok je američki predsjednik ugostio de facto saudijskog vladara na događaju visokog profila.
Bruce je prvo postavila pitanja o tome jesu li poslovi Trumpove obiteljske tvrtke sa Saudijcima sukob interesa. Zatim je ispitivala princa Mohammeda o ubojstvu disidentskog saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018. godine, rekavši: "Američke obavještajne službe zaključile su da ste orkestrirali brutalno ubojstvo novinara, obitelji žrtava 11. rujna bijesne su što ste ovdje u Ovalnom uredu. Zašto bi vam Amerikanci trebali vjerovati?"
Trump ju je ljutito prekinuo rekavši: "ABC-jeve lažne vijesti. Jedne od najgorih u poslu."

SMETA MU STAV NOVINARKE
Predsjednik je tada rekao da "nema nikakve veze" s Trumpovom organizacijom, kojom trenutno upravljaju njegova dva najstarija sina i koja su u ponedjeljak objavila dogovor sa saudijskim investitorom za odmaralište na Maldivima.
Trump je također podržao prinčevo, Mohammedovo, poricanje umiješanosti u ubojstvo Khashoggija , unatoč tome što američke obavještajne službe sugeriraju da je odobrio operaciju.
„Ne morate osramotiti našeg gosta postavljanjem takvog pitanja“, obrecnuo se Trump.
Trump se ponovno uzburkao kada ga je Bruce kasnije pitala o ključnom pitanju Epsteina. Kongres je u utorak velikom većinom glasao za objavljivanje dosjea o financijeru, koji je počinio samoubojstvo 2019. godine (Epstein je počinio samoubojstvo) čekajući suđenje za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
„Nije mi pitanje važno. Smeta mi vaš stav. Mislim da ste užasan novinar“, odbrusio je Trump novinarki Bruce.
Trump je rekao da "nema nikakve veze" s Epsteinom i ponovio svoju tvrdnju da je skandal "prijevara". I „tvoja jadna tvrtka je jedan od počinitelja“, rekao joj je.
Trump je pozvao čelnika američkog regulatora za emitiranje - koji je prethodno prijetio ABC-u zbog sadržaja - da "razmotri" oduzimanje licence. Zatim je pokazao na Mary Bruce: "Nemaš više pitanja." (NDTV WORLD,mzz)

utorak, 18.11.2025.

ZELENSKI U FRANCUSKOJ NAORUŽAVA UKRAJINU

NAORUŽAJE REDA VELIČINE – 100 ZRAKOPLOVA RAFALE

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik Ukrajine, koja se brani od ruske agresije od kraja veljače 2022., Volodimir Zelenski potpisali su 17. studenog sporazum o naoružanju u zračnoj bazi Villacoublay u blizini Pariza.
Ukrajinski predsjednik opisao je sporazum kao "povijesni" i s ciljem "jačanja" ukrajinskih sposobnosti borbenog zrakoplovstva i protuzračne obrane . „ Ovo je pismo namjere za buduću kupnju otprilike stotinu borbenih zrakoplova Rafale od strane Kijeva“ , potvrdio je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom konferencije za novinare sa Zelenskim.
Ovaj sporazum, koji je predviđen "tijekom razdoblja od oko deset godina", predviđa moguće buduće ugovore za "nabavu nove francuske obrambene opreme od strane Ukrajine". Prema detaljima iz Elizejske palače, ta bi oprema bila "reda veličine 100 borbenih zrakoplova Rafale, s pripadajućim oružjem", kao i drugo naoružanje, uključujući sustav protuzračne obrane SAMP-T sljedeće generacije koji je trenutno u razvoju, radarske sustave i dronove.

Ovaj deveti posjet ukrajinskog čelnika Francuskoj od početka ruske invazije u veljači 2022. dolazi u vrijeme kada je situacija na prvim crtama bojišnice za Ukrajinu komplicirana na pragu zime. Ukrajina je osim toga suočena sa korupcijskim skandalom koji je doveo do ostavke dvojice ministara i prisilio Volodimira Zelenskog da uvede sankcije protiv jednog od svojih bliskih suradnika, piše france24.com.

PISMO NAMJERE – ZA NAKON ZAVRŠETKA RATA

Volodimir Zelenski je prošli mjesec već potpisao pismo namjere za nabavu 100 do 150 švedskih borbenih zrakoplova Gripen, što je način signaliziranja odstupanja od prodaje oružja savezničkih zapadnih zemalja i planiranja dugoročnog jačanja ukrajinske obrane nakon završetka sukoba.
Francuska je već isporučila Kijevu borbene zrakoplove Mirage, ali do sada nije bilo razgovora o tome da će Ukrajina nabaviti Rafale, vodeći zrakoplov francuskog borbenog zrakoplovstva. Kijev planira ove godine upotrijebiti više od 4,5 milijuna dronova, koji su odgovorni za 70% uništenja neprijateljske opreme na frontu. Zemlja je u tu svrhu razvila snažnu proizvodnu mrežu. Ukrajina također koristi dronove za obaranje dronova Shahed koji se svake noći lansiraju protiv nje. ( France 24, mzz)

ponedjeljak, 17.11.2025.

BIVŠI UKRAJINSKI PREMIJER O SADAŠNJEM POLITIČKOM VODSTVU

AMERIKA TRAŽI ZAMJENU ZA ZELENSKOG

Sjedinjene Američke Države traže zamjenu za Vladimira Zelenskog, pozivajući razne članove kijevskog režima u Washington, rekao je za rusku novinsku agenciju TASS bivši ukrajinski premijer Mikola Azarov koji je bio premijer Ukrajine u razdoblju od 2010.- 2014. godine.
„Znam da Amerikanci već oko šest mjeseci aktivno razgovaraju, sastaju se i pozivaju u Washington određene političare kijevskog režima. Oblikuju mišljenje o njima, traže osobu koja bi mogla zamijeniti Zelenskog“, rekao je, piše ruska novinska agencija Tass 16. studenog.

Po njegovom mišljenju, trenutni korupcijski skandal u koji su umiješani članovi bliskog kruga Zelenskog dokaz je toga. „Da su oni, Amerikanci. bili protiv ovoga, Nacionalni antikorupcijski ured Ukrajine nikada ne bi imao priliku djelovati na takav način“, rekao je bivši premijer.
Prema Azarovu, teško je predvidjeti kako će se događaji odvijati ako Zelenski podnese ostavku. Po njegovom mišljenju, nitko na ukrajinskoj političkoj sceni trenutno ne može osigurati normalan razvoj zemlje. „Mnogo sam puta rekao: trenutno na teritoriju koji kontrolira kijevski režim ne postoji nijedna snaga koja bi mogla provoditi bilo kakvu politiku koja će donekle biti pozitivna za Ukrajinu. Takvih ljudi jednostavno nema, jer su oni koji bi mogli ili zatvoreni, ili ubijeni, ili prisiljeni napustiti zemlju“, rekao je Azarov.
Vojno stanje i mobilizacija prvi su put proglašeni u Ukrajini u veljači 2022., a sada su produljeni 17. put. Kao rezultat toga, u zemlji se ne održavaju parlamentarni, predsjednički ni lokalni izbori. To iskorištava Zelenski, čije su predsjedničke ovlasti istekle 20. svibnja 2024.

AFERA MIDAS
Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski ured (NABU) i Specijalizirano tužiteljstvo za borbu protiv korupcije (SAPO) najavili su 10. studenog opsežnu operaciju nazvanu Midas s ciljem otkrivanja velike korupcijske sheme u energetskom sektoru. Pretrage su provedene u domu Timura Mindicha, kojeg se često naziva Zelenskijevim "novčanikom", kao i u rezidenciji ministra pravosuđa Germana Galuščenka, koji je prethodno obnašao dužnost ministra energetike, te u tvrtki Energoatom. Istraga je utvrdila da su sudionici u shemi oprali oko 100 milijuna dolara.

Optužnice u ovom slučaju podignute su protiv Igora Mironyuka, bivšeg savjetnika ministra energetike, Dmitrija Basova, izvršnog direktora za sigurnost Energoatoma, poslovnih ljudi Alexandera Zukermana i Igora Fursenka, Lesje Ustimenko i Ljudmile Zorine, kao i bivšeg potpredsjednika vlade Alekseja Černišova, koji se također smatra članom Zelenskog bliskog kruga. Mindich je napustio zemlju nekoliko sati prije početka pretraga i sada se nalazi u Izraelu. ( Agencija Tass, mzz)

AGENCIJA ANADOLIJA PROVELA OBUKU ZA RATNE REPORTERE

ZA IZVJEŠTAVANJE IZ ZONA SUKOBA

Turska novinska agencija Anadolija, u partnerstvu s Turskom policijskom akademijom i Turskom agencijom za suradnju i koordinaciju (TIKA), 14. studenog je u Ankari završila 28. program obuke za ratno izvještavanje. Dvanaestodnevna obuka imala je za cilj pripremiti novinare za izvještavanje u zonama sukoba, područjima katastrofa i drugim izvanrednim situacijama. Ove godine program su završilo 24 novinara - devet zaposlenika Anadolije i 15 iz zemalja Džibutija, Tunisa, Senegala, Nigera, Kameruna, Demokratske Republike Kongo, Gabona, Gvineje i Čada, piše Anadolija 14. studenog.

Certifikati su uručeni na svečanosti u kampusu Policijske akademije u Ankari. Direktorica Anadolijine akademije Zeynep Bayramoglu Ozturk rekla je da je program obučio više od 600 novinara tokom 28 semestara.
"Polaznici su dobili intenzivnu obuku o osobnoj sigurnosti, ratnoj terminologiji, prvoj pomoći i vještinama preživljavanja", rekla je Ozturk i dodala: "Program novinarima pruža praktično iskustvo za izvještavanje u ekstremnim uvjetima i podržava kolege širom svijeta." (Anadolija, mzz)

DOK RUSIJA NAPADA, UKRAJINSKI DUŽNOSNICI U KORUPCIJI

HOĆE LI TRUMP PROMIJENITI SVOJ STAV PREMA ZELENSKOM?

Zemlje G7 - podsjećam to su SAD, Japan, Kanada, Njemačka, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo - su podržale istragu Nacionalnog antikorupcijskog ureda Ukrajine (NABU) i Specijaliziranog tužiteljstva za borbu protiv korupcije (SAPO) u okruženju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Veliki korupcijski skandal u ukrajinskom energetskom sektoru podudara se s poteškoćama u osiguravanju kontinuiranog financiranja Kijeva od strane Europske unije (EU), informacija je s internet stranica vedomosti.ru 14. studenog.

„Ukrajinskom ministru vanjskih poslova Andriju Sybihi jasno smo dali do znanja da Ukrajina treba odlučnu borbu protiv korupcije kako bi se osiguralo da zapadna podrška ostane vjerodostojna“, rekao je novinarima njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul komentirajući rezultate razgovora ministara vanjskih poslova G7 sa Sybihom u Kanadi 12. studenog. Ministar je također uvjeravao da su zapadne zemlje na strani Ukrajine u sukobu Rusije i Ukrajine i „njezina neovisna tijela u borbi protiv korupcije“.
Korupcijski skandal u Ukrajini bio je jedna od tema telefonskog razgovora između njemačkog kancelara Friedricha Merza i Zelenskog 13. studenog. Tijekom razgovora, Merz je izjavio da njegov kabinet očekuje odlučnije mjere Kijeva u borbi protiv korupcije i na području vladavine prava. Ukrajinski predsjednik je, pak, svom sugovorniku obećao "potpunu transparentnost, dugoročnu podršku neovisnim tijelima za borbu protiv korupcije i druge brze mjere za vraćanje povjerenja ukrajinskog stanovništva, europskih partnera i međunarodnih donatora".

BERLIN DRUGI NAJVEĆI DONATOR UKRAJINE
Njemačka će podržati inicijativu usmjerenu na razotkrivanje ukrajinskog vodstva zlouporabi sredstava, budući da je Berlin drugi najveći financijski donator Ukrajine nakon Washingtona, napominje Artem Sokolov, viši znanstveni suradnik Instituta za međunarodne odnose MGIMO. Nadalje, nastavlja stručnjak, europsko društvo sve je više umorno rusko-ukrajinskim sukobom, posebno u kontekstu povlačenja ukrajinske vojske s fronta, pa bi pristup njemačkih vlasti Kijevu mogao postati pedantniji. Međutim, još je prerano govoriti o prestanku europskog financiranja Ukrajine, primijetio je politolog.
U tom kontekstu, Politico je, pozivajući se na izvore, izvijestio o riziku ozbiljne financijske krize u Ukrajini sljedeće godine ako Bruxelles do veljače ne ukine blokadu "reparacijskog kredita" Kijevu, za koji se očekuje da će biti otplaćen kroz potencijalne buduće reparacijske isplate Rusije. Prema ovoj shemi, Europljani žele izdvojiti do 140 milijardi eura tijekom dvije do tri godine iz blokirane ruske imovine (ukupno otprilike 300 milijardi eura). Međutim, vlasti u Belgiji, gdje se nalaze Euroclearovi depozitari, protive se toj opciji.
Europske zemlje vjerojatno neće prestati financirati Ukrajinu, jer borbena spremnost ukrajinske vojske uvelike ovisi o toj pomoći, kaže Aleksandar Kamkin, izvanredni profesor na Financijskom sveučilištu pri Vladi Ruske Federacije. Međutim, stručnjak napominje da će korupcijski skandal vjerojatno potaknuti EU da pomnije prati tokove financijske pomoći. U međuvremenu, vojna pomoć Kijevu ostat će dostupna - Njemačka namjerava potrošiti 3 milijarde dolara samo u tu svrhu sljedeće godine, smatra stručnjak.

TRAŽILI MITO NA UGOVORENE VRIJEDNOSTI
Domaća politička kriza u Ukrajini započela je 10. studenog nakon što su Nacionalni antikorupcijski ured Ukrajine (NABU) i Specijalizirano tužiteljstvo za borbu protiv korupcije (SAP) proveli opsežne pretrage domova osumnjičenika za koje se tvrdi da su umiješani u korupciju u državnoj energetskoj tvrtki Energoatom. Prema istražiteljima, kriminalna skupina koju je predvodio poduzetnik i Zelenskijev suradnik Timur Mindich prisilila je izvođače radova državne tvrtke da plaćaju mito od 10-15% na ugovorene vrijednosti pod prijetnjom blokade plaćanja i oduzimanja statusa dobavljača. Mindich je uspio pobjeći iz zemlje nekoliko sati prije pretraga i otišao u Izrael.

POZVAO NA OSTAVKE
Zelenski je sam odgovorio na antikorupcijske pretrage samo dva dana kasnije. U svom obraćanju naciji pozvao je na ostavku ministra pravosuđa Hermana Galuščenka i ministrice energetike Svitlane Hrinčuk, što je provedeno istog dana. Istovremeno, premijerka Julija Sviridenko najavila je početak čistke u vodstvu Energoatoma. Sljedećeg dana Zelenski je potpisao uredbu o uvođenju osobnih sankcija protiv Mindicha i Tsukermana.
Trenutno su ukrajinski političari pod pritiskom antikorupcijskih agencija, ali Zapad se zasad suzdržava od osobnih napada na Zelenskog, istaknuo je Ivan Skorikov, voditelj Odjela za Ukrajinu u Institutu CIS-a. S jedne strane, ukrajinski predsjednik je pod pritiskom takozvanih međunarodnih globalista da izbjegne bilo kakve dogovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom . S druge strane, Trumpovi pristaše vjerojatno će iskoristiti ukrajinsku krizu kako bi ga nagovorili da promijeni svoj stav o nizu osjetljivih pitanja, smatra stručnjak. "Teoretski, Zelenski bi pod pritiskom mogao predati svoju pratnju, kao što je to prethodno učinio s poduzetnikom Igorom Kolomojskim. S obzirom na visoke uloge, bilo bi sasvim prikladno da se obračuna sa svojim suradnicima", zaključio je stručnjak. (vedomosti.ru/politics , mzz)

nedjelja, 16.11.2025.

PRIPREMA SE DRUGA FAZA SPORAZUMA O MIRU U GAZI

SAUDIJSKA ARABIJA INZISTIRA NA PALESTINSKOJ DRŽAVNOSTI

Vijeće sigurnosti UN-a glasat će 17. studenog o Rezoluciji kojom se podržava sveobuhvatni plan prekida vatre u Gazi američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekli su diplomati u 15. studenog dok je Washington upozorio na "stvarnu ljudsku cijenu" ako tijelo ne podrži prijedlog.
Američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz rekao je da neuspjeh u odobravanju plana, kojim bi Gaza bila predana Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) i apolitičnoj palestinskoj administraciji koju nadgleda Trumpov Odbor za mir, predstavlja podršku Hamasu i ratu. „Svako odbijanje podrške ovoj rezoluciji glas je ili za nastavak vladavine terorista Hamasa ili za povratak ratu s Izraelom, osuđujući regiju i njezine ljude na vječni sukob“, napisao je Waltz 14. studenog u Washington Postu ., piše timesofisrael.com 15. studenog.
„Svako skretanje s ovog puta, bilo da se radi o onima koji žele igrati političke igre ili ponovno preispitivati prošlost, imat će stvarnu ljudsku cijenu“, napisao je Waltz.
Prošli tjedan, SAD su službeno pokrenule pregovore unutar Vijeća sigurnosti od 15 članova o nacrtu rezolucije koja bi se nadovezala na sporazum o prekidu vatre i talaca između Izraela i Hamasa od 9. listopada 2025.
Tim sporazumom Izrael je izveo početno povlačenje iz Gaze, a Hamas je oslobodio posljednjih 20 živih talaca otetih u njihovom napadu na jugu Izraela 7. listopada 2023., koji je izazvao rat u Gazi, kao i posmrtne ostatke 25 od 28 preminulih talaca koji su još uvijek bili u Gazi kada je postignut sporazum.
Nacrt predložene rezolucije Vijeća sigurnosti, koji je prošli tjedan dobio i provjerio The Times of Israel, uključivao je cijeli Trumpov plan od 20 točaka , koji je premijer Benjamin Netanyahu također podržao na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom u rujnu.
Nacrt je ovlastio države članice da surađuju s Odborom za mir kako bi se "uspostavile privremene Međunarodne stabilizacijske snage" i naznačio da će mandat odbora trajati do kraja 2027. Zemlje koje su izrazile spremnost dati trupe ISF-u rekle su da će im trebati rezolucija UN-a kojom bi se te snage učvrstile.

U planu prekida vatre uključenom u nacrt također se navodi da će, kako se Gaza demilitarizira i obnavlja, a Palestinska uprava sa sjedištem na Zapadnoj obali "vjerno" reformira, "uvjeti konačno biti stvoreni za vjerodostojan put do palestinskog samoodređenja i državnosti".
Diplomatski izvori primijetili su da postoje neka pitanja o američkom tekstu, posebno u vezi s nedostatkom mehanizma praćenja od strane Vijeća, ulogom PA i specifičnostima mandata ISF-a.
U zajedničkoj izjavi koju su SAD pripremile u petak, više zemalja koje rade na okončanju sukoba u Gazi izrazilo je podršku rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a koju je donijelo Washington.
U izjavi, koju su podržali Katar, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Indonezija, Pakistan, Jordan i Turska, navodi se da proces „nudi put prema palestinskom samoodređenju i državnosti“. Čini se da je zajednička izjava od petka otišla dalje od teksta plana time što nije ostavila pitanje političkog horizonta za raspravu, što je moguće udovoljilo zahtjevu potpisnika izjave.

SAUDIJSKA ARABIJA INZISTIRA NA PALESTINSKOJ DRŽAVNOSTI

Unatoč formulacijama plana od 20 točaka, Trump je posljednjih tjedana javno izjavio da još nije ni odlučio hoće li podržati rješenje o dvjema državama. Izraelska vlada žestoko se protivi okviru dviju država.
Izjava u petak došla je i u trenutku kada se navodi da SAD vrši pritisak na Saudijsku Arabiju da normalizira odnose s Izraelom. Kao uvjet za napredak u uspostavljanju službenih odnosa, Rijad je inzistirao da se Izrael obveže na palestinsku državnost.
U međuvremenu, Rusija - članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta - distribuirala je konkurentski nacrt rezolucije članicama vijeća koji ne ovlašćuje stvaranje mirovnog odbora ili trenutno raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi, prema tekstu koji je u petak vidio AFP.

RUSKA VERZIJA

Ruska verzija pozdravlja „inicijativu koja je dovela do prekida vatre“, ali ne imenuje Trumpa. Također samo poziva glavnog tajnika UN-a da podnese izvješće koje se bavi mogućnostima raspoređivanja međunarodnih stabilizacijskih snaga u ratom razorenoj Gazi.
Ruska misija pri UN-u izjavila je da se njezin alternativni prijedlog razlikuje priznavanjem načela "dvodržavnog rješenja za izraelsko-palestinski sporazum".
„Nažalost, tim odredbama nije posvećena dužna pažnja u američkom nacrtu“, navodi se.

OBILNE KIŠE U GAZI

U međuvremenu, Gazu je tijekom vikenda pogodila jaka kiša, a prva veća oluja pogodila je to područje.UNRWA, agencija UN-a za palestinske izbjeglice, u izjavi na X-u izjavila je da kiša u Gazi "uvjete čini još očajnijima". „Obitelji se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i improvizirane šatore. Hitno su potrebne zalihe za sklonište“, navodi se u izjavi. „UNRWA ima te zalihe kako bi pomogla ljudima da prebrode zimu. Dovedimo ih unutra.“UN i Izrael se dugo međusobno optužuju za sprječavanje dostave pomoći u Gazi.
Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) izjavio je u petak 14. studenog da je u četvrtak u Gazi podijelio oko 1000 novih šatora. Zimsku odjeća, oko 7000 deka i 15 000 cerada tijekom proteklog tjedna, su u pripremi za zimu. (timesofisrael.com, mzz)

SUDANSKI GENERAL I ŠEF DRŽAVE NAJAVLJUJE BORBU PROTIV SNAGA BRZE POTPORE

STRADANJE NARODA U SUDANU

Tijekom masakra u sudanskom gradu El Fasheru koji ima 250 .000 stanovnika, 26. listopada 2025. pogubljeno ili ubijeno je više desetaka tisuća civila. Masakr je izvršila paravojna skupina Snage brze potpore (RSF.
Od 5. studenog 2025. prekid komunikacija u gradu ograničava informacije. Sky News tvrdi da analitičari procjenjuju da su ubijene "desetke tisuća" pojedinaca. El Fasherov Odbor otpora izjavio je da su mnogi od onih koji su živjeli u središtu grada El Fashera u zapadnom Sudanu , koji je glavni grad države Sjeverni Darfur , 195 kilometara sjeveroistočno od grada Nyale u Sudanu - ubijeni.

Snage za brzu podršku (RSF) nastale su iz milicija Janjaweeda koje se smatraju krivcima za zločine u Darfuru. Da bi sve bilo jasnije treba reći da je Janjaweed nastao od arapskih nomadskih plemena iz Sahela koja djeluje u regiji Sahel , točnije u Sudanu , posebno u Darfuru i istočnoj državi Čad. Tradicionalno su zaposleni u stočarstvu deva. Nomadi Janjaweed najprije su bili u skobu sa sjedilačkim stanovništvom Darfura zbog konkurencije oko pašnjaka i poljoprivrednog zemljišta, a sukob je pogoršala suša . Godine 2013. iz Janjaweeda su izrasle Snage za brzu podršku . ( Wikipedia, m zouhar zec)

NEMA PRIMIRJA S UBOJICAMA NARODA

Vođa Sudanskog prijelaznog vijeća za suverenitet , general Abdel Fattah al-Burhan (65) koji je službeno šef države Republike Sudan, što će reći – predsjednik , 14. studenog je odbacio svako primirje ili mirovni sporazum sa Snagama brze potpore (RSF) osim ako prvo pripadnici ne polože oružje, piše almayadeen 15. studenog.
Obraćajući se okupljenima tijekom posjeta selu Al-Suraih u državi Al-Jazira u središnjem Sudanu, general i šef države al-Burhan je rekao: "Ako pobunjenici ne spuste oružje i ne sjednu za pregovarački stol, neće biti dijaloga ni mira. Nećemo ih prihvatiti u Sudanu, niti ikoga tko ih podržava. Ostat ćemo nepokolebljivi u ovom pristupu. Ili ćemo ih eliminirati ili ćemo se boriti protiv njih do smrti. Neće biti primirja, dijaloga ni mira između nas i njih“, napominjući da „svaki Sudanac ima ožiljak ovog rata“ te da „nacionalno jedinstvo i zajednička sudbina zemlje ostaju netaknuti.
Abdel Fattah al-Burhan naglasio je da je vojska od samog početka bila odlučna da će se "ovaj rat završiti samo okončanjem ovih pobunjenika (...) Sudanski narod je patio od njihove ruke - ubijali su, mučili, pljačkali i postupali brutalno. Od nas će dobiti samo ono što im daje da okuse patnju koju su nanijeli. Bitka protiv Snaga za brzu potporu neće završiti bez sudjelovanja svih", pozivajući sve one koji posjeduju oružje da se pridruže borbi i tvrdeći da se "ovaj rat neće završiti pregovorima ili primirjem, već porazom pobune".
Njegovi komentari dolaze u trenutku kada su Snage za brzu podršku pojačale svoju borbu na više frontova, zauzevši El Fasher i druge ključne lokacije u Darfuru, probijajući se prema istoku prema Sjevernom Kordofanu, državi sa tri milijuna stanovnika.

NEMA PRIMIRJA S UBOJICAMA SUDANSKOG NARODA

Istodobno su se Snage za brzu potporu predstavile kao otvorene za diplomatske napore, objavivši 7. studenog da su pristali na humanitarno primirje koje su predložili Sjedinjene Države, UAE, Saudijska Arabija i Egipat, potez koji je prikazan kao humanitarna gesta usmjerena na ublažavanje patnje civila i otvaranje puta za šire razgovore. No, ova je izjava naišla na otvoreno odbijanje u Khartoumu- glavnom gradu Sudana Samo nekoliko dana kasnije, 10. studenog , regionalni guverner Darfura Minni Arcua Minnawi ponovio je da "nema primirja s ubojicama sudanskog naroda", optužujući zapovjednike RSF-a za zločine u El Fasheru koje "neće moći prikriti".
Sudanske oružane snage (SAF) i dalje odbacuju svaku inicijativu koja Snage za brzu ppodršku (RSF) stavlja u ravnopravan položaj ili im dopušta zadržavanje oružanih formacija.
Regionalni i međunarodni napori posredovanja, od Afričke unije do IGAD-a ( Međunarodno tijelo za razvoj) i Ujedinjenih naroda, i dalje su u zastoju, bez ikakvih formalnih pregovora.

RASELJAVANJE I NESTANAK CIVILA

U međuvremenu, broj humanitarnih žrtava je sve veći. UN je upozorio da deseci tisuća ljudi koji su pobjegli iz El Fashera i dalje ostaju nestali nakon što su RSF preuzele grad, usred sve većeg broja izvješća o silovanjima, otmicama, prisilnom novačenju i masovnim ubojstvima.
Agencije UN-a opisuju krizu zaštite neviđenih razmjera, s gotovo 100.000 raseljenih samo iz El Fashera, a mnogi nestaju duž putova za bijeg dok naoružane skupine blokiraju ili preusmjeravaju civile. Satelitske snimke koje su citirali istražitelji UN-a pokazuju mrlje krvi vidljive iz svemira, dok preživjeli prepričavaju taktike izgladnjivanja, uništena naselja i ciljane napade na nearapske zajednice. (AL Mayadeen, mzz)

subota, 15.11.2025.

PREDSJEDNIK MILANOVIĆ U DRŽAVNIČKOM POSJETU MAĐARSKOJ

ODNOSI DVIJU ZEMALJA SU DOBRI I PRIJATELJSKI

Predsjednik RH Zoran Milanović stigao je 14. studenog u bilateralni posjet Mađarskoj na poziv mađarskog predsjednika Tamasa Sulyoka (69) bivšeg predsjednika Ustavnog suda Mađarske, koji je na dužnosti predsjednika od kraja veljače 2024., s kojim je razgovarao po dolasku, a nakon kojeg je uslijedio bilateralni sastanak delegacija Republike Hrvatske i Mađarske.

Hrvatski predsjednik Milanović je nakon sastanka s mađarskim kolegom u Budimpešti izrazio nadu da će se u Budimpešti ipak održati ranije planiran, pa odgođen sastanak američkog i ruskog predsjednika, naglašavajući da je diplomacija u kojoj se ne razgovara "put u nepovrat", piše Anadolija 15. studenog.
"Dijalog je nezamjenjiv. I to bi trebala i biti logika i evropske diplomacije i svih onih koji trenutno snose najveću odgovornost i imaju najveće alate na raspolaganju da se zaustavi rat u Ukrajini, bez suvišnih pitanja - zašto- možda uz neki opravdani „kako“. Nije svako rješenje isto i nije svako opravdano, ali kada prekinete dijalog s neprijateljem ili suparnikom – nema kraja", rekao je Milanović nakon sastanka s predsjednikom Mađarske Tamasom Sulyokom.
U tom smislu, dodao je da želi da se održi sastanak američkog i ruskog predsjednika u Budimpešti ili bilo gdje drugdje. "Budimpešta je bila ponuđena i prihvaćena od obojice. Međutim, to se sada ne događa, nadam se da će se dogoditi. Bilo bi mi drago da to bude u Budimpešti radi Mađarske, ali, prije svega, radi perspektive rješenja problema i mira..
Bilateralne odnose Hrvatske i Mađarske ocijenio je "dobrim i prijateljskim", usprkos povremenim oscilacijama. "Možda nekada i zaiskri koja rečenica više, ali odnosi su dobri i stabilni. To je, nakon ovih trideset i pet godina, jedina susjedna država s kojom imamo čisto uređeno granično pitanje. Položaj manjina je recipročan, uzoran, u stvari, teško da može biti bolji", rekao je Milanović, navodeći da "tamo gdje postoje granične države, susjedne države s historijskim manjinama jer Hrvati i Mađari s obje strane granice su historijske manjine, etničke manjine čije su takozvane matične države povijesne, nacionalne države".
Razgovor dvojice predsjednika vodio se i o ekonomskim odnosima Mađarske i Hrvatske, pa je Milanović istakao kako je za hrvatski turizam važno da Mađarska bude ekonomski stabilna i uspješna, "jer u strukturi naše ekonomije sektor usluga je presudan, Hrvatska solidno živi od turizma".
"Hrvatskoj nije svejedno koliko će Mađara doći, koliko će biti raspoloženi potrošiti i što ćemo im ponuditi. Sve je to jedan spojeni, vezani mehanizam Europske unije kao jedinstvenog tržišta – a tek onda zajedničkih vrijednosti i ideja", zaključio je Milanović i potvrdio kako je pozvao predsjednika Mađarske da službeno posjeti Hrvatsku što je on prihvatio i najavio mogućnost posjete već naredne godine.

Hrvatski predsjednik sastao se 14. studenog kasno poslije podne s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. U razgovoru s Orbanom, predsjednik Milanović ponovio je stav kako je potrebno poduzeti maksimalne diplomatske napore za uspostavu mira i sigurnosti u Europi, s čime se složio i mađarski premijer", objavljeno je iz kabineta hrvatskog predsjednika, piše Agencija Anadolija
"Produktivan sastanak u Budimpešti s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Dijelimo predanost traženju mira u Europi", objavio je Orban na društvenoj mreži kompanije X jer nakon sastanka Milanović – Orban nije bilo izjava za medije. (Anadolija, mzz)

petak, 14.11.2025.

MINISTRI VANJSKIH POSLOVA EUROPE AUSTRALIJE I KANADE OSUDILI ZLOČINE U SUDANU

POZVALI NA PREKID NEPRIJATELJSTAVA I HUMANITARNU POMOĆ

Koalicija zemalja i međunarodnih institucija izdala je zajedničku izjavu u kojoj osuđuje teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Sudanu nakon što su Snage za brzu potporu (RSF) zauzele El Fasher i intenzivirale nasilje diljem Sjevernog Darfura i Kordofana u Sudanu, piše arapski Internet kanal Al Mayadeen, 10 studenog.
izjavi, koju su podržali ministri vanjskih poslova i visoki dužnosnici Australije, Belgije, Kanade, Danske, Estonije, Europske komisije, Njemačke, Islanda, Irske, Luksemburga, Novog Zelanda, Nizozemske, Norveške, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva, uz podršku Austrije, Hrvatske, Cipra, Češke, Finske, Latvije, Poljske, Rumunjske i Švicarske, izražena je duboka zabrinutost zbog izvješća o zločinima počinjenim nad civilima.
U zajedničkoj deklaraciji navedene su ozbiljne optužbe, uključujući etnički motivirana masovna ubojstva, seksualno nasilje povezano sa sukobima i korištenje gladi kao ratnog oružja. Opstrukcija humanitarne pomoći također je istaknuta kao ključna zabrinutost.

„Namjerno ciljanje civila, etnički motivirana masovna ubojstva, seksualno nasilje povezano sa sukobima, izgladnjivanje kao metoda ratovanja i ometanje humanitarnog pristupa gnusna su kršenja međunarodnog humanitarnog prava“, stoji u izjavi. Upozorava se da bi, ako se potvrde, takve akcije mogle predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Koalicija je pozvala sve strane da pristanu na trenutni prekid neprijateljstava i tromjesečno humanitarno primirje. Pozvala je na siguran prolaz civila i nesmetan pristup humanitarnim organizacijama, uključujući Svjetski program za hranu (WFP) i UNICEF, radi dostave ključne pomoći.
„Samo širok i uključiv politički proces u kojem Sudan vodi odgovornost može riješiti sudanske izazove“, naglašava se u izjavi, potvrđujući predanost suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sudana.
Koordinirana izjava dolazi u trenutku kada se i dalje pojavljuju izvješća o raširenom nasilju, raseljavanju i ciljanim napadima na civile i novinare. (Al Mayadeen, mzz)

KATZ NAJAVIO ZATVARANJE VOJNOG RADIJA

RAZVIO SE U PLATFORMU KRITIČKOG MIŠLJENJA

Izraelski ministar sigurnosti Israel Katz objavio je 12. studenog da će Army Radio , vojna postaja i dugogodišnji dio izraelske kulture, prestati emitirati program do 1. ožujka 2026., navodeći da njegovo civilno novinarstvo "šteti ratnim naporima i moralu" i nije u skladu s nestranačkim mandatom vojske . Katz tvrdi da je Vojni radio odstupio od svoje izvorne misije služenja kao glas vojnika i njihovih obitelji te se umjesto toga razvio u platformu za kritička mišljenja prema izraelskim okupacijskim snagama. „Ono što je bilo više neće biti“, rekao je Katz. Rekao je da je „Vojni radio osnovala izraelska vlada kao vojnu postaju koja služi kao glas i uho za vojnike IDF- a i njihove obitelji - a ne kao platformu za mišljenja, od kojih mnoga napadaju IDF i njegove vojnike.“

Navodeći "nacionalne sigurnosne probleme" kao podršku potezu, dodao je da "neprijatelji tumače ove poruke kao da ih prenosi" sama vojska.
Katzova odluka dolazi usred zabrinutosti među novinarima i pravnim stručnjacima zbog šireg nastojanja premijera Benjamina Netanyahua da učvrsti kontrolu nad "izraelskim" medijskim krajolikom. Kritičari predlažu obuzdavanje medija koji se doživljavaju kao neprijateljski nastrojeni ili nesimpatični prema vladinim porukama. Izvor : english.almayadeen 13. studeni, mzz

četvrtak, 13.11.2025.

KANCELAR MERZ ŽELI MANJKE MLADIH UKRAJINACA U NJEMAČKOJ

VOJNO SPOSOBNI MLADIĆI, UMJESTO DA BRANE UKRAJINU, MIGRIRAJU

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je 13. studenog ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenskom rekao da bi manje mladih ukrajinskih muškaraca trebalo dolaziti kao izbjeglice u Njemačku . Merz je nakon telefonskog razgovora sa Zelenskim rekao: "Zamolio sam ukrajinskog predsjednika da osigura da mladići iz Ukrajine , posebno, ne dolaze u Njemačku u sve većem broju, već da služe u svojoj zemlji." "Tamo su potrebni“, piše France 24, u večernjim satima 13. studenog.
Vodeće europsko gospodarstvo primilo je oko milijun ukrajinskih izbjeglica otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju u veljači 2022.
Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je prošlog mjeseca da je Njemačka nedavno zabilježila priljev mladih Ukrajinaca nakon odluke Kijeva da dopusti osobama u dobi od 18 do 22 godine da napuste Ukrajinu. Broj muškaraca u toj dobnoj skupini koji traže utočište u Njemačkoj porastao je s nešto više od 100 tjedno na čak 1796 u tjednu koji je započeo 6. listopada, pokazali su podaci ministarstva.

Kancelar Merz je također rekao da će se njemačka pravila o socijalnoj skrbi uskoro promijeniti na način koji će smanjiti isplate za ukrajinske izbjeglice i "time ponuditi veće poticaje za pronalazak zaposlenja".
„Pravila za ove izbjeglice bit će strukturirana na način da poticaji za rad nadmaše poticaje za ostanak u sustavu socijalne skrbi“, rekao je Merz na berlinskom poslovnom kongresu.
Ukrajina je zabranila svim muškarcima u dobi od 18 do 60 godina da napuste zemlju nakon ruske invazije, uz samo ograničene iznimke.
Ali Kijev je u kolovozu ublažio ta pravila. (France 24, mzz)

Zašto ? Zato što u Ukrajini osoba može biti mobilizirana tek s 25 godina, prema odluci Zelenskog iz kolovoza 2025. (mzz)

UKRAJINSKI GUBICI 1255 VOJNIKA U 24 SATA

RUSIJA DO SADA UNIŠTILA 25.960 TENKOVA I DRUGIH OKOLOPNIH VOZILA UKRAJINACA

Za emitiranje vijesti o događajima u Ukrajini, to su vijesti koje je su prikupile i za objavu pripremile europske i američke novinske agencije. Ne treba sumnjati u objektivnost, ali objektivnost i činjenično stanje – podudaraju li se sa stvarnošću na ratnom terenu. Konkretno kakav je odnos snaga Ukrajina – Rusija i tko gubi ili dobiva rat? Koliko je u tom odnosu snaga Vladimir Putin blizu cilja da osvoji Ukrajinski teritorij radi kojeg ratuje? Prema ponašanju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog može se naslutiti da na terenu ništa nije kako je želio. Preko medija izjavljuje da nema razgovora o Ukrajinskom teritoriju, a nakon što je tražio od SAD-a razorne rakete velikog dometa Tomahavke, pa ih nije dobio, sada poručuje, prenose mediji, da mu treba Petriot sustav vrlo efikasno obrambeno oružje za protuzračnu obranu.

Zelenski više ne govori o tome da namjerava završiti rat u Ukrajini do kraja 2025. To više nije njegova tema, iako je s takvom pričom počeo 2025. godinu.
Nije pokazao volju da razgovara sa Putinom, licem u lice kada je američki predsjednik Trump' u kolovozu 2025. bio spreman realizirati taj susret.
Zelenski propušta prilike za razgovarati o miru koji treba Ukrajini i Ukrajincima. Predsjednik Zelenski se komotno ponaša, svakodnevno je na političkoj sceni Europe, putuje i razgovara s Europskim političarima. Pitanje je zna li Zelenski je li Ukrajina sposobna ili ne pobijediti u sukobu s Rusijom? I kada bi se pobjeda mogla dogoditi?
Ruska novinska agencija Tass o ratu Rusije i Ukrajine izvještava 11. studenog u donjem tekstu – koji prenosim – prema podacima Ruskog ministarstva obrane.- Tekst obiluje brojevima, a najznačajniji podaci su na kraju tog teksta. Ne navodi se broj u ljudskim žrtvama.
Podsjećam ,specijala vojna operacija, točnije napad Rusije na Ukrajinu započeo je 24. veljače 2022. godine .
Margareta Zouhar Zec

„Ukrajinska vojska izgubila je otprilike 1255 vojnika u borbama s ruskim snagama na svim područjima fronta u protekla 24 sata, prema najnovijim podacima o specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini koje je objavilo rusko Ministarstvo obrane.
Najnoviji podaci pokazuju da je ukrajinska vojska izgubila otprilike 140 vojnika i top poljskog topništva u području odgovornosti ruske borbene skupine Sjever, preko 220 vojnika i sedam oklopnih borbenih vozila u području odgovornosti borbene skupine Zapad te više od 185 vojnika, tenk i tri oklopna borbena vozila u području odgovornosti borbene skupine Jug.
Tijekom posljednja 24 sata, ukrajinska vojska je također izgubila preko 455 vojnika i 10 oklopnih borbenih vozila u području odgovornosti ruske borbene skupine Centar, otprilike 205 vojnika i tri skladišta materijala u području odgovornosti borbene skupine Istok te više od 50 vojnika i četiri stanice za ometanje u području odgovornosti borbene skupine Dnjepar, pokazuju najnoviji podaci.

BORBENA SKUPINA SJEVER UKRAJINI NANIJELA 140 ŽRTAVA

Ruska borbena skupina Sjever nanijela je ukrajinskim vojnicima otprilike 140 žrtava i uništila neprijateljski top u svojim zonama odgovornosti tijekom proteklog dana, izvijestilo je ministarstvo.
"Jedinice borbene skupine Sjever nanijele su gubitke formacijama mehanizirane brigade, jurišnog puka ukrajinske vojske i brigade teritorijalne obrane u područjima u blizini naselja Aleksejevka, Pavlovka i Sadki u Sumskoj oblasti", priopćilo je ministarstvo.
Na harkovskom smjeru, jedinice Borbene skupine Sjever nanijele su gubitke formacijama motorizirane pješačke brigade ukrajinske vojske u područjima u blizini naselja Sinelnikovo i Volčansk u Harkovskoj oblasti, priopćilo je ministarstvo.
Ukrajinska vojska je u protekla 24 sata izgubila otprilike 140 ljudi, četiri motorna vozila i jedan top u tim područjima fronta, navodi se.
Osim toga, ruske snage uništile su skladište streljiva i šest skladišta materijala ukrajinske vojske, navodi se.

SKUPINA ZAPAD - NANIJELA NAJMANJE 220 ŽRTAVA

Ruska borbena skupina Zapad nanijela je više od 220 žrtava ukrajinskim vojnicima i uništila sedam neprijateljskih oklopnih borbenih vozila u svojoj zoni odgovornosti tijekom proteklog dana, izvijestilo je ministarstvo.
„Jedinice borbene skupine Zapad poboljšale su svoje prednje položaje i nanijele gubitke u ljudstvu i opremi dviju mehaniziranih brigada, jurišne brigade ukrajinske vojske i brigade Nacionalne garde u područjima u blizini naselja Petropavlovka, Kurilovka, Boguslavka i Novoplatonovka u Harkovskoj oblasti, Drobiševo i Novoselovka u Donjeckoj Narodnoj Republici“, priopćilo je ministarstvo.
"U području Kupjanska u Harkovskoj oblasti, jurišne skupine 6. armije nastavile su uništavati okruženu neprijateljsku skupinu. Potpuno su oslobodile istočni dio grada", izvijestilo je ministarstvo.
Ukrajinska vojska ne odustaje od pokušaja probijanja do svojih okruženih jedinica, navodi se.
"Tijekom posljednja 24 sata odbijen je napad jedinica 1. brigade Nacionalne garde s ciljem deblokiranja okružene skupine na jugu Kupjanska Uzlovoija u Harkovskoj oblasti", izvijestilo je ministarstvo.
Sveukupno, ukrajinska vojska je u toj liniji fronta u protekla 24 sata izgubila više od 220 pripadnika, sedam oklopnih borbenih vozila i 16 motornih vozila, navodi se.
Osim toga, ruske snage uništile su četiri skladišta streljiva i osam radarskih postaja ukrajinske vojske za elektroničko ratovanje i protuudar.

SKUPINA JUG NANIJELA 185 ŽRTAVA

Ruska borbena skupina Jug nanijela je više od 185 žrtava ukrajinskim vojnicima te uništila neprijateljski tenk i tri oklopna borbena vozila u svojoj zoni odgovornosti tijekom proteklog dana, izvijestilo je ministarstvo.
„Jedinice borbene skupine Jug osvojile su bolje linije i položaje te nanijele gubitke formacijama dviju mehaniziranih brigada, zračno-mobilne brigade ukrajinske vojske i brigade nacionalne garde u područjima u blizini naselja Seversk, Zvanovka, Vasjukovka, Ivanopolje, Platonovka, Kuzminovka, Konstantinovka, Veroljubovka, Pleščejevka i Klinovoje u Donjeckoj Narodnoj Republici“, priopćilo je ministarstvo.
Ukrajinska vojska je u protekla 24 sata izgubila više od 185 pripadnika, jedan tenk, tri oklopna borbena vozila, 12 motornih vozila i tri poljska topnička topa u tom području fronte, precizira se.
Osim toga, ruske snage uništile su skladište streljiva i materijala ukrajinske vojske, navodi se.

RUSKA SKUPINA CENTAR NANIJELA GUBITAK OD 455 ŽRTAVA

Ruska borbena skupina Centar nanijela je više od 455 žrtava ukrajinskim vojnicima i uništila 10 neprijateljskih oklopnih borbenih vozila u svojoj zoni odgovornosti tijekom proteklog dana, izvijestilo je ministarstvo.
„Jedinice borbene skupine Centar poboljšale su svoj taktički položaj i nanijele gubitke u ljudstvu i opremi triju mehaniziranih brigada, jedne lovske brigade, jurišne brigade, zračno-napadne brigade, jurišne pukovnije ukrajinske vojske, brigade mornaričkog pješaštva, brigade teritorijalne obrane i dviju brigada Nacionalne garde u područjima u blizini naselja Belitskoe, Toretskoe, Rozy Ljuksemburg, Suvorovo i Rodinskoe u Donjeckoj Narodnoj Republici, Ivanovka i Novopavlovka u Dnjepropetrovskoj oblasti“, priopćilo je ministarstvo.
Odbijeno je sedam napada, uključujući tri na oklopna vozila, 32. mehanizirane brigade ukrajinske vojske iz područja naselja Grishino u Donjeckoj Narodnoj Republici s ciljem deblokiranja okružene borbene skupine u području Krasnoarmejska. Ukupno je uništeno 17 komada vojne opreme i do 30 neprijateljskih vojnika, navodi se.
Tijekom posljednja 24 sata, jedinice Borbene skupine Centar također su spriječile pokušaj snaga 38. ukrajinske marinske pješačke brigade da probiju okruženje prema naselju Novoekonomičeskoje u Donjeckoj Narodnoj Republici, navodi se.
"U području Krasnoarmejska u protekla 24 sata uništeno je više od 236 ukrajinskih vojnika i 27 raznih vrsta naoružanja, uključujući sedam oklopnih borbenih vozila, 10 motornih vozila i dva topnička sustava", priopćilo je ministarstvo.
Sveukupno je ukrajinska vojska u protekla 24 sata izgubila više od 455 pripadnika, 10 oklopnih borbenih vozila, pet topova i 13 motornih vozila u tom području fronte, navodi se.

ISTOK – 205 ŽRTAVA
Ruska borbena skupina Istok nanijela je otprilike 205 žrtava ukrajinskim vojnicima i uništila tri neprijateljska skladišta materijala u svojoj zoni odgovornosti tijekom proteklog dana, izvijestilo je ministarstvo.
Tijekom posljednja 24 sata, jedinice Borbene skupine Istok "nanijele su gubitke formacijama dviju mehaniziranih brigada, jurišne brigade i jurišne pukovnije ukrajinske vojske u područjima u blizini naselja Danilovka, Orestopolj i Nečajevka u Dnjepropetrovskoj oblasti, Ribnoje, Sladkoje i Novoje u Zaporoškoj oblasti", priopćilo je ministarstvo.Ukrajinska vojska je u protekla 24 sata izgubila otprilike 205 ljudi, četiri motorna vozila i tri skladišta materijala u tom području fronte, precizira se.

SKUPINA DNJEPAR

Ruska borbena skupina Dnjepar uništila je tijekom proteklog dana više od 50 ukrajinskih vojnika i četiri neprijateljske stanice za ometanje radiodifuzije u svojoj zoni odgovornosti, izvijestilo je ministarstvo.
„Jedinice borbene skupine Dnjepar poboljšale su svoj taktički položaj i nanijele gubitke u ljudstvu i opremi mehanizirane brigade, brdsko-jurišne brigade, brigade obalne obrane ukrajinske vojske i brigade teritorijalne obrane u područjima u blizini naselja Stepnogorsk, Lukjanovskoje, Malaja Tokmačka i Novoandrejevka u Zaporiškoj oblasti te Nikoljskoje u Hersonskoj oblasti“, priopćilo je ministarstvo.
"Uništeno je više od 50 ukrajinskih vojnika, pet motornih vozila, četiri stanice za elektroničko ratovanje, dva skladišta streljiva i dva skladišta materijala", priopćilo je ministarstvo.

NAPAD NA PROMETNU INFRASTRUKTURU

Ruske snage su u protekla 24 sata napale prometnu infrastrukturu i mjesta razmještaja trupa ukrajinske vojske, izvijestilo je ministarstvo.
"Operativni/taktički zrakoplovi, jurišne bespilotne letjelice, raketne trupe i topništvo ruskih skupina snaga napali su objekte prometne infrastrukture koji se koriste za potporu operacijama ukrajinske vojske, skladišta bespilotnih letjelica i privremena mjesta razmještaja ukrajinskih oružanih formacija i stranih plaćenika na 140 lokacija", priopćilo je ministarstvo.

UNUŠTENO 69 BESPILOTNIH LETJELICA UKRAJINE

Ruske snage protuzračne obrane oborile su 69 ukrajinskih bespilotnih letjelica (UAV) u protekla 24 sata, izvijestilo je ministarstvo.
"Snage protuzračne obrane oborile su 69 bespilotnih letjelica s fiksnim krilima", priopćilo je ministarstvo.

Ministarstvo je izvijestilo da su ruske oružane snage od početka specijalne vojne operacije uništile ukupno 668 ukrajinskih ratnih zrakoplova, 283 helikoptera, 95.994 bespilotne letjelice, 635 raketnih sustava zemlja-zrak, 25.960 tenkova i drugih oklopnih borbenih vozila, 1.611 višecijevnih bacača raketa, 31.240 topova i minobacača te 46.359 specijalnih vojnih motornih vozila. ( Agencija Tass,mzz)

KRAJ ZATVARANJA AMERIČKE VLADE

NAKON 43 DANA TRUMP POTPISAO ZAKON O FINANCIRANJU VLADE

Američki predsjednik Donald Trump 12. studenog je potpisao Zakon o financiranju vlade, kojim je okončana rekordna blokada Vlade od 43 dana, blokada je počela 1. listopada.
To zatvaranje Vlade uzrokovalo je financijski stres za savezne službenike koji su ostali bez plaće, putnici u zračnim lukama čekali su brojene otkazane letove aviona, nije isplaćivana u punom opsegu državna pomoć za hranu na koju se oslanja više od 40 milijuna Amerikanaca, te je izazvalo niz drugih popratnih efekata .

Predsjednik Donald Trump potpisao je Zakon, piše ndtv world, samo dva sta nakon što je Zastupnički dom, pod vodstvom republikanaca, usvojio zakon s 222 glasa za i 209 protiv. Trumpov potpis na zakonu, koji je Senat ranije ovog tjedna odobrio, vratit će na posao savezne službenike koji su ostali bez posla zbog zatvaranja već od 13. studenog .

ŠTO KAŽE ZAKON O FINANCIRANJU

Associated press piše da je Zakon rezultat dogovora koji je postiglo osam senatora koji su se razišli s demokratima nakon što su zaključili da republikanci neće pristati na korištenje vladinog financiranja za donošenje zakona o produljenju poreznih olakšica za zdravstvenu skrb. O tome će biti naknadna rasprava.
Kompromis financira tri godišnja zakona o potrošnji i produžuje ostatak državnog financiranja do 30. siječnja. Republikanci su obećali održati glasovanje do sredine prosinca o produljenju subvencija za zdravstvenu skrb, ali nema jamstva uspjeha.

Prijedlog zakona uključuje poništavanje otpuštanja saveznih službenika od strane Trumpove administracije od početka zatvaranja. Također štiti savezne službenike od daljnjih otpuštanja do siječnja i jamči da će biti plaćeni nakon završetka zatvaranja. Prijedlog zakona za Ministarstvo poljoprivrede znači da će ljudi koji se oslanjaju na ključne programe pomoći u hrani vidjeti te beneficije financirane bez prijetnje prekidom do kraja proračunske godine.
Paket uključuje 203,5 milijuna dolara za jačanje sigurnosti zastupnika i dodatnih 28 milijuna dolara za sigurnost sudaca Vrhovnog suda. To je srž. (ndtv world, Associated press, mzz)

srijeda, 12.11.2025.

DOKUMENTARAC O BRUTALNOSTI IZRELSKOG RATA

ŽIVOT I SMRT ODREĐUJE SAVJEST KOMANDANTA NA TERNU

Izraelski vojnici otkrili su da su palestinski civili ubijani u Gazi po želji vojnih oficira usred kolapsa pravnih i vojnih normi tokom dvogodišnjeg brutalnog izraelskog rata u opkoljenoj enklavi. "Ako želite pucati bez ograničenja, možete", rekao je Daniel, komandant izraelske tenkovske jedinice, u dokumentarcu koji će biti emitiran u Velikoj Britaniji na ITV-u piše agencija Anadolija 12. studenog.

Izraelska vojska je ubila više od 69.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, te ranila preko 170.000 u Gazi i ostavila enklavu nenastanjivom od listopada 2023. godine.
Izraelski vojnici, od kojih su neki govorili pod uvjetom anonimnosti, rekli su da su palestinski civili korišteni kao ljudski štitovi tokom sukoba, izvijestio je "Guardian".

Kapetan Yotam Vilk, oficir oklopnog korpusa, rekao je da vojnici nisu primjenjivali dugogodišnji vojni standard pucanja samo kada je meta imala sredstva, namjeru i sposobnost da nanese štetu. "U Gazi ne postoji nešto poput sredstva, namjere i sposobnosti. To je samo sumnja, neko hoda tamo gdje nije dozvoljeno", rekao je.

Drugi vojnik, identificiran samo kao Eli, rekao je da život i smrt ne određuju procedure ili propisi o otvaranju vatre, već savjest komandanta na terenu. Eli je ispričao kako je oficir naredio tenku da sruši zgradu u kojoj je čovjek samo vješao veš, što je rezultiralo višestrukim smrtnim slučajevima i povredama. Dokumentarac također prikazuje detaljne izvještaje o izraelskim vojnicima koji su ničim izazvani otvorili vatru na civile koji su trčali prema dijeljenju hrane na militariziranim mjestima za distribuciju pomoći kojima upravlja Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), koju podržavaju SAD i Izrael.

Izvođač radova identificiran samo kao Sam, koji je radio na lokacijama Humanitarne fondacije za Gazu, rekao je da je vidio izraelske vojnike kako pucaju na dva nenaoružana muškarca kako trče po pomoć." Mogli ste samo vidjeti dva vojnika kako trče za njima. Padnu na koljena i samo ispucaju dva hica, i mogli ste samo vidjeti... Dvije glave se trznu unazad i jednostavno padnu", rekao je. Sam je također opisao tenk koji uništava običan automobil u kojem su bila četiri čovjeka.

Prema podacima UN-a, najmanje 944 palestinska civila ubijena su izraelskom vatrom u blizini takvih mjesta za pomoć.

PALESTINCI KAO LEGITIMNE METE

Film također ističe širenje ekstremističke retorike unutar Izraela, uključujući izjave rabina i političara koji prikazuju sve Palestince kao legitimne mete nakon događaja 7. listopada. "To čujete stalno pa počnete vjerovati u to", rekao je Daniel.

Rabin Avraham Zarbiv, koji je služio preko 500 dana u Gazi, branio je velika rušenja kuća od strane izraelske vojske u Gazi. "Sve tamo je jedna velika teroristička infrastruktura. Promijenili smo ponašanje cijele vojske", rekao je.
U rujnu je komisija UN-a zaključila da je Izrael počinio genocid u Gazi, gdje je 10. listopada nakon dvije godine izraelskog bombardiranja stupio na snagu prekid vatre.
"Osjećam se kao da su uništili sav moj ponos što sam Izraelac, što sam oficir IDF-a vojske", kaže Daniel u emisiji. "Sve što je ostalo je sram", zaključio je. (Anadolija, mzz)

PREDSJEDNIK VUČIĆ SMATRA DA SE EUROPA PRIPREMA ZA RAT S RUSIJOM

SRBIJA „ IZMEĐU ČEKIČA I NAKOVNJA „

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić smatra da se europske zemlje pripremaju za mogući vojni sukob s Rusijom, piše ruska novinska agencija Tass 12. studenog.

U vijesti se dalje kaže „Kako analiziram činjenice, dolazim do zaključka da je rat između Europe i Rusije sve očitiji. To nije prazna priča - svi se za to pripremaju“, rekao je Vučić u emisiji na Pink TV-u , komentirajući izjavu načelnika Glavnog stožera francuskih oružanih snaga Fabiena Mandona da francuska vojska mora biti spremna za sukob s Rusijom u roku od tri do četiri godine.

Vučić je također izjavio da se Srbija našla "između čekića i nakovnja" usred suprotstavljenih ciljeva koje teže zapadne zemlje i Rusija. Prema njegovim riječima, Srbija mora nastaviti jačati svoje oružane snage za samoobranu. (Tass, mzz)

utorak, 11.11.2025.

TRUMP PRIMIO SIRIJSKOG PREDSJEDNIKA AL SHARU

„SVIĐA MI SE, SLAŽEM SE S NJIM“

Američki predsjednik Donald Trump 10. studenog je u Bijeloj kući primio prijelaznog predsjednika Sirije Ahmeda al-Sharaa (43).
Čovjek je to vrlo zanimljive povijesti i biografije, bio je čak kao terorist pet godina u američkom zatvoru, kasnije je bila raspisana i tjeralica s američkom nagradom za njegovo uhićenje, ali i veoma sposoban da prihvati i obnaša više oprečnih dužnosti i uloga, od teroriste u Al Qhaidi do predsjednika Sirije, prema potrebi, sve to su zahtijevala zbivanja na terenu, a koja su njega interesirala.

Pobunjenička koalicija koju je predvodio al-Shara srušila je 2024. u prosincu vladu Bashara al-Assada. Al-Shara je u studenom 2024. pokrenuo 11-dnevnu ofenzivu protiv Asadovog režima, koja je rezultirala brzim pobjedama , gotovo bez ikakvog vojnog otpora u gradovima Alepu, Hami, Homsu i Damasku. Bašar al-Asad pobjegao je s obitelju u Rusiju 8. prosinca 2024. gdje je dobio politički azil. Represija i diktatura obitelji Assad, najprije oca Hafeza el Asada koji je vladao od 1971. do 2000 godine, a potom i sina Bašar al-Asada, trajala je više od 50 godina u Siriji.
Sirijski građanski rat je započeo u ožujku 2011., kada je nezadovoljstvo sirijskog naroda kojim je vladao obrazovani Bashar al-Assad izazvalo velike prosvjede i skupove. Assadov režim je na prosvjede odgovarao vojnom silom, izazvavši tako građanski rat mnogo uhapšenih i mrtvih Sirijaca, kao imnogo onih koji su odlazili iz Sirije. Rat je trajao gotovo 14 godina i završio je padom Assadovog režima u prosincu 2024.

Ahmed Al-Shara se od terorističkog vođe redefinirao u državnika. Za predsjednika je imenovan 29. siječnja 2025. na Konferenciji o pobjedi Sirijske revolucije koja je održana u Predsjedničkoj palači. Sam Al Shara je rekao da je na redu pisanje Ustava Sirije, onda regularni izbori, procijenio je to u vremenu od tri do četiri godine.
Na bliskoistočnoj turneji od nekoliko dana na koju je američki predsjednik Donald Trump otišao u mjesecu svibnju 2025. kada mu je domaćin bio saudijski princ Mohammed Bin Salman, Trump je upoznao Ahmeda Al Sharu koji je već bio predsjednik Sirije, te je za Al Sharu tada rekao da je „ on zanimljiv dečko i da mu se sviđa“.

Činjenica je da je Al Shara rođen u Rijadu u Saudijskoj Arabiji, te je bez sumnje novi politički režim bez nasilja koji je doveo Al Shara na snagu u Siriji, imao veliko odobravanje zemalja i njihovih poglavara u regiji uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Iran. Državnici iz bliskoistočne regije i regije Perzijskog zaljeva vjerojatno su svojim pro stavovima za Siriju i Al Sharu pripomogli da bude službeno primljen kod američkog predsjednika Trumpa, te da Sirija postane moderna zemlja.
Margareta Zouhar Zec

AL SHARA U BIJELOJ KUĆI

New York Timmes piše da Al-Shara nije dobio uobičajenu pompu i svečanost koja dolazi s posjetom stranog čelnika Bijeloj kući. Trump ga nije pozdravio ispred Bijele kuće po dolasku, Al-Shara je ušao na njihov sastanak kroz sporedna vrata.
Unatoč suzdržanom pozdravu, gospodin Trump je nakon sastanka pohvalio gospodina Al-Sharu , piše New York Timmes te nastavlja: „Sviđa mi se; slažem se s njim“, rekao je gospodin Trump. „Učinit ćemo sve što možemo da Sirija bude uspješna, jer je to dio Bliskog istoka.“„Želimo vidjeti Siriju kao vrlo uspješnu zemlju i mislim da ovaj vođa to može učiniti“, rekao je Trump. „Ljudi kažu da je imao tešku prošlost? Svi smo imali tešku prošlost. Ali on je imao tešku prošlost i iskreno mislim da nije imao tešku prošlost, ne biste imali šanse.“
Al Mayadaaan, arapski satelitski Internet kanal piše „ Donald Trump odobrio je Siriji široka izuzeća od sankcija i vršio je pritisak na Kongres da ukine zakon iz 2019., Zakon o civilnoj zaštiti Sirije pod nazivom Cezar, kojim su Siriji nametnute najstrože sankcije. U ponedjeljak ( 10.11.) je izdao 180-dnevno produljenje izuzeća koje je prvi put odobrio u svibnju.
Američko Ministarstvo financija objavilo je u petak 7. 11. da su al-Sharaa i privremeni ministar unutarnjih poslova Sirije Anas Khattab uklonjeni s popisa posebno određenih globalnih terorističkih organizacija kojima su naložene sankcije. State Department također je objavio izjavu u kojoj se poziva na rad na suzbijanju narkotika, uklanjanju kemijskog oružja i promicanju regionalne sigurnosti , u kojoj stoji: "Ove se akcije poduzimaju u znak priznanja napretka koji je pokazalo sirijsko vodstvo nakon odlaska bivšeg predsjednika Bashara al-Assada."
Prema obavijesti Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), imena oba dužnosnika, zajedno s nekoliko pseudonima korištenih za al-Sharaa, uklonjena su nakon službenih postupaka.Britanija je također slijedila primjer i u petak ukinula sankcije koje su prethodno uvedene protiv al-Sharaaa i Khattaba, piše Al Mayadaan.

AL SHARA OBILAZI DRŽAVE

Odluka je uslijedila nakon što je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju o ukidanju sankcija i sirijskim dužnosnicima, što signalizira značajnu promjenu u međunarodnom pristupu prema sirijskim prijelaznim vlastima. Nedavno izvješće Svjetske banke je procijenilo troškove obnove Sirije na 216 milijardi dolara.
Otkad je preuzeo vlast, Al Shara obilazi bogate zaljevske države, kako bi privukao međunarodna ulaganja. U rujnu je otišao u New York i postao prvi sirijski predsjednik koji se obratio Općoj skupštini UN-a u gotovo 60 godina.
U listopadu je posjetio Kremlj i sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je nekoć podržavao gospodina Al-Assada u borbi njegove vlade protiv pobunjenika gospodina Al-Share. Razgovarali su o razvoju sirijskih naftnih polja i drugim projektima u energetskom, prometnom i turističkom sektoru.
Prije putovanja u Washington, gospodin Al-Shara pridružio se svjetskim čelnicima u Brazilu na godišnjem summitu UN-a o klimi i pozvao na ulaganja u obnovljive izvore energije kao dio planova svoje vlade za obnovu.

U prosincu 2024. je američka vlada odustala od nagrade od 10 milijuna dolara za AL Sharu kao teroristu, a u srpnju 2025. je povukla terorističku oznaku za Hayat Tahrir al-Sham , pobunjeničku skupinu koju je Al Shara nekoć predvodio, piše New York Timmes,
M. Zouhar Zec, New York Timmes, AL Mayadaan

11.11.2025. u 10:03 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 10.11.2025.

U EL FASHERU U SUDANU SNAGE ZA BRZU POTPORU POČINILE ZLOČINE

UBOJSTVA NE ARAPSKIH ZAJEDNICA

Novinske agencije i poznate medijske kuće izvještavaju posljednjih dana o masakru u Afričkoj državi Sudan, pobliže u gradu El Fasheru. Na prvi pogled takav novinarski tekst nije lako razumjeti što se tamo događa. No kada su u pitanju zločini, masovno ubijanje stanovništva, uz to i sakaćenje ubijenih tijela, to ipak zavrjeđuje informaciju. Jer nije informacija samo, događanje rata u Ukrajini, teško stanje mira u Pojasu Gaze, zanimljivi i nenadani potezi predsjednika SAD-a Trumpa, summiti državnika po europskim državama … Sudan je tema za sebe, velika je i siromašna zemlja u Južnoj Africi sa 45 milijuna stanovnika, u kojoj nema mira, a kada mira i ima, siromaštvo je rasprostranjeno i Sudanu je potrebna pomoć Ujedinjenih naroda.
(m zouhar zec)

Arapsi satelitski kanal Al Mayadeen piše 10. studenog da je guverner sudanske regije Darfur, Bahreldin Adam Karamah, izjavio je da su čelnici Snaga za brzu potporu (RSF) počinili zločine u El Fasheru , naglasivši da ih "neće moći prikriti".
U izjavi za Sudansku novinsku agenciju , Karamah je pojasnio da odluka Sudanskog vijeća za sigurnost i obranu, koju su jednoglasno podržali njegovi čelnici, potvrđuje da "nema primirja s ubojicama sudanskog naroda ". Dodao je: "Nećemo popustiti na tlu ove nacije, niti ćemo dopustiti da se njezina zastava spusti ili umota u blato poniženja i pokornosti."
Predsjednik Sudanskog suverenog vijeća, Abdel Fattah al-Burhan, posjetio je 8. studenog skloništa za raseljene osobe iz El Fashera u gradu Al-Dabba, u Sjevernoj državi. Procijenio je njihove uvjete i razinu usluga koje im se pružaju.
Prema sudanskoj novinskoj agenciji al-Burhan je naglasio duh društvene solidarnosti koji prevladava u sudanskom društvu, ukazujući na "predanost države rješavanju problema raseljenih i omogućavanju im dostojanstvenog života". Naložio je svim relevantnim vladinim agencijama da pruže osnovne usluge raseljenima i da rade na uklanjanju prepreka koje ometaju njihov svakodnevni život.
Dana 26. listopada, Snage brze potpore (RSF) objavile su potpunu kontrolu nad El Fasherom nakon intenzivnih borbi sa sudanskom vojskom. Međutim, al-Burhan je potvrdio da se vojska povlači iz grada kako bi se izbjeglo daljnje razaranje.

Prema Misiji Ujedinjenih naroda za utvrđivanje činjenica i nedavnom izvješću Laboratorija za humanitarna istraživanja Sveučilišta Yale, RSF je počinio raširena ubojstva, prisilno raseljavanje i etnički progon usmjeren protiv nearapskih zajednica, uključujući narode Fur, Zaghawa i Berti. Satelitske snimke prikazuju masovne grobnice, uništene četvrti i namjerne napade na civilna područja.
Međunarodni kazneni sud (ICC) potvrdio je da prikuplja dokaze o "masovnim ubojstvima, silovanjima i drugim zločinima" koji mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Grad El Fasher, nekoć utočište za desetke tisuća raseljenih iz drugih dijelova Darfura, sada je pod opsadom. Bolnice su bombardirane ili opljačkane, hrana i medicinska pomoć blokirani, a stanovnici su podvrgnuti taktikama izgladnjivanja. Novinari i humanitarni radnici također su izvijestili o ciljanim napadima boraca RSF-a , piše Al Mayadeen.

Naime El Fasher je grad u zapadnom Sudanu . Glavni grad je države Sjeverni Darfur jedne od pet država koje čine regiju Darfur u Sudanu, 195 km sjeveroistočno od Nyale koji je glavni grad Južnog Darfura s oko 1,1 milijun stanovnika . Grad El Fasher sa 250 000 stanovnika povijesno je karavansko središte, na nadmorskoj visini od oko 700 metara. Grad je to gdje se prodaju žitarice i voće uzgojeno u okolnoj regiji. El Fasher je cestom povezan s gradovima Geneinom i Umm Keddadom .
Grad El Fasher je bio mjesto velike opsade tijekom sudanskog građanskog rata od 2023. – do danas , koja je trajala 18 mjeseci, prije nego što je pao u ruke Snaga za brzu potporu (RSF), nedavno, u listopadu 2025. Ubrzo nakon što su RSF zauzele grad El Fasher, u gradu je počinjen masakr u kojem su tisuće ljudi ubijene. Wikipedia, (mzz)

10.11.2025. u 11:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 09.11.2025.

KAMPANJA CIJEPLJENJA DJECE OSNOVNIM CJEPIVIMA

U POJASU GAZE JE 980.000 DJECE

Ministarstvo zdravstva u Pojasu Gaze 9. studenog je pokrenulo dopunsku kampanju cijepljenja usmjerenu na djecu mlađu od tri godine koja su tokom dvogodišnjeg izraelskog rata propustila osnovno cijepljenje, piše Anadolija 9. studenog
Prema izvještajima novinara Anadolije, hiljade Palestinaca dovele su djecu u medicinske centre i punktove koje je odredilo ministarstvo kako bi primili cjepivo i ojačali njihov imunitet. Prema podacima Palestinskog centralnog biroa za statistiku od travnja ove godine, djeca čine 47 posto ukupne populacije Gaze, odnosno oko 980.000 osoba.
Ministarstvo je u priopćenju navelo da se kampanja provodi u suradnji s Agencijom UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA), Palestinskim crvenim polumjesecom, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a.

UNRWA je7. studenog priopćila da je cilj kampanje doprijeti do 44.000 djece u Gazi kako bi im se osigurala cjepiva koja spašavaju živote i obavili pregledi na pothranjenost. Agencija je dodala da izvještaji pokazuju da je svako peto dijete u Gazi propustilo osnovno cjepivo. Kampanja cijepljenja će trajati 10 dana i bit će provedena u tri faze, s razmakom od mjesec dana između svake faze, navelo je Ministarstvo.
Tokom rata, Ministarstvo zdravstva je u saradnji s međunarodnim organizacijama pokrenulo dvije hitne kampanje vakcinacije protiv dječije paralize, prvu 1. prosinca 2024. i drugu 22. veljače 2025. godine. Prema najnovijim podacima Ministarstva, nestašica esencijalnih lijekova prelazi 56 posto, dok nestašica medicinskog materijala dostiže oko 65 posto. Medijski ured u Gazi optužio je Izrael da sprječava ulazak lijekova i medicinskih potrepština u Gazu, usprkos Sporazumu o prekidu vatre koji je stupio na snagu 10. listopada.

Izrael je u vojnim napadima od listopada 2023. usmrtio više od 69.000 ljudi u Gazi, uglavnom žena i djece, a ranio više od 170.600 drugih. (Anadolija, mzz)

09.11.2025. u 23:53 • 0 Komentara • Print • # • ^

TURSKA IZDALA NALOG ZA UHIĆENJE VISOKIH ČLANOVA IZRAELSKE VLADE

OPTUŽBA ZA GENOCID I ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI

Turska je izdala nalog za uhićenje u kojem optužuje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i visoke članove izraelske vlade za genocid palestinskog naroda, piše Al Mayadeen 7. studenog

Ured Istanbulskog tužiteljstva u izjavi je naveo da su među 37 osumnjičenika na popisu izraelski ministar obrane Israel Katz, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, načelnik vojske general-pukovnik Eyal Zamir, ali potpuni popis osoba za uhićenje nije javno objavljen. Turska je optužila Izraelske dužnosnike za počinjenje "genocida i zločina protiv čovječnosti" koje je "Izrael" "sustavno počinio" u Gazi. U izjavi se spominje i "bolnica tursko-palestinskog prijateljstva" koju je Turska izgradila u Pojasu Gaze, 2017. godine a koju je Izrael bombardirao u ožujku 2025.
Bolnicu tursko-palestinskog prijateljstva bila je glavni zdravstveni i obrazovni centar, a kasnije je postala jedina onkološka ustanova na tom teritoriju. U ožujku 2025. uništena je u izraelskim zračnim napadima, ostavljajući Gazu bez glavne bolnice za liječenje raka, što je izazvalo osudu Turske i skupina za ljudska prava, piše Al Mayadeen arapski neovisni medijski satelitski kanal.

PREDSTAVNIK HAMASA SA ŠEFOM TURSKE OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE

Izaslanstvo vodstva Islamskog pokreta otpora Hamasa, na čelu s Khalilom al-Hayyom, 5. studenog bilo je u Istanbulu na sastanku sa šefom turske obavještajne službe Ibrahimom Kalinom te su razgovarali o najnovijim događajima vezanim uz provedbu Sporazuma o prekidu vatre u Gazi i "izraelskim" kontinuiranim kršenjima, piše arapski neovisni medijski kanal.
Razgovaralo se o granatiranju i pucnjavi u područjima pod izraelskom vojnom kontrolom, zatvaranju graničnih prijelaza, posebno prijelaza Rafah, te ograničavanju ulaza humanitarne i medicinske pomoći u Pojas Gaze. Riječ je bila o kašnjenju u obnovi kritične infrastrukture, uključujući kanalizacijske sustave , ceste i električne mreže, unatoč obvezama utvrđenim u okviru prekida vatre. (Al Mayadeen,mzz)

09.11.2025. u 21:10 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 08.11.2025.

TOMIO OKAMURA JE PREDSJEDNIK ČEŠKOG ZASTUPNIČKOG DOMA

DESNIČARSKI POLITIČAR NAREDIO UKLANJANJE SIMBOLA SOLIDARNOSTI

Desničarski političar Tomio Okamura (53) 5. studenog 2025. je izabran za predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Češke Republike . Nakon toga naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade Parlamenta, čime je uklonjena simbolična gesta solidarnosti koji je bila na snazi od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, piše agencija Anadolija 7. studenog.
Zastavu Ukrajine, koja se vijorila uz zastavu Republike Češke i zastavu EU od veljače 2022. godine, skinulo je parlamentarno osoblje. Bivša predsjednica Marketa Pekarova Adamova opisala je ovaj potez kao "sraman korak" protiv vrijednosti koje dijele obje zemlje.
Lideri opozicionih stranaka su osudili odluku, rekavši da je oslabila solidarnost zemlje s Ukrajinom i njena prozapadna orijentacija. Dok je ukrajinska zastava uklonjena, izraelska zastava, koja je dodana na zgradu u listopadu 2023. godine, ostala je izložena uz češku i zastavu EU.
Okamurina stranka Sloboda i izravna demokracija (SPD) nedavno je ušla u koalicijsku vladu s strankom ANO.

Podsjetiti ću ANO je stranka češkog predsjednika i milijardera Andreja Babiša, koji je 4. listopada, pobijedio na izborima za predsjednika, a samostalno stranka nije mogla formirati Vladu. Podsjetiti ću da je promjena u Češku stigla i sa novoizabranim predsjednikom Andrejem Babišem koji je vodio vladu lijevog centra od 2017. do 2021., a onda se posljednjih godina pomaknuo u desno. Nekad je podržavao usvajanje eura, a sada se naziva euroskeptikom i štovateljem američkog predsjednika Donalda Trumpa. Uspostavio je bliske veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i povezao se s krajnje desnim snagama u Europskom parlamentu. ( Anadolija, mzz)


TKO JE PREDSJEDNIK ČEŠKOG PARLAMENTA JAPANSKOG IMENA?

Tomio Okamura rođen je u Tokiju 1972. godine. Njegova majka Helena Holikova iz Moravske Vlaše, tada Čehoslovačke, preselila se u Tokio 1966. gdje se udala za Matsua Okamuru, koji je bio dijete roditelja porijeklom iz Japana i Koreje . Tomio Okamura živio je u Japanu prvih deset godina, a potom se njegova majka sa svoja tri sina vratila u Čehoslovačku. Nakon što je završio osnovnu i srednju školu Tomio Okumara je nastavio je studirati kemiju. Svoju poslovnu karijeru započeo je 1994. uglavnom fokusiran na industriju putovanja i gastronomiju. Izdavao je tromjesečnik "Časopis o pivu". Autor je i koautor nekoliko knjiga, a njegova knjiga Tomio Okamura – Český sen ("Tomio Okamura – Češki san") bila je među 10 najprodavanijih knjiga u Češkoj Republici 2010. godine.

U Češkom Senatu je 2012. osvojio mjesto. Godine 2013. Okamura je podržao ustavni amandman o ukidanju doživotnog imuniteta za javne dužnosnike. Njegov senatorski mandat istekao je izborom u Zastupnički dom, nakon što je u Senatu služio godinu i šest dana. U svibnju 2015. Okamura je osnovao novu političku grupaciju u češkom Zastupničkom domu, Slobodu i izravnu demokraciju SDP. Grupacija je saveznik francuskog Nacionalnog okupljanja putem Pokreta za Europu nacija i slobode, Europskog parlamentarnog saveza. Okamura je ponovno izabran za zastupnika na parlamentarnim izborima 2017. Stranka je zauzela četvrto mjesto, osvojivši 22 zastupnička mjesta.

Dana 5. studenog 2025. izabran je za predsjednika Zastupničkog doma novog parlamenta sa 107 glasova. Zastupnički dom ima 200 mjesta. Kvorum je zakonom utvrđen na jednu trećinu, 67 izabranih zastupnika. Zastupnički dom Češke Republike je u Thunovoj palači u Pragu . Wikipedia, m. zouhar zec

08.11.2025. u 22:05 • 0 Komentara • Print • # • ^

MAĐARSKOJ NAFTA OD RUSIJE, A UKAPLJENI PLIN OD SAD-a

IZUZEĆE NA GODINU DANA

Mađarski premijer Viktor Orban na sastanku u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Wasingtonu 7. studenog dobio je ono što je želio – a to je izuzeće od američkih sankcija, jer želi da Mađarska nastavi koristiti rusku naftu. To korištenje ruske nafte ipak nije besplatno i neograničeno kako je to napisao na X platformi mađarski ministar vanjskih poslova Szijarto, već samo na godinu dana. No ni ta godina nije bez uvjeta.
Poznato je da je Trump rekao prošlog mjeseca da najvećim ruskim proizvođačima nafte Rosnjeftu i Lukoilu uvodi sankcije, zato što ruski predsjednik ne pokazuje volju za pregovorima o miru s Ukrajinom i završetku rata koji je započeo još 2022. Trump je pozvao sve zemlje članice NATO-a prekinu uvoz ruske nafte.
No mađarski premijer Viktor Orban koji je u jednako dobrim odnosima i s Putinom i s Trumpom , od Trumpa je zatražio za Mađarsku dopuštenje da i dalje bude korisnica ruske nafte. Trump je udovoljio Orbanovoj želji, uz svoje uvjete.
(margareta zouhar zec)


Međunarodni televizijski kanal, koji emitira vijesti na francuskom, engleskom i drugim jezicima France 24 na internet stanici piše da će izuzeće kupnje nafte od Rusije za Mađarsku „ vrijediti godinu dana, rekao je dužnosnik Bijele kuće za AFP pod uvjetom anonimnosti, dodajući da se Budimpešta zauzvrat obvezala kupiti američki ukapljeni prirodni plin u vrijednosti od otprilike 600 milijuna dolara.
Američki predsjednik je rekao da "proučava" ovu opciju, "jer je Viktoru Orbanu vrlo teško nabaviti naftu i plin iz drugih regija. Kao što znate, on nema pristup moru."
Viktor Orban, rijedak europski čelnik blizak i američkom i ruskom predsjedniku, nije nastojao masovno diverzificirati svoj uvoz od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Američke sankcije oslabile su ga samo nekoliko mjeseci prije zakonodavnih izbora, na kojima nacionalistički vođa, na vlasti od 2010., prema anketama, neće sigurno pobijediti.
Mađarski čelnik posjetio je Donalda Trumpa tri puta prošle godine, svaki put u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, uključujući dva posjeta prije ponovnog izbora milijardera. Njih dvojica su u petak ponovno pokazali svoje ideološke afinitete.

KRITIKA POLITIKE EU

Donald Trump pozvao je Europsku uniju da "poštuje" Mađarsku i njezina premijera, koji se požalio na financijske sankcije koje je EU nametnuo Budimpešti zbog njezine migracijske politike: "Bio je u pravu što se tiče imigracije", inzistirao je republikanac, ocjenjujući da bi Europljani mogli "crtati inspiraciju" od njegovog gosta.
Sam američki predsjednik provodi brutalnu antiimigracijsku politiku otkako se vratio u Bijelu kuću u siječnju. Viktor Orban, neprijateljski raspoložen prema imigraciji i pravima LGBT+ osoba, redovito se sukobljava s europskim institucijama, posebno oko pitanja poštivanja vladavine prava .
Pozvao je na "zlatno doba" u odnosima između Sjedinjenih Država i Mađarske, ponavljajući jednu od omiljenih fraza Donalda Trumpa. "Mi smo jedina vlada u Europi koja sebe smatra modernom kršćanskom vladom. Sve ostale su progresivne, ljevičarske", rekao je Orban.
Također je kritizirao politiku EU-a u vezi s ratom u Ukrajini, tvrdeći da su "jedine vlade koje su za mir bile Sjedinjene Države i mala Mađarska." Viktor Orban odbio je poslati vojnu pomoć Ukrajini i protivio se, unutar NATO-a i Europske unije, snažnijim akcijama protiv Rusije nakon njezine vojne invazije na Ukrajinu.
Američka administracija također je obećala zatvoriti medijsku kuću na mađarskom jeziku koju financiraju Sjedinjene Države kako bi podržala nacionalističkog premijera.
(Izvor:France 24, mzz)

08.11.2025. u 09:14 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 07.11.2025.

IZRELSKA STRATEGIJA STALNOG RATA U REGIJI

IZOSTAJE MEĐUNARODNA OSUDA IZRELSKOG PONAŠANJA

Dogovoreno je primirje kako bi završio rat u Gazi ali to nije spriječilo Izrael da otvori novi front. Izrael od početka primirja 10. listopada izvodi napade na Republiku Libanon. Republika Libanon, koja ima oko 5, 5 milijuna stanovnika država je u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku, na obali istočnog Sredozemlja, graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom te na jugu s Izraelom. Libanon je 60- ih godina bio poznat kao Švicarska Srednjega istoka, jer je bio financijsko središte arapskog svijeta, s bankarskim sektorom koji je privlačio mnoge strane račune zbog svojih zakona o tajnosti.
Izrael tvrdi da ima pravo provoditi napade u Libanonu za koje smatra da su potrebni dok se Hezbollah potpuno ne razoruža, čak i ako je službeno na snazi primirje.
Analitičari kažu da su napadi u Gazi od posljednjeg primirja, u kojima je do sada ubijeno najmanje 236 Palestinaca i ranjeno još 600, dokaz da Izrael provodi politiku "libanizacije" Gaze - službeno završava rat, ali koristi svoju nadmoćnu vojnu snagu kako bi si dao pravo da izvodi napade kad god želi na neodređeno vrijeme.
„Izraelci ne žele riješiti sukob“, rekao je za Al Jazeeru Rob Geist Pinfold, stručnjak za međunarodnu sigurnost na Kings Collegeu u Londonu. „Rat je nova norma.“

IZRAEL NAPADA DILJEM REGIJE

Prije nego što je izraelski rat u Gazi započeo 7. listopada 2023., vjerovalo se da skupine poput Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanonu imaju određeni stupanj odvraćanja od izraelske agresije.
„Prije 7. listopada 2023. postojalo je uvjerenje da Izrael ne može imati dug ili produžen rat“, rekao je Rob Geist Pinfold. „Njegovo gospodarstvo i društvo značili su da je to zemlja koja ne bi mogla funkcionirati.“ Međutim, od napada Hamasa u kojima je u Izraelu ubijeno 1139 ljudi, a više od 200 zarobljeno, Izrael je započeo vječni rat , napadajući razne ciljeve diljem Bliskog istoka čak i nakon što je postigao sporazum o prekidu vatre .
Najočitiji primjer bio je Libanon, gdje je Izrael, unatoč sporazumu o prekidu vatre koji je stupio na snagu 27. studenog 2024., više puta kršio sporazum nastavljajući svoje napade.
Premijer Benjamin Netanyahu 2. studenog je upozorio da bi izraelska vojska mogla poduzeti daljnje akcije ako libanonska vlada ne učini više na razoružavanju Hezbollaha, koji je ozbiljno oslabljen u ratu s Izraelom, a posebno gubitkom dugogodišnjeg vođe Hassana Nasrallaha. „Nećemo dopustiti da Libanon postane obnovljena fronta protiv nas i djelovat ćemo po potrebi“, rekao je, a prema izjavi koju je objavio Netanyahuov ured, piše Al Jazeera na internet stranici 4. studenog.
Prijetnje su izazvale osjećaj strepnje među mnogima u Libanonu, koji se boje povratka raširenih napada diljem zemlje prije prve godišnjice primirja. Međutim, za mnoge u zemlji, posebno one na jugu, gdje su zračni napadi i drugi napadi bili stalni tijekom protekle godine, primirje nikada nije pravilno provedeno.
„Ovaj rat je uvijek ovdje“, rekao je za Al Jazeeru Abbas Fakih, libanonski novinar iz južnog grada Nabatieha. „Ako ste iz pograničnog sela, ne možete ga posjetiti jer ćete biti meta. Svatko može biti meta u bilo koje vrijeme.“
Ovaj novi status quo omogućuje Izraelu da udari gdje god smatra prikladnim gotovo bilo gdje u regiji. Izrael je napao Gazu, okupirao Zapadnu obalu, Libanon, Siriju i Jemen, a optužen je i za napad na Tunis - bez ikakvih poduzetih mjera protiv toga. Tek kada je Izrael napao Katar 11. rujna 2025. činilo se da je prijeđena crvena linija, a Sjedinjene Države su prisilile Netanyahua da se ispriča.

NAPADA LIBANON BEZ MEĐUNARODNE OSUDE

Konkretno u Libanonu, izraelski napadi traju već godinu dana uz rijetku međunarodnu osudu, a te izjave obično se izdaju samo kada Izrael napada mirovne snage Ujedinjenih naroda . Izrael također nije povukao svoje trupe s najmanje pet lokacija u Libanonu, unatoč svojoj obvezi u izvornom sporazumu. U Gazi, neki analitičari vjeruju da se ovaj obrazac možda ponavlja jer se čini da će Izrael ostaviti svoje trupe dublje u Pojasu Gaze nego što je izvorno dogovoreno.
Osim poneke osude glavni provoditelj primirja U Pojasu Gaze, a to je SAD, općenito nisu uložili ništa da Izrael pozovu na odgovornost za kršenje primirja s Libanonom.
U protekloj godini, Hezbollah je samo jednom odgovorio na izraelske napade. U prosincu je Hezbollah pokrenuo napad na izraelski vojni položaj kao odgovor na višestruka kršenja primirja. Nije bilo žrtava, ali je Izrael odgovorio silom, ubivši 11 ljudi u Libanonu , uključujući i časnika državne sigurnosti.
Analitičari vjeruju da Izrael sada želi ponovno stvoriti sličnu dinamiku u Gazi, gdje Izrael jednostrano određuje uvjete što predstavlja kršenje primirja. U okviru te dinamike, Izrael može nastaviti napadati Gazu po volji, a svaki odgovor Hamasa ili bilo koje druge palestinske skupine rezultirat će izraelskom eskalacijom.
„Netanyahu vrlo dobro zna da nema opravdanja za njegove današnje zračne napade, ali jasno je da pokušava uspostaviti novu situaciju u Gazi u kojoj nema ni rata ni mira“, rekao je Mustafa Barghouti, glavni tajnik Palestinske nacionalne inicijative, tijekom intervjua za Arapski centar u Washingtonu 29. listopada. „Nema punog rata, već kontinuirani izraelski vojni napadi, baš kao što to radi u Libanonu.“

MASAKRE I OTIMANJE ZEMLJE PROVODI OD 1948.

Chris Osieck, neovisni istraživač koji je doprinio istragama Forensic Architecturea i Bellingcata o Palestini i Izraelu, rekao je da je usporedba s Libanonom nedavna, ali da se mogu povući paralele s ponašanjem Izraela iz dalje povijesti.
Ono što su učinili u Gazi tijekom trenutnog genocida i Libanonu zapravo je ono što su povijesno radili u al-Khalilu i Dawaymehu, kao i u Jeruzalemu“, rekao je Osieck za Al Jazeeru, misleći na masakre i otimanje zemlje od osnivanja države Izrael 1948. nadalje.
Rekao je da se genocid u Gazi nastavlja u "postupnom obliku" kroz nastavak zračnih napada, dok se istovremeno Palestincima u Gazi i Libanoncima na jugu onemogućuje obnova.
Izraelski novinari bliski Netanyahuovoj vladi također kažu da je ovo novi status quo.
„Prijeratna libanizacija znači da je vaš neprijatelj na centimetar od vaše granice sa svojom komandos divizijom, a vi vjerujete da je legitimnost ili međunarodna granica sveta“, nedavno je rekao Amit Segal, izraelska medijska osoba s jakim vezama s Netanyahuovom vladom, u podcastu Ezre Kleina. „Nova libanizacija znači da imate vojne ispostave iza, daleko od vaše međunarodne granice, i napadate kada je potrebno.“
Novo gledište Izraelaca, prema Segalu, jest: „Morate biti gdje god postoji opasnost. To je glavna lekcija 7. listopada“.

IZRELSKA VOJNA NADMOĆ

U svojoj novoj ulozi regionalnog hegemona, Izrael pokazuje svoju vojnu nadmoć nad susjedima. Neki analitičari vjeruju da ima strategiju da svoje susjede drži slabima i razjedinjenima kako bi izbjegao bilo kakvu vrstu ekonomske ili vojne konkurencije.
Ali pitanje je sada je li ova strategija stalnog rata održiva.
„Izrael ne može bombardirati Bliski istok i stvoriti stabilan novi poredak“, napisao je Marc Lynch, profesor političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu George Washington, u nedavnom članku za Foreign Affairs. „Regionalno vodstvo zahtijeva više od vojne prevlasti. Također zahtijeva određeni stupanj suglasnosti i suradnje drugih regionalnih sila.“
Što se tiče Gaze, nova strategija čini se da je ostati duboko u Pojasu i imati vojsku spremnu za napad. To, naravno, znači da Izrael ima više teritorija za nadzor, ali i više prostora za otpor palestinskih frakcija. A to bi mogla biti situacija u kojoj svi uključeni gube.
„Ovaj status quo je podnošljiviji za Hamas nego za Izrael“, rekao je Pinfold. „Problem je što je to izravna prepreka obnovi naroda Gaze.“
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je 3. studenog da je Hamas spreman prepustiti upravljanje Gazom odboru sastavljenom od Palestinaca.
(Al Jazeera, mzz )

07.11.2025. u 10:07 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 06.11.2025.

RUSIJA ŽELI OSVOJITI GRAD POKROVSK

BIO BI TO TERITORIJALNI DOBITAK

Vijesti o ratu u Ukrajini govore da su ruske snage napredovale su u istočnom ukrajinskom gradu Pokrovsku, službena je informacija od 3. studenog koje je priopćilo rusko Ministarstvo obrane . Procjenjuje se da je oko 100.000 ruskih vojnika kružilo područje, a vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirskij rekao je da njegove snage snažno „pritiskaju“ kako bi potisnule ruske trupe, piše Independent.co.uk 4. studenog
Pokrovsk Rusi zovu Krasnoarmejsk po njegovom sovjetskom imenu. Pokrovsk je grad koji Rusija pokušava osvojiti već više od godinu dana. Pokrovsk je cestovno i željezničko čvorište u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck , s predratnim stanovništvom od oko 60.000 ljudi. Većina ljudi je sada pobjegla, sva djeca su evakuirana, a malo je civila ostalo usred razorenih stambenih zgrada i kraterima izbušenih cesta.
Urajinski rudnik koji proizvodi ugljen od koksa,- koji se koristio u nekoć golemoj industriji čelika, je oko 10 km zapadno od Pokrovska. Ukrajinski proizvođač čelika Metinvest u siječnju je obustavio rudarske operacije. Grad se nalazi na ključnoj cesti koju je ukrajinska vojska koristila za opskrbu drugih utvrđenih položaja. Tehničko sveučilište u Pokrovsku, najveće i najstarije u regiji, sada je napušteno i oštećeno granatiranjem.

PREKO POKROVSKA - DALJE U UKRAJINU
Rusija želi preuzeti cijelu regiju Donbas, koja obuhvaća Lugansku i Donjecku oblast. Ukrajina još uvijek kontrolira oko 10% Donbasa - područje od oko 5000 četvornih kilometara u zapadnom Donjecku.
Zauzimanje Pokrovska, kojeg ruski mediji nazivaju "vratima Donjecka", i Kostjantinivke na sjeveroistoku koju ruske snage također pokušavaju obuhvatiti, pružilo bi Moskvi platformu za prodor na sjever prema dva najveća preostala grada u Donjecku pod kontrolom Ukrajine - Kramatorsku i Slavjansku.
To bi također Moskvi dalo najvažniji pojedinačni teritorijalni dobitak unutar Ukrajine otkako je zauzela razoreni grad Avdiivku početkom 2024. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je Donbas sada legalno dio Rusije. Kijev i većina zapadnih zemalja odbacuju rusko zauzimanje teritorija kao nezakonito otimanje zemlje.
Neki zapadni vojni analitičari, poput Roba Leeja, višeg suradnika američkog Instituta za istraživanje vanjske politike, kažu da bi osvajanje Pokrovska Rusiji donijelo važnu pobjedu, posebno ako to uspije učiniti do kraja godine.
No iako je važno iz operativnih razloga, Lee kaže da bi zauzimanje Pokrovska ipak ostavilo Rusiji puno posla kada je u pitanju preuzimanje kontrole nad ostatkom Donjecka i dva važna grada-tvrđave Kramatorska i Slavjanska.

RUSI ŽELE PREKINUTI OPSKRBU LINIJU UKRAJINCIMA
Rusija prijeti Pokrovsku već više od godinu dana. Umjesto potpunih frontalnih napada koje je koristila u ranijim bitkama poput krvave kampanje za grad sličnog opsega Bahmut, ruska vojska koristi kliješta kako bi postupno okružila Pokrovsk i ugrozila ukrajinske opskrbne linije.
Ruske snage uznemirUju ukrajinske trupe slanjem malih jedinica i dronova kako bi poremetile logistiku i posijale kaos u njihovu pozadinu prije nego što pošalju veća pojačanja.
Ukrajina tvrdi da su ruske snage u ofenzivi pretrpjele ogromne gubitke. Moskva tvrdi da je Ukrajina, sa znatno manjim stanovništvom, u opasnosti da ostane bez ljudstva te da su njezine sporije taktike osmišljene kako bi se smanjili gubici.
Upad ukrajinskih snaga u rusku Kursku regiju prošle godine, usporio je napad u Pokrovsk.

RUSI PRODIRU U GRAD
Ukrajina je požurila ojačati pozicije u gradu.„U gradu i na prilazima gradu vode se žestoke borbe... Logistika je teška. Ali moramo nastaviti uništavati okupatore“, rekao je u 2. studenog predsjednik Volodimir Zelenskij.
DeepState, ukrajinski projekt koji mapira liniju fronta na temelju provjerenih slika iz otvorenog izvora, prikazuje ruske snage kako prodiru u grad, iako je veći dio još uvijek u sivoj boji, izvan čvrste kontrole bilo koje strane. „Situacija u Pokrovsku je na rubu kritične i nastavlja se pogoršavati do te mjere da bi moglo biti prekasno za popravak“, rekao je DeepState. ( Izvor: Independent, mzz)

06.11.2025. u 12:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 05.11.2025.

USPRKOS PRIMIRJU PALESTINCI GUBE ŽIVOTE

ŽUTA LINIJA JE GRANICA

Izraelska vojska priopćila je 4. studenog da je ubila jednog Palestinca na sjeveru Pojasa Gaze zbog navodnog prelaska takozvane „žute linije“, usprkos važećem sporazumu o prekidu vatre, piše Anadolija.
Naime, Izraelske snage su na tlo Gaze položile žute blokove označavajući dijelove palestinske enklave – na nešto više od polovice teritorija Gaze - koji su još uvijek pod Izrelskom kontrolom u sklopu primirja s Hamasom. „ Žuta linija“ je zamišljena kao privremena granica u prvoj fazi Sporazuma od 10 listopada. No linija je postala žarište pogibije Palestinaca, pri njihovom prelasku, jer žele doći do mjesta koja su prije rata bila njihova područja života. (mzz)
U priopćenju vojske se tvrdi, piše Anadolija, da je Palestinac predstavljao „neposrednu prijetnju“ nakon što je navodno prešao žutu liniju i približio se izraelskim vojnicima u sjevernoj Gazi.
Usprkos prekidu vatre, a prema Sporazumu Ministarstvo zdravstva u Gazi priopćilo je da je izraelska vojska od tada ubila više od 200 Palestinaca, dok je gotovo 600 drugih ranjeno.
Prva faza sporazuma o prekidu vatre predviđa oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike, kao i početak obnove Gaze te uspostavljanje novog upravljačkog mehanizma bez Hamasa.

Palestinski pokret otpora Hamas 4. studenog predao je Međunarodnom komitetu Crvenog križa (ICRC) posmrtne ostatke još jednog izraelskog taoca, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre, potvrdila je izraelska vojska. Ranije je Hamas priopćio da je tijelo pronađeno pod ruševinama tokom potrage unutar „žute linije“, istočno od naselja Shejaiya u istočnom dijelu grada Gaze, nakon čega je odlučeno da se preda Crvenom križu.
Prema podacima Hamasa, u okviru sporazuma o prekidu vatre oslobođeno je 20 izraelskih talaca, dok su posmrtni ostaci 18 od ukupno 28 preminulih talaca vraćeni, većinom izraelskih državljana. Izrael je, međutim, ranije tvrdio da jedno od tijela koje je preuzeo ne pripada nijednom od nestalih talaca.
Izrael je početak druge faze pregovora o prekidu vatre uvjetovao predajom svih posmrtnih ostataka izraelskih talaca, dok Hamas poručuje da je za to potreban dodatni vremenski period zbog ogromnog razaranja prouzrokovanog dvogodišnjim izraelskim napadima na Gazu.
Prva faza sporazuma predviđa oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika, kao i početak obnove Gaze te uspostavljanje novog mehanizma upravljanja bez Hamasa. ( Anadolija, mzz)

05.11.2025. u 07:03 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 04.11.2025.

AMERIČKA VLADA JE ZATVORENA OD 1. LISTOPADA

ZAKON O FINANCIRANJU VLADINIH USLUGA NIJE ODOBRIO SENAT

Blokada rada američke Vlade se nastavlja,, ušla je u 35 dan blokade, piše BBC a republikanski i demokratski zakonodavci u Kongresu nisu ni blizu okončanju proračunskog zastoja.

No, zašto je došlo do zatvaranja američke Vlade?
Republikanci i demokrati nisu se mogli dogovoriti o usvajanju zakona o financiranju vladinih usluga nakon 1. listopada, kada je istekao prethodni savezni proračun.U američkom sustavu, Kongres mora odobriti plan potrošnje koji se šalje predsjedniku na potpis i postaje zakon.
Republikanci trenutno kontroliraju oba doma Kongresa. Ali u Senatu - ili gornjem domu - nedostaje im 60 glasova potrebnih za usvajanje Zakona o potrošnji, što oporbenim demokratima daje određenu pregovaračku moć. Demokrati žele da zakon uključi produljenje poreznih olakšica koje istječu, a koje će zdravstveno osiguranje učiniti jeftinijim za milijune Amerikanaca, te poništavanje Trumpovih rezova u Medicaidu, vladinom programu zdravstvene zaštite koji koriste milijuni starijih, invalidnih i osoba s niskim primanjima. Demokrati se također protive smanjenju troškova za vladine zdravstvene agencije. Privremeni zakon osmišljen zato kako bi se izbjeglo zatvaranje usvojen je u Zastupničkom domu, odnosno donjem domu, ali Senat ga nije odobrio.
I tako je, 1. listopada u 00:01 EDT (04:01 GMT), američka Vlada,, iako ne prvi put u svojoj povijesti prestala s radom.
Završetak blokade zahtijeva da dvije stranke u Senatu pronađu kompromis koji će Trump potpisati. Nekoliko glasovanja usmjerenih na ponovno otvaranje vlade nije uspjelo.
Republikanci kažu da žele odvojeno pregovarati o subvencijama za zdravstveno osiguranje i usvojiti samo ono što nazivaju "čistom rezolucijom". Trumpova administracija nije bila voljna ponuditi značajne ustupke i vjeruje da će demokrati snositi najveći teret krivnje javnosti.
S druge strane, demokrati vjeruju da su njihovi napori za osiguranje jeftinije zdravstvene zaštite popularni među biračima. Također postoji pritisak na kongresne čelnike da ostanu čvrsti od strane lijevog krila stranke, koje smatra da su prebrzo odustali tijekom proračunskog spora u ožujku 2025.

KOJE SU VLADINE SLUŽBE PRESTALE S RADOM ?

Nisu svi aspekti rada Vlade obustavljeni tijekom zatvaranja. Usluge koje se smatraju bitnima nastavljaju se normalno, ali većina osoblja ne prima plaće dok se Vlada ponovno ne otvori.
Osoblje granične zaštite i provođenja zakona, agenti imigracijske i carinske službe (ICE) te bolnički medicinski radnici raditi, rade kao i obično.
Međutim, mnogi letovi su otkazani ili odgođeni zbog nedostatka kontrolora leta, od kojih se također očekuje da rade bez plaće.
Tisuće državnih službenika koji se smatraju nebitnima privremeno su otpušteni - privremeno stavljeni na neplaćeni dopust. To je utjecalo na tekuće istraživačke projekte u agencijama poput Nacionalnog instituta za zdravlje. Izvođači radova koji nisu izravno zaposleni u Vladi također gube posao.
Američki vojnici bili su na putu da ne prime plaće sredinom listopada, sve dok Trumpova administracija nije pronašla sredstva za njihovu isplatu . Međutim, predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson upozorio je da je to "privremeno rješenje" i da buduće isplate možda neće biti izvršene.
Novca za SNAP (Program dodatne pomoći u prehrani), poznatiji kao "bonovi za hranu", također je ponestao. 41 milijun ljudi upisanih u program SNAP upozoreno je krajem listopada, 3. studenog Trumpova administracija rekla je da će djelomično financirati program za taj mjesec koristeći hitna sredstva , postavljajući još jedan potencijalni obračun prije 1. prosinca.
Čekovi socijalnog osiguranja i Medicarea se i dalje distribuiraju, iako bi provjera beneficija i izdavanje kartica mogli biti prekinuti.
Usluge poput predškolskih ustanova koje financira savezna vlada i institucija poput muzeja Smithsonian smanjene su ili zatvorene.
Neki veći nacionalni parkovi i spomenici diljem zemlje su zatvoreni, uključujući otok Alcatraz u području zaljeva San Francisca i unutrašnjost Washingtonskog spomenika.
Tijekom prethodnog zatvaranja između prosinca 2018. i siječnja 2019., parkovi su bili otvoreni bez osoblja, što je dovelo do vandalizma i pljačke na brojnim povijesnim mjestima.
Pošta se i dalje dostavlja, a poštanski uredi su otvoreni jer američka poštanska služba ne ovisi o financiranju Kongresa.
Većinu američkih škola financira država, ali savezna Vlada odgovorna je za milijarde dolara u stipendijama i studentskim kreditima, što bi se moglo zaustaviti.
Međutim, budući da se potpore obično dodjeljuju tijekom ljeta, očekuje se da škole neće biti uglavnom pogođene tijekom ovog zatvaranja, prema riječima ministra obrazovanja.
Članovi Kongresa i dalje primaju plaće, što je konvencija koju su neki političari kritizirali.

BIJELA KUĆA I ZATVARANJE VLADE

U prošlosti su dugotrajna zatvaranja vlade smatrana politički opasnima za zakonodavce i sadašnjeg stanara Bijele kuće, jer su remetila svakodnevni život birača.
Međutim, ovaj put se čini da je Bijela kuća više nego sretna što će zatvoriti velike dijelove američke vlade na dulje razdoblje. Trump je zaprijetio da će prekinuti prijašnju praksu vraćanja vladinih operacija u normalu, vraćanja potrošnje na prethodne razine i retroaktivnog plaćanja radnika za zatvaranje.
Od siječnja je njegova administracija već smanjila državnu potrošnju i otpustila mnoge savezne službenike, testirajući granice predsjedničke moći. Sada nastoji trajno otpustiti "nebitne" radnike tijekom zatvaranja.
„Otpustit ćemo mnogo ljudi“, rekao je Trump 30. rujna , dan prije početka zatvaranja.
Administracija je također upozorila da radnici koji su na prisilnom dopustu i koji nisu esencijalni možda neće primiti neisplaćene plaće nakon završetka zatvaranja .
Dana 7. listopada, Trump je novinarima rekao da zaostale plaće "ovise o tome o kome govorimo" i da neki radnici "ne zaslužuju da se o njima brine".
Mnogi zakonodavci inzistiraju da je to pogrešno, uključujući i vodećeg demokrata u Zastupničkom domu SAD-a, Hakeema Jeffriesa, koji je rekao: "Zakon je jasan - svaki savezni zaposlenik na prisilnom dopustu ima pravo na zaostalu plaću, točka."
Ranije u listopadu, pokušaj administracije da otpusti oko 4000 radnika privremeno je blokirao savezni sudac , ali Bijela kuća se žali na presudu.

GOSPODARSTVO ZA VRIJEME ZATVORENE VLADE

Utjecaj obustave rada vlade na gospodarstvo obično je ograničen i privremen - slično poremećajima uzrokovanim uraganom ili velikom olujom.
Ali i dalje predstavlja teret. Odobrenja za kredite i dozvole kasne, kao i pregledi potencijalnih kotacija dionica.
Prema jednoj procjeni, 800 milijuna dolara novih saveznih ugovora ne dodjeljuje se svaki dan. Za razliku od državnih službenika, izvođači radova ne primaju zaostale plaće nakon završetka zatvaranja, a mnoge tvrtke su mala poduzeća bez drugih velikih klijenata koji bi ih vodili kroz to.
Sveukupno, analitičari procjenjuju da će ovo zatvaranje smanjiti gospodarski rast za otprilike 0,1 do 0,2 postotna boda za svaki tjedan u kojem se nastavi - oko 15 milijardi dolara (11,2 milijarde funti) tjedno.No ti gubici prijete da postanu značajniji - i teže nadoknadivi - što dulje traje zatvaranje. Ključni blagdanski mjeseci studeni i prosinac brzo se približavaju, a analitičari su zabrinuti da će zatvaranje naštetiti kupovini i potrošnji.Postoje i novi mogući ekonomski čimbenici u ovom zatvaranju, budući da Trump nastoji otpustiti radnike ili im uskratiti zaostale plaće te otkazati projekte financirane od strane savezne vlade - što bi sve moglo produžiti ili produbiti svaki udar na gospodarstvo.
U međuvremenu, obustava objavljivanja ključnih ekonomskih podataka, poput mjesečnog izvješća o zaposlenosti, povećala je neizvjesnost. Bez osnovnih informacija o stanju u zemlji, kreatori politika mogli bi biti u opasnosti od počinjenja ozbiljnih pogrešaka.( Izvor : BBC, mzz )

04.11.2025. u 12:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

NARUŠAVA LI ISTRAGA IMIDŽ IZRAELA, ILI JE ON VEĆ NARUŠEN?

UHIĆENJE ODVJETNICE POTVRĐUJE DA PRAVOSUĐE NIJE NEOVISNO

Yifat Tomer-Yerushalmi, glavna izraelska vojna odvjetnica uhapšena je nakon što je priznala curenje snimke koja razotkriva silovanje palestinske pritvorenice od strane izraelskih okupacijskih snaga. U svojoj je ostavci prošli tjedan izjavila da je odobrila objavljivanje videa kako bi se suprotstavila rastućim javnim kritikama vojnih tužitelja i istražitelja uključenih u slučaj, piše arapski neovisni portal Al Mayadeen 4. studenog.
Njezino uhićenje označava važan razvoj događaja u slučaju koji je dodatno razotkrio suučesništvo "izraelskog" pravosudnog sustava i pojačao globalni nadzor nad vojskom koja vodi ono što je komisija UN-a nedvosmisleno opisala kao genocidni rat u Gazi.

VOJNA ODANOST I NEOVISNOST PRAVOSUĐA U IZRELU SU OPREČNE

Slučaj je izazvao bijes među desničarskim političarima i komentatorima, koji su optužene vojnike proglasili "herojima" i osudili vojne istražitelje kao "izdajice", dok su mnogi zahtijevali da se optužbe protiv vojnika u potpunosti odbace.
Izraelski mediji izvijestili su da je Tomer-Yerushalmi pritvorena zbog sumnje na prijevaru, kršenje povjerenja, zlouporabu položaja, ometanje pravde i neovlašteno otkrivanje službenih informacija. Njezino uhićenje, kažu pravni analitičari, naglašava rastuće napetosti unutar "izraelskih" institucija oko ravnoteže između vojne odanosti i neovisnosti pravosuđa te postavlja teška pitanja o sposobnosti tog entiteta da se "brani" na međunarodnim sudovima.
Kontroverza proizlazi iz racije u srpnju 2024. u zloglasnom koncentracijskom logoru Sde Teiman , mjestu dugo vremena povezanom s mučenjem i seksualnim zlostavljanjem. Tužitelji su pritvorili 11 pripadnika izraelskih okupacijskih snaga optuženih za nasilni i seksualni napad na palestinsku pritvorenicu iz Gaze.
Prema optužnici, žrtva je silovana , slomljena su joj rebra, probušeno plućno krilo i zadobila je teške ozljede rektuma prije nego što je hospitalizirana.

OPTUŽBA NARUŠAVA IMIDŽ IZRAELA

Tomer-Yerushalmi je potom pokrenula istragu o slučaju. No, njezina je odluka izazvala žestoke reakcije vladinih dužnosnika i medijskih saveznika premijera Benjamina Netanyahua, koji su je optužili za narušavanje imidža "Izraela".
„Incident u Sde Teimanu nanio je ogromnu štetu imidžu države Izrael i IDF-a“, rekao je Netanyahu u nedjelju. „Ovo je možda najteži napad na odnose s javnošću koji je država Izrael doživjela od svog osnutka.“
Nakon što su krajnje desničarski prosvjednici, uključujući ministra vlade i dva člana Knesseta, upali u bazu Sde Teiman u znak prosvjeda, Tomer-Yerushalmi objavila je video u kolovozu 2024. Kasnije je rekla da je curenje informacija bio "pokušaj razotkrivanja lažne propagande protiv vojnih tijela za provođenje zakona".
Nekoliko dana kasnije, pet vojnika optuženo je za teško zlostavljanje i nanošenje teških tjelesnih ozljeda, iako nitko nije imenovan, pritvoren ili mu je ograničena dužnost, prema izraelskim medijima. Negativne reakcije ubrzo su postale osobne. Kako su se javne kritike pojačavale, Tomer-Yerushalmi je navodno odbila provoditi dodatne istrage o potencijalnim ratnim zločinima u Gazi zbog političkog pritiska i prijetnji, izvijestio je Haaretz .
Unatoč široko rasprostranjenoj dokumentaciji o mučenju i smrtima u pritvoru , samo je jedan izraelski vojnik osuđen za napad na palestinske zatočenike tijekom genocida. Nitko se nije suočio s kaznenim progonom za ubojstvo civila u Gazi , uključujući dobro dokumentirane napade u kojima su ubijeni bolničari i tim za pomoć Svjetske centralne kuhinje . Stručnjaci kažu da taj obrazac odražava sistemski neuspjeh odgovornosti.


PALESTINCE UBIJAJU USPRKOS SPORAZUMU

Ministarstvo zdravstva u Pojasu Gaze objavilo je 2. studenog da su njegove ekipe u roku od 24 sata primile tijela sedam mučenika . Ovaj broj uključuje tri nedavno ubijene osobe, tri druge izvučene ispod ruševina i jednu osobu koja je podlegla ranama koje je ranije zadobila, uz šest ozljeda. Prema izvješću, ukupan broj poginulih u izraelskom ratu u Pojasu Gaze od 7. listopada 2023. porastao je na 68.865 , uz 170.670 ozlijeđenih.
U međuvremenu, broj žrtava od proglašenja Sporazuma o primirju 10. listopada dosegao je 236 smrtnih slučajeva i 600 ozlijeđenih, uz izvlačenje 502 tijela ispod ruševina.

ODVJETNICA NA METI

Kako su se pojavila izvješća da je odvjetnica Tomer-Yerushalmi pustila snimku u javnost, pozivi na njezinu ostavku eskalirali su u online uznemiravanje i fizičke prijetnje. Tijekom vikenda, strahovi za njezinu sigurnost porasli su nakon što ju je partner prijavio kao nestalu, a policija je pronašla njezin napušteni automobil na plaži u Tel Avivu s porukom unutra. Kasnije je pronađena živa, ali u roku od nekoliko minuta zlostavljanje se nastavilo. Desničarski stručnjak Yinon Magal napisao je na X-u: „Možemo nastaviti s linčem“, dodajući emoji koji namiguje. Te večeri, prosvjednici su se okupili ispred njezine kuće, skandirajući: „Nećemo vam dati mira.“
Čak se i ministar sigurnosti Israel Katz pridružio napadima, optužujući je za "širenje krvnih kleveta" piše Al Mayadeen.

POLITIČKO UPLITANJE NARUŠAVA PRAVNU OBRANU

"Izrael" već dugo tvrdi da ga neovisno pravosuđe štiti od kaznenog progona na međunarodnim sudovima poput Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Razlog tome je da ako "Izrael" vjerodostojno istražuje vlastito vojno nedolično ponašanje , MKS nema nadležnost za intervenciju.
Na to je sama Tomer-Yerushalmi upozorila kolege prije šest tjedana da političko uplitanje narušava tu pravnu obranu. "Zar ne razumiju da nismo imali izbora? Da je jedini način da se suočimo s valom međunarodnih pravnih postupaka dokazivanje da možemo sami sebe istražiti?", citirao ju je novinar Ronen Bergman u Yedioth Ahronothu .
Posljednjih desetljeća mnogi Izraelci smatrali su ured glavnog vojnog odvjetnika štitom od stranog progona, rekao je za The Guardian prof. Yagil Levy, voditelj Instituta za proučavanje civilno-vojnih odnosa na "izraelskom" Otvorenom sveučilištu . „Drugim riječima, zakon se ne podržava kao vrijednost sama po sebi, već kao obrana od međunarodnih tribunala“, rekao je Levy.
Levy je napomenuo da je tijekom rata u Gazi odvjetnica Tomer-Yerushalmi dala vojsci odriješene ruke, unatoč "neviđenoj kolateralnoj šteti od zračnih napada".
„To odražava daleko slabiju predanost međunarodnom pravu“, dodao je, „pri čemu neki s desnice tvrde da je Izrael izuzet od njegovog poštivanja, pa čak i daju vjerska opravdanja za taj stav.“ ( Al Mayadeen, mzz)

04.11.2025. u 10:38 • 0 Komentara • Print • # • ^

SASTANAK ISLAMSKIH UČENJAKA U EDIRNEU

GENOCID U GAZI UZ PODRŠKU VLADAJUĆIH SILA

U turskom gradu Edirneu , koji ima 180 tisuća stanovnika, a na tromeđi je Grčke, Bugarske i Turske održan je 2. i 3. studenog sastanak balkanskih učenjaka, piše Anadolija. Anadolija, turska novinska agencija, upotrebljava riječ – učenjaci – jer je ta riječ u imenu Fondacije, a opisuje imame, muftije, teologe, rabine i filozofe, ljude koji su izvrsno obrazovani i takva informacija je vrijedna pažnje, jer učenjaci imaju što reći javnosti.

Domaćin susreta bio je Ured guvernera Edirnea, a organiziran je u partnerstvu s Fondacijom Edirne Mimar Sinan i Platformom za saradnju balkanskih gradova. Sastanku su prisustvovali veliki muftije i učenjaci iz Sjeverne Makedonije, Kosova, Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Zapadne Trakije, Bugarske, Rumunjske , Slovenije, Crne Gore, Hrvatske i s Krima. Podsjećam Krim je poluotok kod Crnog mora. Trenutno je njegova pripadnost predmet spora između Rusije i Ukrajine.
Završnu deklaraciju na kraju sastanka pročitao je prof. dr. Nasrullah Hacimuftuoglu, predsjednik Fondacije islamskih učenjaka.

ŠIROKI SPEKTAR TEMA

Prof. dr. Hacimuftuoglu je izjavio da je sastanak poslužio za razmjenu ideja o širokom spektru tema, od vjerskih obreda i kulturnih aktivnosti, do obiteljskih pitanja i jedinstva islamskog svijeta, kao i trenutne situacije u Gazi. Naglasio je da islamski svijet, posebno, mora biti aktivniji u sprečavanju genocida u Gazi.
"Usprkos odredbama Univerzalne deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, koje naglašavaju ljudsko dostojanstvo, ljudsko bratstvo i zaštitu prava na život svakog ljudskog bića bez diskriminacije, cionistička teroristička država Izrael vrši genocid u Gazi više od dvije godine, uz podršku vladajućih sila koje su potpisale deklaraciju, pred očima cijelog čovječanstva. Suočeno s ovom situacijom, cijelo čovječanstvo, a posebno islamski svijet, mora biti aktivan u sprečavanju genocida i dati prioritet efikasnim naporima", rekao je.
"Usprkos obavezi država članica da osiguraju univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u saradnji s Ujedinjenim narodima, njihove dvostruke standarde pokazuje njihova šutnja i njihova podrška Izraelu, koji cilja svako živo biće u Gazi bez razlike, uključujući bebe, djecu, žene, starije osobe i civile. Oni nastavljaju genocid usprkos prekidu vatre", dodao je.
Prof. dr. Nasrullah Hacimuftuoglu, predsjednik Fondacije islamskih učenjaka je izjavio da cijelo čovječanstvo, a posebno muslimani, moraju poduzeti društvene, ekonomske i političke akcije kako bi zaustavili brutalni genocid u Gazi i vratili ljudsko dostojanstvo. Rekao je da su akcije Globalne flotile Sumud, pokreta građanske savjesti koji se pojavio širom svijeta, i civilne inicijative koja učestvuje u Flotili slobode zabrinule i utjecale na cioniste.

CIONISTIČKI REŽIM NASTAVLJA S GENOCIDOM

Napomenuo je da se ove i slične akcije moraju pojačati kako bi se zaustavio cionistički režim, koji nastavlja činiti genocid usprkos prekidu vatre i uz izgovore koje izmišlja. Hacimuftuoglu je naglasio da globalne sile ciljaju porodičnu strukturu i moralne vrijednosti svojim projektom generacije bez spola, nacionalista i ateista, nametnutim kroz politiku, pravo, ekonomiju, kulturu, medije i obrazovanje.
"Porodica nije samo struktura uspostavljena pravnim ugovorom, ona je također vjerska i moralna institucija. Stoga, da bi se ojačala porodična struktura, naglasak treba staviti na duhovnu dinamiku koliko i na materijalne mjere. U nastojanjima da se uspostavi veza između religije i života, treba biti oprezan prema cilju uspostavljanja zapadno centričnog načina razmišljanja koji nameće orijentalizam. U suprotnom, stvorit će se osnova koja će dovesti do okupacije umova, otuđenja od vlastite suštine, zbunjenosti vrijednostima i raspada ummeta", ( zajednica, skupina, nacija ) dodao je.

Hacimuftuoglu je izjavio da se već dugo pokušava fragmentirati islamski svijet na osnovu etničkih struktura i vjerskih grupa, te da se bolne posljedice toga i dalje osjećaju.
Predsjednik Fondacije islamskih učenjaka je naglasio važnost češćih susreta islamskih učenjaka i lidera javnog mnijenja u duhu jedinstva i solidarnosti kako bi doprinijeli rješavanju ovih ozbiljnih problema.
"Svaka institucija i organizacija mora dati svoj doprinos. Organizacije civilnog društva i zvanične institucije moraju biti budne kako bi spriječile incidente narušavanja javnog reda koji nastaju pod utjecajem stranih agenata ili ličnih animoziteta u regiji u kojoj živimo, posebno na Balkanu, a koji ranjavaju javnu savjest. Učenjaci koji žive u tim regijama također moraju biti aktivniji u smirivanju situacije i sprečavanju daljnje štete. U tom kontekstu, princip individualne odgovornosti za zločin i kaznu mora se posebno uzeti u obzir, a riječima i djelima koja inkriminiraju cijelo društvo ne smije se dati prilika", zaključio je. ( Anadolija, mzz)

04.11.2025. u 08:16 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 03.11.2025.

AMERIČKA NEDOSLJEDNOST PREMA NIGERIJI

KRIZA JE SLOŽENIJA OD RELIGIJSKOG OKVIRA

Da li se uistinu u Nigeriji, najvećoj zemlji u Zapadnoj Aferici u kojoj živi 237 milijuna stanovnika, provode ubojstva kršćana? Prema statističkim podacima kršćana ima 46 posto, od čega katolika 25 posto, a ostalo su protestanti. Muslimana ima 53,5 posto, a ostalo stanovništvo pripada lokalnim vjerama. Zanimljiva je statistika da svaka žena u Nigeriji rađa u prosjeku četvero djece. (mzz)

Arapski neovisni medijski satelitski kanal Al Mayadenn piše 1. studenog da je nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo komentar američkog predsjednika Donalda Trumpa u kojima govori o raširenom progonu kršćana. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Kimiebi Ebienfa izjavila je 1. studenog da Trumpove izjave "ne odražavaju situaciju na terenu", naglasivši da Nigerijci svih vjera "dugo žive, rade i mirno obavljaju vjerske obrede".

NIGERIJA NA TRUMPOVU POPISU
Informacija o progonu nigerijskih kršćana došla je u javnost nakon što je Trump pozvao američke zastupnike Rileyja Moorea i Toma Colea, zajedno s Odborom za proračunska sredstva Zastupničkog doma, istraže, kako je on rekao, masovna ubojstva kršćana od strane radikalnih islamista . Trump je rekao da je Nigeriju vratio na američki popis "zemalja od posebne zabrinutosti", radi kršenja vjerskih sloboda.
Iako su Islamističke pobunjeničke skupine poput Boko Haram i Islamske države Zapadna Afrika (ISWAP) izvele napade u dijelovima sjeverne Nigerije, analitičari i svećenici naglašavaju da ti pokreti ne predstavljaju islam ili širu muslimansku populaciju. Vrhovno vijeće za islamske poslove i drugi istaknuti nigerijski znanstvenici osudili su njihove postupke kao neislamske, naglašavajući da nasilje uglavnom proizlazi iz siromaštva, političke korupcije i lokalnih nezadovoljstava, a ne iz same religije.
Nigerijska vlada prikazivala je pobunu kao izazov nacionalnoj sigurnosti, a ne kao vjerski sukob, navodeći napore u borbi protiv terorizma i promicanju međuvjerskog sklada. „Predsjednik Bola Tinubu ostaje čvrsto predan zaštiti života i prava svih nigerijskih građana“, rekla je glasnogovornica Ebienfa.

TRUMPOV OBRAZAC
Ranije ove godine Trump je potpisao izvršnu naredbu o smanjenju američke pomoći Južnoj Africi, optužujući njezinu vladu da se prema " određenim skupinama ljudi vrlo loše odnosi ". Promatrači kažu da Trumpov čin odgovara retoričkom obrascu: identificirati stranu zemlju, tvrditi o progonu vjerske skupine i pozivati na intervenciju SAD-a.

PRODAJA ORUŽJA NIGERIJI
U listopadu je američki senator Ted Cruz optužio nigerijsku vladu da "olakšava masovna ubojstva kršćana od strane islamističkih džihadista", tvrdeći da su takve skupine ubile oko 50.000 kršćana od 2009. godine. Kao odgovor, nigerijske vlasti osnovale su Komisiju za istragu izvješća o nasilju nad kršćanskim zajednicama.
Ipak, moralni stav Sjedinjenih Država prema Nigeriji čini se duboko nedosljednim. odgovorno državno tijelo (Responsible Statecraft) primijetilo je da „nijednom nije provedena nijedna relevantna zakonska odredba koja uvjetuje prodaju oružja poštivanjem ljudskih prava i zabrinutosti za civilnu štetu.“ Responsible Statecraft otkrio je da je Washington odobrio prodaju oružja Nigeriji u vrijednosti od 346 milijuna dolara unatoč dobro dokumentiranim izvješćima o civilnim zlostavljanjima od strane istih sigurnosnih jedinica koje su primale američko oružje čak i nakon što je State Department objavio svoje Izvješće o stanju ljudskih prava u zemlji za 2024. godinu, ističući raširene zloupotrebe od strane nigerijskih sigurnosnih snaga, piše isti arapski neovisni medij 12. listopada 2025.
Iako je Kongres povremeno odgađao isporuke, poput zaustavljanja isporuke 12 helikoptera AH-1 Cobra od strane Bidenove administracije 2022. godine, odobrenja su na kraju ipak dana.
Izvješće State Departmenta o ljudskim pravima iz 2024. priznalo je proizvoljna ubojstva, nestanke i seksualno nasilje od strane nigerijskih snaga, no dogovor je ipak postignut.
Kritičari tvrde da, iako Washington javno osuđuje Nigeriju zbog "vjerskog progona", on i dalje naoružava i financira vojne jedinice umiješane u ratne zločine, razotkrivajući ono što mnogi smatraju očitim licemjerjem SAD-a u njihovom diskursu o ljudskim pravima.

TRUMPOV STIL
Daniel Bwale, glasnogovornika nigerijskog predsjednika Bole Tinubua (73) odgovorio je 2. listopada Associted pressu na Trumpov komentar da je naredio Pentagonu da počne planirati potencijalnu vojnu akciju u Nigeriji, najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji, zbog navodnog progona kršćana u zemlji.“ SAD ne može jednostrano provoditi bilo kakvu vojnu operaciju u Nigeriji zbog svojih tvrdnji o progonu kršćana u toj zapadnoafričkoj zemlji. Takva vojna prijetnja Donalda Trumpa temelji se na obmanjujućim izvješćima i čini se da je dio "Trumpovog stila djelovanja silom kako bi se iznudio sastanak i razgovor".“ Cruz i Trump oslanjali su se na stara izvješća od prije više od desetljeća kada je nigerijska domaća islamska skupina Boko Haram pokrenula pobunu kako bi provela svoje brutalno tumačenje šerijatskog zakona, rekao je glasnogovornik Bwala“.

NASILJE I KRIZE KOJE VLADA NE RIJEŠAVA
Joseph Hayab, bivši predsjednik Kršćanskog udruženja Nigerije u državi Kaduna, također je odbacio tvrdnje o progonu kršćana. Hayab, pastor u žarištu sukoba, međutim, rekao je da vlada mora učiniti više kako bi osigurala živote u selima pogođenim sukobima. Nigerija se već dugi niz godina bori sa smrtonosnim sigurnosnim krizama, a nasilje je pogodilo i kršćane i muslimane. Nasilje, koje se uglavnom događa na sjeveru Nigerije, često izazivaju pobunjenici Boko Harama i naoružane bande za koje vlasti tvrde da uključuju uglavnom bivše stočare koji su se naoružali protiv poljoprivrednih zajednica nakon upornih sukoba između stočara i poljoprivrednika.“

Kriza je daleko složenija nego što sugerira jednostavan religijski okvir. Geografija nasilja uvelike određuje tko postaje žrtva“, rekao je Taiwo Hassan Adebayo, istraživač na Institutu za sigurnosne studije.

NEODLUČNA VLADA
Nigerijska vojska izvela je zračne napade i specijalne operacije usmjerene na skrovišta naoružanih bandi. Predsjednik Nigerije Bola Tinubu koje predsjednik od svibnja 2023. je također nedavno zamijenio šefove sigurnosti zemlje dok nastoji ojačati njihove operacije, piše Associated pres, 3. studenog. „ Iako analitičari odbacuju tvrdnje da su kršćani meta napada u Nigeriji, kažu da Vlada nije odlučno djelovala protiv naoružanih skupina. Chet Nwanz, partner u istraživačkoj tvrtke SBM Intelligence sa sjedištem u Lagosu je izjavio : „U previše slučajeva, počinitelji su se izvukli, a nekažnjivost duboko ukazuje na masovni državni neuspjeh. Nigerijac mora pojačati djelovanje protiv nesigurnosti kako bi spriječio mogućnost vanjskog uplitanja“ „Kritike i pritisak Washingtona nisu se dogodili u vakuumu. To je rezultat dugogodišnjeg neuspjeha.“rekao je Taiwo Hassan istraživač na Institutu za sigurnosne studije. (Izvor Associated press, Al Mayadann, mzz)

nedjelja, 02.11.2025.

VIJEĆE SIGURNOSTI UN PRODUŽILO MANDAT EUFOR ALTHEA U BIH

RUSIJA NIJE ULOŽILA VETO

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 31. listopada je produžilo mandat mirovne misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana. Za produženje mandata glasalo je svih pet ( Kina, SAD, UK, Francuska, Rusija ) stalnih članica Vijeća sigurnosti , uključujući i Rusiju koja je prethodnih godina često dovodila u pitanje nastavak djelovanja ove misije.
Rusija nije uložila pravo veta, što je najavio Milorad Dodik nakon susreta s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Minsku 28. listopada, kada su se susreli na marginama 3. međunarodne konferencije o euroazijskoj sigurnosti.

Ruska strana najavila je da će stavovi Vlade Republike Srpske o situaciji u BiH biti predstavljeni kroz izvještaj ruskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama, kao odgovor na izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Ova dva izvještaja tema su rasprave Vijeća sigurnosti UN-a, koja je uslijedila nakon što je usvojena rezolucija o produženju misije EUFOR Althea.

Naime operacija EUFOR Althea, formalno su Snage Europske unije u Bosni i Hercegovini. Snage su vojno raspoređene u BiH za nadzor vojne provedbe Daytonskog sporazuma. Civilnu provedbu Daytonskog sporazuma provodi Ured visokog predstavnika. Althea je nasljednik NATO snaga SFOR-a i IFOR-a. Prijelaz iz SFOR-a u EUFOR uglavnom je bio promjena imena i zapovjednika: 80% vojnika ostalo je na mjestu. EUFOR je preuzeo sve misije SFOR-a, osim potrage za osobama optuženima od strane suda za ratne zločine. Od veljače 2023. , ukupne snage EUFOR -a iznose otprilike 1000 vojnika iz 22 zemlje, među kojima i iz zemalja EU. (mzz)

Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom je izvještaju ocijenio da u BiH i dalje prevladava mir, usprkos političkim napetostima koje su uslijedile poslije napada na osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
On je istakao da sve strane u BiH moraju poštivati Dejtonski sporazum, kao i sudske presude, bilo da se radi o presudama Suda BiH ili Ustavnog suda BiH, optuživši vladajuću koaliciju u RS da godinama radi protiv države i njenih institucija. ( Anadolija, mzz)

TURSKA GOSPODARSKA POSTIGNUĆA

IZVOZ ROBA I USLUGA U 2025. JE 390 MILIJARDI DOLARA

Ukupni izvoz roba i usluga Turske dostigao je rekordnih 390 milijardi dolara (334,5 milijardi eura) do 29. listopada 2025. godine, rastući sa svega 50 miliona dolara iz 1923., dok zemlja obilježava 102. godišnjicu Republike Turske, piše agencija Anadolija 1. studenog.
„Ovaj uspjeh rezultat je odlučnosti naših proizvođača, marljivosti izvoznika, hrabrosti naših poduzetnika i jedinstva našeg naroda. On odražava kvalitetu, konkurentnost i prepoznatljivost turskih proizvoda i usluga“, navedeno je u priopćenju Ministarstva trgovine Turske u povodu Dana Republike Turske.

Naime Dan Republike Turske 29. listopad je državni praznik u spomen na proglašenje Republike Turske iz 1923. kada je Mustafa Kemal Ataturk osnovao Republiku Tursku i bio njen prvi predsjednik od osnutka do 1938. godine.

OD POLJOPRIVREDE DO ŠIROKOG SPEKTRA PROIZVODA
Ekonomija Turske, koja je 1923. godine uglavnom izvozila poljoprivredne proizvode, danas se oslanja na širok spektar proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, od automobilske industrije do bijele tehnike, navodi se u priopćenju.
Izvoz robe dosegao je rekordnih 270 milijardi dolara (231,5 milijardi eura) do listopada 2025., premašivši cilj koji je Ministarstvo trgovine postavilo početkom godine.
U 2024. Turska je ostvarila rekordan udio od 1,07 posto u ukupnom svjetskom izvozu, u odnosu na 0,55 posto u 2002. i prosječnih 0,38 posto tokom 1980–2000.
„Do 2024. godine, izvoz Turske premašio je milijardu dolara u 53 zemlje, dok su u 60 zemalja postignute najviše izvozne vrijednosti u historiji Republike. Godine 2024. izvoz iz 31 turske provincije premašio je milijardu dolara, a broj izvoznika porastao je na 180.396 kompanija. Broj zemalja prema kojima izvoz premašuje milijardu dolara dostigao je 53, čime je postavljen novi rekord“, priopćilo je ministarstvo trgovine Turske.

IZVOZ U EU 98 MILIJARDI EURA
Izvoz Turske u Evropsku uniju dostigao je rekordnih 115,1 milijardu dolara (98,72 milijardi eura) u 2024., porast sa 11,3 milijarde u 1996., zahvaljujući zamahu ostvarenim kroz Carinsku uniju.
U istom periodu, udio Turske u ukupnom uvozu EU porastao je na četiri posto, u odnosu na 2,2 posto u 2002.
Industrijski proizvodi činili su 94,2 posto ukupnog izvoza u 2024., u usporedbi sa 21,2 posto iz godine 1969.

IZVOZ VISOKE TEHNOLOGIJE 42,6 POSTO
Mašine i vozila učestvovala su s 30,1 posto u ukupnom izvozu, dok je udio srednje visoke i visoke tehnologije u proizvodnom sektoru porastao na 41 posto u 2024., a u prvih devet mjeseci 2025. iznosio je 42,6 posto.

Između 2000. i 2024. godine turska ekonomija rasla je prosječno 5,4 posto godišnje, što je čini drugim najbrže rastućim gospodarstvom među članicama OECD-a.

SVJETSKA EKONOMIJA RASLA 3,1 POSTO, TURSKA 3,9 POSTO
Tokom perioda 1980–2002. svjetska ekonomija rasla je 3,1 posto, dok je Turska ostvarila rast od 3,9 posto. U razdoblju 2003–2024. globalna ekonomija rasla je 3,6 posto, dok je Turska zabilježila rast za 1,9 procentnih poena veći od svjetskog prosjeka.

BDP Turske povećan je pet puta, na 1,36 biliona dolara (1,17 biliona eura) u 2024., čime se zemlja plasirala na 17. mjesto u svijetu, dok je 2002. bila na 21. mjestu s BDP-om od 238,7 milijardi dolara (204,73 milijarde eura). BDP po glavi stanovnika porastao je na 15.325 dolara, sa 3.616 dolara u 2002. Turska ima 84, 600 milijuna stanovnika.
„Dok je 2002. godine BDP po glavi stanovnika u Turskoj iznosio svega 35 posto prosjeka OECD-a, po paritetu kupovne moći, ali taj udio je do 2024. porastao na više od 70 posto“, dodaje se u priopćenju. (Anadolija,mzz)

subota, 01.11.2025.

ODRŽAN FORUM EUROPSKA UNIJA – ZAPADNI BALKAN

POLITIČKA PODRŠKA DANSKE ZAPADNOM BALKANU

Bosna i Hercegovina bila je zemlja domaćin ministarskog Foruma Europska unija - Zapadni Balkan o pravosuđu i unutrašnjim poslovima, koji je održan 30. i 31. listopada u Sarajevu. Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom danskog predsjedništva Vijeća Evropske unije, u saradnji s Ministarstvom sigurnosti i Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine.

Danska, točnije Kraljevina Danska predsjeda trenutno Vijećem Europske Unijom u periodu od 1. srpnja do 31. prosinca 2025., pa odatle i inicijativa da organizira Forum za za Zapadni Balkan. Danska koja ima oko šest milijuna stanovnika ,članica je Europske unije od 1.1. 1973. godine . Zanimljivo je da je ugovorila izuzeće od eura i zato ga nema obvezu uvesti, već i dalje financijski posluje sa svojom platežnom valutom danskom krunom. Danska je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom. Drugim riječima, na čelu Danske Vlade je premijer, sada je to Mette Frederiksen danska političarka koja je od 2019. premijerka, odnosno predsjednica Vlade. Na čelu države je monarh Danski kralj, Njegovo Veličanstvo kralj Frederik X koji vlada Danskom od siječnja 2024. godine. Njegove su dužnosti tek ceremonijalne. Kraljevinu Dansku čine i dvije autonomne zemlje u Atlantiku, od kojih nijedna nije članica EU-a, a to su Farski Otoci i Grenland. Da to je onaj Grenland koji je na početku mandata američkog predsjednika Trumpa bio tema i želja predsjednika da Grenland bude njegov, odnosno američki.

POLITIČKA PODRŠKA DANSKE ZAPADNOM BALKANU

Danska već osmi put predsjeda Vijećem EU u svojoj karijeri članstva Europske unije. Svoje sadašnje predsjedanje usredotočila je na europsku sigurnost, konkurentnu i zelenu Europu te na ekonomsku otpornost. U skladu s tim zemlja predsjedateljica Vijeća EU nije zaboravila Zapadni Balkan koji je na srcu Europske unije. EU želi zemlje Zapadnog Balkana, a to su Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovi i Sjeverna Makedonija u svoje punopravno članstvo. EU ih doslovno moli, povjerenici Europske komisije ih posjećuju više puta godišnje i pružaju im podršku, baš kao i sama predsjednica Europske komisije von der Leyen . Te zemlje čekaju financijska sredstva za pred pristup, a onda i za pristup. Različit je napredak među zemljama Zapadnog Balkana prema punopravnom članstvu. Svaka od zemalja ima određene teškoće koje mora staviti na političku agendu i raditi na tome, kako bi napredovala u pred pristupnim pregovorima. Još prošle godine najveći napredak u ispunjavanju kriterija imala je Crna Gora.
Teškoća je zemljama u ispunjavanju pred pristupnih pravila , a ti se kriteriji političkim jezikom nazivaju Kopenhaški kriteriji, dogovoreni 1993. a potvrđeni i 1995. Oni čine uvjete za reforme, onaj prijelaz iz pravila po kojima se u zemljama živjelo u vrijeme bez Europske unije, u pravila koja zahtijeva članstvo u EU i koji se zovu političke, ekonomske i pravne reforme. Ti kriteriji procjenjuju stabilnost zemlje. Njima se jamči demokracija, vladavina prava, ljudska prava, poštovanje i zaštita manjina, tržišno gospodarstvo i sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiskom unutar EU. Proces pristupanja uključuje formalne pregovore temeljene na 35 poglavlja pravnog okvira koji svaka zemlja mora usvojiti i provesti.

PRETHODIO POSJET PREDSJEDNICE VON DER LEYEN

I neposredno prije ovog Foruma u Sarajevu 30. i 31. listopada, predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen je bila na Zapadnom Balkanu počevši od 13. listopada, kada je u nekoliko dana obišla svih šest zemalja i kada je ponovo potvrdila podršku zemljama Zapadnog Balkana o pristupanju Europskoj Uniji. Posjet predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu bio je slijed posjeta i razgovora s predsjednicima i premijerima zemljama iz prethodnih godina 2021., 2022., 2023., 2024 kada je također obilazila zemlje, točnije njihove političke poglavare i razgovarala s njima o članstvu. Ponovo je istakla važnost regije za Europsku uniju, a u razgovorima im je predočila i sumu od šest milijardi eura koje EU ima za Zapadni Balkan za razdoblje 2024.-2027.

PPROVODITI ZAKONE NA EUROPSKOM PUTU

Forum u Sarajevu je okupio ministre unutrašnjih poslova i pravde zemalja Zapadnog Balkana, visoke predstavnike Evropske unije, povjerenike za unutrašnje poslove i pravosuđe, te predstavnike relevantnih evropskih agencija. Raspravljalo se o pitanjima iz domene unutarnjih poslova - Online dimenzija sigurnosti, jačanja upravljanja migracijama, azilom i granicama te usklađivanje vizne politike iz područja prava , o jačanju vladavine prava kroz reformu pravosuđa i borbu protiv organizirane korupcije, te o demokraciji i temeljnim pravima.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza istakao je da je Forum bio veoma uspješan zbog razmjene iskustava i konstruktivnih razgovora o evropskom putu BiH, borbi protiv korupcije, integritetu izbora, vladavini prava i borbi protiv govora mržnje , piše agencija Anadolija."Donijeli smo teške zakone, ali ih na evropskom putu moramo i provoditi. Vrlo je bitno da u ovoj godini usvojimo cjelokupan Zakon o sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o Sudu BiH", rekao je Bunoza .

Danski ministar pravde Peter Hummelgaard je na konferenciji za novinare istakao da je dvodnevni Forum bio odlična prilika za jačanje suradnje u području unutrašnjih poslova, pravde i vladavine prava. Raspravljali smo o jačanju vladavine prava kroz pravosudne reforme i borbi protiv korupcije. Upravo borba protiv korupcije i borba protiv organiziranog kriminala, što je je iznimno važna za dansko predsjedavanje Evropskom unijom. Jaki, nezavisni i transparentni pravosudni sistemi su izuzetno važni. U tom kontekstu smo danas imali konstruktivnu raspravu o tome kako osigurati nezavisnost ovih sistema, što je bila tema s našim partnerima sa Zapadnog Balkana, naglasivši da otpornost demokracije ovisi o cijeloj zajednici, a da je prioritet na jačanju dijaloga između vlasti i civilnog društva.
Na marginama Foruma, 30. listopada Europska unija i partneri sa Zapadnog Balkana potpisali su novi Zajednički akcioni plan za sprečavanje i borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, koji nadograđuje rezultate plana potpisanog 2018. godine, piše Vijeće EU u svom priopćenju. Ovim dokumentom ponovo je potvrđena odlučnost zemalja regije i EU da ojačaju suradnju u suzbijanju terorizma i radikalizacije.
Margareta Zouhar Zec

<	studeni, 2025					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter