Marketing
PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI EUROPSKE PRIRODE
Europska Komisija na čelu s predsjednicom Ursulom fon der Leyen
PRIMJENJIVATI ĆE SE NA SVAKU DRŽAVU ČLANICU, U RAZLIČITIM EKOSUSTAVIMA,
NADOPUNJUJUĆI POSTOJEĆE ZAKONE
Europska Komisija je 22. lipnja 2022. usvojila je pionirske prijedloge za obnovu oštećenih ekosustava i vraćanje prirode diljem Europe, od poljoprivrednog zemljišta i mora, do šuma i urbanih sredina.
Materijal za novinare pod originalnim naslovom Green Deal: pioneering proposals to restore Europe's nature by 2050 and halve pesticide use by 2030
Zeleni dogovor: pionirski prijedlozi za obnovu europske prirode do 2050. i prepolovljenje upotrebe pesticida do 2030. 22. 6. 2022.
Europska Komisija predlaže smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida za 50% do 2030. Ovo su vodeći zakonodavni prijedlozi koji će slijediti strategije o biološkoj raznolikosti i od farme do vilice, a pomoći će osigurati otpornost i sigurnost opskrbe hranom u EU i diljem svijeta.
Prijedlog zakona o obnovi prirode ključni je korak u izbjegavanju kolapsa ekosustava i sprječavanju najgorih utjecaja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti.
Obnavljanje močvara, rijeka, šuma, travnjaka, morskih ekosustava, urbanih sredina i vrsta u EU-u ključno je i isplativo ulaganje: u našu sigurnost hrane, otpornost na klimu, zdravlje i dobrobit. Na isti način, nova pravila o kemijskim pesticidima smanjit će ekološki otisak prehrambenog sustava EU-a, zaštititi zdravlje i dobrobit građana i poljoprivrednih radnika te pomoći u ublažavanju gospodarskih gubitaka koje već trpimo zbog opadanja tla. zdravlje i gubitak oprašivača uzrokovan pesticidima.
ZAKON O OBNOVI PRIRODE ZA POPRAVAK ŠTETE NANAESENE EUROPSKOJ PRIRODI DO 2050. GODINE
>Komisija 22.6. predlaže prvi zakon koji je izričito usmjeren na obnovu europske prirode, na popravak 80% europskih staništa koja su u lošem stanju i vraćanje prirode u sve ekosustave, od šuma i poljoprivrednog zemljišta do mora, slatkovodnih i urbanih ekosustava. Prema ovom prijedlogu zakona o obnovi prirode, pravno obvezujući ciljevi za obnovu prirode u različitim ekosustavima primjenjivat će se na svaku državu članicu, nadopunjujući postojeće zakone.
Cilj je pokriti najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU-a do 2030. mjerama obnove prirode i na kraju ih proširiti na sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine.
Zakon će povećati postojeća iskustva mjera obnove prirode kao što su ponovno oživljavanje, vraćanje stabala, ozelenjavanje gradova i infrastrukture ili uklanjanje onečišćenja kako bi se omogućilo da se priroda oporavi.
Obnova prirode nije jednaka zaštiti prirode i ne dovodi automatski do više zaštićenih područja. Iako je obnova prirode nužna i u zaštićenim područjima zbog njihovog sve lošijeg stanja, ne moraju sva obnovljena područja postati zaštićena područja. Većina njih neće, jer obnova ne isključuje gospodarsku aktivnost. Obnova je život i proizvodnja zajedno s prirodom vraćanjem više biološke raznolikosti posvuda, uključujući područja u kojima se odvija gospodarska aktivnost kao što su šume kojima se upravlja, poljoprivredno zemljište i gradovi na primjer.
Obnova usko uključuje i koristi svim dijelovima društva, mora se provoditi u inkluzivnom procesu, a posebno pozitivno utječe na one koji za život izravno ovise o zdravoj prirodi, uključujući poljoprivrednike, šumare i ribare. Ulaganje u obnovu prirode dodaje 8 do 38 € ekonomske vrijednosti za svaki potrošen €, zahvaljujući uslugama ekosustava koje podržavaju sigurnost hrane, otpornost i ublažavanje ekosustava i klime te ljudsko zdravlje. Također povećava prirodu u našim krajolicima i svakodnevnom životu, s vidljivim prednostima za zdravlje i dobrobit, kao i kulturnu i rekreacijsku vrijednost.
Zakon o obnovi prirode postavit će ciljeve i obveze obnove u širokom rasponu ekosustava na kopnu i moru. Ekosustavi s najvećim potencijalom za uklanjanje i skladištenje ugljika te sprječavanje ili smanjenje utjecaja prirodnih katastrofa kao što su poplave bit će glavni prioriteti. Novi zakon se nadovezuje na postojeće zakonodavstvo, ali pokriva sve ekosustave umjesto da se ograničava na Direktivu o staništima i zaštićena područja Natura 2000, s ciljem da sve prirodne i poluprirodne ekosustave stavi na put oporavka do 2030. godine. Imat će koristi od značajne EU financiranje: prema sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru, oko 100 milijardi eura bit će dostupno za potrošnju na bioraznolikost, uključujući obnovu.
Predloženi ciljevi PRIJEDLOGA ZAKONA O OBNOVI EUROPSKE PRIRODE uključuju:
- Preokrenuti pad populacija oprašivača do 2030. i odatle povećati njihovu populaciju,
- Nema neto gubitka zelenih urbanih površina do 2030., povećanje od 5% do 2050., minimalno 10% pokrivenosti krošnjama drveća u svakom europskom gradu, gradu i predgrađu i neto dobit zelenih površina koje su integrirane u zgrade i infrastrukturu,
- U poljoprivrednim ekosustavima, sveukupno povećanje bioraznolikosti i pozitivan trend za travnjačke leptire, ptice na obradivim površinama, organski ugljik u mineralnim tlima usjeva i značajke krajobraza velike raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu.
- Obnova i ponovno vlaženje isušenih tresetišta u poljoprivrednoj upotrebi i na mjestima vađenja treseta,
- U šumskim ekosustavima, sveukupno povećanje biološke raznolikosti i pozitivan trend povezanosti šuma, mrtvog drva, udjela nejednako starih šuma, šumskih ptica i zaliha organskog ugljika,
- Obnavljanje morskih staništa kao što su morska trava ili dno sedimenta, te obnavljanje staništa kultnih morskih vrsta kao što su dupini i pliskavice, morski psi i morske ptice,
- Uklanjanje riječnih barijera kako bi se najmanje 25 000 km rijeka pretvorilo u rijeke slobodnog toka do 2030. godine.
Kako bi se pomoglo u postizanju ciljeva uz zadržavanje fleksibilnosti za nacionalne okolnosti, zakon bi zahtijevao od država članica da razviju nacionalne planove obnove, u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću. Postoje posebna pravila o upravljanju (praćenje, procjena, planiranje, izvješćivanje i provedba) – koja bi također poboljšala kreiranje politika na nacionalnoj i europskoj razini, osiguravajući da vlasti zajedno razmatraju povezana pitanja biološke raznolikosti, klime i sredstava za život.
Prijedlog predstavlja ključni element Europskog zelenog dogovora: obvezu strategije biološke raznolikosti za 2030. da Europa bude primjerom u preokretanju gubitka biološke raznolikosti i obnavljanju prirode. To je ključni doprinos EU-a u tekućim pregovorima o Globalnom okviru za biološku raznolikost nakon 2020. koji će biti usvojen na Konvenciji o biološkoj raznolikosti COP15 u Montréalu od 7. do 15. prosinca ove godine, 2022.
Stroga pravila za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i osiguravanje održivijih prehrambenih sustava do 2030.
Današnji prijedlog ( 22.6. 2022.)za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida pretvara našu predanost zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti u Europi u djelo. Prijedlog će pomoći u izgradnji održivih prehrambenih sustava u skladu s europskim zelenim dogovorom i strategijom od farme do vilice, istovremeno osiguravajući trajnu sigurnost hrane i štiti naše zdravlje.
Znanstvenike i građane sve više brine uporaba pesticida i nakupljanje njihovih ostataka i metabolita u okolišu. U završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe građani su posebno zatražili da se pozabave upotrebom i rizikom od pesticida. Međutim, aktualna pravila Direktive o održivoj uporabi pesticida pokazala su se preslaba i neravnomjerno se provode. Također, nedovoljan je napredak postignut u korištenju integriranog upravljanja štetočinama kao i drugih alternativnih pristupa. Kemijski pesticidi štete ljudskom zdravlju i uzrokuju smanjenje biološke raznolikosti u poljoprivrednim područjima. One zagađuju zrak, vodu i širi okoliš. Komisija stoga predlaže jasna i obvezujuća pravila:
Pravno obvezujući ciljevi na razini EU-a i na nacionalnoj razini za smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida i upotrebe opasnijih pesticida za 50% do 2030., države članice će postaviti vlastite nacionalne ciljeve smanjenja unutar definiranih parametara kako bi osigurale da EU ciljevi su postignuti. Stroga će nova pravila o ekološki prihvatljivoj kontroli štetočina biti:
Nove mjere će osigurati da svi poljoprivrednici i drugi profesionalni korisnici pesticida prakticiraju integrirano upravljanje štetočinama (IPM), u kojem se prvo razmatraju alternativne ekološke metode prevencije i kontrole štetočina, prije nego što se kemijski pesticidi mogu koristiti kao krajnja mjera. Mjere uključuju i obvezno vođenje evidencije za poljoprivrednike i druge profesionalne korisnike. Osim toga, države članice moraju uspostaviti posebna pravila za usjeve u kojima se utvrđuju alternative koje će se koristiti umjesto kemijskih pesticida.
Nove mjere će osigurati da svi poljoprivrednici i drugi profesionalni korisnici pesticida prakticiraju integrirano upravljanje štetočinama (IPM), u kojem se prvo razmatraju alternativne ekološke metode prevencije i kontrole štetočina, prije nego što se kemijski pesticidi mogu koristiti kao krajnja mjera. Mjere uključuju i obvezno vođenje evidencije za poljoprivrednike i druge profesionalne korisnike. Osim toga, države članice moraju uspostaviti posebna pravila za usjeve u kojima se utvrđuju alternative koje će se koristiti umjesto kemijskih pesticida.
ZABRANA SVIH PESTICIDA NA OSJETLJIVIM PODRUČJIMA
Korištenje svih pesticida bit će zabranjeno na mjestima kao što su urbane zelene površine, uključujući javne parkove ili vrtove, igrališta, škole, rekreacijske ili sportske terene, javne staze i zaštićena područja u skladu s Naturom 2000 te na svim ekološki osjetljivim područjima koja se moraju očuvati. ugroženi oprašivači. Ova nova pravila će ukloniti kemijske pesticide iz naše blizine u svakodnevnom životu.
Prijedlog pretvara postojeću Direktivu u Uredbu koja će se izravno primjenjivati u svim državama članicama. Time će se riješiti stalni problemi sa slabom i neravnomjernom provedbom postojećih pravila tijekom posljednjeg desetljeća. Države članice morat će Komisiji dostaviti detaljna godišnja izvješća o napretku i provedbi.
Podrška tranziciji:
-Paket ključnih politika podržat će poljoprivrednike i druge korisnike, s prijelazom na održivije sustave proizvodnje hrane, uključujući:
-Nova pravila zajedničke poljoprivredne politike kako bi se osiguralo da poljoprivrednici dobiju naknadu za sve troškove povezane s provedbom novih pravila za prijelazno razdoblje od 5 godina;
-Jače djelovanje za povećanje raspona bioloških i niskorizičnih alternativa na tržištu;
-Istraživanje i razvoj u okviru programa EU Horizon za potporu novim tehnologijama i tehnikama, uključujući preciznu poljoprivredu i
-Organski akcijski plan za isporuku farme do ciljeva pesticida Fork.
-Prijelaz će također biti podržan prijedlogom o podacima o održivosti farme i razvojem tržišta u vezi s preciznom poljoprivredom kao što su prskalice koje koriste geoprostornu lokalizaciju i tehnike prepoznavanja štetnika.
Isporuka globalno
U skladu sa svojom politikom održive uporabe pesticida, Komisija će uskoro predložiti, po prvi put ikad, mjeru koja prati njezinu obvezu uvažavanja globalnih ekoloških razmatranja pri odlučivanju o maksimalnim razinama ostataka u hrani. Uvezena hrana koja sadrži mjerljive ostatke zabranjenih tvari s vremenom se ne bi smjela stavljati na tržište u EU. To će doprinijeti dobrom krugu i potaknuti treće zemlje da također ograniče ili zabrane upotrebu ovih pesticida, koji su već zabranjeni u EU.
Konkretno, Komisija će se uskoro konzultirati s državama članicama i trećim zemljama o mjerama smanjenja na nulu ostataka tiametoksama i klotianidina, dviju tvari za koje se zna da značajno pridonose smanjenju broja oprašivača u svijetu. To su tvari koje više nisu odobrene u EU. Kada se mjera usvoji, uvezena hrana koja sadrži mjerljive ostatke ovih dviju tvari možda se – nakon određenih prijelaznih razdoblja – više neće stavljati na tržište u EU.
Konkretno, Komisija će se uskoro konzultirati s državama članicama i trećim zemljama o mjerama smanjenja na nulu ostataka tiametoksama i klotianidina, dviju tvari za koje se zna da značajno pridonose smanjenju broja oprašivača u svijetu. To su tvari koje više nisu odobrene u EU. Kada se mjera usvoji, uvezena hrana koja sadrži mjerljive ostatke ovih dviju tvari možda se – nakon određenih prijelaznih razdoblja – više neće stavljati na tržište u EU.
O oba prijedloga sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Nakon usvajanja, utjecaj na tlo bit će postupan: mjere obnove prirode trebale bi biti uvedene do 2030., dok bi se ciljevi pesticida trebali postići do 2030. godine.
Kao takav, nema izravne veze s neposrednim učincima ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Ovi prijedlozi će ojačati europsku otpornost i sigurnost hrane u srednjem roku, budući da će populacije oprašivača postati zdravije i obilnije, erozija tla će se smanjiti i zadržavanje vode poboljšati, a naš prirodni okoliš postat će čišći i sve više otrovan.
Također će smanjiti ovisnost poljoprivrednika o skupim inputima, kao što su kemijski pesticidi, podržavajući pristupačnu hranu za sve Europljane.
Post je objavljen 23.06.2022. u 10:49 sati.