AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 30.06.2022.

20 GODINA MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA

ISKORAK U GLOBALNOJ BORBI PROTIV NEKAŽNJIVOSTI

ponedjeljak, 27.06.2022.

NIJE PRESUDILA HRVATSKA VEĆ GRAĐANI NA KONFERENCIJI O BUDUĆNOSTI EUROPE

EK PRIHVATILA SUGESTIJU GRAĐANA

Vijest koju je objavilo Ministarstvo poljoprivrede 25. 6. na svojoj stranici u rubrici Vijesti, pod naslovom“ EK objavila prijedlog Uredbe o održivoj uporabi pesticida: uvažen pristup Hrvatske“ kaže se da je Europska komisija objavila prijedlog Uredbe o održivoj uporabi pesticida kao očekivani pravni temelj za postizanje zajedničkog cilja smanjenja uporabe pesticida za 50 posto do 2030. godine na EU razini. Komisija je u prijedlogu prepoznala potrebu – piše u vijesti dalje -za pristupom kakav je Hrvatska uz gotovo polovicu država u Vijeću dosljedno zagovarala te prijedlog podrazumijeva smanjenje uporabe pesticida… itd itd.
Ali činjenica je da Europska komisija priprema prijedlog direktive o održivoj upotrebi pesticida, te će biti zamjenjena Direktiva 2009/128/EZ (SUD) kojom se željela postići održiva upotreba pesticida u EU-u uz smanjenje rizika i učinaka pesticida na zdravlje ljudi i okoliša te promicati integrirane zaštite bilja.
No prioriteti su u toj Direktivi bili pogrešni, jer su se odnosili na osposobljavanje korisnika i distributera, inspekciju uređaja za primjenu pesticida, zabranu prskanja iz zraka i ograničavanje upotrebe pesticida u osjetljivim područjima. Nedostaci su bili u tome što nije bilo riječi o smanjenju upotrebe pesticida i rizika ni u kakvim postocima

Ali u priopćenju za javnost od 22.6. pod naslovom Green Deal: pioneering proposals to restore Europes nature by 2050 and halve pesticide use by 2030. što sam tematizirala na blogu od 23.6., gdje sve opširno piše o budućoj direktivi, nisam posebno navodila, jer sam prednost dala glavnoj tematici, ali u ovom slučaju je sporedna stvar važnija od glavne, a ta je da u priopćenju piše da su tijekom konferencije o budućnosti Europe građani iz cijele Europe i iz različitih sfera društva preporučili „drastično smanjenje kemijskih pesticida i gnojiva u svim vrstama poljoprivrednih gospodarstava” i „razvoj održive poljoprivrede, uključujući poštovanje prirode i radnika”.

I EK je odmah prihvatila sugestiju građana i krenula s ozakonjivanjem pesticida i zahtijevanjem boljih uvjeta za život prirode .

A ispada da je najvažnije ovo: U priopćenju se kaže da Komisija ovom tematikom o pesticidima i njihovoj upotrebi odgovara na pet prijedloga i osam posebnih mjera koje su preporučili građani tijekom konferencije o budućnosti Europe koja je završila 9. svibnja ove godine. Dakle za pokretanje bolje razrađene Direktive o održivoj upotrebi pesticida, zaslužni su građani koji su istakli i komunicirali problem prirode i pesticida na konferenciji o budućnosti Europe, a nije se isključivo slušala riječ Hrvatske i njenih predstavnika u Vijeću ni u parlamentu EU. Poanta " ne treba se kititi tuđim perijem" u komuniciranju u Hrvatskoj.

U priopćenju za javnost se također navodi da će se Komisija uskoro konzultirati s državama članicama i trećim zemljama o mjerama za smanjenje na nulu ostataka tiametoksama i klotianidina, dviju tvari za koje se zna da značajno pridonose smanjenju broja oprašivača u svijetu.
Margareta Zouhar Zec

NACRT GODIŠNJEG PRORAČUNA EU ZA 2023. PREDLOŽEN U IZNOSU OD 185,6 MILIJARDI EURA

subota, 25.06.2022.

EU POZIVA ZAPADNI BALKAN NA UBRAZENJE PROCESA PRISTUPANJA

HND USTANOVIO DVIJE NOVE NAGRADE

GLAVAŠEVIĆ I ERCEG – NAGRADE ZA TEME IZ LOKALNE ZAJEDNICE

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) ustanovilo je nagrade za lokalno novinarstvo koje će nositi imena dvojice legendarnih hrvatskih novinara – Anđelka Ercega i Siniše Glavaševića. Najbolji novinarski radovi koji se bave temama iznimno važnima za lokalnu zajednicu nagrađivat će se u kategorijama tisak i internet nagradom „Anđelko Erceg“, a u kategorijama radio i televizija nagradom „Siniša Glavašević“.

Prva dodjela nagrada održat će se već u mjesecu rujnu ove godine u Vinkovcima.

Jako smo ponosni što je ustanovljena ova HND-ova nagrada. Ovime želimo odati priznanje Anđelku Ercegu i Sinišu Glavaševiću na svemu što su dali za novinarsku profesiju, ali i kolegama u manjim sredinama da prateći teme važne za lokalnu zajednicu, rade važan, odgovoran i težak posao – izjavio je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
Branko Mijić, potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva, kazao je kako se lokalno novinarstvo s pravom može smatrati temeljem novinarstva.“Tu počinje i završava posao svakog novinara koji želi biti svjedok vremena. Siniša Glavašević i Anđelko Erceg najbolji su primjeri kako se za novinarstvo živi i umire. Siniša Glavašević pokazao je kako lokalni novinar u jednom jedinom danu postaje globalni jer je njegovo izvještavanje iz ratom razorenog Vukovara bila jedina relevantna informacija i veza sa svijetom. Takvo što mogu samo veliki profesionalci i još veći ljudi, svjesni da će svoju istinoljubivost platiti vlastitim životom. Anđelko Erceg se kao ugledni novinar i urednik u mainstream-medijima u Zagrebu, Splitu i Rijeci vratio u Makarsku i tamo pokrenuo Makarsku kroniku, koja je godinama raskrinkavala mračne poslove lokalnih moćnika dobivši među kolegama titulu „najveće male novine u Hrvatskoj“ – rekao je Branko Mijić.

Siniša Glavašević, rođen je 4. studenog 1960. u Vukovaru. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, a studij komparativne književnosti i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nakon školovanja radio je u školama u Lovasu i Borovu Naselju. Na Radio Vukovaru zaposlio se najprije kao spiker, a za vrijeme Domovinskog rata bio je urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni izvjestitelj. Bio je jedan od simbola ratnog Vukovara. Posljednje izvješće Glavašević je poslao iz vukovarske bolnice 18. studenoga navečer. Nakon pada grada odveden je 19. studenoga 1991. godine iz bolnice i od tada mu se izgubio trag. Naknadno je utvrđeno da je ubijen i pokopan u masovnoj grobnici na Ovčari 20. studenoga 1991. godine. Ekshumiran je i identificiran u veljači 1997. godine. Pokopan je pokraj kolege i prijatelja Branimira Polovine na Mirogoju u Zagrebu 4. ožujka 1997. godine. „Priča o gradu“ najpoznatiji je esej iz pera Siniše Glavaševića, a objavljena je u njegovoj zbirci „Priče iz Vukovara“.

Anđelko Erceg rođen je 1957. u Makarskoj. Novinarsku karijeru započeo je 1982. godine u Zagrebu radom za Radničke novine. Kasnije je svoje veliko iskustvo stjecao pišući za Slobodnu Dalmaciju, Novi list i Tjednik. Bio je urednik priloga „Magazin“ u Jutarnjem listu, a jedno je vrijeme radio i kao zamjenik glavnog urednika tog dnevnog lista. Erceg se 2002. godine vraća u rodnu Makarsku, gdje pokreće tjednik Makarska kronika, čiji je bio vlasnik i urednik. Za života Anđelka Ercega izašlo je 300 brojeva Makarske kronike. Dobitnik je brojnih novinarskih nagrada, među ostalim, godišnje nagrade za novinarstvo „Miljenko Smoje“ u povodu 65. obljetnice Slobodne Dalmacije. U obrazloženju nagrade tada je navedeno: „Erceg je izgradio najbolji lokalni list u Hrvatskoj, brand po kojemu je Makarska prepoznatljiva kao po svojim plažama“. Anđelko Erceg umro je 2. rujna 2008. godine.

četvrtak, 23.06.2022.

PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI EUROPSKE PRIRODE

srijeda, 22.06.2022.

VIJEĆE EU ODOBRILO ZAKLJUČKE O SIGURNOSTI NOVINARA

SUSTAVNO RADITI NA ZAŠTITI NOVINARA

Prema priopćenju Vijeća europske unije od 21. lipnja ,Vijeće je odobrilo zaključke o zaštiti i sigurnosti novinara i medijskih djelatnika s obzirom na porast prijetnji novinarima a time i prepreka slobodi izražavanja i informiranja.
U svojim zaključcima Vijeće poziva države članice i Komisiju da, među ostalim:

• da potiču voditelje redakcija, tijela kaznenog progona, suce i druge uključene dionike na cjeloživotno učenje o zaštiti novinara i medijskih djelatnika

• da se obvežu se da će novinare i druge medijske djelatnike iz cijelog svijeta zaštititi u relevantnim multilateralnim forumima, bilateralnim odnosima i međunarodnim inicijativama

• da podupiru neovisne i prognane novinare i medijske djelatnike, posebno iz zemalja kao što su Ukrajina, Bjelarusija i Ruska Federacija, primjerice davanjem stručne, financijske, socijalne i pravne pomoći.


Države članice pozivaju Komisiju da ojačaju financiranje neovisnog i istraživačkog novinarstva te da uzme u obzir sigurnost na internetu i slobodu govora novinara i drugih medijskih djelatnika u svim relevantnim inicijativama koje proizlaze iz digitalne strategije EU-a.

Vijeće prepoznaje da mnogi novinari i drugi medijski djelatnici ne mogu slobodno i neovisno raditi svugdje kao što bi trebali. Prema izvješću Vijeća Europe broj upozorenja o ozbiljnim prijetnjama za sigurnost novinara i slobodu medija u Europi gotovo se udvostručio od 2016. (u 2021. broj upozorenja porastao je na 282).
Osim što su novinari i drugi medijski djelatnici izloženi prijetnjama sigurnosti, sve je nesigurnija i njihova ekonomska situacija. Zbog digitalne transformacije, zatvaranja medijskih kuća i posljedica pandemije došlo je do povećanja ekonomske nesigurnosti novinara.
Odobreni zaključci dio su šireg skupa inicijativa. Komisija je 16. rujna 2021. predstavila preporuku kojom se državama članica pružaju smjernice za poduzimanje djelotvornih, primjerenih i proporcionalnih mjera za jamčenje zaštite, sigurnosti i jačanja položaja novinara. Komisija je 27. travnja predložila nacrt zakona EU-a za zaštitu novinara i boraca za ljudska prava od zlonamjernih sudskih postupaka (poznat kao direktiva o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja). Naposljetku, Komisija planira donijeti i europski akt o slobodi medija, kojim će se nastoji zaštititi pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu EU-a.
Države članice složile su se da će razmjenjivati najbolje prakse u području provedbe mjera i 2025. sagledati provedbu zaključaka.

utorak, 21.06.2022.

PREMIJER U RIGI PRISUSTVOVAO SASTANKU INICIJATIVE 3SI

LNG NA KRKU ĆE BITI PROŠIREN
ZA POTREBE SLOVENIJE, BIH I MAĐARSKE


Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovao je 20. lipnja u Rigi, glavnom gradu Latvije, na sastanku Inicijative Tri mora.Inicijativa Tri mora The -Three Seas Initiative - poznata i kao Inicijativa za Baltičko, Jadransko i Crno more forum je dvanaest država, koje se protežu duž osi sjever-jug od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora u srednjoj i istočnoj Europi. Inicijativa ima za cilj stvoriti regionalni dijalog o pitanjima koja utječu na države članice. Predstavnici država Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije sastali su se 2016. godine na svom prvom summitu u Dubrovniku u Hrvatskoj, na prijedlog tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njenog poljskog kolege Andrzeja Dude. Inicijativa je usmjerena na tri područja suradnje – energetiku, daljnju digitalizaciju i prometnu povezanost. U sklopu Inicijative triju mora postoji investicijski fond koji je namijenjen sufinanciranju projekata iz ta tri područja suradnje.

Inicijativa 3SI u Rigi

Premijer Plenković je na sastanku članova inicijative istakao da je Hrvatska dovršila jedan od svojih ključnih projekata koji je istaknut na početku ove inicijative, a to je LNG terminala Krku. A na ovom je sastanku najavio da će Hrvatska ići u daljnje investicije i proširenje postojećih kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina. Time će Hrvatska ići dalje od potreba hrvatskog gospodarstva i kućanstava, ali će Hrvatska time postati energetsko regionalno čvorište, korisno i za susjedne zemlje - Sloveniju, Mađarsku, te Bosnu i Hercegovinu.
Na sastanku Inicijative državni predstavnici 12 zemalja razgovarali su o projektima digitalizacije, kao i o prometnoj povezanosti, s naglaskom na koridor 5C koji povezuje Hrvatsku, Mađarsku i BiH i dolazi do luke Ploče te je stoga za Hrvatsku posebno važan.
Jadransko more okruženo je zemljama članicama NATO saveza što je izuzetno važno za sigurnost plovidbe i opskrbu.

''U ovim okolnostima u kojima, osim energetske, imamo i prehrambenu krizu važno je a da učinimo maksimalne napore da se žito iz Ukrajine izveze, da se isprazne njihova skladišta kako bi, dio zemlje u kojoj nije ruska agresija prisutna mogli ići u novu sezonu žetve, a oni kojima je hrana potrebna da je dobiju, ne samo u Europi, nego naročito u Africi gdje prijeti glad'', kazao je Plenković. ( op.a. u Africi je glad već prisutna )

Inicijativa Tri mora The -Three Seas Initiative - poznata i kao Inicijativa za Baltičko, Jadransko i Crno more forum je dvanaest država, koje se protežu duž osi sjever-jug od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora u srednjoj i istočnoj Europi.

U sklopu današnjeg summita na vrhu Inicijative Tri mora održan je i Poslovni forum na kojem su predstavljene hrvatske tvrtke : Končar, Luka Rijeka i Plinacro.
Investicijski fond Tri mora put je za ulaganja u energetske, prometne i digitalne projekte u Hrvatskoj. Hrvatska banka za obnovu i razvoj sudjeluje u fondu od 2020. godine s 20 milijuna eura. Hrvatska fondu predlaže 11 projekata.
Hrvatski premijer Plenković održao je u Rigi bilateralni sastanak s predsjednikom Latvije Egilsom Levitsem.

Na sedmom summitu u Rigi 20. lipnja 2022., govoreći na videu, predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy izjavio je da bi Ukrajina trebala postati članica Inicijative triju mora. Zelenskyy je predložio jačanje interpretacije suradnje unutar Tri mora, naglašavajući važnost logistike. Govoreći o suradnji u energetskom sektoru, Zelenskyy je podsjetio da Ukrajina ima jedno od najvećih skladišta plina u regiji.No trenutna situacija je poznata. Ukrajina trpi 118. dan agresije od strane Rusije.

21.06.2022. u 11:22 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 20.06.2022.

MAĐARSKOJ PODRŠKA EK U KONTEKSTU RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU

ZA POTPORE IZRAVNIH DONACIJA, ZAJMOVA,
KAPITALA I SMANJENJA POREZA


Europska komisija odobrila je, prema informaciji od 20. lipnja mađarski program vrijedan 1,14 milijardi eura, odnosno 442,37 milijardi forinti, za podršku tvrtkama u svim sektorima u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. Shema je odobrena u okviru Privremenog kriznog okvira državne potpore, koji je Komisija usvojila 23. ožujka 2022., na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), priznajući da Gospodarstvo EU doživljava ozbiljan poremećaj.

Mađarska mjera
Mađarska je obavijestila Komisiju u okviru Privremenog kriznog okvira o shemi od približno 1,14 milijardi eura, odnosno 442,37 milijardi mađarskih forinti ( HUF) za podršku tvrtkama u svim sektorima u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.U okviru ove mjere, potpora će biti u obliku: (i) izravnih donacija, (ii) smanjenja poreza, (iii) kapitala i (iv) zajmova. Mjera će biti otvorena za tvrtke svih veličina i aktivne u svim sektorima, s iznimkom financijskog sektora, na koje negativno utječu gospodarski učinci aktualne geopolitičke krize i povezanih sankcija.
Komisija je utvrdila da je mađarski program u skladu s uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru. Konkretno, potpora (i) neće prelaziti 35.000 eura po tvrtki aktivnoj u primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, sektoru ribarstva i akvakulture i 400.000 eura po tvrtki aktivnoj u svim ostalim sektorima; i (ii) bit će odobrena najkasnije do 31. prosinca 2022. Nadalje, javna potpora ovisit će o uvjetima za ograničavanje neprimjerenog narušavanja tržišnog natjecanja, uključujući zaštitne mjere kako bi se osiguralo da financijski posrednici prenesu prednost na krajnje korisnike.
Komisija je zaključila da je mađarski program nužan, prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru.
Na temelju toga Komisija je odobrila mjeru potpore prema pravilima EU-a o državnim potporama.

U fokusu je Mađarska s 9,7 milijuna stanovnika. Članica je EU od 1. svibnja 2004. godine.

Pozadina

Komisija je 23. ožujka 2022. usvojila Privremeni krizni okvir državne pomoći kako bi državama članicama omogućila korištenje fleksibilnosti predviđene pravilima o državnim potporama za potporu gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Privremeni krizni okvir predviđa sljedeće vrste pomoći koje mogu dodijeliti države članice:

Ograničeni iznosi pomoći, u bilo kojem obliku, do 35.000 eura za tvrtke pogođene krizom aktivne u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture i do 400.000 eura po tvrtki pogođenoj krizom aktivnom u svim ostalim sektorima;
Potpora likvidnosti u obliku državnih jamstava i subvencioniranih zajmova; i
Pomoć za kompenzaciju visokih cijena energije. Potpora, koja se može dodijeliti u bilo kojem obliku, djelomično će kompenzirati tvrtke, posebice intenzivne korisnike energije, za dodatne troškove zbog iznimnog poskupljenja plina i električne energije. Ukupna potpora po korisniku ne može prelaziti 30% prihvatljivih troškova, do najviše 2 milijuna eura u bilo kojem trenutku. Kada poduzeće pretrpi poslovne gubitke, daljnja pomoć može biti potrebna kako bi se osigurao nastavak gospodarske aktivnosti. Stoga su za energetski intenzivne korisnike intenziteti potpore veći i države članice mogu dodijeliti potpore koje prelaze ove gornje granice, do 25 milijuna eura, a za tvrtke koje djeluju u posebno pogođenim sektorima i podsektorima do 50 milijuna eura.
Sankcionirani subjekti pod ruskom kontrolom bit će isključeni iz opsega ovih mjera.

20.06.2022. u 20:25 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 19.06.2022.

SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ SOCIJALNIH POLITIKA

ZADOVOLJSTVO S AKTIVNOSTIMA U PROTEKLOM PERIODU?

Prema informacijama iz ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, na 6. sjednici Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika kojom je 13. lipnja ponedjeljak predsjedao ministar Marin Piletić, razgovaralo se o raseljenim osobama iz Ukrajine, Nacionalnom planu za uključivanje Roma i Akcijskom planu unaprjeđenja sustava socijalne skrbi.
Nakon sjednice zatvorene za javnost, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa novinarima je izjavila da su sudionici iskazali zadovoljstvo s aktivnostima koje su poduzete u proteklom razdoblju te su se dogovorili za daljnji rad, redovito izvješćivanje i sastajanje svaki mjesec.

U vezi Akcijskog plana unaprjeđenja sustava socijalne skrbi, Pletikosa je rekla da su razgovarali o osnaživanju i poboljšanju sustava, na čemu redovito rade, te podsjetila kako je izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu te novim Zakonom o socijalnoj skrbi došlo do reforme sustava. Također, razgovarali su o uvođenju jedinstvene metodologije izračuna cijena socijalnih usluga, poboljšanju infrastrukture za rad u ustanovama socijalne skrbi te o novom zapošljavanju. U 2021. zaposleno je 328 novih stručnjaka u sustavu, a do danas ih je zaposleno još 50-ak. Predviđeno je oko 150 milijuna kuna za poboljšanje objekata u kojima su zbrinuti korisnici, radi se na edukacijama stručnjaka, a u tijeku je osnivanje Zavoda za socijalni rad, Obiteljskog centra te Akademije socijalne skrbi.
Što se tiče raseljenih osoba iz Ukrajine kojih je u Hrvatskoj već gotovo 20.000 (6600 djece, 15 posto je muškaraca, a ostalo su žene), Pletikosa je rekla da su upoznati s njihovim uključivanjem u hrvatsko društvo, ne samo kroz sustav socijalne skrbi nego i kroz uključivanje u obrazovni sustav te o zdravstvenoj skrbi. Imamo tri prihvatna centra i 40 mobiliziranih objekata je aktivno. Osiguran im je smještaj, a za djecu je osigurano pohađanje nastave online, ili pohađanjem hrvatskih škola. Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi omogućeno je izjednačavanje raseljenih osoba iz Ukrajine s hrvatskim državljanima te ostvarivanje svih prava iz tog sustava, rekla je Pletikosa.

Marina Novaković Matanić iz Foruma za kvalitetno udomiteljstvo izrazila je zadovoljstvo novim Zakonom o udomiteljstvu i vidljivim pomacima.

"Konačno imamo naše udomitelje koji su se javili za specijalizirano udomiteljstvo", kaže te već za sutra najavljuje novi sastanak s ministrom Piletićem na kojem će tražiti promjene Obiteljskog zakona kako bi podignuli kvalitetu udomiteljstva te unaprijedili sustav imenovanih skrbnika.

Klaudija Kregar Orešković iz vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina najavila je da će uskoro objaviti izvješće o prvoj godini provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma od 2021. do 2027., a razvojni projekti i kvalitetan skok u njihovoj integraciji počet će s 2024. godinom.

19.06.2022. u 13:25 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 15.06.2022.

EUROPSKA CENTRALNA BANKA O NAPRETKU ZA USVAJANJE EURA - 1.6. 2022.

"HRVATSKA BI IMALA KORISTI OD OPSEŽNIH STRUKTURNIH REFORMI"

PRENOSIM DIO IZVJEŠĆA EUROPSKE CENTRALNE BANKE, od 1. lipnja 2022. , O NAPRETKU ZEMALJA EU PREMA USVAJANJU EURO VALUTE , A RIJEČ JE I O HRVATSKOJ !

U izvješću, koje se izdaje svake dvije godine, ocjenjuje se napredak prema uvođenju eura u sedam zemalja EU koje još nisu uvele euro: Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.Izvješće uključuje dublju procjenu Hrvatske, koja je najavila svoju namjeru da uvede euro 1. siječnja 2023. Bugarska i Hrvatska pridružile su se mehanizmu tečaja (ERM II) i bankarskoj uniji 10. srpnja 2020. godine.
Kriza s korona virusom (COVID-19) dovela je do značajnog pada gospodarske aktivnosti u 2020., od čega su se sve zemlje koje se ispituju snažno oporavile. Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. utjecala je na rast, a inflacija je porasla u svim procijenjenim zemljama. Međutim, prerano je donositi čvrste zaključke o tome kako će to utjecati na putove konvergencije. Procjena konvergencije usmjerena na budućnost okružena je visokom nesigurnošću, a puni učinak može se ocijeniti samo naknadno.

Što se tiče kriterija stabilnosti cijena, samo su Hrvatska i Švedska zabilježile stope inflacije ispod ili znatno ispod referentne vrijednosti od 4,9%. Ova referentna stopa temelji se na prosječnim podacima o inflaciji zabilježenim u tri najuspješnije zemlje tijekom posljednjih 12 mjeseci – Finskoj, Francuskoj i Grčkoj (nakon isključivanja odstupanja: Malte i Portugala). U pet drugih procijenjenih zemalja – Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – stope inflacije bile su znatno iznad referentne vrijednosti tijekom posljednjih 12 mjeseci, kao što je bio slučaj i u Izvješću o konvergenciji za 2020.
Što se tiče fiskalnih kriterija, u vrijeme objave izvješća samo je Rumunjska podvrgnuta postupku u slučaju prekomjernog deficita (pokrenut u travnju 2020.). Iako su još tri zemlje koje se ispituju – Bugarska, Češka i Mađarska – premašile referentnu vrijednost deficita od 3% BDP-a u 2021., nisu otvorene nove procedure za prekomjerni deficit.
Nakon naglog povećanja u 2020. nakon krize COVID-19, proračunski deficiti ostali su povišeni u svim zemljama 2021. osim u Švedskoj. U usporedbi s 2020., proračunska salda poboljšana su u svim zemljama koje se pregledavaju u 2021. osim Bugarske i Češke. Prema Ekonomskoj prognozi Europske komisije za proljeće 2022., očekuje se pad omjera deficita i BDP-a u većini zemalja 2022. i 2023. Ipak, očekuje se da će premašiti referentnu vrijednost 2023. u Češkoj Republici, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Omjer državnog duga u BDP-u bio je između 20% i 40% u Bugarskoj i Švedskoj 2021. godine i dosegao je između 40% i 60% u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok su omjeri duga u Hrvatskoj i Mađarskoj bili iznad 60 % referentna vrijednost.
Očekuje se da će se u 2022. i 2023. omjer državnog duga smanjiti u četiri zemlje kao rezultat poboljšanja gospodarske aktivnosti i postupnog ukidanja fiskalnih mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju COVID-19, dok se očekuje da će proračunski saldo biti opterećen novim mjerama poduzetim kao odgovor na visoke cijene energenata i rusko-ukrajinski rat.
Što se tiče kriterija deviznog tečaja, bugarski lev i hrvatska kuna sudjelovali su u ERM II veći dio dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. po središnjim tečajevima od 1,95583 leva za euro odnosno 7,53450 kuna za euro . Tečaj hrvatske kune pokazao je nizak stupanj volatilnosti i trgovao se blizu središnjeg tečaja. Bugarski lev nije odstupio od svog središnjeg tečaja. Osim rumunjskog leva, tečajevi valuta koje ne sudjeluju u ERM II pokazali su relativno visok stupanj volatilnosti.
S obzirom na konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa, najniže 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj. S 2,5% Češka je bila nešto ispod referentne vrijednosti od 2,6%. Dvije promatrane zemlje – Mađarska i Poljska – zabilježile su 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope iznad referentne vrijednosti, dok je u Rumunjskoj 12-mjesečna prosječna dugoročna kamatna stopa bila znatno iznad referentne vrijednosti.
Snaga institucionalnog okruženja važan je čimbenik u održivosti konvergencije tijekom vremena. Osim u Švedskoj, kvaliteta institucija i upravljanja u analiziranim zemljama je relativno slaba. Kada je riječ o pravnoj konvergenciji, Hrvatska je jedina ispitana država u kojoj je pravni okvir u potpunosti usklađen sa zahtjevima za uvođenje eura prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europska središnja banka (Statut ESCB-a).

Hrvatska
Procjena ESB-a zaključuje da je Hrvatska unutar referentnih vrijednosti kriterija konvergencije.

Stabilnost cijena
U travnju 2022. 12-mjesečna prosječna stopa HICP inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,7%, odnosno ispod referentne vrijednosti od 4,9%. Očekuje se da će se ova stopa postupno povećavati tijekom sljedećih mjeseci, uglavnom potaknuta višim cijenama roba, sve većim pritiscima na cijene i daljnjim pogoršanjem uskih grla u opskrbi kao rezultatom rusko-ukrajinskog rata.
Gledajući unaprijed, postoji zabrinutost oko toga je li konvergencija inflacije dugoročno održiva u Hrvatskoj. Kako bi se spriječilo nagomilavanje pretjeranih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama.

Omjeri deficita i duga opće države
Proračunska bilanca Hrvatske opće države bila je nešto ispod referentne vrijednosti deficita od 3% BDP-a u 2021., dok je njezin udio duga bio iznad 60% referentne vrijednosti BDP-a, ali je pao u odnosu na prethodnu godinu. Omjer deficita iznosio je 2,9% BDP-a u 2021. godini, što ispunjava kriterij deficita. Omjer duga iznosio je 79,8% BDP-a u 2021. godini, što je pad u odnosu na vrhunac od 87,3% BDP-a u 2020. Ovaj snažan pad omjera duga osigurao je ispunjenje kriterija duga.

Tečaj
Hrvatska kuna uključena je u ERM II 10. srpnja 2020. po središnjem tečaju od 7,53450 kuna za euro sa standardnim rasponom fluktuacije od ±15%. Tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. tečaj je pokazao nizak stupanj volatilnosti, a kunom se trgovalo blizu središnjeg tečaja.

Dugoročne kamate
U referentnom razdoblju od svibnja 2021. do travnja 2022. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj u prosjeku su iznosile 0,8%, što je ispod referentne vrijednosti od 2,6% za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj su se smanjile od 2012. godine, s 12-mjesečnim prosječnim stopama s nešto ispod 7% na ispod 1%.

Održiva konvergencija
Hrvatska bi imala koristi od ekonomskih politika usmjerenih na stabilnost i opsežnih strukturnih reformi. Europska komisija je 2022. zaključila da su se makroekonomske neravnoteže koje je zemlja suočavala nastavile popuštati 2021., vraćajući se na svoje povoljne trendove prije pandemije. Strukturne reforme pomogle bi Hrvatskoj poboljšati svoje institucionalno i poslovno okruženje, potaknuti konkurenciju i učiniti svoju javnu upravu i pravosudni sustav učinkovitijima.
U listopadu 2020. ESB je postao odgovoran za izravan nadzor osam značajnih institucija i nadzor nad 15 manje značajnih institucija u Hrvatskoj.

Jedan od službenih simbola eura u EU

Pravni kriteriji
Hrvatsko pravo usklađeno je s Ugovorima i Statutom ESCB-a kako se zahtijeva člankom 131. Ugovora.

Volatilnost je u financijama, stupanj varijacije niza cijena trgovanja tijekom vremena, obično mjeren standardnim odstupanjem logaritamskih prinosa. Povijesna volatilnost mjeri vremensku seriju dosadašnjih tržišnih cijena.

15.06.2022. u 12:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

HRVATSKA JE NA PUTU USVAJANJA EURO VALUTE KAO 20. DRŽAVA EU

ODLUKA 12. SRPNJA

Europska komisija i Europska središnja banka objavile su 1. lipnja da je Hrvatska je na putu usvajanja jedinstvene valute EU, eura, od početak 2023. godine, ali nakon ispunjavanja niza postavljenih kriterija.
Hrvatska bi tako postala 20. zemlja europske unije koja će imati euro valutu kao platežno sredstvo.
Zemlje EU-a izvan europodručja postigle su ograničen napredak u gospodarskoj konvergenciji s eurozonom od 2020., zaključuje u izvješću Europska središnja banka (ECB) od 1. lipnja ove godine To je uglavnom zbog izazovnih gospodarskih uvjeta koji vladaju u posljednje dvije godine, a u što je uključena dugotrajna Covid kriza i agresija Rusije na Ukrajinu.
Konvergencija je proces, ili određena okolnost postepenog približavanja tački u prostoru ili vremenu, različitih odnosno srodnih mišljenja ili vrijednosti, pomirenje suprotnosti ili postepeno kretanje prema ravnoteži.
Iako je Europska središnja banka dala pozitivno mišljenje Hrvatskoj o uvođenju eura, pozvala je politički odgovorne osobe da nastave napore u pripremi za članstvo u euro klubu. Osobito je navela zabrinutost oko toga je li konvergencija stope inflacije u zemlji dugoročno održiva i napomenula da "kako bi se spriječilo nagomilavanje pretjeranih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama."
Europska centralna banka ocijenila je i napredak koji je postiglo šest drugih zemalja EU-a koje još nisu usvojile jedinstvenu valutu. Zaključeno je da su Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska postigle ograničen napredak od posljednjeg konvergentnog izvješća 2020.
Bugarska nije ispunila zahtjev za stabilnost cijena — zbog prosječne stope inflacije od 5,9 posto — a Rumunjska nije ispunila nijedan. Europska središnja banka svijena je da je to radi izazovnih gospodarskih uvjeta. Ruski rat protiv Ukrajine opterećuje rast proizvodnje i potiče inflaciju u svim državama članicama, teško je zaključiti kako će to utjecati na puteve konvergencije.
Zemlje moraju imati 12-mjesečnu prosječnu stopu inflacije ispod one od tri najbolje uspješne u EU, plus maržu od 1,5 postotnih bodova. Europska Komisija je u svojoj ocjeni koristila Finsku, Francusku i Grčku, dajući referentnu vrijednost od 4,9 posto. Zemlje s 1,5 postotnih bodova ispod 12-mjesečne prosječne stope inflacije EU-a smatraju se izvanrednim vrijednostima i isključene su iz ove referentne vrijednosti. Isključeni su Malta i Portugal, koji imaju stopu 2,2 odnosno 1,7 postotnih bodova nižu od prosjeka EU od 4,4 posto.
Potrebno je da zemlje imaju dugoročne kamatne stope ispod istih najuspješnijih, plus maržu od 2 postotna boda, što daje referentnu vrijednost od 2,6 posto. Također moraju pokazati relativnu stabilnost tečaja i pridržavati se Europskog tečajnog mehanizma II bloka dvije godine, a pritom ne ulaziti u procedure prekomjernog deficita. Također zemlje moraju zakonski jamčiti neovisnost svoje središnje banke i zabraniti monetarno financiranje. Kako bi omjer duga i BDP-a dugotrajno padao, Hrvatska mora provesti fiskalne reforme koje zahtijeva plan oporavka EU-a, napisano je u izvješću Europske centralne banke, te ona poziva da se "gospodarske politike usmjere na stabilnost i opsežne strukturne reforme".

Očekuje se da će Vlade zemalja članica EU-a tu odluku o uvođenju eura u Hrvatsku od početka 2023.formalizirati 12. srpnja, nakon što čelnici EU-a daju svoje političko priznanje na summitu u lipnju, a Europski parlament zaključak potpiše.
M. Zouhar Zec

15.06.2022. u 12:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 14.06.2022.

ZA ONE BEZ RIJEŠENJA O FINANCIRANJU NAJAMNINE - JAVNI POZIV DO 17. LIPNJA 2022.

VLADA RH ODLUČILA - FINANCIRANJE NAJAMNINE
ZA STRADALE U POTRESU DO 15. 5. 2023.

Građani koji još uvijek nemaju rješenja o financiranju najmnine za zamjenski smještaj, a objekti su im stradali u potresu, mogu se prijaviti na natječaj Ministarstva koji je otvoren do 17. lipnja 2022. godine.
Prijavu mogu podnijeti vlasnici obiteljskih kuća, vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci te srodnici tih osoba u prvoj liniji koji su 22. ožujka i 28. ili 29. prosinca 2020. godine, odnosno u vrijeme nastanka potresa, stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u obiteljskim kućama, više stambenim zgradama i stambeno-poslovnim zgradama koje su u preliminarnom pregledu označene kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja) te stoga nisu podobne za stanovanje, a nalaze se na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Mjera stambenog zbrinjavanja odnosi se na građane koji nemaju na raspolaganju drugi useljivi stambeni prostor u radijusu 20 kilometara od stradale nekretnine.

Najamnina za zamjenski stan financira se isključivo temeljem sklopljenih ugovora o najmu koji su prijavljeni Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi.

Samcu se financira najam stana površine do 35 metara četvornih, te dodatnih deset metara četvornih po osobi i to po cijeni od 70 kuna za metar četvorni.

Najamnina se isplaćuje izravno na račun najmodavca.

Parametri za financiranje najma proizlaze iz sustava poticane stanogradnje. Mjera financiranja najma se primjenjuje, u skladu s današnjom odlukom Vlade, najkasnije do 15. svibnja 2023. godine, odnosno do obnove oštećene nekretnine, revizije stupnja oštećenja ili pak eventualnog smještaja u stan u državnom vlasništvu.

Zahtjevi za odobravanje financiranja najamnine podnose se na propisanim obrascima zajedno s pripadajućom dokumentacijom, neposredno ili putem pošte na adresu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Ulica Republike Austrije 20, 10 000 Zagreb.

Tekst Javnog poziva kao i potrebni obrasci za prijavu mogu se preuzeti otvaranjem linka :

https://mpgi.gov.hr/08-01-2022-javni-poziv-za-financiranje-najamnine-za-stambeno-zbrinjavanje-osoba-cije-su-nekretnine-stradale-u-potresu-na-podrucju-grada-zagreba-krapinsko-zagorske-zupanije-zagrebacke-zupanije-sisacko/14201 , (link kopirati)
To je materijal Ministarstva od 8.1.2022.

U slučaju potrebe odgovora za bilo koja pitanja građani se mogu obratiti, svakim radnim danom od 8:30 do 12:30 sati, na telefon: 01/6448-900 ili putem e-pošte: financiranje.najamnine@mpgi.hr

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. travnja 2022. godine donijela Odluku kojom se financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresima produžuje do 15. svibnja 2023. godine.

Građani kojima su rješenja o financiranju najamnine izdana temeljem ranijih odluka Vlade, ne moraju podnositi nove zahtjeve za financiranje najamnine već će im nova rješenja o pravu na financiranje najamnine biti izdana po službenoj dužnosti od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za financiranje najamnina donijelo 577 pozitivnih rješenja kojima je zbrinuto 1.438 osoba te isplatilo iznos od 48,53 milijuna kuna, od čega 26,74 milijuna kuna za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima te 21,79 milijuna kuna za financiranje troškova smještaja u Hostelu Arena.

BESPOVRATNA SREDSTVA IZ PORTFELJA NextGenerationEU ZA ULAGANJA VEĆE DODANE VRIJEDNOSTI

JAVNI POZIV DO 27. LIPNJA

Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces eSavjetovanja sa zainteresiranom javnošću vezano za Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava - C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma.
Javni poziv podijeljen je u 3 grupe:
• Grupa 1: Razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i opremanje infrastrukture. Vrijednost planirane alokacije: 1,02 milijarde kuna,

• Grupa 2: Zelena i digitalna tranzicija malih iznajmljivača te njihova transformacija u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu što podrazumijeva poticanje poduzetništva u turizmu kroz transformaciju postojećih iznajmljivača u poduzetnike. Vrijednost planirane alokacije: 50 milijuna kuna,

• Grupa 3: Poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, inovacija procesa i inovacija organizacije poslovanja u poduzećima u djelatnosti turizma i u povezanim djelatnostima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Vrijednost planirane alokacije: 180 milijuna kuna.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru javnog poziva, ovisno o pojedinoj grupi, su mikro, mala, srednja i velika poduzeća, postojeći iznajmljivači ili skupina postojećih iznajmljivača te pravni subjekti (mikro, malo, srednje i veliko poduzeće) koji vode inovacijski klaster u lancu turizma.

Visina potpore pojedinačnog projekta bit će određena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganja u sektoru turizma, koji prati ovaj javni poziv.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 27. lipnja 2022. godine.

Informacije vezane uz prijedlog Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava - C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma moguće je vidjeti na linku:
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20912

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je rekla kako će se na Javni poziv moći prijaviti svi zainteresirani poduzetnici pod jednakim uvjetima, ali i da će kriterij odabira projekata biti njihova kvaliteta i spremnost za realizaciju budući da je rok za korištenje sredstava do kraja 2025. godine.
Pozivom se potiču ulaganja više dodane vrijednosti poduzetnika, koja će doprinijeti razvoju održivog turizma uz pomoć zelene i digitalne tranzicije te poticanje oporavka i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma.

ponedjeljak, 13.06.2022.

NA DAN OPĆINE SMOTRA KONJA I BAMBINO KUP

OPĆINI GOLA DO SADA ISPLAĆENO 27 MILIJUNA KUNA

Na poziv načelnika općine Gola dr. med. Stjepana Milinkovića te uz prisutnost saborskog zastupnika Darka Sobote i župana Koprivničko-križevačke županije Darka Korena, ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u nedjelju, 12. lipnja 2022. godine stigla u općinu Gola. Upravo se toga dana obilježava dan Općine. Tradicionalno se održava toga dana smotra konja u organizaciji Konjogojske udruge „Prekodravlje“. Održava se i manifestacija mladih uzgajivača „Kup bambino“ u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Hrvatske stočarske udruge Gola.
U 12. Kupu mladih uzgajivača, koji je poznat kao bambino kup sudjelovala su djeca u dobi od 3 do 13 godina s ukupno 19 teladi simentalske i holstein pasmine goveda, a prilikom dodjele nagrada pobjednicima, budućim stočarima, ministrica je istaknula kako ovakve manifestacije odgajaju nove generacije hrvatskih stočara i promiču život na hrvatskom selu.

NJEMAČKA VIŠE NEMA REZERVI U SVOM PRORAČUNU ZA 2022.

Preneseno sa Internet stranice TECHNIK-SMARTPHONE - NEWS

Njemački ministar financija Christian Lindner rekao je da je savezna Vlada dosegla granicu svojih proračunskih kapaciteta, s dodatnim sredstvima za borbu protiv pandemije koronavirusa, posljedicama rata u Ukrajini i klimatskog fonda koji crpi riznicu. Rekao je i slijedeće:
"Nema rezervi u saveznom proračunu za 2022.", rekao je Christian Lindner u subotu 11. lipnja za novinsku stranicu T Online.

Upozorio je na davanje veće financijske potpore građanima prije pada kako bi se ublažio utjecaj visoke inflacije. “Savjetujem da se prethodne mjere ostave na snazi”, rekao je.
U ožujku je vlada najavila mjere pomoći u iznosu od 16 milijardi eura (16,8 milijardi dolara) kako bi pomogla potrošačima da se nose s rastućim troškovima energije i smanje ovisnost o ruskom plinu.
Njemačka obično vodi svoj proračun s deficitom od 0,35% BDP-a. Ova takozvana kočnica duga, koja je obustavljena od početka 2020. godine, trebala bi se ponovno uvesti 2023. godine.

subota, 11.06.2022.

OLAF SCHOLZ OBILAZI DRŽAVNIKE ZEMALJA BALKANA

SRBIJA I KOSOVO MORAJU SE MEĐUSOBNO PRIZNATI

Posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza Balkanu znak je njegove političke zauzetosti oko situacije u regiji i napredovanju procesa proširenja Europske unije.
Pet tjedana (4. i 5 .svibanj) nakon što su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti bili u Berlinu gdje su razgovarali s kancelarom Scholzom, on je krenuo u obilazak država Balkana. Posjetio je Beograd i Prištinu, nakon toga Scholz odlazi u Solun, pa u Sjevernu Makedoniju i Bugarsku.

Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je u petak 10.6. iz Beograda da tko želi u Europsku uniju mora prihvatiti čitav režim koji je vezan za Uniju, što znači sve sporazume, stavove o demokratiji, otvorenosti društva, zajedničku politiku prema drugim zemljama, kao i režim sankcija prema Rusiji.
Kancelar je na konferenciji za novinare s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Prištini, istakao da ruska agresija na Ukrajinu zahtijeva jasno pozicioniranje.
Na pitanje da li se Srbija mora odlučiti između EU-a i Rusije, to jest za sankcije, “umjesto da dalje profitira od ruskog plina”, Scholz je naglasio da niko u pristupnom procesu ne treba imati bilo kakve iluzije i da je jasno da je “put u Europi put u Europu”.
On je okarakterizirao Kosovo kao pouzdanog partnera, koji je podržao sve mjere EU-a. Scholz je istakao da se sporazum mora riješiti i pitanje priznavanja Kosova od strane Srbije, jer je nezamislivo da dvije zemlje koje se međusobno ne priznaju postanu članice EU-a. S tim u vezi pozvao je obje strane da u dijalogu pristupe jedna drugoj.

petak, 10.06.2022.

PLENKOVIĆ PREDSTAVIO IZMJENE U MIROVINSKOM OSIGURANJU

OBITELJSKA MIROVINA RIJEŠAVATI ĆE SE PO ZAHTIJEVU

Premijer RH Andrej Plenković predstavio je u osnovnim informacijama 9. lipnja zakonske izmjene u mirovinskom sustavu koje će, prema njegovim riječima, na snagu stupiti od 1. siječnja 2023. godine. Tu su tri ključne promjene kaže premijer : povećanje faktora za obiteljsku mirovinu, korištenje dijela obiteljske uz osobnu mirovinu i povećanje najniže mirovine. Na predstavljanju novg modela obiteljskih mirovina bio je i resorni ministar Marin Piletić.
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju naglasak je na korisnike obiteljskih mirovina kojima se omogućuje pravedniji izračun mirovine, te mogućnost korištenja djela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika.
Samo tim dvjema izmjenama obuhvatit ćemo gotovo 300 tisuća umirovljenika, za što ćemo u 2023. izdvojiti više od 1,1 milijarde kuna, dodao je premijer.
Tako će se povećanjem mirovinskog faktora za više od 136 tisuća korisnika povećati obiteljska mirovina za 10 posto, odnosno za prosječno oko 250 kuna, za što je predviđeno oko 365 milijuna kuna u 2023.
Omogućavanjem korištenja dijela obiteljske uz osobnu mirovinu, za više od 155 tisuća korisnika obiteljskih mirovina ukupna mirovina povećat će se u prosjeku za oko 500 kuna mjesečno, a ta će mjera ukupno koštati oko 750 milijuna kuna u 2023.
„Izmjene predstavljaju značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu koji do sada nije omogućavao istovremenu isplatu dvije mirovine, time se Hrvatska pridružila članicama EU gdje ta mogućnost postoji", istaknuo je Plenković.
Izmjenama Zakona također se od 1. siječnja 2023. povećavaju najniže mirovine za 1,5 posto, a od 1. siječnja 2025. za još 1,5 posto, što je ukupno povećanje za tri posto.
Samo u 2023. povećat će se mirovina za 287 tisuća umirovljenika s najnižom mirovinom, za što je osigurano 100 milijuna kuna.
Plenković je također podsjetio kako su od početka mandata njegove prve Vlade, od listopada 2016. prosječne mirovine povećane za 20,15 posto, pa prosječno iznose 3047 kuna, a najniža za 26,41 posto te iznosi 2008 kuna.
To, kaže premijer, nije posljedica samo usklađivanja, već brojnih mjera iz mirovinske reforme.
Ovim izmjenama realiziraju se reforme u sklopu Plana oporavka, kao i ciljevi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, za što će se do 2025. uložiti oko 4,4 milijarde kuna.
Plenković je također izrazio zadovoljstvo što je na današnji dan broj osiguranika koji rade najveći unazad 20 godina, odnosno njih 1.622.000, što je dobra vijest i za mirovinski sustav jer se osigurava veća održivost i sigurnost.
Ministar Marin Piletić pojasnio je povećanje mirovinskog faktora za obiteljsku mirovinu. Rekao je ako je u obitelji jedan korisnik obiteljske mirovine, faktor se povećava s dosadašnjeg 0,7 na 0,77, za dva člana obitelji s 0,8 na 0,88 te za tri i više članova obitelji s 0,9 na 1,0, odnosno 100 posto.
Osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati navršenih 65 godina, biti jedini korisnik obiteljske mirovine te ispunjavati propisane uvjete za obiteljsku mirovinu.
Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najniži i najviši iznos. Predviđeni najviši iznos predlaže se da bude 5.850 kuna, odnosno kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine ne mogu prijeći taj iznos.
Međutim, kaže ministar, do donošenja zakona očekuje se indeksacija pa taj iznos može biti nešto veći, pa i prijeći 6000 kuna. Piletić je također istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona izuzimaju od ovrhe obiteljske mirovine koje koriste djeca umrlog osiguranika radi jednakopravnog položaja djece kojima je upravo obiteljska mirovina prihod koji koriste za uzdržavanje.

Pojasnio je da obiteljsku i minimalnu mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje povećava po automatizmu, dok će se model korištenja osobne i dijela obiteljske mirovine rješavati po zahtjevu korisnika, odnosno ljudi će morati podnijeti zahtjev za izračun kako bi vidjeli koji im je model povoljniji.

Rok za podnošenje zahtjeva se od 1. siječnja produžuje do 31. prosinca 2023., a svi koji prekorače taj rok imat će pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine, ali unazad šest mjeseci od datuma kada su podnijeli zahtjev.

Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja poručio je kako su puno računali i vidjeli pravo stanje obiteljskih mirovina i na temelju toga došli do kompromisa između pravičnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu.

četvrtak, 09.06.2022.

DIREKTIVU O AUTORSKIM PRAVIMA JOŠ NIJE IMPLEMENTIRALO 13 DRŽAVA

DA LI JE TO KOMPLICIRAN PROCES INTERESNIH SKUPINA?

utorak, 07.06.2022.

VISOKI PREDSTAVNIK UPOTRIJEBIO SVOJE OVLASTI

SCHMIDT SPRIJEČIO NEODRŽAVANJE IZBORA U BiH

Nakon što Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije osiguralo dovoljan financijski iznos za financiranje održavanja Općih izbora, visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti, koje mu omogućavaju nametanja zakonskih rješenja. On je naime, izbornoj komisiji BiH osigurao 12,5 miliona konvertibilnih maraka (6,4 miliona eura) za provedbu općih izbora koji se trebaju održati 2.listopada 2022.
Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini o financiranju Općih izbora stupila je na snagu, nekoliko sati nakon što ju je 7. lipnja Schmidt donio nametnutim rješenjem, kojim se mogu nastaviti pripreme za izbore zakazane 2. listopada.
Tako je izmjenama u Izbornom zakonu spriječio potencijalno neodržavanje izbora u BiH. Odluka Visokog predstavnika na snazi je dok Parlament BiH ne izglasa drugačije rješenja.

VIJEĆE I EUROPSKI PARLAMENT POSTIGLI PRIVREMENI POLITIČKI DOGOVOR O UVOĐENJU ZAJEDNIČKOG USB- C PUNJAČA

ponedjeljak, 06.06.2022.

I RUSIJA I VODSTVO EUROPSKE UNIJE ŽELE SRBIJU KAO POLITIČKOG PARTNERA

PREDSJEDNIK SRBIJE MORA ODLUČITI!

Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, zemlje koje okružuju Srbiju, zatvorile su svoj zračni prostor za službeni avion kojim je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov trebao doputovati u Srbiju 6.lipnja u posjet predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Iz središta ruske politike,Kremlja objavljeno je da čin zabrane preleta smatraju neprijateljskom akcijom. No u ovom trenutku manje je važno što misli Kremlj, Putin i Lavrov. Jer Srbija je na Balkanu i uvlačiti Rusiju u Balkansku sredinu bilo bi politički opasno za veći broj zemalja. A predsjednik Vučić Rusiji ne želi izravno reći Ne.
I tako su susjedi Vučiću, na način zabrane preleta zrakoplova s diplomatom Lavrovom sugerirali s kim bi trebao održavati diplomatske odnose, a s kim bi ti odnosi trebali postati od drugorazrednog interesa. Jer gospodin predsjednik Vučić kao da sam bez tuđe sugestije ne zna kome prikloniti sebe kao političara i Srbiju kao zemlju kojoj je predsjednik . Jer elemenata koji Vučića privlače, ima i sa strane Rusije i sa strane Europske unije.

VUČIĆ U BRUXELLESU
Vučić je 26. travnja posjetio Bruxelles gdje je došao razgovarati o ubrzanju procesa eurointegracije zemlje i početku primjene nove metodologije za pristupne pregovore Beograda. Rukovodeći ljudi Europske unije, su ga dočekali sa spremnim i realističnim dijalogom, koji se bazira na stvarnim elementima. Borrell šef diplomacije EU, Michael Charles predsjednik Vijeća EU, te predsjednica EK Ursula von der Leyen
rekli su mu da očekuju od Srbije da dovede u red reformsku agendu, posebno na području vladavine prava i medijskih sloboda te da uskladi Srbiju s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. „Ako želite biti član kluba morate se uskladiti sa zajedničkim pravilima kao što su vanjska politika, a ne da imate različitu politiku o tako važnim pitanjima“, rekao je Borrell Vučiću.

Šefovi EU su Aleksandru Vučiću potvrdili da će raditi na realizaciji kapitalnog projekta izgradnje brze pruge od Beograda do Sjeverne Makedonije, čime bi se povezala srednja Europu s jugom, odnosno Sofijom i Istanbulom u jednom kraku, te Skopjem, Solunom i Atenom u drugom kraku. Za dionicu pruge od 200 kilometra koja vodi od Beograda do Niša, EU je Srbiji dala bolju ponudu od Kineza. Ta pruga bi trebala stajati oko milijardu i 766 milijuna eura. EU bi donirao od 35 do 50 posto novca. Radovi bi trebali završiti u idućih pet godina, a putovanja između luke Pirej i Istanbula, kroz Sjevernu Makedoniju i Srbiju prema srednjoj Europi, trebala bi biti kraća i do sedam puta.
Novinari su zabilježili Vučićeve riječi:
„Nikada mi se nešto slično nije dogodilo u Bruxellesu. Hvala ljudima iz EU-a. Ovo je velika nada za nas, velika šansa i poticaj za ubrzan rad po svim drugim temama“, rekao je tada predsjednik Srbije potkraj travnja. U EU-u su istakli da će biti i glavni posrednici u pregovorima o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

Zatim je 19. svibnja Charles Michel doputovao u Beograd te je potpisan ugovor o zajedničkoj suradnji Srbije i EU. Kada je Putin apsorbirao sve te informacije nazvao je telefonom Aleksandra Vučića 29. svibnja i ponudio mu ruski plin po iznimno jeftinoj cijeni, najnižoj u Europi, s ugovorom na tri godine, pojasnio je Vučić medijima i javnosti.
Ali tu Putin nije stao, već je smatrao da njegova osoba od velikog povjerenja, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, mora razgovarati s Vučićem. Jer shvaća Putin, EU vuče Srbiju i Vučića na svoju europsku stranu i Srbija će postati dio Europske unije, a on to želi spriječiti.
I onda politički neuspjeh Rusije u Srbiji. Lavrov nije stigao u Srbiju, jer avion nije letio.Taj su neuspjeh Lvrova organizirali susjedi Srbije koji dalje pogledom vide budućnost od srbijanskog predsjednika .

VUČIĆ, RADI SRBIJE, MORA ODLUČITI
Aleksandar Vučić je mlad i neiskusan političar. Za Vučića su Putin i Rusija veliki lav, koje zanima samo - interes. A geopolitički položaj Srbije, koja ima oko sedam milijuna stanoivnika je privlačan Rusiji. Osim toga Srbija je bogata s više vrsta rude, a najvažnije su bakar, olovo, cink, zlato, željezna ruda, potom ima velike količine zaliha litija i bora.
Rusija je agresivna zemlja, čiji dugovječni predsjednik ima krivu hipotezu o svemu što dolazi sa zapada. Vodi rat protiv samostalne države Ukrajine, s težnjama za osvajanjem teritorija. Vodi politiku širenja gomile laži, zabranjuje medije i informaciju, a još je iz komunizma zadržao potkupljivanje građana, radi špijuniranja, podrivanja i stvaranja nesigurnosti svih među svima, od mikro razine na dalje. Takva Rusija nije ni u kom pogledu poželjan partner, pa niti zbog plina i nafte. Ono što slijedi, a kako je već prije dva mjeseca najavljeno je sastanak EU u lipnju u Bruxellesu na koji će biti pozvan i Vučić.
Predsjednik Srbije mora definitivno odlučiti kamo, na koju stranu, će politički odvesti Srbiju. Njegova priča o nezavisnosti Srbije od bilo koga nije baš prikladna za vrijeme rata na tlu Europe.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 05.06.2022.

KAKO ZA OPG OTVORITI ZAŠTIĆENI RAČUN?

OVRHA U SKLADU S POTREBAMA BROJA UZDRŽAVANIH ŽIVOTINJA!

Ministarstvo poljoprivrede na svojoj internet stranici objavilo je 18. svibnja informacijum o tome kako OPG može, ako je u financijskom problemima ili ako je došlo pod ovrhu, otvoriti zaštićeni račun. Vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima obvezu, i kada je na njegovu OPGu došlo do financijskih poteškoća u poslovanju i dalje hraniti stoku, kupovati hranu za stoku, ovce, svinje, ili što već ima tako da mu i pri ovrsi mora ostajati dovoljno novca na računu za normalan uzgoj životinja.

Ministarstvo poljoprivrede navodi kako postupiti kako bi ovršenik osigurao da mu se sredstva isplaćuju na zaštićeni račun u dijelu koji je izuzet od ovrhe. Nužno je da pravovremeno o tome obavijesti svoje kupce ili dužnike kao i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako bi mu uplate usmjeravali ,NE na njegov račun, već na poseban račun uplatitelja Ministarstva poljoprivrede.
Prenosim tekst sa stranice MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE :

Ministarstvo poljoprivrede podsjeća obiteljska poljoprivredna gospodarstva (u daljnjem tekstu: OPG), na pravo koje ostvaruju odredbom članka 41. stavak 5. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i 32/19) kojim je propisano:

"(5) Kada OPG posjeduje žive životinje, radi osiguravanja održivosti osnovnih aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, omogućava se otvaranje zaštićenog računa kojim se onemogućava pljenidba dijela novčanih sredstava nositelja OPG-a koja su namijenjena za opskrbu hranom i druge skrbi za žive životinje u visini sredstava dostatnoj na mjesečnoj razini za podmirenje uzdržnih potreba hrane i lijekova za životinje evidentirane u nadležnim registrima, a u iznosu od 1050 kuna po grlu za goveda i kopitare, 300 kuna po grlu za svinje, 225 kuna po grlu za ovce i koze te 30 kuna po kljunu za perad".

Radi učinkovite primjene navedene odredbe, a u cilju zaštite od ovrhe dijela novčanih sredstava u skladu sa zakonom utvrđenim uvjetima, potrebno je da ovršenik (nositelj OPG-a) pristupi u bilo koju poslovnicu FINA - e te preda ispunjeni obrazac „Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20) (u daljnjem tekstu: Obavijest)“ – (originalni primjerak obavijesti preuzeti u FINA-i).

Na obrascu Obavijesti svakako treba naznačiti da se radi o primanjima iz članka 41. stavak 5. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu te kao uplatitelja treba navesti Ministarstvo poljoprivrede.

Napomena: Otvaranje posebnog računa može zatražiti i osoba čiji računi nisu blokirani, ako uz obrazac Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona dostavi i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima.

Temeljem takve Obavijesti i podataka navedenih u istoj, FINA nalaže banci (koju ovršenik naznači u Obavijesti) da se otvori poseban račun ovršenika (u daljnjem tekstu: zaštićeni račun). Po otvaranju zaštićenog računa, banka o istome obavještava FINA- u koja potom o broju zaštićenog računa obavještava uplatitelja naznačenog u Obavijesti, a kako bi isti uplatu zaštićenih sredstava izvršio na zaštićeni račun i na taj način omogućio ovršeniku slobodno raspolaganje zaštićenim sredstvima.
Kako bi ovršenik osigurao da mu se sredstva isplaćuju na zaštićeni račun u dijelu koji je izuzet od ovrhe, nužno je da pravovremeno o tome obavijesti svoje kupce/dužnike/Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako bi uplate usmjeravali ne na njegov račun, nego na poseban račun uplatitelja Ministarstva poljoprivrede HR4910010051563201012 – (Račun za provedbu obračuna OPG-a, a koji je dio računa Državnog proračuna Republike Hrvatske).

Kupci/dužnici na nalozima za plaćanje u polje „model“ upisuju broj modela „HR67“, a u polje „poziv na broj primatelja“ kao podatak OIB OPG-a na kojeg se uplate odnose.

Primjer za uplatu:

IBAN Računa primatelja: HR4910010051563201012

Naziv računa primatelja: Ministarstvo poljoprivrede-Račun za provedbu obračuna OPG-a

Model primatelja: HR67

Poziv na broj primatelja: OIB OPG-a na kojeg se uplata odnosi

Nakon što ovršenik (nositelj OPG-a) uspješno podmiriti sva svoja dugovanja te prestane potreba za korištenjem prava sukladno odredbom članka 41. stavak 5. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ovršenik (nositelj OPG-a) dužan je ponovo pristupiti u bilo koju poslovnicu FINA-e i opozvati Obavijest iz članka 212. stavak 1. ovršnog zakona, te o nastaloj promjeni obavijestiti svoje kupce/dužnike i Agenciju, kako bi mu se sredstva ponovo počela uplaćivati na njegov račun.

subota, 04.06.2022.

U OSAM DANA DVIJE VELIKE ELEMENTARNE NEPOGODE U ZAGORJU

PROFESIONALNI PROIZVOĐAĆI CVIJEĆA
DOŽIVJELI VELIKE ŠTETE

Više općina i gradova u Varaždinskoj županiji, dio Međimurske županije, te u Krapinsko zagorskoj županiji, 25.svibnja 2022. zahvatilo je nevrijeme sa tučom, veličine teniske loptice.
Najviše su stradala područja Velikog Bukovca u Varaždinskoj i Huma na Sutli u Krapinsko-zagorskoj županiji. Oluja je također pogodila i i Sisačko-moslavačku županiju.
Nevrijeme je najjače pogodilo Veliki Bukovec i Mali Bukovac, u kome cvijeće proizvodi u plastenicima čak 16 hrvatskih cvjećara, gdje je smatra se, proizvodnja od 50 posto hrvatskog cvijeća. Tuča je razbila staklene krovove plastenika i staklenika pa su gredice, uz komade leda veličine loptica za stolni tenis, bile pune razbijenog stakla. Stradalo područje u općini Veliki Bukovec, obišao je varaždinski župan Anđelko Stričak.

Koliko je tuča bila snažna svjedoči fotografija na kojoj se vidi da je razbijen i krov i plastenik sa strane. Cviječari navodno u svom poslu dobivaju manje od 10 lipa za sadnicu, kada su prilike redove, od ministarstva poljoprivrede.
Kako sada obnoviti proizvodnju cvijeća- koja je dovedena do kolapsa elementarnom nepogodom? Fotografija snimljena nakon nevremane 25. svibnja.

Nekoliko dana kasnije 2. lipnja u kasno poslijepodne ponovo olujno nevrijeme popraćeno tučom, koje je zbog velike količine tuče i intenziteta padalina, nanijelo veliku materijalnu štetu na svim zasađenim kulturama, ali i na stambenim i poslovnim objektima. Nezapamćeno je da je tuča padala u tolikoj mjeri da se prohodnost cesta na tom području morala osiguravati izlaskom ralica koje su pročišćavale ceste od tuče, čija je debljina iznosila više desetaka centimetara, a dosezala je na nekim mjestima i visinu od 70 centimetara. Elementarna nepogoda kakvu stanovnici ne pamte zadesila je gradove Klanjec i Oroslavlje te općinu Kumrovec, Zagorska Sela i Veliko Trgovišće u Krapinsko Zagorskoj županiji. Štete se bilježe i na području grada Ozlja i općine Draganić u Karlovačkoj županiji te području grada Jastrebarskog i općina Žumberak i Krašić u Zagrebačkoj županiji.


ATMOSFERA ZIME U LIPANJSKO PREDVEČERJE

Već narednog dana 3. lipnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković i državni tajnik Zdravko Tušek su u ranim jutarnjim satima, u nazočnosti saborskog zastupnika Žarka Tušeka, župana Željka Kolara i predstavnika brojnih jedinica lokalne samouprave, obišli područja pogođena olujnim nevremenom i popraćeno obilnom tučom
„Najjača je tuča padala na području Klanjca i Oroslavja te općina Kumrovec Zagorska Sela i Veliko Trgovišće,“ rekao je župan Kolar te ustvrdio da je šteta na poljoprivrednim nasadima na tom području stopostotna. Zahvalivši ministrici Vučković i premijeru Andreju Plenkoviću što su odmah iskazali interes za stanje na terenu, Kolar je naglasio da su i lokalne nerazvrstane ceste praktički uništene.

„Ovdje će nam trebati dani dok ne uspostavimo normalno stanje i, ono što je najviše zabrinjavajuće, na trajnim nasadima su štete takve da će se jedan dio nasada morati baciti van, a od onog što je ostalo sljedeće dvije-tri godine neće biti punog uroda”, kazao je Kolar.

Da je šteta ogromna potvrdio je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt istaknuvši da im je neophodna pomoć Vlade, Županije i svih drugih resursa za sanaciju početne štete.

„Jako velike štete su u Kumrovcu, ne samo na poljoprivrednim nasadima, nego i na stambenim objektima. Kuće su oštećene, ne samo u poplavi, nego i od tuče, a i naše javne ustanove”, rekao je Šplajt te podsjetio, što su već mediji u svojim javljanjima s terena emitirali slikom, da su tuču s cesta morale razgrtati ralice.

Atmosfera zime na ulici radi velike količine tuče u Zagorju 2. lipnja u predvečerje


Na 122. sjednici Vlade 3.lipnja predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je Vladinu solidarnost s građanima u Krapinsko-zagorskoj županiji, čije je dijelove 2. lipnja poharalo nevrijeme, poručivši da će Vlada učiniti sve što može kako bi se u najkraćem mogućem roku sanirala posljedice te elementarne nepogode, osobito u poljoprivredi.

Ministarstvo poljoprivrede, dodao je, financirat će sve troškove obnove poljoprivrednih potencijala.

Mogu li se pomoći Vlade i ministarstva poljoprivrede nadati i cvjećari koje je tuča i olujno nevrijeme poharalo samo sedam dana ranije 25. svibnja u Velikom i Malom Bukovcu u Varaždinskoj županiji?

petak, 03.06.2022.

SUSRET SCHOLZA I PLENKOVIĆA

RAZMJENA MIŠLJENJA I NJEMAČKA PODRŠKA HRVATSKOJ


U Berlinu je 1. lipnja održan prvi službeni susret njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.
Plenković je zahvalio njemačkom kancelaru Olafu Scholzu koji je na funkciji naslijedio kancelarku Merkel koja se povukla iz politike, na pozivu da se sastanu po prvi puta u Berlinu istaknuvši da Hrvatska i Njemačka imaju bliske i razgranate odnose u političkom pogledu, gospodarskoj suradnji, turizmu, činjenici da u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata te da gotovo tri milijuna njemačkih turista dolazi u Hrvatsku.
" Ja sam još kao ministar financija pomno pratio događaje oko ispunjenja uvjeta Hrvatske za ulazak u europodručje", rekao je njemački kancelar Scholz nakon razgovora s hrvatskim premijerom, te izrazio svoju podršku Hrvatskoj da od 1. siječnja 2023. uvede euro i uđe u Schengen zonu
Govoreći o ključnim koracima Hrvatske – prema članstvu u šengenskom prostoru i europodručju, Andrej Plenković je istaknuo je da je Europska komisija i Europska središnja banka u svom izvješću o konvergenciji vrlo pozitivno ocijenila Program konvergencije hrvatske Vlade.

''Time se zaokružuje vrlo sustavan rad naše Vlade na provedbi Strategije za uvođenje eura koju smo prihvatili u svibnju 2018. godine, koju smo kroz Vijeće za uvođenje eura vodili na jedan transparentan i sustavan način s uključivanjem svih dionika i gdje smo nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II i u Bankovnu uniju u srpnju 2020., s ovim izvješćem ušli zaista u ciljnu ravninu zadnjih institucionalnih koraka za članstvo Hrvatske u europodručju.''
Dodao je da ovakva jasna, čvrsta i snažna pozitivna ocjena Europske komisije čini jako dobru podlogu da najprije države članice europodručja, potom i države članice EU, budu isto tako pozitivnog mišljenja i da prema očekivanjima Hrvatska dobije konačnu odluku o članstvu u eurozoni već sredinom srpnja.

PROIZVODNJA HRANE U SVIJETU 2019. GODINE

KOLIČINA HRANE IMA, ALI KRIZA JE UZROKOVANA UPRAVLJANJEM

Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), u svijetu je 2019. godini proizvedeno 9,35 milijardi tona primarnih usjeva, u što ulaze žitarice, šećerni usjevi, povrće, uljarice, voće, korijenje i gomolji.
Podatak je to, kao i ostali podaci koji slijede , iz teksta koji je 29. svibnja objavila Al Jazzera na internet stranicama, autora Abdelhafeza Elsawia,

Na nivou svjetskih regija, mapa proizvodnje pokazuje da Azija prednjači među regijama u svijetu i čini blizu 50 posto proizvodnje primarnih kultura, čiji je udio u proizvodnji dostigao 4,6 milijardi tona. Zatim slijedi Amerika sa manjim udjelom i velikom razlikom od 2,5 milijardi tona, potom dolazi Evropa sa udjelom od 1,1 milijardu tona primarnih kultura, nakon nje Afrika sa 946 miliona tona, a na dnu liste su zemlje Oceanije s udjelom u proizvodnji od 91 milion tona.
Ali ako pređemo na udio država u proizvodnji primarnih poljoprivrednih kultura, na vrhu liste ćemo naći Kinu, a zatim Indiju, što je sasvim normalno zbog dvije važne stvari: veliko geografsko područje koje zauzimaju dvije zemlje i broj stanovnika. Neki te dvije zemlje metaforički nazivaju “kontinentom”.

Izvoz hrane širom svijeta u 2019. godini bio je vrijedan oko 1,83 triliona dolara, a na vrhu ljestvice izvoza nalazili su se voće i povrće prema vrijednosti, koji je dostigao 274 milijarde dolara, zatim žitarice s 193 milijarde dolara, nakon toga meso s 155 milijardi dolara, potom pića s 114 milijardi dolara, zatim mliječni proizvodi i jaja s 84 milijarde dolara, ulja i masti s 81 milijardu dolara, te šećer i med sa 41 milijardu dolara.
Što se tiče geografskih oblasti ( kao vrsta administrativne jedinice) na svjetskom nivou, najveći izvoz te godine ostvarila je Evropa u vrijednosti od 593 milijarde dolara, zatim Amerika s 369 milijardi dolara, nakon toga Azija s 309 milijardi dolara, zatim Okeanija s 56,6 milijardi dolara, dok je na dnu liste bila Afrika s 52,7 milijardi dolara.
Što se tiče učinka zemalja u izvozu hrane, u svijetu prednjači Amerika s 120 milijardi dolara, zatim Holandija s 82 milijarde dolara, potom Kina s 80 milijardi dolara, nakon nje Njemačka s 68 milijardi dolara, te Brazil s 67 milijardi dolara. Može se primijetiti da su na listi deset najvećih izvoznika hrane sve evropske države.

Kada je riječ o uvozu hrane na svjetskom nivou, primjećujemo da je Evropa također bila na vrhu liste regija u svijetu po uvozu hrane u 2019. godini, čija je vrijednost iznosila 560 milijardi dolara, zatim Azija s 485 milijardi dolara, nakon toga Amerika s 264 milijarde dolara, Afrika s 80 milijardi dolara, te Okeanija s 20 milijardi dolara.
Kada je riječ o uvoz hrane na nivou država, Kina se nalazi u vrhu zemalja uvoznica ostvarujući uvoz vrijedan 170 milijardi dolara, zatim slijedi Amerika s 151 milijardom dolara, nakon nje Njemačka s 82 milijarde dolara, Japan s 60,7 milijardi dolara, potom Holandija s 60,1 milijardu dolara. Na listi prvih deset zemalja uvoznica hrane primjećujemo uglavnom evropske zemlje, izuzev Kine, Amerike, Japana i Kanade.
Prijetnje globalnoj sigurnosti hrane dolaze zbog načina upravljanja krizom, a ne u smislu količine hrane. Rusija je ograničila izvoz žitarica od izbijanja rata, što je u velikoj mjeri doprinijelo povećanju cijena hrane na svjetskom tržištu, a do istog rezultata su dovela i ograničenja koja je rat nametnuo ukrajinskom izvozu ulja i žitarica.

četvrtak, 02.06.2022.

DANSKOJ U OKVIRU KOHEZIJSKE POLITIKE EU 808 MILIJUNA EURA

SPORAZUM O PARTNERSTVU ZA RAZDOBJE 2021 -2027.

Kohezijska politika EU-a: Komisija usvojila 808 milijuna eura vrijedan Sporazum o partnerstvu s Danskom za 2021.-2027, informacija je iz priopćenja od 30. svibnja 2022.

Iz fondova će se pružiti potpora Danskoj u promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, s naglaskom na ključnim prioritetima EU-a kao što su zelena i digitalna tranzicija. Sredstva će također doprinijeti konkurentnom, inovativnom i održivom rastu zemlje. Sporazumom o partnerstvu s Danskom otvara se put ulaganjima iz fondova kohezijske politike na terenu: Njime su obuhvaćena četiri programa, po jedan za svaki od kohezijskih fondova: EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ; ESF+; FPT-a; i EFPRA-e.
Sporazum o partnerstvu Danske sedmi je sporazum o partnerstvu donesen za razdoblje financiranja 2021¬- 2027., nakon sporazuma Grčke, Njemačke, Litve, Austrije, Finske i Češke.

srijeda, 01.06.2022.

U VLADI AUSTRALIJE HUSIĆ PORIJEKLOM IZ BIH

LABURIST ED HUSIĆ MINISTAR INDUSTRIJE I NAUKE

Edhem Nurredin Husić (52)porijekom iz Bosne i Hercegovine imenovan je 31. svibnja, nakon završenih parlamentarnih izbora u Australiji za ministra industrije i nauke u Vladi Australije, kojoj je Antony Albanese, vođa Laburističke stranke 31. premijer.
Edham Husić je rođen 1970. godine u Sidneyu. Njegov otac Hasib se krajem 1960-tih doselio u Australiju iz Bosne i Hercegovine.
Husić je član Laburističke stranke Australije i od 2010. godine je član parlamenta.U vladi Kevina Rudda, 2013. godine bio je parlamentarni tajnik premijera i parlamentarni tajnik za širokopojasnu mrežu.
Od siječnja 2021. godine bio ministar u sjeni industrije i razvoja. Taj posao u politici Australije podrazumijeva člana opozicije koji je zadužen da detaljno prati rad ministarstva za koje je određen.
Imenovanje Husića za ministra su pozdravile startup kompanije u Australiji koje očekuju velike i značajne promjene, informacija je s Al Jazzera TV.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------