HOĆE LI TRUMP PROMIJENITI SVOJ STAV PREMA ZELENSKOM?
Zemlje G7 - podsjećam to su SAD, Japan, Kanada, Njemačka, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo - su podržale istragu Nacionalnog antikorupcijskog ureda Ukrajine (NABU) i Specijaliziranog tužiteljstva za borbu protiv korupcije (SAPO) u okruženju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Veliki korupcijski skandal u ukrajinskom energetskom sektoru podudara se s poteškoćama u osiguravanju kontinuiranog financiranja Kijeva od strane Europske unije (EU), informacija je s internet stranica vedomosti.ru 14. studenog.
„Ukrajinskom ministru vanjskih poslova Andriju Sybihi jasno smo dali do znanja da Ukrajina treba odlučnu borbu protiv korupcije kako bi se osiguralo da zapadna podrška ostane vjerodostojna“, rekao je novinarima njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul komentirajući rezultate razgovora ministara vanjskih poslova G7 sa Sybihom u Kanadi 12. studenog. Ministar je također uvjeravao da su zapadne zemlje na strani Ukrajine u sukobu Rusije i Ukrajine i „njezina neovisna tijela u borbi protiv korupcije“.
Korupcijski skandal u Ukrajini bio je jedna od tema telefonskog razgovora između njemačkog kancelara Friedricha Merza i Zelenskog 13. studenog. Tijekom razgovora, Merz je izjavio da njegov kabinet očekuje odlučnije mjere Kijeva u borbi protiv korupcije i na području vladavine prava. Ukrajinski predsjednik je, pak, svom sugovorniku obećao "potpunu transparentnost, dugoročnu podršku neovisnim tijelima za borbu protiv korupcije i druge brze mjere za vraćanje povjerenja ukrajinskog stanovništva, europskih partnera i međunarodnih donatora".
BERLIN DRUGI NAJVEĆI DONATOR UKRAJINE
Njemačka će podržati inicijativu usmjerenu na razotkrivanje ukrajinskog vodstva zlouporabi sredstava, budući da je Berlin drugi najveći financijski donator Ukrajine nakon Washingtona, napominje Artem Sokolov, viši znanstveni suradnik Instituta za međunarodne odnose MGIMO. Nadalje, nastavlja stručnjak, europsko društvo sve je više umorno rusko-ukrajinskim sukobom, posebno u kontekstu povlačenja ukrajinske vojske s fronta, pa bi pristup njemačkih vlasti Kijevu mogao postati pedantniji. Međutim, još je prerano govoriti o prestanku europskog financiranja Ukrajine, primijetio je politolog.
U tom kontekstu, Politico je, pozivajući se na izvore, izvijestio o riziku ozbiljne financijske krize u Ukrajini sljedeće godine ako Bruxelles do veljače ne ukine blokadu "reparacijskog kredita" Kijevu, za koji se očekuje da će biti otplaćen kroz potencijalne buduće reparacijske isplate Rusije. Prema ovoj shemi, Europljani žele izdvojiti do 140 milijardi eura tijekom dvije do tri godine iz blokirane ruske imovine (ukupno otprilike 300 milijardi eura). Međutim, vlasti u Belgiji, gdje se nalaze Euroclearovi depozitari, protive se toj opciji.
Europske zemlje vjerojatno neće prestati financirati Ukrajinu, jer borbena spremnost ukrajinske vojske uvelike ovisi o toj pomoći, kaže Aleksandar Kamkin, izvanredni profesor na Financijskom sveučilištu pri Vladi Ruske Federacije. Međutim, stručnjak napominje da će korupcijski skandal vjerojatno potaknuti EU da pomnije prati tokove financijske pomoći. U međuvremenu, vojna pomoć Kijevu ostat će dostupna - Njemačka namjerava potrošiti 3 milijarde dolara samo u tu svrhu sljedeće godine, smatra stručnjak.
TRAŽILI MITO NA UGOVORENE VRIJEDNOSTI
Domaća politička kriza u Ukrajini započela je 10. studenog nakon što su Nacionalni antikorupcijski ured Ukrajine (NABU) i Specijalizirano tužiteljstvo za borbu protiv korupcije (SAP) proveli opsežne pretrage domova osumnjičenika za koje se tvrdi da su umiješani u korupciju u državnoj energetskoj tvrtki Energoatom. Prema istražiteljima, kriminalna skupina koju je predvodio poduzetnik i Zelenskijev suradnik Timur Mindich prisilila je izvođače radova državne tvrtke da plaćaju mito od 10-15% na ugovorene vrijednosti pod prijetnjom blokade plaćanja i oduzimanja statusa dobavljača. Mindich je uspio pobjeći iz zemlje nekoliko sati prije pretraga i otišao u Izrael.
POZVAO NA OSTAVKE
Zelenski je sam odgovorio na antikorupcijske pretrage samo dva dana kasnije. U svom obraćanju naciji pozvao je na ostavku ministra pravosuđa Hermana Galuščenka i ministrice energetike Svitlane Hrinčuk, što je provedeno istog dana. Istovremeno, premijerka Julija Sviridenko najavila je početak čistke u vodstvu Energoatoma. Sljedećeg dana Zelenski je potpisao uredbu o uvođenju osobnih sankcija protiv Mindicha i Tsukermana.
Trenutno su ukrajinski političari pod pritiskom antikorupcijskih agencija, ali Zapad se zasad suzdržava od osobnih napada na Zelenskog, istaknuo je Ivan Skorikov, voditelj Odjela za Ukrajinu u Institutu CIS-a. S jedne strane, ukrajinski predsjednik je pod pritiskom takozvanih međunarodnih globalista da izbjegne bilo kakve dogovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom . S druge strane, Trumpovi pristaše vjerojatno će iskoristiti ukrajinsku krizu kako bi ga nagovorili da promijeni svoj stav o nizu osjetljivih pitanja, smatra stručnjak. "Teoretski, Zelenski bi pod pritiskom mogao predati svoju pratnju, kao što je to prethodno učinio s poduzetnikom Igorom Kolomojskim. S obzirom na visoke uloge, bilo bi sasvim prikladno da se obračuna sa svojim suradnicima", zaključio je stručnjak. (vedomosti.ru/politics , mzz)
Post je objavljen 17.11.2025. u 05:56 sati.