AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 26.02.2023.

STANJE POLJOPRIVREDE 2021. GODINE – PUBLIKACIJA MINISTARSTVA

NAJVIŠE RASLE CIJENA GNOJIVA - ZA 66,4 %,
STOČNE HRANE 28,5 % I ENERGIJE I MAZIVA ZA 19,9%


Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine objavljuje GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE. A ovdje, UKRATKO ĆU PRENIJETI SAMO NEKE PODATKE ZA NEKE KULTURE IZ GODIŠNJEG IZVJEŠĆA ZA 2021. GODINU koje je objavljeno 2022. u mjesecu prosincu. Ta publikacija na 168 stranica sadrži pregled statističkih podataka državnog zavoda za statistiku, a ti podaci daju sliku stanja poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj u 2021. godini. No tu nisu ipak samo šturi podaci, tu se navode i one relevantne riječi povezane s brojkama i sadržajem koje opisuju stanja koje se pod znakom pitanja u javnosti propitkuju i o kojima se raspravlja a to je dostatnost i ne dostatnost proizvodnje te uvoz i izvoz roba.
Publikacija obiluje velikim brojem podataka i tablica i veoma je informativna, uzimajući u obzir da je poljoprivreda široko područje u koje ulazi i područje šumarstva, lova i ribolova.
U publikaciji je :
POPIS PROPISA I DRUGIH AKATA U SEKTORU POLJOPRIVREDE DONESENIH U 2021. GODINI. VELIKI JE broj tablica, a nabrojiti ću samo neke, a uz to ispisujem i broj tablice kao argument da je tablica u publikaciji zaista i izvedena. Evo nekih:
Tablica 92. Rang lista najvažnijih zemalja u poljoprivredno-prehrambenoj razmjeni Hrvatske u 2021. prema zemlji uvoza
Tablica 87. Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, Tablica 84. Veleprodajne cijene pilećeg mesa i konzumnih jaja, bez PDV-a , Tablica 83. Otkupne cijene janjećih trupova, bez PDV-a, Tablica 73 . Otkupne cijene žive stoke, bez PDV-a, Tablica 70. Veleprodajne cijene maslinovog ulja, Tablica 69. Veleprodajne cijene voća, Tablica 67. Veleprodajne cijene povrća,
Tablica 64. Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (%),Tablica 57. Usporedba bruto domaćeg proizvoda Hrvatske i država članica Europske unije te udio u BDP-u Europske unije, Tablica 51. Ostvarena sredstva od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, prikaz ostvarenih sredstava po svim ranije sklopljenim ugovorima ,
Tablica 48. Površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za koje su izdane suglasnosti na programe raspolaganja po vrstama raspolaganja
Tablica 46. Broj proizvođačkih organizacija po županijama u 2021. godini,
Tablica 45. Broj proizvođačkih organizacija po sektorima u 2021. godini, Tablica 27. Rang-lista 10 država prema ostvarenom suficitu/deficitu u hrvatskoj poljoprivrednoj razmjeni u 2021. itd. itd. M. Zouhar Zec

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže u predgovoru da je „ ukupna robna razmjena dobara i usluga u 2021. povećana u odnosu na 2020. godinu, iako Hrvatska bilježi deficit vanjskotrgovinske razmjene, a pokrivenost uvoza izvozom u 2021. godini je bila 64,7%.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi u ukupnoj vanjsko-trgovinskoj razmjeni sudjelovali su s 14,2%.
Rast cijena poljoprivrednih proizvoda uzrokovan je različitim čimbenicima, među kojima je najvažnije povećanje cijena poljoprivrednih inputa u 2021. godini , što je prosječno iznosilo 20,4% u odnosu na 2020. godinu.
Najviše su rasle, cijene gnojiva 66,4%, zatim stočne hrane za 28,5% te energije i maziva za 19,9%.
Glavni faktori rasta BDP-a u 2021. bili su rast bruto investicija u fiksni kapital od 4,7%, rast potrošnje kućanstva od 9,9% te rast izvoza roba i usluga od 36,4%. Istovremeno, uvoz roba i usluga povećan je za 17,6% „ – samo su neke formulacije i podaci iz uvoda Izvješća za stanje poljoprivrede za 2021. godinu mistrice Vučković.
Publikacija GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE 2021. je izdana u prosincu 2022. Glavni urednik je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, a u ulozi izdavača je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.



Publikacija se može vidjeti na Internet stranicama Ministarstva poljoprivrede na linku :
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2122022ZelenoIzvjesce_2021.pdf


KRUMPIR
Krumpir Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji krumpira. U 2020. godini samodostatnost krumpira iznosila je 71,9%. Ukupna proizvodnja krumpira u 2021. godini odvijala se na 8.786 ha s prosječnim prinosom od 14,5 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 127.826 t. Svi ovi pokazatelji bili su niži od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.-2020. Na prinos i kvalitetu krumpira u 2021. nepovoljno je utjecala ljetna suša.

POVRĆE
U 2021. godini proizvedeno je ukupno 201,8 tisuća tona povrća. Najzastupljenije povrtne vrste bile su slijedeće : kupus 16,2% od ukupne proizvodnje povrća, rajčica 13,2%, lubenice i dinje 11,6%,
luk i češnjak 11,5% , paprika 8,5%.
Na urod povrća negativno je utjecala ljetna suša. U usporedbi s prethodnom godinom, proizvodnja povrća bila je za 14% manja, čemu je najviše doprinijela manja proizvodnja rajčica za čak 13,5 tisuća tona, kupusa za 4,5 tisuća tona i mrkve za 3,5 tisuća tona.
Uvjeti proizvodnje bili su povoljni za uzgoj lubenica te je proizvodnja dinja i lubenica bila za 4,8 tisuća tona veća nego u 2020. godini, ali je to i dalje ispod prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.- 2020.
U proizvodnji povrća značajan dio proizvodnje i to 83,5% u 2021. godini zauzima intenzivna proizvodnja namijenjena prodaji na tržištu, dok se preostale količine proizvedu u povrtnjacima.
Površine namijenjene intenzivnoj proizvodnji povrća u promatranom razdoblju od 2016. godine bile su najmanje upravo 2021. godine i to 8.398 ha, uz ostvarenu proizvodnju povrća od 168,6 tisuća tona.
Suhe mahunarke U 2020. godini samodostatnost suhih mahunarki iznosila je 36,3%. Za proizvodnju suhih mahunarki u 2021. godini korištena je površina od 2.055 hektara te je proizvedeno ukupno 3.711 tona s prosječnim prinosom od 1,8 t/ha. U odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja od 2016. do 2020. godine, sjetvene površine u 2021. bile su manje za 16,8%, a proizvodnja za 14,4%. Najzastupljenije suhe mahunarke su stočni grašak što je u postotku 62,8% proizvodnje u 2021. i grah kojeg je bilo 28,6%.

petak, 24.02.2023.

GDJE JE KRAJ POSKUPLJENJIMA?

MINISTAR MOŽE UTIJECATI NA ODLUKE DOBAVLJAČA !

Ministar dr.Davor Filipović ocijenio je 23. veljače da pojedina obrazloženja o najavljenim poskupljenjima djeluju "pomalo bizarno". Poskupljenja će to biti od trgovačkih lanaca koji nisu iskazali volju za suradnju s Ministarstvom gospodarstva i željom da se njihove cijene nađu u aplikaciji Kretanja cijena, a najavili su ovih dana poskupljenja koja će uslijediti već od ožujka mjeseca. Ministar gospodarstva rekao je i „ da će se prilikom donošenja paketa mjera za razdoblje od 1. travnja uzeti u obzir i dosadašnje ponašanje pojedinih subjekata“. No zar je to dovoljno što će od 1. travnja ministar i Vlada napraviti novu listu subjekata koji će - recimo to tako - imati drugačiji tretman u solidarnom postupanju nego do sada? Samo to je previše blaga mjera - jer dobavljači imaju atak na dobit koju im stvaraju potrošaći. Strani trgovački lanci prehrambenih namirnica koji posluju
u Hrvatskoj najavili su poskupljenje svojih brendova od 10 posto.

ZAR JE UISTINU POSKUPLJENJE SIGURNO ?
'Poskupljenje je sigurno i na to treba računati. Vi ne možete inflaciju zaustaviti, to je isto kao da pokušavate zaustavljati plimu. Plima kada dođe, ona dolazi i nemate tu snagu da je zaustavite, ista je stvar s inflacijom – ona pokriva sve.', rekao je 20. ožujka za RTL Branko Roglić, vlasnik grupacije Orbico. Govorioi je u želji da predstavi i objani poskupljenje
Pojedini veliki dobavljači najavili su trgovcima nove cjenike za niz proizvoda, uglavnom uvoznih, što znači da će trgovci morati korigirati maloprodajne cijene i da od 1. ožujka, čini se slijedi novi skok cijena dijela artikala, minimalno od deset, a moguće i više posto. Ministar financija RH Marko Primorac je rekao da "nije siguran" kako bi uopće komentirao takve najave o podizanju cijena. Rekao je da rast cijena na godišnjoj razini usporava, pa se inflacija nakon 13,5 posto u studenom 2022. smanjila na 13,1 posto u prosincu prošle godine, dok je u siječnju 2023. iznosila 12,7 posto. Trend cijena je silazan, što je realno i za očekivati jer su cijene energenata i na nivou EU stabilizirane. A da troškove energenata lakše podnose i velikim i malim potrošačima cijene energenata su korigirane s nivoa Odluke Vlade RH.

Gospođa koja je prozvana stručnjakinjom za prehrambenu industriju i poljoprivredu, a koja u medijima dobiva vrlo mnogo prostora, sve je više zagovarateljica dobavljača. Na pitanje zašto bi trebalo doći do povećanja cijena rekla je 22. veljače u Dnevniku HRT-a da to ovisi o tome kada su proizvođači kupovali sirovine za svoje proizvode. Rekla je dalje da su proizvođačke cijene, odnosno ulazni troškovi visoki, da su viši nego cijene u trgovinama….. ali gospođa je uglavnom sada na kraju veljače 2023. istakala vodu na mlin koji ima veze samo s opravdanjem poskupljenja, bez ikakvih brojki i relevantnih dokaza. No da s cijenama koje nemaju pravu osnovu za rast nešto ipak nije u redu govore i
gosti, konkretno iz Njemačke i Francuske koji kažu da su prehrambene namirnice u Hrvatskoj znatno skuplje nego u tim zemljama, iako, uspoređuju oni, u te su dvije zemlje plaće znatno više nego u Hrvatskoj.

GDJE JE KRAJ POSKUPLJENJIMA?
No gdje je kraj željama za nametanjem poskupljenja? Tko su ljudi koji te želje generiraju. Kolika je moć dobavljača? U javnosti se čuju informacije da dobavljači kažu da će do poskupljenja veoma sigurno doći. Dobavljači kažu? Ali koji dobavljači? Koliko je njih koji orkestrirano najavljuju i nameću poskupljenja? Možda među nekim brojem njih postoji dogovor o poskupljenju? Možda taj test prije svega nameću gospodarstvu Hrvatske, jer udruženi su moćni. Dobavljače ne zanimaju statistike cijena uspoređene s vremenima danima i mjesecima, dobavljače interesira dobit, a ta dobit statistički podiže inflaciju prehrambenih proizvoda. To je činjenica!
O dobavljačima potrošači ne znaju gotovo ništa. U trgovinama nema reda te u mnogima, to bi se moglo istraživati, kupac ne može ni pročitati odakle je voće ili povrće koje mu je ponuđeno na kupnju. Dakako da to kupac želi znati kada vidi na polici, izvan sezone, veoma lijepu papriku i žutu i zelenu i crvenu, grožđe, breske itd.
Bez sumnje ministar gospodarstva RH trebao bi proaktivno o cijelom lancu dobavljanja robe i nekim dobavljačima saznati znatno više. Jer to je put do stabiliziranja cijena. I života bez visoke inflacije posebno u prehrambenim artiklima na koje odlazi najveći dio dohotka i kućnog budžeta i svakog pojedinca i svake obitelji.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 23.02.2023.

CJELODNEVNA ŠKOLA - NAJPRIJE EKSPERIMENTALNO

RADITI DODATNO NA POBOLJŠANJU ZNANJA UČENIKA

Ministar znanosti i obrazovanja dr. Radovan Fuchs najavio je skoro raspisivanje javnog poziva za 50 škola koje bi trebale sudjelovati u eksperimentalnoj primjeni cjelodnevne škole. On vjeruje da će interes biti velik.
Ministar je rekao da će to napraviti tako da odabir uključuje i škole iz većih urbanih središta kao i škole koje su izvan toga. Eksperiment će trajati četiri godine, a svake godine provodit će analize i vidjeti rezultate takve eksperimentalne primjene da bi se za četiri godine moglo eventualno nešto mijenjati da bi program bio još bolji. Ministar je dodao da je to dovoljno dug period da se mogu donositi valjani zaključci.

Nakon toga, školske godine 2027./2028. krenula bi primjena cjelodnevne škole na razini Hrvatske, nakon što sve škole prijeđu na rad u jednoj smjeni i zadovolje se svi oni uvjeti koji su potrebni da bi se mogla primijeniti cjelodnevna nastava, a to uključuje i kuhinju i infrastrukturu.

"Jedan od glavnih ciljeva ovakve koncepcije da će učenici u okviru onog obaveznog dijela trajanja škole, do 14 ili 15 sati će imati jedan definiran period i prostor gdje će raditi dodatno na poboljšanju svojih znanja i kompetencija i utvrđivanja onoga što su učili", istaknuo je Fuchs.
"Domaća zadaća koja se daje učenicima da još jedanput ponove ili napišu nešto da bi utvrdili gradivo sada se prebacuje u školu i širina tog dijela obuhvata rada s učenicima može biti u grupama, može biti pojedinačno, mogu učitelji ponavljati određene lekcije za koje misle da djeca nisu dobro usvojila", pojasnio je.
"Mislimo da neće biti potrebe za instrukcijama i da će na taj način one biti riješene, da ćemo polučiti bolje rezultate i da će sva djeca imati jednake mogućnosti tijekom školovanja", kazao je.
Dodao je da je dokazano da djeca iz obitelji s višim stupnjem obrazovanja postižu bolje rezultate, da djeca iz socijalnih struktura koje su nešto niže, postižu lošije rezultate.

"Na ovaj način zbog tih instrukcija, između ostaloga, mislimo da će ovo itekako pridonijeti da sva djeca imaju iste šanse", rekao je ministar znanosti i obrazovanja dr. Radovan Fuchs.

196. SJEDNICA VLADE

DOPUNJEN ZAKON O TRGOVINI SA 16 RADNIH NEDJELJA - OD 1. SRPNJA

Ministar dr. Davor Filipović rekao je na 196. sjednici Vlade RH 23. veljače da je aplikacija Kretanje cijena, koja je predstavljena 17. veljače, u pet dana svoga postojanja, do 22. veljače, imala 29.627 posjeta s različitih IP adresa.
Broj pregleda na aplikaciji govori o interesu za temu cijena prehrambenih namirnica koje se na aplikaciji mogu pratiti u tri trgovačka lanca Konzumu, KTC-u i Tommyu.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine radile 16 nedjelja u godini, a u ostale nedjelje trgovine bi bile zatvorene. Taj bi dopunjeni Zakon stupio na snagu 1. srpnja. "Od 118 tisuća radnika koji su zaposleni u trgovini 86 tisuća su žene i to su oni radnici na koje smo najprije mislili kada se krenulo u reguliranje rada nedjeljom", rekao je dr.Filipović, koji smatra da će svi trgovci i zaposlenici biti zadovoljni prijedlogom zakona. Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne, s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje. Distribucija tiska putem kioska, kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 sati do 13 sati. Rekao je i kako je od trgovačkih lanaca u zadnje vrijeme svašta doživio, no od nekih i vrhunsku korektnost, kao što su Konzum, KTC i Tommy.

Premijer RH Plenković izvijestio je da je u prvih 24 sata iskazan interes za ukupno 220 milijuna eura državnih obveznica. "Jako je dobar odaziv naših sugrađana što znači da smo poslali dobru poruku i za tržište kapitala i za bolje uvjete za naše građana, a u konačnici i za iskazivanje povjerenja u državu i njene javne financije“ rekao je premijer Plenković.


Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za potres te je rečeno da je ovoga tjedna održan sastanak potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i sisačko-moslavačkog župana Ivana Celjaka na kojem su analizirani razvojni projekti županije. Ministar i podpredsjednik Vlade Medved izvijestio je da su tom analizom obuhvaćeni projekti iz područja gospodarstva u vrijednosti 161 milijun eura, turizma u vrijednosti gotovo 42 milijuna eura, znanosti i obrazovanja u vrijednosti gotovo 65 milijuna eura, zdravstva u vrijednosti gotovo 38 milijuna eura, socijalne skrbi u vrijednosti više od 10 milijuna eura, te prometa poput izgradnje brzih cesta, obilaznica, mostova i rekonstrukcija postojećih prometnica.

Iz sredstava Fonda solidarnosti u ovom trenutku završena su 533 projekta. Radovi se provode na realizaciji 220 projekata na javnim zgradama i na 99 projekata cestovne i komunalne infrastrukture, čija je ukupna vrijednost 1,7 milijarde eura.
„Do danas je iz Fonda solidarnosti situirano zahtjeva za nadoknadu sredstava u ukupnoj vrijednosti od 450 milijuna eura, što znači da je pred nama za potrošiti još 553 milijuna eura u ova 4 mjeseca“, rekao je ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i rekao da je iz tih sredstava isplaćeno 306 milijuna eura, odnosno 31 posto.
„Učinit ćemo sve da do 30 lipnja ove godine potrošimo i realiziramo projekte koji se financiraju iz Fonda solidarnosti“, rekao je ministar Bačić.

Državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić izvijestio je o aktivnostima i mjerama potpore Ukrajini, te je rekao da Ukupna pomoć Hrvatske Ukrajini , kad se sve zbroji, prelazi iznos od 160 milijuna eura

Vlada je donijela Strateški plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Republike Hrvatske 2023.-2027., vrijednog 3,8 milijardi eura, a novom je uredbom i na ožujak produljila važenje nižih trošarina na benzin, dizel i lož ulje.
Kako je pojasnila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
Hrvatska je, nakon opsežnih konzultacija i provedenog javnog savjetovanja, završnu verziju Strateškog plana ZPP-a uputila Europskoj komisiji, koja ga je odobrila 28. listopada 2022. podsjetila je Vučković, napominjući kako je usporedo proveden i postupak strateške procijene utjecaja na okoliš za što su dobivena odobrenja.

srijeda, 22.02.2023.

PJENUŠCI ZA ISPIJANJE UZ PLES !

ZASLUŽIO SAM!

Vrijeme je da građani Hrvatske upišu državne obveznice – komunicira premijer RH Plenković i ministar finacija RH Marko Primorac. Povoljno, uz 3,25 posto kamata na maksimalno vrijeme od dvije godine. Vrijeme upisa je počelo i traje do 1. ožujka, a u drugom krugu 3. ožujka 2023. upis će biti otvoren za institucionalne investitore i trajat će jedan dan. Minimalan iznis upisa za građane je 500 eura, a o maksimalnom iznosu se ne komunicira, kao da je to VIP informacija, nevažna ili nedostižna u sumi pa zato i nepotrebna.
Ciljani nominalni iznos izdanja s kojima izlazi država je milijarda eura, kao datum izdanja obveznice predviđen je 8. ožujka, a njezino je dospijeće dvije godine kasnije, 8. ožujka 2025. godine. Upis se obavlja u 500 poslovnica banaka - Erste&Steiermärkische banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke i Hrvatske poštanske banke. Online brošuru o obveznicama je objavila Hrvatska gospodarska komora.

A u okviru obnove objekata od potresa koji su se dogodili 22.ožujka i 29. prosinca 2020. ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je za državu neuobičajen proces- a taj je da će država isplaćivati na račune novac onim građanima koji žele sami obnavljati svoje objekte za stanovanje nastradale u potresu! Zanimljiva odluka proizašla je kao posljedica loše organizacije i odugovlaćenja u pripremi potrebnog zakonodavstva i potrebnih projekata u vezi s obnovom. A kakva će realizacija na terenu biti, nakon što građani dođu u posjed novca za obnovu koji će im uplatiti država, a to je zapravo novac iz EU, o tome će izvještaji biti pozorno zanimljivi.

Što se katastrofa tiče koje su zgrozile svijet, a to je potres u Turskoj i Siriji, s početka mjeseca veljače ove godine, te rat u Ukrajini kome se upravo bliži godina dana, otkako Rusija provodi svoju „ specijalnu vojnu operacijiu“ i anektira dio po dio Ukrajine, u Hrvatskoj su te teške opcije već apsolvirane. Domovinski rat je odavno završen, potres je također proživljen, a posljedice se na vrlo mnogo objekata, u nekoliko županija različitom dinamikom provode.

utorak, 21.02.2023.

JOE BIDEN STIGAO U POLJSKU

NAKON UKRAJINE - POLJSKA

Nakon što je oko pet sati proveo u Ukrajini, kamo je 20. veljače stigao iznenada, te u Kijevu sa predsjednikom Zelenskim prošetao gradom, a na snimkama šetnje čuju i sirene za uzbubu što Bidena nije uplašilo, nakon odlaska iz Kijeva predsjednik SAD-a Joe Biden otputovao je u Poljsku, gdje je stigao nešto prije 23 sata 20. veljače. Kako je prethodno najavljeno američki predsjednik bi u Poljskoj trebao boraviti dva dana.

Privatna televizija TVN24 je prenijela snimke snimljene ispred željezničke stanice u Pšemislu na jugu Poljske na kojima se vide brojna vozila, od kojih neka sa američkim registarskim oznakama, a nešto kasnije i snimak Bidena kako izlazi iz vlaka. Informacije su to s Al Jazerra Tv-a. (mzz)

ponedjeljak, 20.02.2023.

AMERIČKI PREDSJEDNIK IZNENADA POSJETIO KIJEV

PODRŠKA DEMOKRACIJI UKRAJINE

Američki predsjednik Joe Biden nenajavljeno je tijekom dana 20. veljače posjetio Kijev gdje se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, izvjestila je Al Jazeera TV.
Američki predsjednik je rekao da je cilj njegove posjete Kijevu, podrška Washingtona ukrajinskoj demokratiji, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Prisjetio se i prvog razgovora s Zelenskim kada je počeo ruski napad na Ukrajinu. SAD je do sada Ukrajinu potpomogao sa 30 milijardi dolara, a u ovoj posjeti predsjednik Biden najavio je novi paket vojne pomoći od 500 milijuna dolara i najavio nove sankcije Rusiji.

nedjelja, 19.02.2023.

KONFERENCIJA O SIGURNOSTI U MUNCHENU 2023 POSVEĆENA UKRAJINI

STAV ZAPADA VOĐEN JE MEĐUNARODNIM PRAVOM

Forum za rasprave o međunarodnoj sigurnosnoj politici, 59. Münchenska konferencija o sigurnosti održana je od 17. do 19. veljače 2023. u hotelu Bayerischer Hof u Münchenu. Tijekom tri dana MSC 2023. bila je platforma za rasprave na visokoj razini o najvećim izazovima vanjske i sigurnosne politike našeg vremena. Gotovo godinu dana nakon početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, Konferencija pruža priliku za provjeru kohezije unutar Saveza i političke predanosti međunarodnom poretku temeljenom na pravilima.
Konferencija je okupila oko 450 donositelja odluka na visokoj razini i istaknutih kreatora javnog mnijenja iz cijelog svijeta – uključujući šefove država, ministre, čelnike međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija, kao i čelnike iz gospodarstva, medija, istraživanja i civilnog društva.

Sa Internet stranice Deutsche Welle prenosim nekoliko izjava u kontekstu sudjelovanja na konferenciji utjecajnih svjetskih političkih osoba koje su bili sudionici Münchenske konferencije o sigurnosti.

ODGOVOR NA KATASTROFU U SIRIJI I TURSKOJ

EU UPUTILA 10 MILIJUNA EURA HUMANITARNE POMOĆI

Potres: operacije odgovora na katastrofe u Siriji i Turskoj se nastavljaju

Pod tim je naslovom EU kratko opisala, u Dnevnim vijestima od 17. veljače što je učinila u humanitarnom pogledu za Tursku i Suriju. Prenosim tu informaciju.


Nakon potresa koji su potresli Siriju i Tursku, 6.2. 2023. humanitarne potrebe na terenu i dalje rastu. EU je od prvog dana reagirala na katastrofu i sada povećava svoju pomoć pogođenima.

ZA TURSKU : 18 država članica EU: Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Finska, Francuska, Hrvatska, Litva, Luksemburg, Latvija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Švedska, Slovenija i Slovačka ponudili su milijune artikala , uključujući opremu za skloništa, grijalice, generatore, namještaj, medicinsku opremu, higijenske potrepštine, hranu i toplu odjeću.
Osim toga, Belgija, Francuska, Italija, Španjolska i Albanija poslale su medicinske timove, dok je Nizozemska ponudila avion za medicinsku evakuaciju. Ova se pomoć koordinira putem Mehanizma civilne zaštite EU-a.

2000 šatora i 8000 kreveta mobiliziranih putem rescEU pričuve čiji je domaćin Rumunjska stiglo je u zemlju, dok je 500 pomoćnih stambenih jedinica opremljenih s 2500 kreveta na putu iz zaliha čiji je domaćin Švedska.
Ukupno je 5,5 milijuna eura humanitarne pomoći EU-a dodijeljeno kako bi se odgovorilo na hitne potrebe. To uključuje 3,2 milijuna eura novododijeljenih sredstava i više od 2,3 milijuna eura preusmjerenih sredstava iz tekućih humanitarnih projekata.

ZA SIRIJU : prvi let iz humanitarnih zaliha EU-a u Dubaiju slijeće 17. veljače u Adanu, odakle će ga humanitarni partner EU-a Međunarodna organizacija za migracije (IOM) isporučiti u sjeverozapadnu Siriju koja nije pod kontrolom vlade. To je jedan od tri leta organizirana putem Europskih kapaciteta za humanitarnu reakciju koji dostavljaju zimske šatore, grijalice, kuhinjske setove, higijenske pakete i više za ljude pogođene potresom. Sljedeća dva leta stižu sljedeći tjedan i koordinirani su s Irskom.

12 europskih zemalja i to Austrija, Bugarska, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Rumunjska, Slovenija i Norveška ponudile su pomoć u naturi sirijskim građanima putem EU mehanizma civilne zaštite. Pomoć se usmjerava preko središta u Bejrutu i Gaziantepu gdje stručnjaci EU-a za civilnu zaštitu pomažu u koordinaciji pristiglih donacija. Nekoliko zrakoplova iz Rumunjske već je stiglo u Beirut i Gaziantep, a prve isporuke u Siriju već su obavljene. U Bejrut su stigli i artikli za sklonište iz Bugarske i lijekovi s Cipra. Danas u Bejrut stiže i brod iz Italije koji će isporučiti velike obiteljske šatore.
Otkako je katastrofa pogodila Siriju, EU je mobilizirao 10 milijuna eura humanitarne pomoći kako bi pružio brzu pomoć žrtvama potresa. To uključuje 3,7 milijuna eura novododijeljenih sredstava i više od 6 milijuna eura preusmjerenih sredstava iz tekućih humanitarnih projekata.

petak, 17.02.2023.

UVID U KRETANJE CIJENA ZA TRI TRGOVAČKA LANCA

APLIKACIJA BEZ VIZUALIZACIJE

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović predstavio je 17. veljače aplikativno rješenje pod nazivom „Kretanje-cijena“ „s glavnim ciljem da se građanima omogući uvid u kretanje cijena u najvećim trgovačkim lancima te usporedbu cijena u odnosu na 31. prosinac 2022. godine za ciljane kategorije proizvoda koji čine dio potrošačke košarice“ – rekao je ministar dr. Filipović

Međutim u tom predstavljanju čak ni logo aplikacije Kretanje – cijena nije uz predstavljanje poslan u javnost kao fotografija. Zbog toga se osjeća praznina komuniciranja o aplikaciji „ Kretanje – cijena „ . Praćenje kretanja cijena odvija se putem interneta, ali potrošaći još uvijek nisu toliki roboti da bi se trebalo govoriti o aplikaciji bez ikakvog vizualnog koda! (mzz)

Ministar dr. Filipović je ponovio da će „ aplikacija „Kretanje-cijena“ potrošačima omogućiti transparentan uvid u cijene koje će biti lako dostupne i usporedive, a potrošači joj mogu pristupiti preko internetskih stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ili direktno putem web adrese. Prilagođena je i za pregled i usporedbu putem mobilnih pametnih telefona.

Razvoju ovog aplikativnog rješenja pridružili su se trgovački lanci Konzum, KTC i Tommy koji ukupno čine 38 posto tržišnog udjela. Aplikacija im omogućuje unos cijena najmanje dva puta mjesečno (cijene na 15. u mjesecu i zadnji dan u mjesecu), a javnosti praćenje kretanja cijena gotovo 350 proizvoda. Kao referentne cijene uzimaju se cijene koje su bile važeće na 31. prosinca 2022. te se sve ostale cijene uspoređuju s referentnim cijenama. Podatke je moguće pretraživati kroz različite filtere, prema trgovcu, prema kategoriji proizvoda te prema filteru: pojeftinilo, poskupilo, na akciji, zadržalo cijenu.

„Ovim putem želio bih se zahvaliti svima koji su uključeni u realizaciju ovog aplikativnog rješenja. Međutim, istaknuo bih tri trgovačka lanca koja su nam se odlučila pridružiti i dostaviti nam tražene podatke. Na taj način poslali su izravnu poruku transparentnosti. Čestitam im na odgovornom poslovnom ponašanju kojem bi svi trebali stremiti“, naglasio je ministar Filipović.
Informacija je to sa Internet stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

četvrtak, 16.02.2023.

ISTRAŽIVANJE: „PORTALI U HRVATSKOJ, SREDSTVO ZA INFORMIRANJE ILI MANIPULIRANJE“

KVALITETA PORTALA I STATUS NOVINARA
– TEME KOJE TREBA OTVORITI

Istraživanje koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) pod nazivom „Portali u Hrvatskoj, sredstvo za informiranje ili manipuliranje“, na uzorku od 275 portala iz svih hrvatskih županija, provela je novinarka Ivanka Toma, 2022. godine, a koja radi u Jutarnjem listu. Kontaktirajući 275 portala – odgovor je dobila od njih, navodi Ivanka Toma, samo - 21.

srijeda, 15.02.2023.

DAN NACIONALNE SUĆUTI ZA ĆIRU BLAŽEVIĆA

VOLIO JE LJUDE I ONI SU VOLJELI NJEGA !


Dan pokopa Miroslava Ćire Blaževića 15. veljače, a koji je preminuo 8. veljače u 88. godini života, Vlada RH je proglasila Danom nacionalne sućuti . Taj je dan obilježen isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja, na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti te jedinice lokalne i regionalne samouprave. Prije podne je održana komemoracija u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinsog u Zagrebu za uspješnog nogometnog trenera, čovjeka koji je volio ljude, baš koliko i nogomet koji je bio karizmatičan, dobar čovjek i odličan komunikator. Trener svih trenera Miroslav Blažević pokopan je istoga popodneva u Aleji Velikna na Mirogoju u prisustvu svoje obitelji, supruge, djece i unučadi, i svih koji su željeli doći i oprostiti se od njega. Oproštaj od Ćire bio je dostupan svakome, baš kao što je i on za života bio dostupan svima za razgovor, svakome tko je s njim želio porazgovarati, razmjeniti mišljenje ili samo pozdraviti se.

utorak, 14.02.2023.

NA POTRESOM ZAHVAĆENOM PODRUČJU U TURSKOJ ŽIVJELO 13 MILIJUNA STANOVNIKA

VEĆ TREĆEG DANA POSTAVLJENO PITANJE KVALITETE
GRADNJE POTRESOM SRUŠENIH OBJEKATA


Potres velike razorne snage magnitude od 7,8 stupnjeva po Rihteru je rano ujutro 6. veljače pogodio južni dio Turske i sjeverni dio susjedne Sirije. Do 14. veljače na tom je području zabilježeno preko 900 potresa većeg i manjeg intenziteta. Do sada je utvrđeno 37 tisuća poginulih, a evidentirano je do sada 90 tisuća ozlijeđenih . Povrijeđene i ostale koji su izgubili svoj dom prevozi sto dvadeset i dva zrakoplova i do danas je evakuirano 422 tisuće osoba.

Snimljeno s TV-a (mzz)

Potres u Turskoj izražen u kilometrima obuhvatio je površinu dužine 220 kilometara, a širine 25 do 30 kilometara. Tu je deset pokrajina, na kojima živi trinaest milijuna stanovnika. U 2022. godini izvoz iz tih područja bio je vrijedan 21,5 milijardi dolara, što predstavlja 8,5 posto Turskog izvoza. U potresom pogođenom području odvijalo se 15 posto poljoprivredne proizvodnje u Turskoj. U tom su području i dvije morske luke veoma važne za otvoren morski put na Srednji i Daleki Istok. Prema riječima hrvatskog veleposlanika Cvitanovića u Turskoj luke su toliko u potresu uništene da u njih nisu mogla pristati dva broda koja su doplovila sa pomoćima, već su morali ostati usidereni izvan luke.
Potražni tim Hrvatske koji je na put u Tursku krenuo na dan potresa iza 18 sati navečer, povlači se te se vraća u Hrvatsku.

Hrvatski veleposlanik u Turskoj Cvitanović u jutarnjuem kontakt program HRT-a je rekao “Pratio sam jutarnji sastanak europskog kordinacijskog tijela gdje sam čuo ovako: Mađarski potražni tim 14.2. napušta svoju lokaciju i neće imati rotacije, Estonija 14. napušta grad Hataj, Slovačka je 13. veljače napustila Hataj, Rumunjska za sada ostaje. Italija je 13. Veljače imala rotaciju i oni će polako početi povlaćiti svoju opremu. Španjolska povlači sve timove 14. i 15. Veljače. Francuska se povlači 16. veljače, Češka 17. Veljače, Austrijanci su počeli pripreme za povlačenje i odlaze u četvrtak. “
Sada slijedi rad sa teškom mehanizacijom i iskapanje tijela zatrpanih, te rad statičara. Nakon toga će krenuti procjena stanja i šteta te, obnova.

No zanimljivo je da je već trečeg dana od potresa u Turskoj, prema javnim informacijama postavljeno pitanje kvalitete izgrađenih stanova i zgrada koje nisu izdržale potres već su se srušile i zatrpale mnogobrojene stanovnike. Nadležne vlasti izdale su naloge za uhićenje više desetaka odgovornih osoba za građenje.
Hrvatska je u Tursku poslala sedam šlepera najptrebnijih stvari, deka, šatora, respiratora, sanitetskog materijala I ostalog u vrijednosti od 819 tisuća eura, što je poslano u Ankaru
u nazočnosti turskog veleposlanika u Hrvatskoj. U Ankari je pretovareno u avione te poslano u regije gdje je hitno na terenu potrebno bilo zbrinuti postradale stanovnike.

ponedjeljak, 13.02.2023.

MINISTAR BAČIĆ U OBILASKU ZAGREBAČKOG PODRUČJA

„ ZNAČAJNO UBRZATI PROCES GRADNJE“

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u društvu velikogoričkog gradonačelnika Krešimira Ačkara obišao je lokaciju gradnje zamjenske kuće za obitelj Đuran u Mraclinu a onda Stari grada Lukavec, najstariju građevinu u Turopolju čija je gradnja završila 1752. godine. Obnova te građevine stoji pola milijuna eura i financira se kroz Fond solidarnosti.
Zamjenska kuća u Mraclinu površine je 70 metara četvornih i u ožujku bi u nju trebala useliti četveročlana obitelj Đuran. Njihova kuća oštećena je u potresu prije više od dvije godine, a prije godinu je srušena kad je započela zamjenska gradnja.
Ministar Bačić je gradonačelnika upoznao s predloženim novim Zakonom o obnovi i programom mjera zbrinjavanja te stavom da će do početka studenog nastojati zbrinuti ljude koji su u kontejnerima kroz jedan od 11 modela, uključujući i gradnju zamjenskih kuća. Ministar Bačić je naglasio da su neriješeni imovinskopravni odnosi bili jedna od prepreka u realizaciji obnove kuća, a Zakon o kojem će se u petak glasati u Saboru, omogućit će obnovu bez obzira na ne upis vlasništva. Trenutno na velikogoričkom području se rade još tri kuće, a nastojat će obuhvatiti što veći broj od njih 27.

Ministar Baćić rekao je novinarima da će nastojati u Ministarstvu osigurati dodatne referente jer postojeći broj ljudi ne može obraditi veliki broj zahtjeva.

Ministar i potpredsjednik Vlade RH Branko Bačić nezadovoljan je brzinom izgradnje zamjenskih kuća u Zagrebu, a građane je pozvao da se odmah po stupanju na snagu novog Zakona o obnovi jave Ministarstvu kako bi im se uplatom sredstava omogućilo da što prije krenu u samoobnovu kuća. Tako će se na njihov račun otvoren u njihovoj poslovnoj banci, sukladno iznosima za predviđenu veličinu zamjenske kuće ili za projekt konstrukcije obnove, odmah isplatiti potrebna sredstva.

Zakon o obnovi potresom stradalih područja bi u Hrvatskome saboru trebao biti usvojen u petak 17.2., a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u izjavi novinarima u Zagrebu, nakon što je obišao nekoliko lokacija na kojima se provodi obnova, pozvao građane da se jave svojim referentima koji vode njihove projekte. "Krenut ćemo bez dana čekanja u taj model samoobnove", istaknuo je.

Između ostalog ministar Bačić je obišao u Markuševcu lokaciju konstrukcijske obnove obiteljske kuće samoobnovom, lokaciju organizirane konstrukcijske obnove višestambene zgrade te objekt javne namjene odnosno zgradu buduće Glazbene škole Blagoje Bersa .

Ministar Branko Bačić usporedio je obnovu Zagreba s onom na Banovini te rekao da se na području petrinjskog potresa gradi 109 zamjenskih kuća. U Zagrebu je pak, u odnosu na Banovinu, puno bolja situacija s konstrukcijskom obnovom ,organizirana i samoobnova, istaknuo je Bačić u izjavi te naveo da su u Zagrebu konstrukcijski obnovljene ili su u vrlo visokoj fazi obnove 22 zgrade.

„ Mislim da ćemo uspjeti, značajno ubrzati procese gradnje", rekao je ministar Bačić te zamolio građane za strpljenje.

Novinari su pitali ministra i za komentar primjedbi koje mu je u Markuševcu uputio jedan građanin, a Bačić je rekao kako suosjeća s njim i sa svima onima koji su još uvijek u kontejnerima. "Zato sam i rekao da je ono što mogu napraviti, a bit će teško i to, da im do 1. studenoga osiguramo prikladniji, primjereniji smještaj", rekao je.

Najavio je i da na sjeveru Zagreba u Čučerju i Markuševcu slijedi rušenje stradalih objekata kako bi se krenulo u ubrzanu obnovu pojedinačnih obiteljskih kuća.

"Uvjeren sam da će u idućih mjesec dana krenuti gradnja sedam, osam takvih zamjenskih kuća, što će predstavljati veliki iskorak, ako znamo da u protekle tri godine nismo imali ni jednu zamjensku kuću", rekao je.

Najavio je i da će već 14. veljače u Petrinji, na njegovu inicijativu, biti održan sastanak sa svim projektantima i operativnim koordinatorima Hrvatske komore inženjera građevine zbog njihovih primjedbi "da postojeća pravila ne omogućavaju kvalitetna ulazak u projektiranje konstrukcijske obnove", odnosno kako bi se "otklonile sve dvojbe".
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević pozdravio je novi zakon o obnovi kojim će se ubrzati samoobnova kuća jer će se građanima unaprijed osigurati novac gdje Grad sufinancira 20 posto obnovu privatnih zgrada, a država s 80 posto.
„Tu promjenu u novom zakonu apsolutno pozdravljamo, jer su i sami građani rekli kako bi krenuli u samoobnovu i ne bi čekali organiziranu obnovu, da su imali osiguran novac unaprijed „ rekao je Tomašević. Izvor, stranica Vlade RH

petak, 10.02.2023.

ZELENSKI U FRANCUSKOJ I BRUXELLESU

ZAŠTO RUSIJA I UKRAJINA NE PREGOVARAJU O MIRU?

Kako će rat koji vodi Rusija na tlu Ukrajine završiti? Ili koje će mu biti posljedice za Europu ?Rusija želi dio teritorija Ukrajine i ne želi biti pobjeđena. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji po prirodi stvari želi obraniti suverenitet svoje zemlje u njenim granicama želi završiti rat i pobijediti Rusiju . Zelenski ima čvrste saveznike koji udovoljavaju njegovim željama za oružjem, a oni su SAD i Europska unija .
No u čitavom procesu rata Rusije protiv Ukrajine ne vode se pregovori o miru . Nitko od 27 čelnika zemalja Europske unije, ne potiče dijalog dvaju zemalja. Dijalog ne postoji. Nitko službeno ne zna što Ruska strana misli o ratu koji vodi godinu dana. Dijaloga nikakvog nema, kao da iskustvo Drugog svjetskog rata gdje je živote izgubilo više od 60 milijuna ljudi, ne postoji, kao da nije nigdje zapisano. Rusija nije započela rat u Ukrajini da bi ga izgubila. Rusija više nije sila kao u vrijeme „hladnoga rata“, ali Rusija ima predsjednika koji nije spreman na poraz u Ukrajini. Putin prezire zapad. On ne uvažava furmulacije Ujedinjenih naroda o miru. On sebe i svoja viđenja u odnosu na svijet još uvijek smatra superiornim. Što je spreman poduzeti?

Nakon što je Zelenskom obećano da će dobiti moderne tenkove od Njemačke i SAD-a, u javnost je čak otišla informacija i o broju, a taj je veći od 300, i nakon što se ukrajinsko vojno osoblje stručno osposobljava za upotrebu modernog naoružanja u zemljama Europske unije, Zelenski želi avione. Zelenski vjeruje da su mu za pobjedu nad Rusijom potrebni avioni. Prije deset mjeseci čelnici NATO Saveza nisu bili spremni nad nebo Ukrajine poslati avione, koji bi uništavali rusko vojno naoružanje.Što se promijenilo? Kakvi su stavovi sada prevladali? Zar je opasnost od Rusije za članice NATO saveza manja?
Zelenski je 8. veljače posjetio Francusku, susreo se s premijerom Sunakom i predsjednikom Emanuelom Makronom i zatražio da se Ukrajinu podrži s avionima. Informacija koja je otišla u javnost je da mu je premijer Sunak obaćao da će Ukrajina dobiti avione kao obrambeno oružje.

Iz Francuske je predsjednik Zelenski 9. veljače stigao u Bruxelles na sastanak u Europsku uniju, gdje je govorio u Europskom parlamentu, a potom je održan sastanak i u Vijeću Europske unije u njegovoj prisutnosti. Zelenski ima potporu i financijsku i političku od Europske unije, Ukrajina je dobila staus zemlje kandidatkinje za EU u lipnju 2022. godine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je najavila i deseti paket sankcija Rusiji.
Nema sumnje da je Ukrajina žrtva Rusije koja ne samo da želi već je proglasila anektiranim tri teritorijalna područja u Ukrajini, iako UN to proglašava nelegalnim činom. Ali Rusija oružjem razara ukrajinske gradove i svu infrastrukturu, ubija i tjera u raseljavanje građane Ukrajine. Rusija vodi okrutan, nepravedan i osvajački rat. A s ruskim pokretačima rata, ponoviti ću, nitko ne razgovara niti ne pregovara o miru. To je loše za geopolitiku Europe. To povećava opasnost rata od Rusije u Baltičkim zemljama, a možda i šire. Kada je u pitanju Putin oružje se ne smije smatrati jedinim jamcem pobjede.
Margareta Zouhar Zec

U izjavi predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela tijekom konferencije za novinare 9. veljače s ukrajinskim predsjednikom Volodymirom Zelenskim u Bruxellesu između ostaloga rekao je slijedeće:


"Želio bih se fokusirati na tri elementa za koje vjerujem da će nas u potpunosti zaokupiti sljedećih dana i tjedana. Svjesni smo da će sljedećih nekoliko tjedana i sljedećih nekoliko mjeseci vjerojatno biti odlučujući i, budući da će ovih nekoliko tjedana biti odlučujući, vrijeme je da ne drhtimo, vrijeme je da budemo lucidni i vrijeme je da rasporedimo maksimalnu podršku i vidim tri zemlje za tu maksimalnu podršku.

Prvo, maksimalna vojna podrška. Imali smo priliku razgovarati o tome mnogo puta posljednjih tjedana, uključujući u Kijevu, s predsjednicom von der Leyen i vama, a vi ste ponovno imali priliku na Europskom vijeću jasno reći za pozornost europskih čelnika i vas. Postoje vojne potrebe koje će vas podržati, pomoći zaštititi, obraniti integritet Ukrajine: streljivo, topništvo, projektili, vozila, obrambeni sustavi. Ovo je vrlo konkretno ono što je sada. O tome se sada radi. Prvi element.

Drugi element, vi ovdje također nosite poruku koja se odnosi na ovu inicijativu, formulu mira, Također bih želio svečano izraziti obvezu europskih čelnika da budu na vašoj strani i da prenesu međunarodnoj zajednici ovu ambiciju poštivanja međunarodnog prava, poštivanja Povelje Ujedinjenih naroda, poštivanja suvereniteta Ukrajine. I nećemo štedjeti truda, nimalo truda, dan za danom, da također vodimo ovu političku i diplomatsku bitku na svim međunarodnim forumima i podržavamo vaš cilj uspostavljanja samita za mir. Znamo koliko je bitno ne drhtati, ne oklijevati, ne davati se zastrašiti, već naprotiv i sami stati uspravno, nadahnuti hrabrim primjerom ukrajinskog naroda.

I onda, treći element koji želim danas naznačiti. Imali smo priliku, istina, i o tome smo razgovarali u Kijevu prije nekoliko dana ( 3.2. 2023.) Napravili ste izbor, koji je izbor ukrajinskog naroda, slobodan i suveren izbor, koji je u stvarnosti već bio izražen u krvi na Majdanu, okrenuti ste demokraciji, slobodi i Europskoj uniji. I vrlo brzo nakon izbijanja ove invazije, odlučili ste proglasiti svoju kandidaturu za Europsku uniju i, u samo nekoliko mjeseci, vrlo brzo, europski čelnici – bilo je to u lipnju i možemo, trebali bismo, vjerujem , budite ponosni na to – odlučili Ukrajini dodijeliti status kandidata za pridruživanje Europskoj uniji.

Zaključujem, vi ste se, gospodine predsjedniče Zelenski, obraćajući se europskim čelnicima pozvali na utemeljitelje Europske unije. Ovih nekoliko ličnosti koje su na kraju Drugog svjetskog rata sanjale ovaj europski projekt, sanjale su ovo obećanje za milijune europskih građana koji su bili apsolutno traumatizirani tragedijom ova dva rata koja su pogodila europski kontinent. Svi mi ovdje imamo kroz svoje obitelji, naše djedove i bake, naše pradjedove i pradjedove, koji su bili suočeni s dramom ovog Drugog svjetskog rata, iz koje je nastao taj tračak nade inkarniran kroz projekt Europske unije, mir i blagostanje. Mir i prosperitet: dva središnja obećanja ovog europskog projekta. Danas nas, našu generaciju i vašu generaciju, spaja ta zajednička sudbina. Jesmo li u poziciji donijeti odlučujuće odluke kako bismo osigurali da mir i prosperitet budu vrijednosti koje osvjetljavaju europski projekt i europsko tlo u nadolazećim desetljećima?

Shvatili ste da smo apsolutno odlučni i želio bih zaključiti govoreći ovdje, u Bruxellesu, ono što sam svečano rekao prije nekoliko tjedana obraćajući se ukrajinskom parlamentu, dakle obraćajući se ukrajinskom narodu. Europska unija je Ukrajina. Ukrajina je Europska unija. Europska unija je naš zajednički dom. Bit ćemo mobilizirani da ostvarimo i održimo ovo obećanje. Slava Ukrajinci! Živjela Europa!"

KNJIGA SJEĆANJA

S MISLIMA NA ĆIRU BLAŽEVIĆA

U Informativno-multimedijskom centru “Budi ponosan” koji je na adresi Petrinjska 2 u Zagrebu Hrvatski nogometni savez otvorio je knjigu žalosti u spomen sjećanje na najistaknutijeg trenera i izbornika Hrvatskog nogometa, preminulog Miroslava Ćiru Blaževića.

U Knjigu su se prvi upisali predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marija Kustić, izbornik reprezentacije Zlatko Dalić, te izvršni direktor HNS-a Tomislav Svalina.

Zlatko Dalić je napisao :
Dragi moj šefe,
Hvala ti na svemu što si napravio za mene i našu Hrvatsku. Bio si moj nogometni učitelj, moj nogometni otac. Falit će mi tvoj savjet, tvoj osmijeh, tvoja psovka. Bio si i bit ćeš zauvijek trener svih trenera. Počivaj u miru”, napisao je Zlatko Dalić.

Svi koji žele svoje sjećanje na nogometnog trenera, izbornika nogometne reprezentacije i gospodina Ćiru Blaževića upisati u knjigu, mogu to učiniti u Informativno-multimedijskom centru “Budi ponosan” od 10 do 18 sati svaki dan, osim nedjelje.

četvrtak, 09.02.2023.

TRENER SVIH TRENERA VIŠE NIJE ŽIV

„ ZA USPJEH JE POTREBNA DISCIPLINA“

U 88. godini, 8. veljače umro je trener svih trenera gospodin i običan pristupačan čovjek, nogometni trener, koji je mogao svoj personaliti u trenutku prilagoditi svakom i običnom čovjeku i sa svakim razgovarati, zato su ga svi voljeli i zato je njegova popularnost veća i od popularnosti mnogih javnih osoba. Umro je Miroslav Ćiro Blažević.
Godine 1982. nogometni klub Dinamo osvojio je pod njegovim trenerskim vodstvom prvenstvo ondašnje Jugoslavije, tada nakon više od 20 godina i to je rezultat koji mu poklonici nogometa nikada neće zaboraviti .

srijeda, 08.02.2023.

MILANOVIĆ ZAVRŠIO TRODNEVNI POSJET EGIPTU

EKONOMSKI ODNOSI NE PRATE DOBRE POLITIČKE ODNOSE

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović sa suprugom prof. sc. dr. Sanjom Musić Milanović bio je 5.6.i 7. veljače u službenom posjetu Arapskoj Republici Egiptu, zemlji sa više od 100 ilijuna stanovnika, poznatoj po piramidama, hramovima i povjesnim faraonima, a na poziv egipatskog predsjednika Abdela Fattaha El-Sissija.
Najprije je predsjednik RH Zoran Milanović posjetio Hrvatsko memorijalno groblje izbjeglica iz Drugog svjetskog rata u El Shattu, u Egiptu, gdje je položio vijenac i zapalio svijeću u spomen na više od 800 hrvatskih izbjeglica koji su tijekom zbjega preminuli i tamo pokopani. Nakon obilaska Hrvatskog memorijalnog groblja u El Shattu, kojim je započeo službeni posjet Arapskoj Republici Egiptu, predsjednik Milanović na Sinaju je posjetio Upravu Sueskog kanala u gradu Ismailij. Tu se predsjednik Milanović susreo s predsjednikom Uprave admiralom Ossamom Rabiejem te mu je prezentiran rad Sueskog kanala.
Drugog dana posjeta Egiptu, predasjednik Milanović je svečano dočekan u Kairu ispred Predsjedničke palače „Al-Ittihadiya Palace“ . Dvojica predsjednika održali su susret te bilateralni sastanak izaslanstava Republike Hrvatske i Arapske Republike Egipta.

EgipatskI predsjednik Abdela Fattaha El-Sissija s predsjednikom RH Milanovićem pred poćasnim vodom vojske

U izjavi nakon sastanka predsjednik Milanović istaknuo je turizam, vojnu industriju i ulaganja u Hrvatsku kao moguća područja suradnje između Hrvatske i Egipta. „Turizam je područje u kojem je Hrvatska, stjecajem okolnosti, prirodnih prednosti, ali i puno rada, energije i kapitala, došla na jednu zavidnu svjetsku razinu, tako da se možemo sasvim objektivno smatrati turističkim gigantima. Tu imamo iskustava koja smo spremni i koja su naši stručnjaci spremni podijeliti. Da se vidi koji su pravci razvoja, kako da država od nečega dobro zarađuje, da ljudi imaju dobre i kvalitetne poslove, a da se opet ne zagušimo u rijeci turista i svega onoga što ide s velikim brojem ljudi koji se nađu u jednom kratkom vremenu na jednom ograničenom prostoru. To su važne stvari i za kvalitetu život i za očuvanje okoliša“, rekao je predsjednik Milanović.
Predsjednik Milanović je predsjednika Arapske Republike Egipta Abdela Fattaha El-Sissija pozvao da službeno posjeti Hrvatsku.Egipatski predsjednik el-Sisi na početku svoje izjave čestitao je Republici Hrvatskoj na ulasku u Schengen i u euro-zonu ocijenivši to vrhuncem njezina uspjeha u smislu integracija u institucije Europske unije.
Nadalje, izrazio je zahvalnost Hrvatskoj i njezinim političkim stavovima u, kako je kazao „ključnim pitanjima za Egipat“. „Tijekom našeg razgovora naglasili smo važnost zalaganja za promicanje gospodarske suradnje i povećanje trgovinske razmjene između dvije zemlje, koji se trenutno ne uklapaju u razinu političkih odnosa dviju strana. Osobito nakon što je Hrvatska postala jedna od važnijih vrata, južnih vrata Europske unije, što može pridonijeti povećanju trgovinske razmjene i energetske sigurnosti na području južne i srednje Europe“, izjavio je egipatski Predsjednik.

Predsjednici Hrvatske i Egipta sa suprugama

Egipatski predsjednik el-Sisi rekao je kako je s predsjednikom Milanovićem razgovarao o napretku Egipta na području proizvodnje energije, što uključuje pronalazak plina u istočnom Sredozemlju te unaprjeđenje sektora obnovljivih izvora energije, poput solarnih elektrana u Benbanu.„Razgovarali smo o suradnji dviju zemalja na području energetike te poticaju hrvatskih tvrtki da djeluju i ulažu u Egipat na tom polju. Hrvatska strana je pozvana na ulaganje u našu industriju jer to će im biti karta za ulazak na arapsko tržište“, kazao je između ostalog predsjednik Arapske Republike Egipta Abdel Fattah el-Sisi.

Nakon sastanka s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sisijem, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je sastanak s glavnim tajnikom Arapske lige Ahmedom Aboulom Gheitom koji je na dužnosti od 2016., a 2021. je ponovo izabran za Glavnog tajnika
Arapska liga, odnosno Liga arapskih država, koja ima 22 članice, asocijacija je nezavisnih država osnovana u Kairu 1945. godine. Suradnja između Arapske lige i Europske unije započela je 2007. godine. Glavni cilj Arapske lige je približavanje članica i koordiniranje, kako bi se, uz poštivanje nezavisnosti i suvereniteta, artikulirale pozicije i interesi arapskog svijeta u globalu, definirala pitanja od zajedničkog interesa, razriješila međuarapska sporna pitanja i limitirali međusobni konflikti.

Predsjednik Republike Zoran Milanović, sastao se u Kairu i sa predsjednikom egipatske Vlade Mostafom Madboulyem te s predsjednikom Zastupničkog doma Parlamenta Hanafyem Gebalyem.
S predsjednikom Vlade Arapske Republike Egipta Mostafom Madboulyjem predsjednik Milanović održao je bilateralni sastanak, zajedno s predstavnicima hrvatskog i egipatskog izaslanstva.

Politički i bilateralni razgovori Egipat - Hrvatska. Fotke: Ured predsjednika

Službeni posjet Arapskoj Republici Egiptu Predsjednik Republike Hrvatske završio je u egipatskom Parlamentu i susretom s predsjednikom Zastupničkog doma Parlamenta Arapske Republike Egipta dr. Hanafyjem Gebalyjem.
Najviše se razgovaralo o gospodarskim odnosima i mogućnostima daljnjeg jačanja ekonomske suradnje Hrvatske i Egipta. Prvenstveno se pri tome govorilo o suradnji na području turizma i energetike, te o mogućim ulaganjima u industrijskim zonama na području Sueza. Na razgovoru s predsjednikom Vlade naglašeno je kako međusobni ekonomski odnosi ne prate dobre političke odnose između dviju zemalja. Jer ulazak Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu istaknuti su kao dodatni poticaj za razvoj trgovinske razmjene i veće prisustvo egipatskih tvrtki na europskom tržištu.

utorak, 07.02.2023.

MEHANIZAM CIVILNE ZAŠTITE EU OD VELIKOG ZNAČAJA ZA KATASTROFU POTRESA

HRVATSKA POSLALA TIM OD 40 OSOBA I 10 POTRAŽNIH PASA


Nakon što je potres magnitude 7,8 po Richteru 6.veljače rano ujutro, te iste snage i istoga prijepodneva pogodio ponovo južnu dio Turske i sjeverni dio Sirije, te u mnogo manjih naknadnih potresa, ozlijeđeno je, kažu informacije više tisuća ljudi, smrtno je stradalo također više tisuća ljudi. Epicentar potresa bio je u regiji Pazarcik, u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku Turske.

No ono što je također veoma teško saznanje je da su tisuće osoba ostale zatrpane pod zgradama koje su se srušile ili urušile. A vrijeme je hladno, sa padavinama snijega i kiše. Istoga dana nakon katastrofe Turska Vlada je aktivirala Mehanizam civilne zaštite Europske unije a temeljem čega se 19 država članica EU-a i to Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka , Slovenija i Španjolska zajedno s Albanijom i Crnom Gorom odazvalo sa svojim timovima za pomoć.

U najteže pogođena područja u Turskoj u potragu i spašavanje upućeno je, prema informacijama iz Europske komisije 25 timova, kako bi pomogli prvim hitnim službama na terenu, od kojih je 11 već stiglo. Osim toga, 2 liječnička tima poslana su putem Mehanizma civilne zaštite EU-a kako bi pružili hitnu zdravstvenu skrb potresom povrijeđenim osobama. Ukupno su europske zemlje ponudile 1185 spasilaca i 79 pasa tragača, informacije su od Europske komisije.

Iz Hrvatske je 6. veljače prije 19 sati u Tursku otišao iz Logističkog centra Ravnateljstva civilne zaštite u Jastrebarskom tim od 40 osoba sa 10 potražnih pasa. Psi snagom njuha lociraju među ruševinama mjesto gdje su pod ruševinama ljudi, te gdje treba kopati . Ravnatelj civilne zaštite dr. sc. Damir Trut rekao je da su to ljudi obučeni za spašavanje u potresu. Isti su radili na terenu i nakon potresa u Albaniji, te u Hrvatskoj. Oni će tamo biti desetak dana, a priprema se i tim koji će ih, ako će biti potrebe, zamijeniti u Turskoj.
U Siriji EU je u kontaktu sa svojim humanitarnim partnerima na terenu i financira humanitarne organizacije koje provode operacije potrage i spašavanja, a također osigurava vodu i sanitarnu podršku te distribuira deke i higijenske potrepštine u pogođenim područjima. Također procjenjuju razinu štete i potrebe unutar Sirije nakon jučerašnjeg potresa kako bi prilagodili svoj odgovor.
EU razmatra sve održive opcije za raspoređivanje dodatnih resursa unutar Sirije kao potporu pogođenom stanovništvu.

ponedjeljak, 06.02.2023.

KATASTROFALAN POTRES U TURSKOJ I SIRIJI

EUROPSKA KOMISIJA AKTIVIRALA PRUŽANJE POMOĆI

CIJENE NAFTE NAJNIŽE U POSLJEDNJIH 20 DANA

AMERIČKA I EUROPSKA EKONOMIJA, ZA SADA, IZBJEGLE RECESIJU

Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su na najniže vrijednosti u posljednje tri tjedna. Razlog je taj što važne centralne banke i dalje povećavaju kamate, pa se rast ekonomija usporava, što bi moglo oslabiti potražnju za naftom .
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošlog tjedna 7,8 posto, što znači na 79,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,9 posto i sada stoji 73,39 dolara, informacija je Al Jazerre 6. veljače.
Pad cijena drugi tjedan zaredom najviše je posljedica usporavanja rasta zapadnih ekonomija, s obzirom da centralne banke i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. Središnja banka Sjedinjenih Američkih Država Fed povećala je ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na najviši nivo od 2007. godine, dok su Britanska središnja baanka BoE i banka Europske unije ECB podigle cijenu novca za po 0,50 postotnih bodova.
Kako centralne banke već mjesecima podižu kamate, rast ekonomija se usporava.
Zasad je američka ekonomija kao i ekonomija eurozone izbjegla recesiju. Ali Fed i ECB najavili su dalje povećanje kamata jer je jasno da treba oslabiti potražnju kako bi popustili inflacijski pritisci.
A to ne ide lagano, na što ukazuje izvještaj o zapošljavanju u SAD-u. U siječnju je broj zaposlenih porastao za 517.000, dok su analitičari očekivali tek oko 187.000. Stopa nezaposlenosti je pala na 3,4 posto, dok se očekivao rast na 3,6 posto. Ti podaci pokazuju da bi inflacija još neko vrijeme mogla ostati povišena, što znači da će Fed ili povećati kamate na više vrijednosti nego što se mislilo ili će ih na povišenom nivou zadržati dulje nego što se očekivalo.
Trgovci su nesigurni i zbog daljnjih sankcija na rusku naftu. Dana 5. veljače je na snagu stupila Europska zabrana uvoza rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije.
Embargo je dogovoren još u srpnju 2022. u sklopu šestog paketa sankcija Rusiji zbog ratne invazije na Ukrajinu, a nastavlja se na zabranu uvoza ruske sirove nafte morskim putem, koja je na snazi od prosinca 2022.godine.
Članice EU-a dogovorile su 3. veljače zajedno s članicama grupe G7, ograničenje cijene ruskih naftnih derivata. Cijene skupljih naftnih derivata, poput dizela, benzina i goriva za avione, ograničene su sada na 100 dolara, a onih jeftinijih, poput lož-ulja, na 45 dolara po barelu. ( Al Jazerra,mzz)

nedjelja, 05.02.2023.

VJEKTROELEKTRANA - SNAGA HRVATSKE

HEP U SEKTORU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Na stranici European Investment Bank EIB, tekst je pod naslovom „ Snaga Hrvatske“ koji je napisao autor Dawid A. Fusiek. Sam sebe ovako je predstavio „Ja sam urednik u Europskoj investicijskoj banci, banci EU. Pišem o utjecaju Banke na ljude i tvrtke diljem svijeta.“

PRENOSIM TEKST KOJI JE NAPISAO GOSPODIN DAWID A. FUSIEK JER SE RADI O VJETROELEKTRANI KOJU JE IZGRADIO HEP.
Zašto prenosim tekst?
ZATO ŠTO JE KROZ INFORMACIJU VAŽNO I ZANIMLJIVO ZNATI, KAKAV JE DOJAM STRANACA, U OVOM SLUČAJU OSOBE iz Europske investicijske banke o Hrvatskoj s obzirom na to što se u Hrvatskoj uopće stvara i radi, a s obzirom na neprastana politička trvenja koja su prisutna na javnoj političkoj sceni, a koja su vrlo vidljiva jer u medijima zauzimaju značajan prostor.
SREĆOM gospodina Dawida A. Fusieka interesirju vjetroelektrane!

subota, 04.02.2023.

IZVJEŠĆA TRI ZEMLJE O USKLAĐIVANJU S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE

Europska komisija objavila je analitička izvješća o usklađivanju Ukrajine, Moldavije i Gruzije s pravnom stečevinom EU. Prema priopćenju i dnevnim vijestima 3. veljače Europska komisija objavila je 2. veljače taj dokumenat naslova RADNI DOKUMENAT OSOBLJA KOMISIJE.Tu se procjenjuje sposobnost Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije da preuzmu obveze članstva u EU.
Europska komisija usvojila je lipnju 23.i 24. godine 2022. njihov zahtjev, a Europsko vijeće dodijelilo je europsku perspektivu za spomenute tri zemlje i status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, u skladu s mišljenjima koja navode broj prioriteta kojima se treba posvetiti u ovom kontekstu.

Sve tri zemlje kandidatkinje ocjenjivane su na temelju istih kriterija i vlastitih zasluga. Komisija je u izvješćima ocjenjivala stupanj približavanja pravnoj stečevini EU-a na temelju odgovora na upitnike triju zemalja kandidatkinja, kao i relevantnih informacija dobivenih u okviru intenzivnih višegodišnjih dijaloga u okviru Sporazuma o pridruživanju, uključujući duboka i sveobuhvatna područja slobodne trgovine (AA/DCFTA), za procjenu njihove provedbe.

Izvješća nazvana RADNI DOKUMENAT OSOBLJA KOMISIJE po materijalu su obimna, i ovdije navodim linkove, čijim se kopiranjem u tražilici , dokument može otvoriti i podrobno čitati i analizirati . Dokumenat o postignuću Moldavije ima 52 stranice, Ukrajine 67 stranice, a Gruzije 57 stranica .

https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-02/SWD_2023_32_%20Moldova.pdf


https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-02/SWD_2023_30_Ukraine.pdf

https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-02/SWD_2023_31_Georgia.pdf


U priopćenju se kaže da će Europska komisija nastavit davati smjernice i potporu Ukrajini, Moldaviji i Gruziji u tom smislu kako bi pomogla tim trima zemljama u daljnjem usklađivanju sa standardima i normama EU-a koji pokrivaju cjelokupnu pravnu stečevinu EU-a.
Komisija će izvijestiti o napretku triju zemalja u rješavanju reformskih prioriteta utvrđenih u mišljenjima u sklopu sljedećeg „paketa proširenja” koji bi trebao biti na jesen. Ta će izvješća uzeti u obzir razvoj politike od lipnja 2022. i pružiti preporuke politike u vezi s reformama koje treba poduzeti za sljedeće razdoblje.

Uoči Vijeća za pridruživanje EU 7. veljače, bit će objavljeno posljednje Izvješće o provedbi pridruživanja za Republiku Moldaviju. Slična su izvješća objavljena pred odgovarajućim vijećima pridruživanja Ukrajine i Gruzije u rujnu prošle godine.

04.02.2023. u 10:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 03.02.2023.

PREDSJEDNICA EK U KIJEVU, PUTIN OBILJEŽIO 80.GODINA OD POBJEDE NACIZMA

PUTIN O RUSKIM TENKOVIMA
LAVROV O MOLDAVIJI KAO NOVOJ UKRAJINI

Po četvrti put je u posljednju godinu dana otkako je Rusija 24.2. 2022. agresijom oružja napala Ukrajinu Ursula von der Leyen stigla u Ukrajinu. Ovaj put 2. veljače 2023. stigla je sa kolegijem od 15 povjerenika Europske komisije. Za istim stolom raditi će i razgovarati kako izgraditi budućnost Ukrajine u Europskoj uniji te o gospodarsku sigurnost Ukrajine. Održati će sammit 3.veljače “ Prošle smo godine obećali - to je stabilna, predvidljiva financijska potpora - i održali smo obećanje. Prije dva tjedna isporučili smo prvu tranšu naše financijske pomoći od 18 milijardi EUR za 2023. Sveukupno, ekonomska, humanitarna i vojna potpora Europske unije Ukrajini sada, od početka rata, iznosi gotovo 50 milijardi EUR. Važno nam je pružiti ekonomsku sigurnost našim prijateljima u Ukrajini. Pomažemo i u osiguravanju energetske sigurnosti“ – mali je dio od izgovorenog Ursule von der Leyen u Krajini.

Predsjednica von der Leyen objasnila je i sljedeće : „Posjetom Kolegija Kijevu, EU šalje vrlo jasnu poruku Ukrajini i šire o našoj kolektivnoj snazi i odlučnosti u suočavanju s brutalnom agresijom Rusije. Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. I nastavit ćemo nametati visoku cijenu Rusiji sve dok ne prestane s agresijom. Ukrajina može računati na to da će Europa pomoći u ponovnoj izgradnji otpornije zemlje, koja napreduje na svom putu pridruživanja EU-u.” Predsjednica EK je najavila do godišnjice agresije na Rusiju, dakle do 24. veljače izradu desetog paketa sankcija za Rusiju. Ruski predsjednik nikada ne sugerira u govoru da ratom riskira budućnost Rusije, kako to govori Ursula von der Leyen.

RUSIJA OBILJEŽILA POBJEDU NACIZMA
Na dan 2. veljače, kada je Dan ruske vojne slave, što je državni praznik u cijeloj Rusiji ove godine sa sjećanjem na 80 . godišnjicu pobjede u bitci za Staljingrad nad onda njemačkom vojskom ,Vladimir Putin obratio se, kako piše u ruskim vjestima na internetu „ potomcima pobjednika“ u svom svečanom govoru u ogromnoj dvorani punoj uzvanika. Putin je podsjetio da se prije 80 godina u Staljingradu odlučivala sudbina ne samo Sovjetskog Saveza, već i cijelog svijeta. Između ostaloga je rekao
“Vidimo da ideologija nacizma, već u svom modernom ruhu, svojoj modernoj manifestaciji, ponovno stvara izravne prijetnje sigurnosti naše zemlje. Uvijek iznova prisiljeni smo odbijati agresiju kolektivnog Zapada. Nevjerojatno, ali istinito - opet nam prijete njemački tenkovi Leopard s križevima na palubi. I opet će se boriti s Rusijom na tlu Ukrajine rukama posljednjeg Hitlera, rukama banderovaca”, rekao je Putin te nastavio – Znamo da unatoč naporima službene, u biti korumpirane propagande nama nesklonih zapadnih elita, imamo mnogo prijatelja, štoviše, u cijelom svijetu, pa tako i na američkom kontinentu, u Sjevernoj Americi i Europi. Postoje oni koji europske zemlje, pa tako i Njemačku, uvlače u novi rat s Rusijom, a sve neodgovornije to proglašavaju već svršenim činjenicom. Oni koji očekuju poraz Rusije na bojnom polju očito ne shvaćaju da će suvremeni rat s Rusijom za njih biti sasvim drugačiji. Ne šaljemo naše tenkove na njihove granice. Ali imamo što odgovoriti, a korištenjem oklopnih vozila stvar se neće završiti. Ovo bi svi trebali razumjeti.“ rekao je Putin

LAVROV PRATI MOLDAVIJU
Istovremeno ministar vanjski poslova Rusije Lavrov rekao je 2. veljače TV kanalu Rossiya-24. da razmatra Moldaviju za ulogu "nove Ukrajine", dok predsjednica zemlje Maia Sandu "juri u NATO" i spremna je ujediniti Moldaviju s Rumunjskom.
"Sada se u Moldaviji traži ova uloga, prije svega zato što su sasvim specifičnim metodama, daleko od slobodno demokratskih izbora, uspjeli postaviti predsjednika na čelo zemlje, koja jednostavno želi ući u NATO. Ona Maia Sandu , spremna je na ujedinjenje s Rumunjskom i općenito je spremna na gotovo sve", istaknuo je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov Skrenuo je pozornost na činjenicu da paralelno s takvim "pro-NATO, pro-EU pogonom" Sandu Maia i Kišinjev ( glavni grad Republike Moldavije ) odbija nastaviti rad u formatu "5 + 1" uz sudjelovanje Kišinjeva, Tiraspola, Rusije, SAD-a , OESS, UN. Prema Lavrovu, to "mnogo govori". "Taj format Zapad smatra neprikladnim, jer je bio potreban kada su u Kišinjevu bile vlasti koje su bile zainteresirane za očuvanje teritorijalne cjelovitosti i dogovor s Pridnjestrovljem. A kada je došla vlast koja je spremna riješiti problem Pridnjestrovlja silom i inzistira na protjerivanju naših mirovnjaka i onih koji čuvaju skladišta streljiva u Kolbasnoj, sada ne trebaju nikakvi pregovarački formati, samo treba podržati vlasti”, rekao je ministar vanjskih poslova Rusije.
U Pridnjestrovlju je, prema informacijama oko tisuću i petstotina ruskih sepratista. Za vjerovati je da se nešto priprema. Što i kada samo su pitanja.
(Margareta Zouhar Zec)

03.02.2023. u 10:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 02.02.2023.

PONUDA TURISTIČKIH POSLOVA U ZAGREBU

VELIKA PONUDA – ODAZIV ZAINTERESIRANIH MALI

U kongresnom centru Zagrebačkog velesajma održani su 1. veljače Dani poslova u turizmu. Projekt je to Hrvatskog zavoda za zapošljavanje , Ministarstva turizma i sporta, te Ministarstva rada i mirovinskog sustava organiziran na način da se sedamdesetak tvrtki dijelom trgovačkih dijelom turističkih, a dijelom uslužnih predstavilo sa svojom ponudom koja čini potrebu za djelatnicima u širokom sektoru turizma.

No Dani poslova prošli su u Zagrebu bez zapaženih medijskih najava. Zašto za poslove u turizmu nije primijenjen snažniji marketing? Taj odgovor zasigurno imaju organizatori? Pravo na informaciju je najvažnije ljudsko pravo. U turizmu ove godine, predviđanja su na početku 2023., da je potrebno 30 tisuća novih djelatnika. Čini se da su zbog tihe kampanje organizatori turističke tvrtke prepustili manjku domaćih djelatnika i dovođenju zainteresiranih iz Europske unije i trećih zemalja?
Zašto nije vidljivijim medijskim najavama uložen maksimalan napor da svi koji traže posao, posao i nađu, ne u inozemstvu, već u turizmu? Zar zato što reklamne poruke na TVu stoje značajne cifre? To ni za koga nije opravdanje – jer Hrvatska je turistička zemlja. Zašto kućni budžet, kao i nedostatak radnog staža, ne popraviti sa radom u turizmu, u svojoj zemlji na Hrvatskom Jadranu umjesto odlaženja u Italiju i Njemačku gdje dio hrvatskih žena iz Slavonije i Istre odlazi njegovati starije osobe – dakako za plaću? Koncepcija dobre namjere, potrebe i uspjeha u Hrvatskoj ide nespojivim kolosjecima.

Fotka mzz


Na štandovima turističkih tvrtki bili su djelatnici iz područja -ljudski potencijali - s kojima se na licu mjesta moglo razgovarati, koji su mogli dati svako objašnjenje u okvirima potrebnih zanimanja za turističku sezonu. Svima je zajedničko da traže djelatnike koji će raditi u predstojećoj turističkoj sezoni.
Ovdje su bile sve najveće turističke tvrtke koje ugošćuju turiste u Hrvatskoj poput Valamara, Bluesun-a, Hilton Imperial Dubrovnika, Maistre i više malih privatnih reostorana , naprimjer s Raba, Korčule, Hvara, a sve u potrazi za turističkim djelatnicima.

Sve tvrtke traže i žene i muškarce konobare, pomoćne konobare, barmene i barske konobare, recepcionere, pomoćne radnike na recepciji, radnike na parkingu, kuhare, pomoćne kuhare, pomoćne kuhinjske radnike, slastičare, mesare i skladištare, radnike na bazenu, pomoćne radnike za sport i rekreaciju, fitnes trenere, vrtlare, noćne čuvare, a hoteli koji imaju wellnes traže maserke i kozmetičarke, ali i sobarice, nadzornice, čistačice, pomoćne radnice u domaćinstvu.

Naprimjer kamp naselje Šimuni na otoku Pagu ima otvorenih čak 150 radnih mjesta za muškarce i žene i to u ugostiteljstvu, recepciji i domaćinstvu.
ROTO – svijet pića traži prodavače, skladišne radnike, vozače B/C kategorije, viličare i pomoćne radnike dostavljače za rad u Puli, Rijeci,Poreču, Zadru, Novalji,
Splitu, Dubrovniku i Zagrebu.
Trgovce za sezonski rad traži lanac trgovina Tommy, Trgovina Krk.d.d., lanac STUDENAC – MARKET malih trgovina itd.
Prethodno Dani poslova u turizmu održani su 25.1.2023. u Osijeku i 27.1.2023. u Bjelovar.
Poslove za rad u turizmu moguće je pogledati i na internetu na stranici burze rada.
Margareta Zouhar Zec

02.02.2023. u 10:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

PIRC MUSAR U POSJETI MILANOVIĆU

ZAJEDNO NA INTEGRACIJI ZAPADNOG BALKANA U EU

Nataša Pirc Musar predsjednica Republike Slovenije, stigla je 1.veljače u državnički posjet Hrvatskoj te ju je primio predsjedniku RH Zoran Milanović u svom uredu na Pantovčaku.Predsjednik RH je izjavio da je razgovor s redsjednicom Slovenije bio ugodan, prijateljski i sadržajan,a teme razgovora su se odnosile na uzajamne odnose dviju država,.na situaciju u regiji te na budućnost Inicijative Brdo-Brijuni koja je pokrenuta još u vrijeme predsjednika Josipovića na inicijativu predsjednika Slovenije Pahora.
Predsjednik Milanović ocijenio je kako se dobra suradnja Hrvatske i Slovenije može razvijati u još boljem smjeru „Mislim da su odnosi bolji nego što su bili prije tri-četiri godine, posebno ulaskom Hrvatske u Schengen. Tu još jednom zahvaljujem Sloveniji na podršci i Predsjednici Nataši Pirc Musar što je izdvojila svoje vrijeme i bila na Bregani 1. siječnja ove godine da se zajednički obilježi, i za Hrvatsku, ali i za Sloveniju, važan i koristan događaj“, izjavio je predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, rekla je kako su oboje svjesni nekoliko neriješenih pitanja, ali da misli da će ih Hrvatska i Slovenija u budućnosti znati razriješiti. Izjavila je kako se obavezala da će nastaviti Proces Brdo-Brijuni jer želi da Slovenija i Hrvatska, kao države koje su najviše postigle na tom području u ovoj regiji, vode dijalog s ostalim državama regije. „Slovenija je pokazala kako može igrati značajnu ulogu u približavanju Bosne i Hercegovine i ostalih država na zapadnom Balkanu u Europsku uniju. Hrvatska ovdje ima jednako stajalište“, izjavila je slovenska Predsjednica te zahvalila predsjedniku Milanoviću što će i nadalje zajedno raditi na tom projektu koji je zajednički projekt Slovenije i Hrvatske.

Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar i predsjednik RH Zoran Milanović Fotka Ured predsjednika

Govoreći o sljedećem sastanku Procesa Brdo-Brijuni navela je kako je predsjednik Stevo Pendarovski ponudio da se on održi u Sjevernoj Makedoniji. „Željela bih na tom susretu, koji će se održati krajem ove godine, otvoriti teme koje nisu toliko političke i ideološke. Predsjedniku Milanoviću sam rekla što je moja tiha želja – više naglaska na mladima jer mladi su oni koji odlaze iz ove regije u ogromnim brojevima. Poslanstvo predsjednika i mene osobno kao predsjednice jest u tome da vidimo što još možemo učiniti da ljudima u ovoj regiji bude bolje. I politika ponekad mora učiniti neki korak nazad, manje se posvetiti ideološkim temama i u mladima vidjeti onu platformu koja će moći napraviti neki drugi sadržaj u tom procesu. Sama vjerujem u vladavinu prava i mislim da je vladavina prava izuzetno značajna, ne samo na nacionalnoj razini nego i u međunarodnim odnosima. Još jednom hvala za doista ugodan prijem“ – rekla je Nataša Pirc Musar

Na upit novinara jesu li razgovarali o ratu u Ukrajini, predsjednik Milanović odgovorio je „Nismo razgovarali o Ukrajini, što ne znači da nećemo".Upitan o svojoj ranijoj izjavi o „otetom Kosovu“, predsjednik Milanović je rekao kako je tada mogao reći i da je Srbija ostala bez Kosova. „Mislim da svoju privrženost i simpatije prema kosovskim Albancima ne trebam dokazivati. Kosovo je u međuvremenu priznato, Hrvatska ga je priznala među prvima i ja koristim priliku gdje stignem da ljude uvjerim da priznaju Kosovo ako to nisu učinili, i europske državnike i latinoameričke“, rekao je između ostalog. “Da bi Srbija došla na Zapad, gdje je dobrodošla, neke stvari se moraju promijeniti“ rekao je Zoran Milanović te nastavio“ Činjenica da je situacija u Ukrajini trenutak ili početak kraja jedne prividne srbijansko-ruske romanse u kojoj će Srbija shvatiti da je prevarena ljubavnica. Naime, Srbija i Kosovo Rusiji smetaju. Rusija će kad-tad morati priznati Kosovo ili se praviti da ga priznaje da bi legalizirala ono što radi u Ukrajini. A gdje je tu Srbija? Oni moraju shvatiti da Rusiji smetaju i da tu nema ljubavi, nego isključivo odnos interesa u kojem su poslužili Rusiji u jednom periodu da provede neke svoje naume, koji su protivni međunarodnom pravu“, pojasnio je predsjednik Milanović i dodao kako će Srbija morati na neki način priznati Kosovo, a da će kosovske vlasti morati dati nekakav status zajednici srpskih općina na sjeveru Kosova

02.02.2023. u 05:53 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.