Marketing
VJEKTROELEKTRANA - SNAGA HRVATSKE
HEP U SEKTORU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Na stranici European Investment Bank EIB, tekst je pod naslovom „ Snaga Hrvatske“ koji je napisao autor Dawid A. Fusiek. Sam sebe ovako je predstavio „Ja sam urednik u Europskoj investicijskoj banci, banci EU. Pišem o utjecaju Banke na ljude i tvrtke diljem svijeta.“
PRENOSIM TEKST KOJI JE NAPISAO GOSPODIN DAWID A. FUSIEK JER SE RADI O VJETROELEKTRANI KOJU JE IZGRADIO HEP.
Zašto prenosim tekst?
ZATO ŠTO JE KROZ INFORMACIJU VAŽNO I ZANIMLJIVO ZNATI, KAKAV JE DOJAM STRANACA, U OVOM SLUČAJU OSOBE iz Europske investicijske banke o Hrvatskoj s obzirom na to što se u Hrvatskoj uopće stvara i radi, a s obzirom na neprastana politička trvenja koja su prisutna na javnoj političkoj sceni, a koja su vrlo vidljiva jer u medijima zauzimaju značajan prostor.
SREĆOM gospodina Dawida A. Fusieka interesirju vjetroelektrane!
TEKST JE SLIJEDEĆI
„Nekoliko energetskih projekata ima za cilj učiniti Hrvatsku zelenijom, osigurati sigurnu opskrbu energijom i poboljšati živote u Zagrebu.
Samo osam kilometara od Kaštel Benkovačkog, srednjovjekovnog dvorca, je malo mjesto Korlat , gdje se proizvodi jedno od najboljih crnih vina u Hrvatskoj i Europi. Od 2021. to hrvatsko mjesto donosi i još jednu važnu žetvu – zelenu energiju.
Na Korlatu, u Zadarskoj županiji se nalazi najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, koja se sastoji od 18 vjetroagregata instalirane snage 3,6 megavata svaka. Elektrana godišnje proizvodi oko 170 gigavat sati. To je oko 1% hrvatske godišnje potrošnje električne energije i energije za više od 50 000 kućanstava.
Sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) stoji iza izgradnje i rada vjetroelektrane. To je prvo postrojenje te vrste za tvrtku i prvi direktni projekt obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj koji nije barem djelomično financiran iz bilo koje javne sheme potpore.
HEP ima ključnu ulogu u vođenju tranzicije Hrvatske na niskougljičnu energiju. Osim kopnene vjetroelektrane, razvija i pet malih solarnih fotonaponskih elektrana (ukupno 22 megavata) u južnim dijelovima Hrvatske, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Procjenjuje se da će zajedno ova dva projekta, koje podupire Europska investicijska banka, uštedjeti 66 kilotona emisija CO2 godišnje i 28,8 gigavat sati godišnje.
Plan za zeleniju Hrvatsku
Hrvatska želi smanjiti svoje emisije CO2 za 45% do 2030. i odustati od ugljena do 2033. No, prijelaz na niskougljično gospodarstvo neće biti lak, zahtijeva velika ulaganja u novu energetsku infrastrukturu i povećanje obnovljivih izvora energije.
Kako bi ostvarila svoj cilj, Hrvatska je izradila Nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine. Nacionalna strategija cilja na 36,4% udjela obnovljive energije do 2030. i značajna ulaganja u cijelom energetskom sektoru, uključujući hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne fotonaponske elektrane i vodikovu energiju. Također će poduprijeti proizvodnju električnih baterija te obnovu i proširenje elektroenergetskih mreža.
HEP-ova vjetroelektrana i pet solarnih elektrana među projektima su koji će pridonijeti hrvatskom nacionalnom planu. Europska investicijska banka podupire ovaj projekt zajmom od 63 milijuna eura, potpisanim u prosincu 2021.
HEP do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije za 50 posto.
“Ovo je prvi projekt obnovljivih izvora energije koji financira naša banka u Hrvatskoj”, kaže Grigorios Krallis, viši inženjer energetskog sektora u Europskoj investicijskoj banci. “Financiranje će pomoći HEP-u da uđe u sektor obnovljivih izvora energije i uključi se u projekte obnovljivih izvora energije u budućnosti.”
Čišći i energetski učinkovitiji Zagreb
Kombinirana elektrana EL-TO Zagreb, financirana sa 130 milijuna eura sredstvima Europske investicijske banke, Europske komisije i Europske banke za obnovu i razvoj u 2018., još je jedan HEP-ov projekt koji će preoblikovati energetski krajolik u Hrvatskoj. Smještena u glavnom gradu Hrvatske, elektrana će kombinirati plinsku i parnu turbinu, proizvodeći preko 50% više električne energije od tradicionalnog jednostavnog ciklusa.
“EL-TO Zagreb zamijenit će stara naftna i plinska postrojenja, koja rade loše i nisu u skladu s novim europskim propisima o energetskoj učinkovitosti”, kaže Krallis. "Nova elektrana koristit će naprednu, ali dobro dokazanu tehnologiju, smanjujući razine onečišćenja i povećavajući energetsku učinkovitost."Zajam Europske investicijske banke koristit će se za ugradnju dviju plinskih turbina s niskom emisijom NOx, dva generatora pare s povratom topline i jedne protutlačne parne turbine
S proizvodnjom 150 megavata električne energije i 114 megavata toplinske energije nova će elektrana pouzdano opskrbljivati toplinskom i električnom energijom sjeverozapadni dio Zagreba. Ovo je osobito važno u vrijeme ozbiljnih prekida opskrbe električnom energijom i toplinom.
Put naprijed
Pandemija COVID-19 spriječila je provedbu projekata obnovljivih izvora energije, stvarajući dodatne operativne i financijske izazove za tvrtku. No, projekti poput Korlatove vjetroelektrane i EL-TO Zagreb pokazuju da Hrvatska jako napreduje prema svom cilju da do 2030. radi na obnovljivim izvorima energije.Europska investicijska banka nastavit će podupirati zelenu tranziciju Hrvatske. S inicijativom REPowerEU, Banka će osigurati dodatnih 30 milijardi eura u energetskim zajmovima i kapitalnom financiranju za visokoučinkovite energetske projekte tijekom sljedećih pet godina—povrh našeg redovnog kreditiranja. Ova dodatna sredstva pomoći će podržati važne projekte u obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, mrežama i skladištu, infrastrukturi za punjenje električnih vozila i razvoju revolucionarnih tehnologija u Hrvatskoj. „ Tekst završen
„
Gradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj
Razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj započeo je još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen.
Prošlo je 26 godina, a onda 2004., izgrađena je prva vjetroelektrana, Ravne 1 na otoku Pagu. Izgradila ju je tvrtka Adria Wind Power. Ima 7 vjetroagregata ukupne snage 5,95 MW, ujedno je i prva u Zadarskoj županiji.
Godine 2006. otvorena je vjetroelektrana Trtar-Krtolin, pokraj Šibenika, na brdu Trtar pored autoceste A1, prva u Šibensko-kninskoj županiji.
Godine 2008. Končar postavlja prvi prototip svoga vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo; tamo će tri godine poslije biti izgrađena vjetroelektrana.
Godine 2009. je otvorena vjetroelektrana Orlice, pored Grebaštice blizu Šibenika. Time Šibensko-kninska županija postaje županija s najviše vjetroelektrana.
Godine 2010. otvorena je vjetroelektrana Vrataruša, snage čak 42 MW, u blizini Senja, prva u Ličko-senjskoj županiji, te vjetroelektrana Velika Popina kod Gračaca, prva u portfelju Dalekovoda.
Godine 2011. otvorene su vjetroelektrana Crno Brdo, prepoznatljiva jer je odmah pokraj autoceste A1 kod Šibenika, te prvi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo, prva u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Godine 2012. otvorene su vjetroelektrana Bruška i drugi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo.
Godine 2013. otvorene su vjetroelektrana Ponikve, prva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te vjetroelektrana Zadar 4. Otvorena je i vjetroelektrana Jelinak, svojedobno najveća
u Hrvatskoj, u blizini Segeta i Trogira.
Godine 2014. otvorene su vjetroelektrana Danilo kod Šibenika, te vjetroelektrana Zelengrad kod Obrovca.
Godine 2015. otvorena je vjetroelektrana Rudine, a proradio je i dodatni vjetroagregat u vjetroelektrani Pometeno Brdo.
Godine 2016. otvorene su vjetroelektrana Katuni kod Omiša i vjetroelektrana Glunča kod Šibenika.
Godine 2017. otvorene su vjetroelektrana Lukovac kod Ciste Provo i vjetroelektrana Poštak kod Gračaca i odmah pokraj vjetroelektrane Velika Popina.
Od 2017. do 2019. godine nije otvorena nijedna nova vjetroelektrana.
Godine 2020. otvoren je prvi dio vjetroelektrane Jasenice.
Godine 2021. otvorena je vjetroelektrana Korlat, a u probni rad bi trebala ući i vjetroelektrana Krš-Pađene, najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s čak 48 vjetroagregata.
Najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj po broju vjetroagregata
2004. – 2006.: Vjetroelektrana Ravne 1, Pag, 7 vjetroagregata
2006. – 2010.: Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Dubrava kod Šibenika, 14 vjetroagregata
2010. – 2012.: Vjetroelektrana Vrataruša, Senj, 14 vjetroagregata
2012. – 2013.: Vjetroelektrana Bruška, Bruška, 18 vjetroagregata
2013. – 2021.: Vjetroelektrana Jelinak, Seget, 20 vjetroagregata
2021.-: Vjetroelektrana Krš-Pađene, 48 vjetroagregata
Postojeće vjetroelektrane
Hrvatska trenutno ima 24 vjetroelektrane. Od tih 22 vjetroelektrana su u normalnom radu, dvije u probnom radu (lipanj 2021.) i koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. Instalirana snaga svih vjetrolektrana je 790 MW, u radu je 325 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 1 788 GWh električne energije. Za usporedbu Termoelektrana Plomin ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2 173 GWh električne struje.
Izvor: Wikpedia
Post je objavljen 05.02.2023. u 20:36 sati.