Marketing
NACRT GODIŠNJEG PRORAČUNA EU ZA 2023. PREDLOŽEN U IZNOSU OD 185,6 MILIJARDI EURA
EU budget 2023: Empowering Europe to continue shaping a changing world
Proračun EU-a 2023.: OSNAŽIVANJE EUROPE - ZA SVIJET KOJI SE MIJENJA
Europska Komisija je 7. lipnja predložila godišnji proračun EU-a za 2023. u iznosu od 185,6 milijardi eura koji će biti nadopunjen s procijenjenih 113,9 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru NextGenerationEU. Proračun EU-a nastavit će mobilizirati značajna ulaganja za: 1. jačanje europske strateške autonomije, 2. tekući gospodarski oporavak, 3. očuvanje održivosti i 4. otvaranje radnih mjesta.
Komisija će nastaviti davati prioritet zelenim i digitalnim ulaganjima, istovremeno rješavajući hitne potrebe koje proizlaze iz nedavnih i trenutnih kriza.
Povjerenik Johannes Hahn odgovoran za proračun EU-a .
Nacrt proračuna EU-a za 2023. uključuje rashode u okviru NextGenerationEU, koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala, te rashode pokrivene odobrenim sredstvima u okviru dugoročnih gornjih proračunskih granica, financiranih iz vlastitih sredstava. Za potonje se u nacrtu proračuna predlažu dva iznosa za svaki program – obveze i plaćanja. "Obveze" se odnose na financiranje koje se može dogovoriti ugovorima u određenoj godini; i "isplate" stvarno isplaćenog novca.
Predloženi proračun EU-a za 2023. iznosi 185,6 milijardi eura u obvezama i 166,3 milijarde eura u plaćanjima. Svi iznosi su u tekućim cijenama. Nacrt proračuna za 2023. dio je dugoročnog proračuna Unije kako su ga usvojili čelnici država i vlada krajem 2020., uključujući naknadne tehničke prilagodbe, u okviru nastojanja da se prioriteti pretvore u konkretne godišnje rezultate. Značajan dio sredstava stoga će biti namijenjen borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s ciljem da se 30% dugoročnog proračuna i instrumenta oporavka NextGenerationEU potroši na ovaj prioritet politike.
Stvarna plaćanja NextGenerationEU – i potrebe za financiranjem za koje će Europska komisija tražiti tržišno financiranje – mogu se razlikovati i temeljit će se na preciznim procjenama koje se razvijaju tijekom vremena. Ugovori i obveze u okviru NextGenerationEU mogu se sklopiti do kraja 2023. godine, a plaćanja vezana uz zaduživanje uslijedit će do kraja 2026. godine.
Komisija će nastaviti objavljivati šestomjesečne planove financiranja kako bi pružila informacije o svojim planiranim količinama izdavanja u mjesecima koji slijede. S proračunom od 807 milijardi eura u trenutnim cijenama, NextGenerationEU pomaže EU da se oporavi od neposredne ekonomske i društvene štete uzrokovane pandemijom koronavirusa i omogućuje nam da odgovorimo na sadašnje i buduće krize poput rata u Ukrajini. Privremeni instrument pomaže u izgradnji EU-a nakon pandemije COVID-19 koji je zeleniji, digitalniji, otporniji i bolje prilagođen trenutnim i nadolazećim izazovima.
Dodatni prijedlozi za financiranje utjecaja rata u Ukrajini i izvana i iznutra bit će izneseni kasnije tijekom godine, na temelju preciznije procjene potreba, prema zaključcima Europskog vijeća od 31. svibnja 2022.
STAVKE PRORAČUNA EU
Proračun odražava političke prioritete EU-a, koji su ključni za osiguranje održivog oporavka i jačanje otpornosti Europe. U tu svrhu Komisija predlaže da se (u obvezama) dodijeli:
103,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz NextGenerationEU u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) za potporu gospodarskom oporavku i rastu nakon pandemije koronavirusa te za rješavanje izazova koje je postavio rat u Ukrajini.
53,6 milijardi eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku i 1,1 milijardu eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, za europske poljoprivrednike i ribare, ali i za jačanje otpornosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora i pružanje potrebnog prostora za krizu upravljanje u svjetlu očekivane globalne nestašice hrane.
46,1 milijardu eura za regionalni razvoj i koheziju za potporu gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kao i infrastrukturu koja podupire zelenu tranziciju i prioritetne projekte Unije.
14,3 milijarde eura za podršku našim partnerima i interesima u svijetu, od čega 12 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju — Globalna Europa (NDICI — Globalna Europa), 2,5 eura za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III ), i 1,6 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA).
13,6 milijardi eura za istraživanje i inovacije, od čega 12,3 milijarde eura za Horizon Europe, vodeći istraživački program Unije. Dobio bi dodatnih 1,8 milijardi eura bespovratnih sredstava od NextGenerationEU.
4,8 milijardi eura za europska strateška ulaganja, od čega 341 milijun eura za InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, dvostruka zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije),
2,9 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe za poboljšanje međusobne graničnu infrastrukturu i
1,3 milijarde eura za program Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije. InvestEU bi dobio dodatnih 2,5 milijardi eura bespovratnih sredstava od NextGenerationEU.
4,8 milijardi eura za ljude, društvenu koheziju i vrijednosti, od čega 3,5 milijardi eura Erasmus+ za stvaranje mogućnosti obrazovanja i mobilnosti za ljude, 325 milijuna eura za podršku umjetnicima i kreatorima diljem Europe i 212 milijuna eura za promicanje pravde, prava i vrijednosti .
2,3 milijarde eura za okoliš i klimatske akcije, od čega 728 milijuna eura za program LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi te 1,5 milijardi eura za Fond za pravednu tranziciju kako bi se osiguralo da zelena tranzicija funkcionira za sve. Fond za pravednu tranziciju dobio bi dodatnih 5,4 milijarde eura bespovratnih sredstava od NextGenerationEU.
2,2 milijarde eura za potrošnju namijenjenu svemiru, uglavnom za Europski svemirski program, koji će objediniti djelovanje Unije u ovom strateškom području.
2,1 milijardu eura za zaštitu naših granica, od čega 1,1 milijardu eura za Fond za integrirano upravljanje granicom (IBMF) i 839 milijuna eura (ukupni doprinos EU) za Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu (Frontex).
1,6 milijardi eura za potrošnju povezanu s migracijama, od čega 1,4 milijarde eura za podršku migrantima i tražiteljima azila u skladu s našim vrijednostima i prioritetima.
1,2 milijarde eura za rješavanje obrambenih izazova, od čega 626 milijuna eura za potporu razvoju sposobnosti i istraživanja u okviru Europskog obrambenog fonda (EDF), kao i 237 milijuna eura za potporu vojnoj mobilnosti.
927 milijuna eura kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uključujući 593 milijuna eura za Program jedinstvenog tržišta i blizu 200 milijuna eura za rad na borbi protiv prijevara, oporezivanja i carina.
732 milijuna eura za EU4Health kako bi se osigurao sveobuhvatan zdravstveni odgovor na potrebe ljudi, kao i 147 milijuna eura za Mehanizam civilne zaštite Unije (rescEU) osim eu, kako bi se mogla brzo rasporediti operativna pomoć u slučaju krize.
689 milijuna eura za sigurnost, od čega 310 milijuna eura za Fond za unutarnju sigurnost (ISF), koji će se boriti protiv terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala.
138 milijuna eura za sigurne satelitske veze prema prijedlogu novog programa Unije, Programa sigurnog povezivanja Unije.
Nakon što ga Kolegij usvoji, Europska komisija podnosi nacrt proračuna EU-a za 2023. Europskom parlamentu i Vijeću, koji zajedno donose konačnu odluku.
Vijeće obično svoje mišljenje o proračunu donosi do kraja srpnja, a Europski parlamenti svoj službeni stav objavljuju u jesen.
Poseban odbor za mirenje saziva se, obično u kasnu jesen, kako bi se uskladili stavovi Sabora i Vijeća. U roku od 21 dana mora dogovoriti zajednički proračun, koji bi obje institucije nakon toga trebale odobriti.
Ove godine razdoblje traje od 25. listopada do 14. studenog u kojem roku proračun EU mora biti usvojen.
Post je objavljen 27.06.2022. u 08:28 sati.