AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 15.06.2022.
HRVATSKA JE NA PUTU USVAJANJA EURO VALUTE KAO 20. DRŽAVA EU
ODLUKA 12. SRPNJA
Europska komisija i Europska središnja banka objavile su 1. lipnja da je Hrvatska je na putu usvajanja jedinstvene valute EU, eura, od početak 2023. godine, ali nakon ispunjavanja niza postavljenih kriterija.
Hrvatska bi tako postala 20. zemlja europske unije koja će imati euro valutu kao platežno sredstvo.
Zemlje EU-a izvan europodručja postigle su ograničen napredak u gospodarskoj konvergenciji s eurozonom od 2020., zaključuje u izvješću Europska središnja banka (ECB) od 1. lipnja ove godine To je uglavnom zbog izazovnih gospodarskih uvjeta koji vladaju u posljednje dvije godine, a u što je uključena dugotrajna Covid kriza i agresija Rusije na Ukrajinu.
Konvergencija je proces, ili određena okolnost postepenog približavanja tački u prostoru ili vremenu, različitih odnosno srodnih mišljenja ili vrijednosti, pomirenje suprotnosti ili postepeno kretanje prema ravnoteži.
Iako je Europska središnja banka dala pozitivno mišljenje Hrvatskoj o uvođenju eura, pozvala je politički odgovorne osobe da nastave napore u pripremi za članstvo u euro klubu. Osobito je navela zabrinutost oko toga je li konvergencija stope inflacije u zemlji dugoročno održiva i napomenula da "kako bi se spriječilo nagomilavanje pretjeranih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama."
Europska centralna banka ocijenila je i napredak koji je postiglo šest drugih zemalja EU-a koje još nisu usvojile jedinstvenu valutu. Zaključeno je da su Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska postigle ograničen napredak od posljednjeg konvergentnog izvješća 2020.
Bugarska nije ispunila zahtjev za stabilnost cijena — zbog prosječne stope inflacije od 5,9 posto — a Rumunjska nije ispunila nijedan. Europska središnja banka svijena je da je to radi izazovnih gospodarskih uvjeta. Ruski rat protiv Ukrajine opterećuje rast proizvodnje i potiče inflaciju u svim državama članicama, teško je zaključiti kako će to utjecati na puteve konvergencije.
Zemlje moraju imati 12-mjesečnu prosječnu stopu inflacije ispod one od tri najbolje uspješne u EU, plus maržu od 1,5 postotnih bodova. Europska Komisija je u svojoj ocjeni koristila Finsku, Francusku i Grčku, dajući referentnu vrijednost od 4,9 posto. Zemlje s 1,5 postotnih bodova ispod 12-mjesečne prosječne stope inflacije EU-a smatraju se izvanrednim vrijednostima i isključene su iz ove referentne vrijednosti. Isključeni su Malta i Portugal, koji imaju stopu 2,2 odnosno 1,7 postotnih bodova nižu od prosjeka EU od 4,4 posto.
Potrebno je da zemlje imaju dugoročne kamatne stope ispod istih najuspješnijih, plus maržu od 2 postotna boda, što daje referentnu vrijednost od 2,6 posto. Također moraju pokazati relativnu stabilnost tečaja i pridržavati se Europskog tečajnog mehanizma II bloka dvije godine, a pritom ne ulaziti u procedure prekomjernog deficita. Također zemlje moraju zakonski jamčiti neovisnost svoje središnje banke i zabraniti monetarno financiranje. Kako bi omjer duga i BDP-a dugotrajno padao, Hrvatska mora provesti fiskalne reforme koje zahtijeva plan oporavka EU-a, napisano je u izvješću Europske centralne banke, te ona poziva da se "gospodarske politike usmjere na stabilnost i opsežne strukturne reforme".
Očekuje se da će Vlade zemalja članica EU-a tu odluku o uvođenju eura u Hrvatsku od početka 2023.formalizirati 12. srpnja, nakon što čelnici EU-a daju svoje političko priznanje na summitu u lipnju, a Europski parlament zaključak potpiše.
M. Zouhar Zec
| < | lipanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter