AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 05.02.2023.
VJEKTROELEKTRANA - SNAGA HRVATSKE
HEP U SEKTORU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Na stranici European Investment Bank EIB, tekst je pod naslovom „ Snaga Hrvatske“ koji je napisao autor Dawid A. Fusiek. Sam sebe ovako je predstavio „Ja sam urednik u Europskoj investicijskoj banci, banci EU. Pišem o utjecaju Banke na ljude i tvrtke diljem svijeta.“
PRENOSIM TEKST KOJI JE NAPISAO GOSPODIN DAWID A. FUSIEK JER SE RADI O VJETROELEKTRANI KOJU JE IZGRADIO HEP.
Zašto prenosim tekst?
ZATO ŠTO JE KROZ INFORMACIJU VAŽNO I ZANIMLJIVO ZNATI, KAKAV JE DOJAM STRANACA, U OVOM SLUČAJU OSOBE iz Europske investicijske banke o Hrvatskoj s obzirom na to što se u Hrvatskoj uopće stvara i radi, a s obzirom na neprastana politička trvenja koja su prisutna na javnoj političkoj sceni, a koja su vrlo vidljiva jer u medijima zauzimaju značajan prostor.
SREĆOM gospodina Dawida A. Fusieka interesirju vjetroelektrane!
TEKST JE SLIJEDEĆI
„Nekoliko energetskih projekata ima za cilj učiniti Hrvatsku zelenijom, osigurati sigurnu opskrbu energijom i poboljšati živote u Zagrebu.
Samo osam kilometara od Kaštel Benkovačkog, srednjovjekovnog dvorca, je malo mjesto Korlat , gdje se proizvodi jedno od najboljih crnih vina u Hrvatskoj i Europi. Od 2021. to hrvatsko mjesto donosi i još jednu važnu žetvu – zelenu energiju.
Na Korlatu, u Zadarskoj županiji se nalazi najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, koja se sastoji od 18 vjetroagregata instalirane snage 3,6 megavata svaka. Elektrana godišnje proizvodi oko 170 gigavat sati. To je oko 1% hrvatske godišnje potrošnje električne energije i energije za više od 50 000 kućanstava.
Sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) stoji iza izgradnje i rada vjetroelektrane. To je prvo postrojenje te vrste za tvrtku i prvi direktni projekt obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj koji nije barem djelomično financiran iz bilo koje javne sheme potpore.
HEP ima ključnu ulogu u vođenju tranzicije Hrvatske na niskougljičnu energiju. Osim kopnene vjetroelektrane, razvija i pet malih solarnih fotonaponskih elektrana (ukupno 22 megavata) u južnim dijelovima Hrvatske, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Procjenjuje se da će zajedno ova dva projekta, koje podupire Europska investicijska banka, uštedjeti 66 kilotona emisija CO2 godišnje i 28,8 gigavat sati godišnje.
Plan za zeleniju Hrvatsku
Hrvatska želi smanjiti svoje emisije CO2 za 45% do 2030. i odustati od ugljena do 2033. No, prijelaz na niskougljično gospodarstvo neće biti lak, zahtijeva velika ulaganja u novu energetsku infrastrukturu i povećanje obnovljivih izvora energije.
Kako bi ostvarila svoj cilj, Hrvatska je izradila Nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine. Nacionalna strategija cilja na 36,4% udjela obnovljive energije do 2030. i značajna ulaganja u cijelom energetskom sektoru, uključujući hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne fotonaponske elektrane i vodikovu energiju. Također će poduprijeti proizvodnju električnih baterija te obnovu i proširenje elektroenergetskih mreža.
HEP-ova vjetroelektrana i pet solarnih elektrana među projektima su koji će pridonijeti hrvatskom nacionalnom planu. Europska investicijska banka podupire ovaj projekt zajmom od 63 milijuna eura, potpisanim u prosincu 2021.
HEP do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije za 50 posto.
“Ovo je prvi projekt obnovljivih izvora energije koji financira naša banka u Hrvatskoj”, kaže Grigorios Krallis, viši inženjer energetskog sektora u Europskoj investicijskoj banci. “Financiranje će pomoći HEP-u da uđe u sektor obnovljivih izvora energije i uključi se u projekte obnovljivih izvora energije u budućnosti.”
Čišći i energetski učinkovitiji Zagreb
Kombinirana elektrana EL-TO Zagreb, financirana sa 130 milijuna eura sredstvima Europske investicijske banke, Europske komisije i Europske banke za obnovu i razvoj u 2018., još je jedan HEP-ov projekt koji će preoblikovati energetski krajolik u Hrvatskoj. Smještena u glavnom gradu Hrvatske, elektrana će kombinirati plinsku i parnu turbinu, proizvodeći preko 50% više električne energije od tradicionalnog jednostavnog ciklusa.
“EL-TO Zagreb zamijenit će stara naftna i plinska postrojenja, koja rade loše i nisu u skladu s novim europskim propisima o energetskoj učinkovitosti”, kaže Krallis. "Nova elektrana koristit će naprednu, ali dobro dokazanu tehnologiju, smanjujući razine onečišćenja i povećavajući energetsku učinkovitost."Zajam Europske investicijske banke koristit će se za ugradnju dviju plinskih turbina s niskom emisijom NOx, dva generatora pare s povratom topline i jedne protutlačne parne turbine
S proizvodnjom 150 megavata električne energije i 114 megavata toplinske energije nova će elektrana pouzdano opskrbljivati toplinskom i električnom energijom sjeverozapadni dio Zagreba. Ovo je osobito važno u vrijeme ozbiljnih prekida opskrbe električnom energijom i toplinom.
Put naprijed
Pandemija COVID-19 spriječila je provedbu projekata obnovljivih izvora energije, stvarajući dodatne operativne i financijske izazove za tvrtku. No, projekti poput Korlatove vjetroelektrane i EL-TO Zagreb pokazuju da Hrvatska jako napreduje prema svom cilju da do 2030. radi na obnovljivim izvorima energije.Europska investicijska banka nastavit će podupirati zelenu tranziciju Hrvatske. S inicijativom REPowerEU, Banka će osigurati dodatnih 30 milijardi eura u energetskim zajmovima i kapitalnom financiranju za visokoučinkovite energetske projekte tijekom sljedećih pet godina—povrh našeg redovnog kreditiranja. Ova dodatna sredstva pomoći će podržati važne projekte u obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, mrežama i skladištu, infrastrukturi za punjenje električnih vozila i razvoju revolucionarnih tehnologija u Hrvatskoj. „ Tekst završen
„
Gradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj
Razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj započeo je još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen.
Prošlo je 26 godina, a onda 2004., izgrađena je prva vjetroelektrana, Ravne 1 na otoku Pagu. Izgradila ju je tvrtka Adria Wind Power. Ima 7 vjetroagregata ukupne snage 5,95 MW, ujedno je i prva u Zadarskoj županiji.
Godine 2006. otvorena je vjetroelektrana Trtar-Krtolin, pokraj Šibenika, na brdu Trtar pored autoceste A1, prva u Šibensko-kninskoj županiji.
Godine 2008. Končar postavlja prvi prototip svoga vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo; tamo će tri godine poslije biti izgrađena vjetroelektrana.
Godine 2009. je otvorena vjetroelektrana Orlice, pored Grebaštice blizu Šibenika. Time Šibensko-kninska županija postaje županija s najviše vjetroelektrana.
Godine 2010. otvorena je vjetroelektrana Vrataruša, snage čak 42 MW, u blizini Senja, prva u Ličko-senjskoj županiji, te vjetroelektrana Velika Popina kod Gračaca, prva u portfelju Dalekovoda.
Godine 2011. otvorene su vjetroelektrana Crno Brdo, prepoznatljiva jer je odmah pokraj autoceste A1 kod Šibenika, te prvi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo, prva u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Godine 2012. otvorene su vjetroelektrana Bruška i drugi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo.
Godine 2013. otvorene su vjetroelektrana Ponikve, prva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te vjetroelektrana Zadar 4. Otvorena je i vjetroelektrana Jelinak, svojedobno najveća
u Hrvatskoj, u blizini Segeta i Trogira.
Godine 2014. otvorene su vjetroelektrana Danilo kod Šibenika, te vjetroelektrana Zelengrad kod Obrovca.
Godine 2015. otvorena je vjetroelektrana Rudine, a proradio je i dodatni vjetroagregat u vjetroelektrani Pometeno Brdo.
Godine 2016. otvorene su vjetroelektrana Katuni kod Omiša i vjetroelektrana Glunča kod Šibenika.
Godine 2017. otvorene su vjetroelektrana Lukovac kod Ciste Provo i vjetroelektrana Poštak kod Gračaca i odmah pokraj vjetroelektrane Velika Popina.
Od 2017. do 2019. godine nije otvorena nijedna nova vjetroelektrana.
Godine 2020. otvoren je prvi dio vjetroelektrane Jasenice.
Godine 2021. otvorena je vjetroelektrana Korlat, a u probni rad bi trebala ući i vjetroelektrana Krš-Pađene, najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s čak 48 vjetroagregata.
Najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj po broju vjetroagregata
2004. – 2006.: Vjetroelektrana Ravne 1, Pag, 7 vjetroagregata
2006. – 2010.: Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Dubrava kod Šibenika, 14 vjetroagregata
2010. – 2012.: Vjetroelektrana Vrataruša, Senj, 14 vjetroagregata
2012. – 2013.: Vjetroelektrana Bruška, Bruška, 18 vjetroagregata
2013. – 2021.: Vjetroelektrana Jelinak, Seget, 20 vjetroagregata
2021.-: Vjetroelektrana Krš-Pađene, 48 vjetroagregata
Postojeće vjetroelektrane
Hrvatska trenutno ima 24 vjetroelektrane. Od tih 22 vjetroelektrana su u normalnom radu, dvije u probnom radu (lipanj 2021.) i koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. Instalirana snaga svih vjetrolektrana je 790 MW, u radu je 325 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 1 788 GWh električne energije. Za usporedbu Termoelektrana Plomin ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2 173 GWh električne struje.
Izvor: Wikpedia
| < | veljača, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | |||||
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter