AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 31.03.2022.
U SLUČAJU PROŠIRENJA RATA RUSIJE NA SUSJEDE – FINSKA ĆE BITI SPREMNA
FINSKU SPREMNOST BODRI POUKA IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA
Republika Finska, zemlja sa oko 5,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Europe je primjer kako stvoriti sustav odbrane u slučaju ratnog napada pa svoje stanovništvo na svim nivoima pravovremeno pripremila za eventualnu potrebu odbrane života. Finska je članica EU od 1995. godine. Opreznu i organizacijski mobilnu za moguću potrebnu obranu Finsku čini činjenica da ima 1.340 kilometara kopnene granice sa Rusijom. Sam glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg je tijekom konferencija za novinare koje je održano od početka vojnog napada Rusije na Ukrajinu, a danas je 36 dan rata na tlu Europe, rekao da države članice NATO saveza trebaju povećati sredstva za obranu na razinu od dva posto državnog proračuna.
Finska nije u NATO savezu, ali ta zemlja ima tešku pouku iz prošlosti, jer je Sovjetski Savez napao Finsku 1939. godine. U tom ratu Moskva je invaziju na Finsku opravdavala navodnim finskim provokacijama, baš kao i sada sa Ukrajinom. Finci su sačuvali svoju neovisnost uz velike gubitke života i 9 posto teritorija, boreći se sami. Od tada se pripremaju da u slučaju potrebe budu spremni braniti se. A kako to čini piše u ovom tekstu. Finska priprema odraslo stanovništvo za reagiranje u izvanrednim situacijama, a pomisao na spašavanje života u eventualnom ratu je sada dominantna. mzz
Prenosim TEKST koji je objavila TV N1 na svojim Internet stranicama 30. ožujka 2022. pod nadnaslovom i naslovom Najpripremljenija država za ruski napad: “Čekamo ih još od 2. svjetskog rata”
"SVIJET Autor: N1 Info 30. ožu. 2022." Napominjem da ime autora teksta nije eksplicitno navedeno!
U tekstu sam zadržala originalne međunaslove.
Nadnaslov i naslov na blogu su moji. M.Zouhar Zec
PRENOSIM TEKST:
"Ako se ostvare najgori strahovi Europe - da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede - Finska će biti spremna.
Finska, naime, ima zalihe. Najmanje šest mjeseci svih važnijih goriva i žitarica stoje u strateškim zalihama, dok su farmaceutske tvrtke dužne imati zalihe svih uvezenih lijekova za period od 3 do 10 mjeseci. Ima civilnu obranu. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacijske centre. I ima borce. Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Europi. “Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata”, kaže Tytti Tuppurainen, finski ministar europskih integracija. Nakon osam desetljeća živeći prvo u sjeni Sovjetskog Saveza, a sada Rusije, opasnost od rata u Europi nije ih iznenadila.
Ali ono što Finska naziva svojom strategijom sveobuhvatne sigurnosti, primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sustave za svoje društvo kako bi se zaštitili prije vremena – ne samo od potencijale invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija.Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcioniraju u vrijeme krize. Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano promatra koje su njene glavne slabosti i pokušava ih ispraviti kako bi se stvorilo što je moguće više otpornosti u sustavu prije nego što se kriza dogodi. Finska je sa svojom granicom od 1.340 km koju dijeli s Rusijom vrlo izložena napadu i po prvi put u svojoj povijesti većina Finaca podržava prijavu za članstvo u NATO-u. Ali, zemlja s 5,5 milijuna stanovnika također vidi potrebu održavanja i nadogradnje svoje nacionalne strategije. “S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za obranu zemlje… Redovito treniramo na mnogim razinama kako bismo bili sigurni da svi znaju što im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno.”
Naslijeđe Zimskog rata
Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz vlastitog rata s Moskvom – u brutalnom Zimskom ratu 1939. – 1940. uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskoj Saveza na njihov teritorij, znatno duže nego što su to Rusi očekivali. 1940. godine je sklopljen Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti 9 posto svojeg teritorija uključujući svoj najkozmopolitskiji grad, Viborg, i jedno od glavnih područja industrije. Nakon toga, piše Irish Times, Finci su se zavjetovali: Nikad više.
“Nismo zaboravili, to je u našem DNK”, govori predsjednik Sauli Niinisto pa ukazuje na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Europi.
Finska ima ratnu snagu od oko 280.000 ljudi te 900.000 obučenih rezervista. Čak i nakon završetka hladnog rata nastavili su s regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jake izdatke za obranu čak i 1990-ih i 2000-ih kada su drugi smanjivali.
Jarmo Lindberg, bivši načelnik obrane Finske, kaže da je finski glavni grad Helsinki ‘kao švicarski sir’ s desecima kilometara tunela. “Postoje područja kao u filmu o Jamesu Bondu”, dodaje. “Svi stožeri oružanih snaga smješteni su ispod “30-40 metara granita. Imali smo iskustvo bliske smrti u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo”, ističe.
Ako bi vojna obavještajna služba otkrila vjerojatni napad, mobilizirale bi se snage i, koliko god je to moguće, civili bi bili evakuirani iz opasnih područja, što je značajna razlika u odnosu na ono što se dogodilo u Ukrajini.
UN je nedavno Finsku proglasio petu godinu zaredom najsretnijom nacijom na svijetu.
“Trudimo se osigurati da naše društvo bude snažno i da se može nositi s
teškim vremenima. Spremnost i pripremljenost duboko su usađene u finske glave”, kaže Niinisto.
“Osnovna ideja je: Ako je pogođena jedna tvrtka ili sektor, kako riješiti problem? Na primjer, kako nahraniti naciju ili imati toaletni papir ako postoji blokada u Baltičkom moru?” kaže Charly Salonius-Pasternak, stručnjak za sigurnost na Finskom institutu za međunarodne poslove.
“Nemamo posla, nemamo blagostanje, nemamo rast, ako nam obrana zakaže. To svi dobro razumiju”, kaže Janne Kuusela, šef obrambene politike u Ministarstvu obrane.
Nacionalna agencija za hitnu opskrbu (Nesa) ima bilancu od 2,5 milijardi eura, koja se sastoji od strateških zaliha šestomjesečne opskrbe žitaricama poput pšenice i zobi te različitim vrstama goriva.
Janne Kankanen, izvršni direktor Nese, kaže da agencija prikuplja male pristojbe od svih kupovina fosilnih goriva i električne energije u Finskoj, dajući joj time ‘prilično puno slobode tako da imamo mogućnost odgovoriti na različite vrste događaja u vrlo kratkom roku’.
Agencija može brzo kupiti kritičan materijal, ali i ispitati stanje po raznim sektorima – na primjer, hoće li finski farmeri proizvesti dovoljno žitarica ove sezone. Od prosinca vrlo intenzivno prati situaciju u Ukrajini kamo je fokus okrenula s pandemije koronavirusa.
Tečajevi nacionalne obrane
Četiri puta godišnje, skupina od nekoliko desetaka političara, poslovnih čelnika i predstavnika crkve, medija i nevladinih organizacija sastaje se na Tečajevima nacionalne obrane, odnosno jednomjesečnom intenzivnom programu koji uključuje predavanja visokih vojnih časnika i državnih dužnosnika, kao i simulaciju krize .
Ukupno je 10.000 ljudi obučeno na takvim tečajevima tijekom proteklih šest desetljeća, a još 60.000 pohađalo je regionalne tečajeve obrane. Salonius-Pasternak dodaje da su tečajevi vjerojatno najlakši element finskog pristupa koji bi druge zemlje lako mogle oponašati.
Finska nije usredotočena samo na prijetnju invazije, već i na druge oblike napada – bilo da su lokalni, kao što je trovanje izvora vode ili onesposobljavanje elektrane, ili nacionalni, poput kibernatičkih napada, a sve je veći fokus na takozvane hibridne prijetnje.
“To što je Rusija započela rat protiv manjeg susjeda može samo ojačati razumijevanje naše ranjivosti. Svijest javnosti o rizicima i prijetnjama je na visokoj razini”, kaže Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Helsinkiju.
Helsinki je oduvijek težio dobrosusjedskim odnosima s Rusijom zbog duge, zajedničke granice, ali je ta nada sada slomljena.
Tijekom Hladnog rata, položaj Finske prisilio ju je da prihvati neutralnost kako bi držao Sovjetski Savez na udaljenosti, ali nakon pridruživanja EU-u 1995. i približavanja NATO-u tijekom posljednjih desetljeća, u Helsinkiju raste osjećaj da članstvo u vojnom savezu učvrstila bi svoj status nezavisne, zapadne zemlje.
Ali postoji i uvjerenje da rat u Ukrajini pokazuje mudrost finskog pristupa svih ovih godina. “Jednostavna ideja je da je to zemlja koju vrijedi braniti i stoga imate veću odgovornost, bilo da ste izvršni direktor ili školski učitelj”, kaže Salonius-Pasternak. “Ono što nas je Ukrajina naučila, nastavlja, jest da je volja da se nešto učini zaista važna. A ako to kombinirate s mrežnim učincima male zemlje i pripremom, to je stvarno moćno”, dodaje.
“Sve što znam je da će Rusija uvijek biti tu i znamo da ćemo biti spremni”, zaključuje Lindberg, bivši načelnik obrane, prenosi Jutarnji list. „
Kopnene granice Republike Hrvatske ukupno su duge 2 028 kilometara.
Na kopnu RH graniči s pet zemalja, a dužine granice prema njima su slijedeće :
Bosna i Hercegovina: 1 011 km
Slovenija: 667,8 km
Mađarska: 355,5 km
Srbija: 317,6 km
Crna Gora: 22,6 km
U podatke su uključene i granice na rijekama.
srijeda, 30.03.2022.
PREMIJER NAJAVIO REKONSTRUKCIJU VLADE
BITI DUŽNOSNIK VLADE NIJE POSAO ZA SVAKOGA!
Premijer RH Andrej Plenković najavio je 29. ožujka rekonstrukciju Vlade. "Smatram da je u novim okolnostima i izazovima koje Hrvatska ima, dobro napraviti određene promjene, ići u određena osvježenja, osnažiti Vladu i rješavati probleme s novim entuzijazmom i energijom", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Karlovcu gdje je dao izjavu za medije. Napokon dobra odluka premijera. Ali najteži dio, a to je odabir ljudi koji će doći u Vladu, premijeru tek predstoji.I sam može birati dinamiku - uskoro ili nešto kasnije, ali provjeravati i znati nešto o osobama koje će izabrati za nove članove Vlade RH.
Biti na funkciji u svojstvu državnog dužnosnika uistinu nije posao za svakoga. Prije svega zato što praksa pokazuje da se na takvoj funkciji ljudi ne znaju pošteno ponašati. Posljednji primjer je Marina Lovrić Merzel koja je 29. ožujka osuđena nepravomoćno na 7 godina zatvora nakon svoje političke karijere. Ta lijepa žena iz reda stranke SDP na mjestu županice Sisačko Moslavačke županije koristila je svoj subjektivni osjećaj moći, za svoje materijalne probitke. A to je bilo primanje mita i to ne bilo kakvog mita, već mita od 100 tisuća eura, zatim pranje novca, zloupotrebu položaja, više malverzacija državnim novcem, a optuženi su i oni koji su s njom u tome sudjelovali. Ona je doduše uhićena još prije nekoliko godina, a kazna joj je izrečena tek sada. No gospođa Lovrić Merzel je potpuno pogriješila profesiju, jer više bi se uklopila u milje glumice, s obzirom na razne pojedinosti iz njene prošlosti. No ona je postupila praktično – nije joj na dohvat ruke u poratnoj Hrvatskoj bio Hollivud, pa se uključila u politiku. I tu postupala po svom ženskom porivu. I napredovala, napredovala do mjesta županice.
Ima Hrvatska jedan drastičan primjer transformacije od političara do zatvorenika u liku dr. Ive Sanadera . Taj gospodin, bivši hrvatski premijer, bi trebao imati svog povjesničara koji bi pripomogao zabilježiti mnoge istinite, javnosti sada nepoznate detalje. Vrijeme istrage, pritvora i zatvora Ive Sanadera traje duže nego što je ovaj bio premijer. Tako si treba izrežirati život! To mogu samo osebujni pojedinci.
Margareta Zouhar Zec
utorak, 29.03.2022.
POTPORE ZBOG POREMEĆAJA NA TRŽIŠTU
POTPORA ZA NABAVU MINERALNOG GNOJIVA
OD 1. travnja do 15. svibnja
Temeljem Pravilnika o provedbi Programa potpore male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu mineralnog gnojiva objavljenom u petak, 25. ožujka 2021., zahtjevi za potporu će se podnositi u razdoblju od 1. travnja do 15. svibnja 2022. godine. Za provedbu Programa u cilju osiguravanja određene nadoknade za porast cijene gnojiva te kako bi se zadržala dosadašnja razina poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj osiguran je iznos od 200 milijuna kuna, a predviđa se da će obuhvatiti 88 tisuća gospodarstava.
Riječ je o još jednoj u nizu reakcija Ministarstva na aktualnu krizu uzrokovanu porastom inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, a potpora je predviđena za poljoprivredna gospodarstva na kojima se uzgajaju ratarske kulture, trajni nasadi, povrće, ukrasno bilje i ljekovito bilje, dok su prihvatljivi proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika, koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2021. godini.
Minimalna prihvatljiva površina pod poljoprivrednim kulturama iznosi 1,0 ha te je za potporu prihvatljivo do prvih 20 ha poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva na kojima se uzgaja jedna ili više navedenih kultura. Potpora se dodjeljuje u iznosu od 450,00 kn/ha za prvih 10 ha poljoprivrednog gospodarstva te 250,00 kn/ha za preostalih 10 hektara poljoprivrednog gospodarstva, do ukupno 20 hektara površina poljoprivrednog gospodarstva korisnika potpore.
https://www.apprrr.hr/program-potpore-male-vrijednosti-poljoprivrednicima-za-nabavu-mineralnog-gnojiva/
POTPORE ZA PRIVATNO SKLADIŠTENJE SVINJSKOG MESA
Radi poteškoća u sektoru svinjskog mesa zbog znatnog usporavanja izvoza, širenja afričke svinjske kuge i ograničenja povezanih s bolešću COVID-19 te ruske invazije na Ukrajinu koja je uzrokovala dodatne poremećaje na tržištu, ozbiljno utjecala na izvoz svinjskog mesa iz Unije i uzrokovala pad potražnje za izvozom određenih proizvoda od svinjskog mesa, Europska komisija objavila je provedbu privremene mjere privatnog skladištenja svježeg ili rashlađenog svinjskog mesa s ciljem neposrednog učinka na tržište i stabilizacije cijena.
Kako bi se smanjila trenutačna neravnoteža ponude i potražnje, primjereno je dodijeliti potporu za privatno skladištenje svinjskog mesa i unaprijed utvrditi iznos potpore, dodjeljivat će se za proizvode koji još nisu uskladišteni. Meso mora biti dobre, prikladne i tržišne kvalitete te podrijetlom iz EU i ispunjavati zahtjeve iz Delegirane uredbe (EU) 2016/1238, a prihvatljivi podnositelji zahtjeva su gospodarski subjekti koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i koji su u sustavu PDV-a u Hrvatskoj.
Razdoblje za podnošenje zahtjeva za potporu traje od 25. ožujka 2022. do 29. travnja 2022. godine.
https://www.apprrr.hr/privatno-skladistenje-svinjskog-mesa/
PROJEKTI IZ MJERE SEDAM
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković uručila je 27 novih ugovora iz Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti veće od 171 milijun kuna, a riječ je o ulaganjima u gradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića, društvene i sportske objekte te vatrogasne domove. Bilo je to u srijedu, 23. ožujka 2022. godine, a nazočni su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, državni tajnik Zdravko Tušek, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić te generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Novi ugovori će doprinijeti poboljšanju kvalitete života te zadržavanju mladih obitelji na selu i to otvaranjem 67 radnih mjesta, izgradnjom sedam dječjih vrtića i povećanjem njhova kapaciteta na ukupno 436 djece, putem devet ulaganja u kulturne domove i sportske sadržaje, ali i unaprjeđenjem kvalitete vatrogasnog sustava zaštite imovine i ljudi kroz sufinanciranje 11 vatrogasnih domova koji će vatrogascima omogućiti bolje uvjete za rad.
Provedbom ugovorenih projekata iz Mjere 7 planirana je izgradnja 387 kilometara nerazvrstanih cesta, gotovo 100 kilometara kanalizacije mreže, 357 kilometara vodovodne mreže te 13.359 vrtićkih mjesta, ali i stvaranje novih 1.337 radnih mjesta. Posljednji Natječaj Mjere 7 odnosio se na ulaganja u tržnice, vatrogasne i društvene domove, kulturne centre i sportske građevine te je zbog velikog interesa i velikog broja kvalitetnih projekata raspoloživa potpora na Natječaju podignuta s 250 na 384 milijuna kuna.
NEMA ODLUKE EK O SMANJENJU IZNOSA ZA IZRAVNA PLAĆANJA
Temeljem medijskih napisa i interesa javnosti ovim putem informiramo da ne postoji odluka Europske komisije o oduzimanju 10 % iznosa namijenjenog izravnim plaćanjima. Upravo završena revizija izdataka Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za 2021. godinu, koju je proveo Europski revizorski sud, nije utvrdila niti jednu grešku, o čemu smo obaviješteni 24. ožujka 2022. godine.
U svim zemljama članicama uvriježen je isti postupak, s obzirom da EK donosi propise, ali za njihovu implementaciju zadužena je država članica, revizijske misije služe za ujednačavanje procesa kontrola zemalja članica i korekcije različitosti tumačenja EU propisa.
Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju revizori Europske komisije i Europskog revizorskog suda su bili u 30 revizijskih misija kojima su obuhvaćene različite vrste potpora financirane iz EU fondova, pri čemu je gotovo trećina izvršena u posljednje dvije godine.
Revizijske misije su korak ka unapređenju sustava kontrola i provedbe EU propisa te sukladno dosadašnjoj praksi i poduzetim korektivnim mjerama, dodatnim administrativnim kontrolama i kontrolama na terenu.
Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede u vidu priopćenja.
ponedjeljak, 28.03.2022.
STROGE PROVJERE ULAGAČIMA ZA BORAVIŠNE DOZVOLE
ONIMA KOJI PODLIJEŽU SANKCIJAMA ODBITI ILI POVUĆI
BORAVIŠNE DOZVOLE
Europska komisija je u preporuci 28. ožujka 2022. pozvala države članice EU da stave izvan snage sve postojeće programe za dodjelu državljanstva ulagačima te da uvedu stroge provjere kako bi se uklonili rizici povezani s programima za dodjelu prava boravka ulagačima. Komisija je često i dosljedno isticala ozbiljnu zabrinutost zbog programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima te rizika koji su svojstveni tim programima. Današnja preporuka dio je njezine šire politike odlučnih mjera u vezi s tim programima. Trenutačni kontekst ruske agresije na Ukrajinu dodatno je naglasio te rizike.
Europska komisija od država članica traži da:
Uvedu i provode stroge provjere prije izdavanja boravišne dozvole u zamjenu za ulaganja: Države članice trebale bi poduzimati sve potrebne mjere kako bi spriječile sigurnosne rizike i rizike od pranja novca, utaje poreza i korupcije povezane s programima za dodjelu prava boravka ulagačima. Među ostalim, trebaju uvesti i provoditi provjere u vezi s uvjetima boravka i sigurnosne provjere prije izdavanja takvih boravišnih dozvola te provjeravati je li boravak neprekinut.
Da odmah povuku ili odbiju produljiti boravišne dozvole izdane ruskim ili bjelaruskim državljanima koji podliježu sankcijama EU-a u vezi s ratom u Ukrajini, na temelju procjene. Ista mjera trebala bi se primjenjivati i na osobe koje znatno podupiru rat u Ukrajini ili druge povezane aktivnosti ruske vlade ili Lukašenkova režima kojima se krši međunarodno pravo.
Obustave izdavanje boravišnih dozvola svim ruskim i bjelaruskim državljanima u okviru programa za dodjelu prava boravka ulagačima.
Komisija poziva države članice EU da do kraja svibnja izvijeste o provedbi preporuke koja je objavljena 28. ožujka te da je nakon toga redovito obavješćuju.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je: Pravo na slobodno kretanje unutar schengenskog područja jedna je od naših najvećih prednosti. Potrebne su stroge provjere kako bismo bili sigurni da se to pravo ne zloupotrebljava. Trebalo bi opozvati zlatne boravišne dozvole koje su izdane Rusima i Bjelarusima koji su se našli pod sankcijama EU-a. Više nego ikad prije, sad kad smo suočeni s ratom moramo učiniti sve kako bismo osigurali da Rusi i Bjelarusi koji su pod sankcijama i koji podupiru Putinovu agresiju ne mogu kupiti svoj ulazak u EU.
nedjelja, 27.03.2022.
KULTURNE, POLITIČKE I DRUGE VEZE HRVATSKE I FRANCUSKE
FRANCUSKO HRVATSKI ODNOSI U UZLAZNOJ PUTANJI
„ Svijet je muškog roda“ naslov je knjige autora prof. dr.Dine Milinovića koja je predstavljena 19. ožujka u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu. Knjiga je objavljena u izdanju Matice Hrvatske, a predstavio ju je Luka Šeput, glavni urednik nakladništva Matice hrvatske.
No budući da su predstavljanje knjige popratili i razgovori s povodom“ Moliere i kulturne veze između Hrvatske i Francuske“ u predstavljanju su sudjelovali i predstojnik ureda premijera, koji ima uske veze s Franuskom mr.Zvonimir Frka Petešić i prof. dr. Maja Vukušić Zorica s Filozofskog fakulteta. Događaju je bio prisutan i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssičre.
S lijeva mr.Zvonimir Frka Petešić , dr. Dino Milinović, veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Gaël Veyssičre,
Luka Šeput i prof. dr. Maja Vukušić Zorica . Fotka : M. Zouhar Zec
Naime promocija knjige dr. Milinovića bila je i povod za razgovore o kulturnim vezama između Francuske i Hrvatske, a u pozadini kulturnog događanja naglašeno je bio ime velikog i značajnog francuskog komediografa Molierea, jer je od njegova rođenja 400 godina, 350 godina je od smrti značajnih hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana, rade se pripreme za proslavu 70. obljetnice Francuske alijanse u Zagrebu , što će biti potkraj 2022. u Zagrebu, a sve to sa siječanjem na prošlogodišnju stotu obljetnicu Francuskog instituta u Hrvatskoj. A neočekivana poveznica između Molierea i Hrvatske je i velikaš Fran Krsto Frankopan. Kulturne veze Francuske i Hrvatske su frankofonima znane, a mjesec frankofoni je upravo ožujak, ali tu su i gospodarske, kako i političke Ii ostale veze . Posjet francuskog predsjednika Macrona Hrvatskoj bio je 2021. godine u mjesecu studenom, a to je samo vanjska manifestacija dobrih i bliskih odnosa dvaju zemalja.
„SVIJET JE MUŠKOG RODA“
Knjigu dr. Milinovića je koja ima povijesnu tematiku predstavio je Luka Šeput glavni urednik nakladništva Matice hrvatske. Radnja se događa oko 1670. godine na francuskom dvoru u Versaillesu i tematizira povijesne događaje koji su poznati kao Zrinsko – Frankopanska urota, odnosno njihove odjeke i posljedice nekoliko godina poslije.
„Dakle tematiziraju se ti utvrđeni povijesni kontakti između Luja XIV i zapovjednika hrvatskih i mađarskih koji su bili nezadovoljni tadašnjom politikom bečkog dvora i nepovoljnim posljedicama varšavskog mira, koje je Luj XIV potpomagao. On je sa Leon Habsburškim odlučio potpisati tajni sporazum i tada njegova potpora hrvatskim velikašima izostaje.
Povezujući dramu u Versaillesu, najveći francuski komediograf Molier po Zrinskom i Frankopanu napiše svoju prvu tragediju. Najprije Luj XIV traži da napiše tragediju dok mu je to politički odgovaralo, a nakon ovog tajnog sporazuma, smatra da više nije prikladno da se u Versaillesu izvodi tragediju koja tematizira pobunu dvojice plemića protiv svojega monarha, iako i sam sluti kovanje razno, raznih urota. Istovremeno pratimo rasprave, u knjizi d. Milinovića, Frankopana i iskusnog francuskog veleposlanika o tome zašto je izostala francuska podrška hrvatskim velikašima, o odnosu velikih i malih naroda u Europi i o raznim drugim stvarima.
Treba reći da je tema Zrinski i Frankopana često korištena u hrvatskoj drami. Ovdje joj autor Milinović pristupa na jedan originalan način. Već sama ta činjenica da se radi o - teatru u teatru- sugerira jedan pristup postmodernističkog teksta, suvremenog postulata tako da i samo čitanje teksta izaziva jednu intelektualnu avanturu. „Veliku Moliereovu obljetnicu, kao što je autor nagovijestio,“ kaže Šeput i nastavlja „ počiva na obrtanju smjera, kada je riječ o odnosima velikih i malih naroda. Veliki narodi, kao što je Francuski u centru ima emitivna središta koja emitiraju svoj utjecaj, a mali narodi kao što je hrvatski emitira na recepcijskom polu.
Veliki francuski komediograf Moliere uzima za temu jednu epizodu iz hrvatske povijesti. A kao protuteža tome je poznata povijesna okolnost da je Fran Krsto Frankopan u tamnici gdje je čekao smaknuće 1671. u bečkom Novom Mjestu prevodio Moliereovu komediju Georges Dandin, svega dvije godine nakon što je taj komad napisan i preveo je samo prva tri prizora prvoga čina. I to je prvi prijevod Moliereova teksta na hrvatski. Taj podatak je i podloga za dramski zaplet knjige Svijet je muškog roda čija je promocija i povod razgovora o francusko hrvatskim vezama i obljetnici Moliera , 400 godina od rođenja tog francuskog komediografa. To prevođenje je prva veza s Hrvatskom. Što se tiče šire teme – francusko hrvatskih veza, treba reći da je to - odnos velikih i malih naroda u Europi. U jednom prizoru drame Luj XIV Moliereu govori o klubu malih naroda . To su europski narodi, europski koji još nemaju ili više nemaju svoju državu.“
U razgovoru o tome koliko se djela francuskih autora prevode na hrvatski jezik Luka Šeput urednik nakladništva Matice hrvatske rekao je da je Matica koja je osnovana 1842. vrlo rano započela sa prijevodom književnih djela „ Nebrojeno mnogo knjiga je prevedeno. Zanimljivo je da je prva francuska knjiga koja je prevedena u nakladi Matice , knjiga autora Jules Verna 1876.Čini se da je Tomo Maretić, poznati francuski filolog preveo Jules Verna , na hrvatski jezik u drugoj polovici 18 stoljeća. U to vrijeme najviše se prevodi ruska književnost, poljska književnost, a i francuski klasici Stendal, Mombasan… francuski historiografi, egiptolozi, ne samo lijepa književnost, već sve što je moglo pomoći afirmaciji humanističkih znanosti.
Hrvtski modni detalj oko vrata, koji su nosili hrvatski časnici i vojnici koji se vezao ispod kragne, među prvima su prihvatili francuzi, a u Francusku je stigla i prozvana je cravate od francuske rijeci croata. Bila je mnogo praktičnija od krutih čipkastih ovratnika kakve su prije nosili časnici i vojnici i buržuazija.
Prof. dr. Maja Vukušić Zorica
Prof. dr. Maja Vukušić Zorica je napisala Frančezarije, refleksije na Moliereovo djelo.“ Moja knjiga je veza Molierea i perspektive jednog zajedničkog svijeta, jedne određene ideje Europe .Ovaj naš razgovor ne ide samo za tim da, po tko zna koji put, spominje veze između Francuske i Hrvatske, koje su međutim dobile jedno vrlo jako ubrzanje, jedan potisak i sa ovim posljednjim događanjima, ratom u Ukrajini, sa vojničkim aspektom veza unutar Europe, koji se opet manifestira, kao što su se manifestirali u vrijeme Luja XIV. Imam namjeru u Dubrovniku organizirati jednu ljetnu školu frankofone znanstvene mreže u humanističkim znanostima koje će okupiti ljude iz 24, 25 zemalja, dakle napraviti ljetnu školu o Moliereu i adaptaciji“ Netko je ostavio Dubrovniku 1 800 stranica o Moliereu i zato je kroz adaptacije materijalno Molierea moguće dići kulturno na veću određenu razinu“- rekla je dr. Vukušić Zorica
U knjizi „Luj XIV i Hrvati“ je korijen događanja knjige za koju sam ja htio da bude jedna malo špijunsko diplomatska intriga, jer je u toj knjizi temelj za to. Špijunsko diplomatska mreža, politička jer kulturne veze ne idu samo putevima kulture, već i politike, diplomacije i svih drugih događanja " podsjetio je dr. Milinović
„ Kakve su Francusko Hrvatske veze, da možda malo svoje mišljenje iznesete o tim vezama, promatrajući ovaj naš današnji trenutak i nekakvu moguću budućnost u tom smislu kažete. Potpisali smo strateški sporazum sa Franuskom, koji se tiče ne samo kulture, već i politike. Imali ali smo onaj veliki program prezentacije Hrvatske kulture Francuskoj, svako malo se nađe neki povod suradnje“- obratio se dr. Milinović, predstojniku premijerova ureda Frki Petešiću koji je bio tu u Medijateci Francuskog instituta.
FRANCUSKO HRVATSKI ODNOSI U UZLAZNOJ PUTANJI
Mr. Zvonko Frka Petešić: pozdravio je dr. Matu Marasa koji je dobio nagradu Francuske akademije za prijevode nekih djela, što je Frka Petešić pohvalio biranim riječima .
Što se tiče francusko hrvatskih političkih odnosa, mislim da su oni u uzlaznoj putanji, oni nikada nisu bili bolji nego što su danas i da su hrvatsko – francuski odnosi najbolja pozitivna promjena koja se dogodila na europskoj sceni. Nigdje između zemalja u Europi se nije dogodio ovakav odnos. To je još predsjednik Schirack počeo mijenjati 1995., deset dana nakon što je postao predsjednik.
Između ostalim rekao je Frka Petešić da je Schirack osigurao da se Deytonski sporazum potpiše u Parizu.
„ Strateškim partnerstvom koje smo sklopili 2010. i ovo drugo strateško partnerstvo na kome sam dosta radio, koje je sada prošireno, produbljeno i prošireno na vojnu suradnju s obzirom na nabavu rafala, mijenja kompletno odnose i to u vrijeme kada, nakon 16 godina vladavine Angele Merkel radi jedna nova administracija koja još hvata konce u Njemačkoj, kada nakon Brexsita je Ujedinjeno Kraljevstvo samo sebe isključilo iz budućnosti ovog kontinenta i Francuska ima sa vrlo vjerojatnim ponovnim izborima sadašnjeg predsjednika, defakto najvažniju ulogu u Europi u trenutku kada se rat vratio u Europu i kada su vrlo skeptične zemlje poput Austrije, poput Švedske shvatile da zapravo je potrebno da se Europa ujedini i na geopolitičkom nivou u smislu i razini. To je jedna od konstanti francuske politike, tako da je vrlo izgledno da će u narednim godinama doći do jačanja te idje koju Francuska promovira već neko vrijeme, a Macron posebno, a Hrvatska ima u tom pogledu vrlo slične poglede, u smislu da je potrebno jačati položaj Europe, da Europa ima svoju stratešku autonomiju, da surađuje naravno s NATO savezom, ali da može samostalno djelovati, a Hrvatska želi biti dio toga.
I u tom pogledu odnosi između Hrvatske i Francuske imaju jedan bliski kontakt, odnosa između predsjednika Francuske i premijera RH, to sve sigurno pridonosi razvoju svekolikih odnosa između Hrvatske i Francuske gdje kultura ima posebnu ulogu s obzirom na činjenicu da je Francuska kulturna velesila i gdje je imidž Hrvatske, od svih zemalja srednje Europe jedan od pozitivnijih, čemu pridonosi naravno turizam kao neposredni doživljaj svake zemlje. I puno je teže estoncima stvarati imidž svoje zemlje i kroz digitalno I tu je ključna ulogu kod Hrvatske i Mate Marasa koji je probio led. Odmah se išlo u čelo tada 1999. da se odabere najbolji francuski vodič i mi smo imali jednu jako dobru akciju i potaknuli brojne hrvate da kupuju stotine vodiča i da poklanjaju svojim francuskim prijateljima. I na kraju te godine vodič je najprodavaniji te godine
To je pokrenulo lavinu drugih izdavača, vodiča o Hrvatskoj i onda smo mi naravno pomagali. Jer je turistički vodič najvažnija, najprodavanija knjiga o jednoj zemlji i ona koju imate deset dana u đepu. I ako je kulturno povijesni dio dobro napisan i zapisan, tu možete najviše pridonijeti promociji. Na taj način smo imali priliku surađivati na desetak francuskih vodiča koji, smatra se potaknuo, jer je bio najugledniji.
U svakom slučaju da se vratim na Hrvatsko – Francuske odnose: ono što je Hrvatskoj potrebno je zanimljivo od tri ustavno pravna ustroja, postoji u Europi centralizirana, decentralizirana unikatna republika, kakva je Francuska, savezna država kakva je Njemačka, kraljevina kakva je u Nizozemskoj
S lijeva mr. Frka Petešić i dr. Milinivić
Hrvatska je odabrala 1990. i 1991. svoj ustavnopravni ustroj prema modelu decentralizirane unikatne Republike koja je preslikavši francuski Ustav pete Republike i to je ono što je zapravo temelj, koji pada na plodno tlo, da puno šire upravnu suradnju, puno lakše preslikavanje francuskih zakonodavnih rješenja koja su sukladna ustavnopravnom temelju i sukladni europskim direktivama.
Nakon Brexita je ta činjenica još važnija u smislu javne uprave i organizacija cijele države tu vidi veliki prostor moguće suradnje Francuske koristeći praktična iskustva. Mislim da je to jedno od polja koje treba ubuduće razvijati" - rekao je mr. Zvonimir Frka Petešić.
Knjigu dr. Milinovića " Svijet je muškog roda" moguće je kupiti u knjižari Matice hrvtske, na adresi Matica hrvatska 2, u Zagrebu.
M. Zouhar Zec
subota, 26.03.2022.
ZA UBLAŽAVANJE SIROMAŠTVA 67 MILIJUNA KUNA U 19 UGOVORA
IZ FONDA EUROPSKE POMOĆI ZA NAJPOTREBNIJE
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović uručio je 25. ožujka 19 ugovora u vrijednosti većoj od 67 milijuna kuna za projekte ublažavanja siromaštva pružanjem nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama i popratnim mjerama za njihovo bolje socijalno uključivanje, informacija je iz ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Ministar Josip Aladrović
Radi se o slijedećim ugovorima i vrijednostima projekata:
1. UDRUGA HRVATSKIH BROJNIH OBITELJI 8+, Vinkovci - projekt „Za obitelj u plusu II“, Vrijednost projekta: 4.043.090,20 kn
2. HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DARUVAR, Daruvar - projekt „Zajedništvom protiv siromaštva i socijalne isključenosti“, Vrijednost projekta: 1.593.582,00 kn
3. CARITAS ZADARSKE NADBISKUPIJE, Zadar – projekt: „Suzbijanje siromaštva u Zadarskoj županiji podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći - faza IV“, Vrijednost projekta: 4.105.476,00 kn
4. HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA KNIN, Knin - projekt „Humanitarni paketi za grad Knin i općine Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo i Kistanje 2“, Vrijednost projekta: 4.119.926,91
5. HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA BELI MANASTIR, Beli Manastir - projekt „Humanitarni paket za Baranju“, Vrijednost projekta: 4.108.896,60 kn
6. CARITAS SISAČKE BISKUPIJE, Sisak – projekt „Caritasovi paketi radosti III“, Vrijednost projekta: 4.119.966,53 kn
7. KRŠĆANSKA HUMANITARNA UDRUGA ZA POMOĆ DJECI, SOCIJALNO UGROŽENIM OBITELJIMA I SVIMA KOJI SU U POTREBI „PUTEVI MILOSTI“, Osijek - projekt „Ublažavanje siromaštva u Slavoniji i Dalmaciji“, Vrijednost projekta: 4.083.082,74 kn
8. HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA VALPOVO, Valpovo – projekt „Život dostojan čovjeka II“, Vrijednost projekta: 4.108.080,15 kn
9. HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ČAKOVEC, Čakovec – projekt: „Humanitarni paket za Međimurje II“, Vrijednost projekta: 3.956.220,23 kn
10. HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA VARAŽDIN, Varaždin - projekt „Pomoć u paketu“, Vrijednost projekta: 2.915.291,34 kn
11. CARITAS ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE, Zagreb - projekt „Caritas-ne riječima, već dijelima II", Vrijednost projekta: 4.067.642,98 kn
12. HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRTADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA OSIJEK, Osijek - projekt „Zajedno za društvo jednakih mogućnosti III“, Vrijednost projekta: 4.119.860,73 kn
13. HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DONJI MIHOLJEVAC, Donji Miholjevac - projekt „Ublažavanje siromaštva podjelom humanitarnih paketa u Donjem Miholjcu i okolnim općinama“, Vrijednost projekta: 1.806.297,10 kn
14. UDRUGA „KOLAJNA LJUBAVI“, Imotski - projekt „Ruka podrške“, Vrijednost projekta: 3.607.031,84 kn
15. HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA BUJE, Buje - projekt „S NAMI NISTE SAMI II.“, Vrijednost projekta: 3.963.998,00 kn
16. HRVATSKI CVRENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA KOPRIVNICA, Koprivnica - projekt „Humanitarni paketi za Podravinu i Prigorje“, Vrijednost projekta: 3.897.374,59 kn
17. HRVATSKI CRVENI KRIŽ – GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA KRIŽEVCI, Križevci - projekt „Školski pribor i oprema za Podravinu i Prigorje“, Vrijednost projekta: 461.901,44 kn
18. HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA VIROVITICA, Virovitica - projekt „Humanitarni paketi DCK Virovitica i Orahovica - faza II“, Vrijednost projekta: 4.118.926,48 kn
19. HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAGREB, Zagreb - projekt „Ublažavanje posljedica siromaštva na području Grada Zagreba“, Vrijednost projekta: 4.005.223,00 kn
"Provedbom projekata pridonijet će se rješavanju posljedica pandemije i potresa za najpotrebitije skupine u Hrvatskoj, a projekt je sufinanciran sredstvima Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Većina će se utrošiti za povećanje zajamčene minimalne naknade, čija je osnovca nedavno podignuta na 1000 kuna," naglasio je Aladrović.
" Kroz prve tri faze financirali smo 75 projekata vrijednih gotovo 240 milijuna kuna, čime je osigurana pomoć u hrani za više od 250.000 korisnika te u osnovnoj materijalnoj pomoći za više od 175.000 korisnika.
Nedavno započeta reforma sustava socijalne skrbi pokazala je da je Vladi RH borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti i pomoć najugroženijima prioritet, pa će ove godine izdvojiti 400 milijuna kuna više nego u prethodnoj. Time će 55.000 korisnika kroz različite neprofitne organizacije dobiti nužnu pomoć u trenucima kada vidimo da su nestabilnosti u našem društvu uzrokovane pandemijom, potresom i ratom u Ukrajini. Na taj način Vlada i Ministarstvo djeluju prema najpotrebitijima i to ćemo nastaviti kroz višegodišnje financijsko razdoblje i na taj način spriječiti siromaštvo tamo gdje je najizraženije," rekao je ministar Aladrović.
ZA KOJE JE RAZDOBLJE OVAJ NOVAC I PROJEKTI, Aladrović nije istaknuo.
četvrtak, 24.03.2022.
AMERIČKI PREDSJEDNIK U EUROPI
SUMMIT NATO SAVEZA I SASTANAK G7
Datum 24.ožujak 2022. koji opisuje mjesec dana od početka iznenadne i kako to Vijeće Europske unije uvijek naglašava, ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, u političkom svijetu Europe bio je iznimno dinamičan.
U Europu je stigao američki predsjednik Joe Biden te u Bruxellesu prisustvovao Summitu NATO Saveza i sastanku G7, koji čine gospodarski najjače zemlje svijeta: SAD-a, Kanada, Japan, Njemačka, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Šefovi 30 država članica NATO saveza sa glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Predsjednik RH Zoran Milanović je drugi, u drugom redu, s lijeva.
Fotka Izvor NATO internet
"Pozivamo predsjednika Putina da odmah zaustavi rat i povuče vojne snage iz Ukrajine, te pozivamo Bjelorusiju da prekine svoje suučesništvo, u skladu s Rezolucijom o agresiji na Ukrajinu usvojenoj na Općoj skupštini UN-a 2. ožujka 2022. Rusija bi se trebala pridržavati presude Međunarodnog suda pravde UN-a od 16. ožujka 2022. i odmah obustaviti vojne operacije. Napad Rusije na Ukrajinu ugrožava globalnu sigurnost. Njegov napad na međunarodne norme čini svijet manje sigurnim. Eskalirajuća retorika predsjednika Putina je neodgovorna i destabilizirajuća" kratak je zaključak NATO saveza.
"Duboko smo zabrinuti zbog povećanog rizika od seksualnog nasilja i trgovine ljudima. Pozivamo Rusiju da omogući brz, siguran i nesmetan humanitarni pristup i siguran prolaz za civile, te da omogući isporuku humanitarne pomoći u Mariupol i druge opkoljene gradove. Također osuđujemo napade na civilnu infrastrukturu, uključujući one koji ugrožavaju nuklearne elektrane. Nastavit ćemo se suprotstavljati ruskim lažima o njezinom napadu na Ukrajinu i razotkriti izmišljene priče ili izmišljene operacije "lažne zastave" kako bismo pripremili teren za daljnju eskalaciju, uključujući i protiv civilnog stanovništva Ukrajine. Bilo kakva upotreba kemijskog ili biološkog oružja od strane Rusije bila bi neprihvatljiva i rezultirala bi teškim posljedicama"- istaknuto je na Summitu.
S lijeva . Stoltenberg i predsjednica EK von der Leyen te ostali državnici članovi G7
Fotka izvor NATO internet
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sudjelovao je na sastanku čelnika G7 gdje se razgovaralo o invaziji Rusije na Ukrajinu i globalnom odgovoru na brutalni i neopravdani rat.. U organizaciji Njemačke, a u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, sastanak je održan nakon summita NATO Saveza .
Čelnici G7 ponovno su potvrdili svoje snažno jedinstvo i predanost nastavku zajedničkog rada na rješavanju najveće prijetnje euroatlantskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća. Također su se osvrnuli na ulogu Pekinga u krizi, a gospodin Stoltenberg je ponovio da je NATO pozvao Kinu da se suzdrži od potpore ruskim ratnim naporima, iskoristi svoj značajan utjecaj na Rusiju i promiče trenutno, mirno rješenje.
Glavni tajnik Stoltenberg je također naglasio da će NATO dodatno pojačati svoju prisutnost u istočnom dijelu Saveza, uključujući četiri nove borbene skupine koje će biti postavljene u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
srijeda, 23.03.2022.
RADNE SKUPINE ZA SANKCIJE S OBJE STRANE ATLANTIKA
SANKCIJE SU EGZISTENCIJALNE PRIJETNJE!
Budući da predsjednik Ruske federacije bez milosti za civile, škole, dječije vrtiče, zdrastvene ustanove kulturna dobra i institucije provodi i nastavlja ratna djelovanja po Ukrajini, a 10 milijona ukrajinaca je raseljeno od 24. veljače i ne uvažava nikakve prijedloge za diplomatske dogovore koji bi bili put do prestanka ratne agresije, Europska komisija i zemlje ekonomske skupine G7 udružile su svoje djelovanje kroz dvije skupine koje su oformile radi sankcija Rusiji i njenim ekonomski najmoćnijim ljudima. Prema priopćenju od 17. ožujka radna skupina EK je „ Zamrzni i zaplijeni“ , a radna skupina zemalja G7 nosi ime „Ruske elite, opunomoćenici i oligarsi“ (REPO).
Sada 23. ožujka je 28. dan rata u Ukrajini na tlu Europe, a posljednja vijest je da je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov, čije je ime također na popisu onih koji su obuhvaćeni ekonomskim sankcijama, dao intervju CNN u kome je između ostalog rekao da nije isključena upotreba nuklearnog oružja u slučaju egzistencijalne prijetnje Rusiji. Samo u ovoj jednoj rečenici glasnogovornika Kremlja apostrofirana je nametnuta snaga ekonomskih sankcija. On sankcije suprotstavlja prijetnji nuklearnim oružjem. Cijeli svijet želi prestanak rata, a samo jedan čovjek to ne čuje i – nastavlja rat. margareta zouhar zec
Prenosim priopćenje za javnost Europske komisije iz Bruxellesa od 17. ožujka 2022.
877 POJEDINACA I 62 SUBJEKTA PODVRGNUTA ZAMRZAVANJU IMOVINE EU
U KONTEKSTU RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU
Radna skupina Europske komisije "Zamrzni i zaplijeni", osnovana kako bi osigurala koordinaciju na razini EU-a za provedbu sankcija protiv navedenih ruskih i bjeloruskih oligarha, sada je pojačala svoje djelovanje na međunarodnoj razini. Radit će zajedno s novoosnovanom radnom skupinom "Ruske elite, opunomoćenici i oligarsi (REPO)", pod kojom EU djeluje zajedno sa zemljama G7 Kanadom, Francuskom, Njemačkom, Italijom, Japanom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Državama, kao i Australija.
Suradnja između Europske radne skupine za zamrzavanje i zapljenu i međunarodne radne skupine za REPO ključna je za jamčenje učinkovitosti sankcija poduzetih s obje strane Atlantika. Komisija je predana bliskoj suradnji i koordinaciji sa svojim partnerima kako bi osigurala učinkovitu suradnju na globalnoj razini.
Povjerenik za pravosuđe, Didier Reynders, rekao je: “Ova koordinacija učinit će kazneni progon navedenih ruskih i bjeloruskih oligarha u Uniji konkretnom mogućnošću. Takve su inicijative od vitalnog značaja za postizanje brzog zamrzavanja i oduzimanja imovine u vlasništvu pojedinaca i subjekata na koje se odnose sankcije. Stoga moramo nastaviti intenzivirati zajednički rad na identificiranju oligarha koji pomažu u financiranju ili organiziranju akcija u Ukrajini ili koji provode nezakonite aktivnosti na teritoriju Unije. Naše zajedničko djelovanje može napraviti promjenu na globalnoj razini. To uistinu pokazuje solidarnost i jedinstvo pred ratom”.
Povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala, Mairead McGuinness, naglasila je da: “Naše kombinirane mjere imaju značajan utjecaj - rusko gospodarstvo je u slobodnom padu. Ministri pravosuđa i financija G7 predani su važnom zadatku identificiranja subjekata i pojedinaca navedenih u različitim jurisdikcijama. Moramo osigurati da oni koji pružaju usluge - financijske, pravne i druge - oligarsima kako bi olakšali izbjegavanje sankcija budu u potpunosti svjesni rizika koji nose. Istražit ćemo sve napore da se prekrši naše zakone o sankcijama i za kršenje će postojati posljedice. Fokus našeg rada je zaustaviti dotok novca u ruski ratni stroj. Bogati oligarsi koji podržavaju ruski ratni stroj moraju znati da neće pronaći sigurno utočište u EU ili drugdje”.
POZADINA
Europska komisija osnovala je Radnu skupinu za zamrzavanje i zauzimanje kako bi osigurala učinkovitu provedbu sankcija EU protiv navedenih ruskih i bjeloruskih oligarha diljem EU-a.
Radna skupina za zamrzavanje i zapljenu sastoji se od Komisije, nacionalnih kontaktnih točaka iz svake države članice, Eurojusta i Europola kao i drugih agencija i tijela EU-a prema potrebi. Koordinirat će radnje država članica EU-a, Eurojusta, Europola i drugih agencija za pljenidbu i, gdje to nacionalni zakon dopušta, zaplijeniti imovinu ruskih i bjeloruskih oligarha. Dok Komisija osigurava stratešku koordinaciju, Eurojust i Europol su u najboljoj poziciji da osiguraju operativnu koordinaciju. Prvi sastanak Radne skupine za zamrzavanje i zapljenu održan je 11. ožujka, a predsjedao mu je povjerenik Reynders.
Države članice objasnile su već poduzete mjere, stanje u sudskim postupcima koji su u tijeku i mogućnosti oduzimanja imovine prema odgovarajućim pravnim osnovama. Prvi sastanak pozdravile su sve države članice EU 18. ožujka održat će se drugi sastanak na kojem će strane sudionice dalje razgovarati o svojoj koordinaciji. Radna skupina će se sastajati jednom tjedno. Međutim, Radna skupina će ponovno procijeniti ovu potrebu i po potrebi će sazvati druge sastanke.
U okviru sankcija EU-a, sva imovina koja pripada ili kontrolira osobe s popisa mora se zamrznuti. Danas je 877 pojedinaca i 62 subjekta podvrgnuto zamrzavanju imovine pod sankcijama EU-a u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Radna skupina 'Zamrzni i zaplijeni' imat će važnu ulogu u razmjeni informacija unutar EU-a i ima za cilj otići korak dalje: koordinirati će radnje država članica za zapljenu i, gdje to nacionalni zakon zahtijeva, oduzimanje imovine navedeni ruski i bjeloruski oligarsi. U tu svrhu, Radna skupina tražit će koordinirane akcije između država članica, Eurojusta, Europola i drugih agencija prema potrebi.
Uz Europsku radnu skupinu, postoji i Radna skupina 'ruske elite, opunomoćenici i oligarsi (REPO)'. U srijedu, 16. ožujka, na ministarskom sastanku odlučeno je o osnivanju ove međunarodne Radne skupine kako bi se osigurala učinkovita provedba sankcija, kako bi se pomoglo drugim državama koje surađuju da lociraju i zamrznu imovinu te kako bi se utvrdila mogućnost oduzimanja zamrznute imovine. Sudionici su zemlje G7, Australija i Europska unija.
utorak, 22.03.2022.
MEĐUNARODNI DAN ŠUMA
ŠUMA IMA OSOBITU ZAŠTITU! KAŽE ZAKON.
Fotografija m.zouhar zec
Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu kaže Zakon o šumama NN 68/2018 u svom drugom članku, u prvoj rečenici.
Međunarodni dan šuma, kojeg je Opća skupština UN-a proglasila 2012. ima smisao podići svijest o važnosti svih vrsta šuma. Tema Međunarodnog dana šuma 2022. godine je “Šume i održiva proizvodnja i potrošnja”. Razumljivo, jer održivo gospodarenje šumama povezano je s klimatskim promjena i biološkom raznolikošću.
Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj, sukladno važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH (2016-2025), iznosi 2.759.039,05 ha što čini 48,7% kopnene površine države. Prema vrsti drveća najzastupljenija je bukva (37%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%).
Zakon o šumama navodi da su općekorisne funkcije šuma slijedeće:
1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
2. utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda
3. utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju
4. utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena
5. zaštita i unapređenje čovjekova okoliša
6. stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere
7. rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
8. stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu
9. povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost.
Gospodarske funkcije šuma su slijedeće,
1. proizvodnja drvnih šumskih proizvoda
2. proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala
3. proizvodnja nedrvnih šumskih proizvoda.
Na svaki Međunarodni dan šuma, stanovnici zemlje se potiču da poduzmu napore na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou i organiziraju aktivnosti koje uključuju kampanje sadnje drveća i obnovu šuma.
Zakon o šumama NN 68/2018 propisuje i gospodarenje šumom i šumskim zemljištem. U članku 23. se kaže da su šumoposjednici dužni gospodariti šumom i šumskim zemljištem na način propisan Zakonom,
To obuhvaća slijedeće radove, kako piše u Zakonu o šumama:
1. izrade, obnove i revizije šumskogospodarskih planova
2. prirodne obnove šuma
3. umjetne obnove šuma
4. podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu
5. konverzije šuma
6. sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima
7. njege šuma
8. zaštite šuma od štetnih organizama i požara
9. doznake stabala
10. čuvanja šuma
11. rasadničarstva i sjemenarstva
12. planiranja, projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture
13. održavanja izvora, bunara i cisterni
4. pridobivanja drvnih šumskih proizvoda
15. pridobivanja nedrvnih šumskih proizvoda
16. održavanja neobrasloga šumskog zemljišta za potrebe očuvanja bio
raznolikosti.
Radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištem ministar propisuje Pravilnikom. mzz
Veoma česta slika koja se vidi u Hrvatskoj: kamioni natovareni porušenim, kvalitetnim, šumskim drvetom. Izvorno: "Ruši i vozi. Lako ćeš prodati".
Fotka m.zouhar zec
ponedjeljak, 21.03.2022.
POLJOPRIVREDA ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA, LJUDI, ŽIVOTINJA I OKOLIŠA
PRIJEDLOG ZAKONA O UPOTREBI PESTICIDA I BILJNOM ZDRAVSTVU
Vlada Republike Hrvatske je na 108. sjednici održanoj 17. ožujka 2022. godine, poslala je u Hrvatski sabor konačni prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu.
Glavni ciljevi konačnog prijedloga Zakona o održivoj uporabi pesticida su postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša
Ovim Zakonom se propisuje donošenje Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida kojim se utvrđuju kvantitativne pretpostavke, ciljevi, mjere i vremenski planovi za njihovo provođenje radi smanjenja rizika i učinaka pesticida na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost te potiče razvoj i uvođenje integrirane zaštite bilja.
Nadalje, jasno propisuje da se tretiranja sjemena na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu ne smatra uslugom pružanja tretiranja i kao takvo ne predstavlja dodatno financijsko opterećenje za poljoprivrednike, da poljoprivrednici mogu sami nabaviti pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima i tretirati sjeme proizvedeno na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, kao i mogućnost da za one koji nisu u mogućnosti pohađati naobrazbu za njih tretiranje obavi drugi profesionalni korisnik. Također, sve promjene Zakona prati nadogradnja Fitosanitarnog informacijskog sustava, što u konačnici pridonosi povećavanju stupnja digitalizacije usluga u poljoprivredi.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu ima za cilj zaštitu teritorija Republike Hrvatske od štetnih organizama što svakako treba doprinijeti sigurnijoj poljoprivrednoj proizvodnji, osiguranju bolje zaštite okoliša, šuma, javnih i privatnih posjeda te posljedično manju uporabu sredstava za zaštitu bilja.
NATJEČAJ ZA KORIŠTENJE STAJSKOG GNOJIVA
Natječaj za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva je na Internet adresi:
https://ruralnirazvoj.hr/natjecaj-za-tip-operacije-4-1-2-zbrinjavanje-rukovanje-i-koristenje-stajskog-gnojiva-u-cilju-smanjenja-stetnog-utjecaja-na-okolis/
Otvorene su prijave na Natječaj iz Programa ruralnog razvoja koji se odnosi na zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš te povećanja plodnosti tla. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 67 milijuna kuna, a prijave su moguće do 12. svibnja 2022. godine.
Na ovaj Natječaj se imaju priliku prijaviti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačke organizacije priznate u sektoru stočarstva uključujući svinjetine, mlijeka i mliječnih proizvoda, govedine i teletine, mesa peradi ili ovčetine i kozletine. Visina javne potpore po projektu iznosit će od 5 do 300 tisuća eura, a intenzitet potpore i do 70 posto.
Do sada je putem navedene mjere za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva odobreno više od 707 milijuna kuna za ukupno 526 korisnika, pri čemu je isplaćen 581 milijun kuna.
PRAVILNIK ZA MINERALNA GNOJIVA
Ministarstvo poljoprivrede je 16. ožujka 2022. godine, uputilo u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću Nacrt Pravilnika o provedbi Programa potpore male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu mineralnog gnojiva u cilju osiguravanja određene nadoknade porasta cijene gnojiva kako bi se osiguralo zadržavanje dosadašnje razine poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Program je vrijedan 200 milijuna kuna i predviđa se da će obuhvatiti 88 tisuća gospodarstava.
Potpora se dodjeljuje u iznosu od 450,00 kn/ha za prvih 10 ha poljoprivrednog gospodarstva te 250,00 kn/ha za preostalih 10 hektara poljoprivrednog gospodarstva, do ukupno 20 hektara površina poljoprivrednog gospodarstva korisnika potpore.
E-savjetovanje se nalazi na adresi:
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20160
Program je predviđen za poljoprivredna gospodarstva na kojima se uzgajaju ratarske kulture, trajni nasadi, povrće, ukrasno bilje i ljekovito bilje, a prihvatljivi su proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika, koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2021. godini, s poljoprivrednim površinama većim od jednog hektara na kojima se uzgaja jedna ili više prihvatljivih kultura.
Potpora se dodjeljuje u iznosu od 450,00 kn/ha za prvih 10 ha poljoprivrednog gospodarstva te 250,00 kn/ha za preostalih 10 hektara poljoprivrednog gospodarstva, do ukupno 20 hektara površina poljoprivrednog gospodarstva korisnika potpore.
nedjelja, 20.03.2022.
HRVATSKI JEZIK U DIGITALNOM DOBU
STARE NOVINE SU – ONLINE
Nakon duge pauze Odjel za jezikoslovlje Matice hrvatske organizirao je predavanje " Hrvatski jezik u digitalnom dobu" 16 ožujka na kojem je glavni predavač bio prof. dr. sc. Marko Tadić redoviti prof. u trajnom zvanju na Odsjeku za lingvistiku na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, stručnjak na području računalnog jezikoslovlja, računalne leksikografije i obrade morfologije i strojnog prevođenja. Njegovi znanstveni doprinosi odnosi se na računalnu obradu hrvatskoga jezika, izgradnju hrvatskoga morfološkog leksikona, razvoja teorije i prakse jezičnih tehnologija za hrvatski jezik te razvoja Hrvatskoga nacionalnog korpusa. Hrvatski nacionalni korpus nastao je od odabranih tekstova na hrvatskome jeziku iz svih područja, struka, žanrova i stilova prenesen u digitalni oblik: od književnih i znanstvenih djela do udžbenika, od novinskih tiskovina do mrežnih novina.
U početku je zamišljen u dvije temeljne sastavnice i to od 30 milijunskoga korpusa suvremenoga hrvatskoga jezika u koji su ulazili tekstovi ili njihovi odsječci nastali nakon 1990., isključivo od izvornih govornika, isključivo pisanoga teksta, različitih područja, žanrova i tematike i Hrvatskoga elektroničkoga tekstovnoga arhiva u koji su ulazili tekstovi u cjelini, a ponajprije čitavi nizovi publikacija što podrazumijeva godišta, edicije itd. Koncepciju korpusa 3. generacije, od 2004. karakterizira veći opseg. Od 2005. Hrvatski nacionalni korpus ima 105 milijuna pojavnica i sastoji se od niza potkorpusa koji se mogu digitalno pretraživati pojedinačno i zajedno. „Hrvatski nacionalni korpus od 2013. obasiže više od 216 milijuna pojavnica, a može ga se slobodno pretraživati na https://filip.ffzg.hr „ kaže prof dr. Marko Tadić.
Kako se jezik mijenja u digitalnom prostoru i kako jezik mijenja digitalni prostor? Koja je uloga i važnost jezičnih tehnologija u očuvanju jezika, njegovu razvoju i opisu? Kako digitalnim očuvanjem jezika čuvamo i vlastito kulturno nasljeđe?
Prof. dr. Tadić je na predavanju, na popularan način u okviru današnje primjene i svakodnevnih potreba, govorio o internetu i komunikaciji.
„Između ostaloga je retorički upitao“Tko je 1922. mogao zamisliti postojanje, mobitela, interneta, elektronske pošte, a tko može zamisliti budućnost i kakvi će komunikacijski kanali biti za sto godina, 2122. godine? „ Za jezik koji želio sačuvati morati ćemo imati pomagalo, da taj jezik ne bude gurnut u stranu. Jezik ćemo sačuvati tako da mu omogućimo njegovu funkcionalnost u današnjim komunikacijskim formama: elektronička pošta, razne vrste sustava za razmjenu poruka, Whats App, Mesinger, Viber. Neki su nivoi manje cenzurirani, neki više. To je ono , „dati se u ruke privatnicima“ onda oni imaju pravo čitati, ne samo sve što vi pišete već i pohranjujete. Otvorite svoj google , i piše „ imamo pravo čitati sve poruke vaše pošte, sve vaše dokumente na google stranici, sve vaše dokumente koje pohranjujete i vi ste s tim morate suglasiti“ podsjetio je dr. Tadić te konstarirao –„To nitko ne čita“. Te rekao „.Jedan Twitter isključio je račun predsjednika SAD-a „
Tako je dr. Tadić podsjetio da je društvena internet mreža Twitter isključila trajno račun predsjednika Trumpa u siječnju 2021.s obrazloženjem „ kako bismo spriječili potencijalne daljnje pozive na nasilje”, stajalo je u službenoj izjavi uprave Twittera.
„Dakle budućnost može biti blistava, može biti mračna, ali na nama je da je učinimo blistavom“ – rekao je dr. Tadić.
Odgovarajući na pitanje o ulozi jezičnih tehnologija i kako one mogu pomoći u naslijeđu kulture i njenih vrijednosti i nasljeđa identiteta, dr. Tadić je rekao da je činjenica da moramo prikupiti podatke o hrvatskim vrijednostima. To očuvanje nastaje prenošenjem tekstova koji su nastali objavom, sada u digitalnoj sferi, jer nekad je vrijedilo ono pravilo, što se nije pojavilo na televiziji nije se ni dogodilo. Kada se pojavio internet, međumrežje, danas vrijedi druga priča, čega nema na međumrežju to i ne postoji“ rekao je predavač dr. Tadić
Prof.dr. Marko Tadić drći predavanje o hrvatskom jeziku u digitalnom dobu u Knižari Matice hrvatske, Matice hrvatske 2 ,16. ožujka ove godine. Prisutne su i dr.Ida Raffaelli i dr.Daniela Katunar kao moderatorice.
Fotografija: M.Zouhar Zec
STARE NOVINE SU SADA ONLINE
„Činjenica da se danas događaju velike digitalizacijske kampanje, što znači da tekstovi koji su na papiru se ubrzanim postupkom digitaliziraju i prenose u format digitalnog teksta. Takve kampanje vodi knjižnica HAZU. U Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci je bilo mnogo starih hrvatskih novina iz druge polovice 19. stoljeća, pogledajte, to je sve sada online.“ rekao je dr. Tadić te nastavio
„Možete proučavati vrlo kvalitetne materijale i sadržaje. To je oblik očuvanja.Pitanje je godina ili desetljeća kada će i Hrvatski državni Arhiv i svi njegovi dokumenti biti digitalizirani. Nije dovoljno samo pretraživati već čete diferencijacijom moći postavljati pametna pitanja. Naši povjesničari tvrde da je proučavanje dokumenata u samom središtu njihove metodologije rada. Zamislite koliko će oni moći uštedjeti vremena kada postave pitanje na način: „želim sve dokumente u kojima se spominje Nikola Šubić Zrinski koji su nastali u 18. stoljeću“ I dobiju odgovor odmah. Zamislite rad povjesničara koji mora potrošiti mjesece tražeći te ili takve dokumente ako još nisu digitalizirani. Danas postoje alati za prepoznavanje imena ljudi, organizacija, tvrtki. A 10 posto svih novinskih tekstova su imena. To su dijelovi teksta koji odgovaraju na stručna novinarska pitanja TKO, GDJE, KADA I KOLIKO. Na pitanje ZAŠTO odgovore daju kolumnisti“ – objasnio je profesor s odjela za lingvistiku.
„A pretražujući po starim tekstovima možete postaviti pitanje : Želim sve tekstove naprimjer u kojima se glagoli slažu uz napr. ime određenog poduzetnika, političara, ministra. A zatim i koji su akuzativi uz to ime? To je poslovno obavještavanje i to su javno dostupni podaci.PR agencije mogu putem internet sustava dobiti informaciju koliko se nekog dana, uz određeno ime, i drugih različitih podataka može saznati.
„ Danas postoje perilice rublja kojoj na jednom od jezika koji ima, možete reći da bijelo rublje želite imati oprano za četiri sata, ne morate je programirati.“ A na zadnje pitanje moderatorice, da li je optimističan po pitanju budućnosti prof.dr. Tadić je odgovorio „Optimistično je da na burzi rada nema nezaposlenih informatičara“ M. Zouhar Zec
Na kraju predavanja, jedan je prisutni slušatelj postavio pitanje želeći znati koliko je godina pisanog dnevnog lista Vjesnik digitalizirano, te gdje se digitalizirani materijal može naći?
Prof. dr. Tadić je odgovorio .“ Godine 1998. moja ekipa i ja smo počeli postavljati Hrvatski nacionalni korpus i imamo tekstove Vjesnika od 2000. do 2011.Vjesnik je sastavni dio hrvatskog nacionalnog korpusa. Imamo više od 10 godina Vjesnika. On je relativno kasno krenuo online, i to je korpus od pedesetak milijuna sastavnica. Disk je u Hrvatskom državnom arhivu, a trebalo bi vidjeti i arhiv hrvatskog Weba, a to radi SRCE sa NSB-om. Oni jednom u velikim intervalima pokupe kompletnu rh domenu. I jezično je Vjesnik bio jedna od najboljih novina koju smo ikada imali. Ni jedne novine se nakon Vjesnika ne mogu usporediti s kvalitetom lektorske službe“ rekao je na kraju prof.dr.Marko Tadić s odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
M. Zouhar Zec
subota, 19.03.2022.
OSNOVAN SAVJET ZA LJUDSKA PRAVA NA NIVOU VLADE RH
SAVJET ZA IZAZOVE LJUDSKIH PRAVA
Prema informaciji sa Internet stranice Vlade RH u Banskim dvorima je 18. ožujka osnovan je Savjet za ljudska prava , te je održana 1. sjednica Savjeta.
Savjet za ljudska prava je međuresorno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske za pitanja ljudskih prava. Savjet ima 18 članova, a čine ga predstavnici tijela državne uprave te predstavnici udruga i drugih organizacija civilnoga društva koje su posvećene razvoju i promicanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
Boris Milošević, potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta, uvodno je istaknuo da se osnivanje Savjeta za ljudska prava naslanja na tradiciju postojanja posebnog međuresornog tijela koje Vladi Republike Hrvatske pomaže u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije reagira na izazove ljudskim pravima, kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini.
Potpredsjednik je izrazio uvjerenje da će Savjet za ljudska prava biti mjesto konstruktivne rasprave o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj te davati prijedloge za unaprjeđenje javnih politika i zakona kako bi se omogućila puna ravnopravnost svih naših građana.
Na sjednici Savjeta sudjelovale su pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i pravobraniteljica za djecu koje su članovima Savjeta iznijele pregled stanja u područjima ljudskih prava iz njihovog djelokruga.
Državna tajnica Petrijevčanin Vuksanović informirala je Savjet o tijeku prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine, kao i o aktivnostima Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.
Pučki pravobranitelj , Ured za ljudska prava na nivou Vlade, Centar za ljudska prava Zagreb, Centar za mir nenasilje i ljudska prava, Osijek, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Zagreb , B.a.B.e. Grupa za ženska ljudska prava, Pravobranitelj za djecu RH , • Ženska mreža feminističkih udruga, Udruga za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, Kuća ljudskih prava Zagreb, Domine - Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava Split , Udruga za promicanje i zaštitu ljudskih prava "SMS-sve možeš sam", Projekt građanskih prava Sisak
petak, 18.03.2022.
108. SJEDNICA VLADE RH
DVIJE ODLUKE O ZABRANI NOVOG ZAPOŠLJAVANJA
Na 108. sjednici Vlade RH 17. ožujka potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da je ugovorena izgradnja 138 zamjenskih obiteljskih kuća s 10 izvođača radova u iznosu od 115 milijuna kuna, a u tijeku su ocijene ponuda za izgradnju dodatnih 78 zamjenskih obiteljskih kuća. Nekonstrukcijskom obnovom dosad je obnovljeno 1800 obiteljskih kuća. Na 1006 kuća radovi su u tijeku.
Ministar zdravstva Beroš izvijestio je da je izbjeglima iz ratom zahvaćene Ukrajine, od onih koji su smještaj potražili u Hrvatskoj, do sada pruženo 1256 usluga zdravstvene zaštite, hospitalizirano je ukupno sedam osoba, a na bolničkom liječenju je jedna osoba.
Istakao je da je na sastanku europskih ministara zdravstva, naglašena važnost osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite za osobe iz Ukrajine. Zavodima za javno zdravstvo dostavljena je uputa o obvezi izvještavanja o osnovnim demografskim i zdravstvenim pokazateljima osoba iz Ukrajine.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao da je će od 18. ožujka na snazi biti blaže protuepidemijske mjere, što osim produljenja radnog vremena ugostiteljskih objekata do dva sata ujutro, na javnim okupljanjima na otvorenom prostoru može biti 200 osoba, umjesto 100 kao do sada. Ako svi prisutni imaju EU digitalne covid potvrde više nema ograničenja broja prisutnih, prije je taj broj bio 200, rekao je ministar Božinović. Rekao je i kako se izvan snage stavlja pet odluka koje nisu imale rok primjene, a imale su posebne odredbe za rad tržnica, održavanje pogreba i posljednjih ispraćaja, sklapanje braka i životnih partnerstava te održavanje dječjih igrališta.
Na javnim događanjima u zatvorenim prostorima može biti 100 osoba, a ako svi imaju covid potvrde ni za njih više nema ograničenja.
Omogućeno će biti održavanje sportskih natjecanja uz prisustvo gledatelja bez covid potvrda, ali tada uz ograničenje popunjenosti tribine na 50 posto i obvezno korištenje maski za lice na natjecanjima u zatvorenom.
Također, u Centrima za socijalnu skrb i Centrima za posebno skrbništvo za zaposlenike i korisnike ukinuta je obveza predočenja covid potvrde.
IZMJENE U ZAKONU O DRŽAVNOJ IZMJERI !
Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojem je predlagatelj Državna geodetska uprava i dio su provedbe mjera iz Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja.
Izmjenama se propisuje ukidanje naplate većine stvarnih troškova uporabe podataka za izdavanje izvadaka, prijepisa, potvrda i preslika podataka dokumentacije državne izmjere, katastra nekretnina i infrastrukture, registra zgrada, prostornih jedinica i geografskih imena, ostvarenje uvida te za određena postupanja po zahtjevu stranaka, kao i naplata upravnih pristojbi.
Izmjene su poslane u hitnu proceduru kao jedna od mjera koju se Hrvatska obvezala provesti s ciljem pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) i bankovnoj uniji, a rok provedbe mjera za ulazak u ERM II je kraj ožujka.
STABILIZACIJA CIJENA GORIVA ?
Vlada je donijela Uredbu kojom se radi suzbijanja poskupljenja goriva distributerima do kraja godine bitno smanjuje posebna naknada za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište, s 30 lipa na jednu lipa do megadžulu (MJ) što bi u maloprodaji trebalo rezultirati s 50 lipa nižom cijenom goriva po litri.
Prema do sada važećoj Uredbi, ako obveznik (distributer/opskrbljivač benzinskim i dizelskim gorivima) ne stavi na tržište minimalni propisani udjel biogoriva, mora platiti naknadu Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg objasnio je da je smisao Vladine Uredbe stabilizacija cijene goriva uslijed nekontroliranog porasta cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prije svega uzrokovanih poremećajima opskrbe uslijed ukrajinske krize.
Posebna naknada bit će tako jednu lipu MJ. Do sada je iznosila najviše 30 lipa po MJ.
DVIJE ODLUKE O ZABRANI NOVOG ZAPOŠLJAVANJA
Zbog kontinuiteta kontrole zapošljavanja u javnom i državnom sektoru Vlada je donijela odluke o zabrani novog zapošljavanja u državnim i javnim službama na neodređeno i određeno vrijeme, kojima su uređene i iznimke te uvjeti za eventualno novo zapošljavanje.
Vlada RH je na sjednici donijela dvije nove odluke - o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama te o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, kao i uredima i drugim stručnim službama Vlade.
Odlukom o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika propisane su i iznimke od zabrane zapošljavanja, kriteriji za zapošljavanje vježbenika te rokovi za raspisivanje javnog natječaja i oglasa za novo zapošljavanje.
Ta se odluka primjenjuje i na zapošljavanje u pravosudnim i kaznenim tijelima, stručnoj službi Ustavnog suda i pučke pravobraniteljice te drugih pravobranitelja, ali i drugim tijelima koja se osnivaju radi obavljanja državne službe.
Usvojen je i Zaključak kojim je Vlada Republike Hrvatske upoznata s Obvezom strateškog partnerstva između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, potpisanom u Zagrebu 1. veljače 2022., prigodom posjete ministra obrane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Putem programa bilateralnog djelovanja nastavit će se unapređivati interoperabilnost Oružanih snaga te ostvariti obrambene i sigurnosne ciljeve uz zajedničku viziju jače strateške suradnje. Izvor: Vlada RH
četvrtak, 17.03.2022.
SAJAM RELAX ADRIA
SAJAM ZA OPREMANJE VILA, KUĆA ZA ODMOR, HOTELA I KAMPOVA
Sajam se održava u sportskoj dvorani Marino Cvetković u Opatiji
Adresa: Stubište Lipovica br.2
Na sajmu Relax Adrie biti će vodeći dobavljači opreme za uređenje interijera i eksterijera turističkih objekata. Izlagački program obuhvaća indoor & outdoor namještaj i dekore, bazensku opremu i bazene, opremu za wellness i fitness, opremu za plaže te alate i usluge za uređenje okoliša.
Sajam je namijenjen hotelijerima, vlasnicima vila i kuća za odmor, apartmana i kampova, arhitektima i dizajnerima, no i svima ostalima koji razmišljaju o uređenju interijera ili okoliša.
Radno vrijeme sajma je slijedeće:
Četvrtak, 24.3. od 10 do 18 sati
Petak, 25. 3. od 10 do 18 sati
Subota, 26. 3. od 10 do 16 sati
Popis tvrtki u vidu logotipova je na linku:
https://www.relaxadria.com/detaljni-popis-izlagaca/
srijeda, 16.03.2022.
AMERIČKI SENAT JEDINSTVEN
POKRENUTI ISTRAGE ZA RATNE ZLOČINE RUSIJE U HAGU
Senat Sjedinjenih Američkih Država u utorak 15. ožujka je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se ruski predsjednik Vladimir Putin osuđuje kao ratni zločinac, što je rijedak iskaz jedinstva u duboko podijeljenom Kongresu SAD.
U rezoluciji se potiče Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu i druge države da pokrenu istrage radi ratnih zločina koje radi ruska vojska u ratnoj invaziji Ukrajinu.
Čelnik demokratske većine Chuck Schumer rekao je da „Putin ne može pobjeći od odgovornosti za zločine počinjene nad ukrajinskim narodom”, Rusija napad na Ukrajinu započet 24. februara naziva “posebnom vojnom operacijom” demilitarizacije i “denacifikacije” Ukrajine. Putin je Ukrajinu, također, nazvao američkom kolonijom s marionetskim režimom i bez tradicije nezavisne državnosti – informacija je s TV kuće Al Jazera.
Američki predsjednik Joe Biden potpisao je paket pomoći za Ukrajinu od 13,6 milijardi dolara iz kojeg će se financirati različite potrebe za Ukrajinu.
NATO moguće u SLOVAČKOJ!?
Parlament Slovačke je odobrio stacioniranje NATO stranih vojnika u zemlji, kojih bi broj mogao dosegnuti 2.100. Prijedlog o razmještanju snaga, koji je Vlada desnog centra prihvatila 9. ožujka, odobrilo je 96 od 134 prisutna zastupnika, a 15 ih je bilo protiv.
Prvo će se rasporediti NATO jedinica “Pojačana napredna prisutnost” s oko 1.200 ljudi, koji će doći iz Češke, Njemačke, Nizozemske, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske i Slovenije.
Osim toga, biti će razmješten sistem protuzračne obrane Patriot, rekao je ministar odbrane Jaroslav Nađ. Pojačanja dolaze dok traje ruska invazija na Ukrajinu. Slovačka je primila više od 200.000 izbjeglica iz Ukrajine. U Poljskoj je 1, 890 000 izbjeglih žena i djece iz Ukrajine 16. ožujka 2022.. . “Budući da u skoroj budućnosti očekujemo direktne vojne napade Rusije na aerodrom Užhorod (u Ukrajini), blizu slovačke granice, to svakako ima i vojne posljedice”, rekao je Nađ prenosi agencija TASR, a prenijela je Al Jazera.
PREMIJERI VLAKOM IZ POLJSKE U KIJEV
Premijeri Poljske, Češke i Slovačke Petr Fiala, Mateusz Morawiecki i Jaroslav Kacinski stigli su vlakom u Kijev 15. ožujka i sastati se ukrajinskim predsjednikom Volodimirem Zelenskim“Svrha posjete je potvrditi nedvosmislenu podršku cijele Evropske unije suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine”, objavio je češki premijer Petr Fiala na društvenim mrežama. “Cilj ove posjete je također predstaviti široki paket podrške Ukrajini i Ukrajincima”.
DUALIZAM U ODLUČIVANJU
PRELETA AVIONA I VJEŽBE NEĆE BITI !
Nadležnosti treba poštivati. Ako toga nema, nastaje konfuzija u naredbama i u događanjima. Ne mogu, i nisu, dvojica ili više osoba, posebno u državi, nadležni za iste naredbe. A posebno ne kada se radi o oružanim snagama i avionima.
Upravo je takva konfuzija 15. ožujka nastala u državi RH kada su francuski ratni avioni Rafali i domaći avioni – Mig- nadletjeli Zagreb i druge gradove oko 17 sati. Premijer Andrej Plenković je upravo držao konferenciju za novinare, pa je podigao desnu ruku, pokazujući da i sam čuje prelijetanje zrakoplova. I vjerojatno je bio zadovoljan. Jer on je to prelijetanje i – isposlovao – objasnivši to retorikom da se ovih dana provode i vježbe s avionima MIG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, čime se učvršćuje strateško partnerstvo između Francuske i Hrvatske.
"Ujedno su dio aktivnosti koje smo poduzeli na političkoj razini u direktnom dogovoru s predsjednikom Macronom nakon što je u Zagrebu pao dron koji je doletio s područja Ukrajine", rekao je premijer Plenković. Podsjećam da je dron u Zagrebu pao 10. ožujka u 23 h 57min, na području zagrebačkog kvarta Jarun.
PREMIJER NA FRANCUSKOM NOSAĆU AVIONA
Tijekom srijede, 15. ožujka, predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je francuski nosač zrakoplova Charles de Gaulle, koji se nalazi u Jadranskom moru u blizini Dubrovnika, i sastao se s njegovim zapovjednikom kapetanom Sébastienom Martinotom te zapovjednikom francuskih pomorskih snaga, kontraadmiralom Christopheom Cluzelom. Posjetu nosaču aviona i sastanku prisustvovao je i veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Gaël Veyssiere. Uz predsjednika Vlade bili su ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj i posebni savjetnik predsjednika Vlade za poslove obrane Damir Krstičević.
Tko je i kada dogovorio zajedničku vježbu francuskih i hrvatskih zrakoplova? Dogovor nije bio na nosaću aviona, to je jasno, ali kada prethodno? To je bio dogovor od petka 11. ožujka, naknadno je pojasnio premijer, upravo na press konferenciji nakon što se vratio s francuskog nosača aviona. Rekao je da je ta vojna vježba izraz solidarnosti i sigurnosti Francuske prema Hrvatskoj.
GDJE JE ZAOSTALA NAJAVA AVIO VJEŽBI?
U situaciji kada su svi mediji puni izvještaja o ratnim događanjima u Ukrajini, koju je svim ratnim raspoloživim sredstvima napala Rusija, najava vježbe avio –zrakoplovstva u Hrvatskoj mora se najaviti nekoliko dana unaprijed. Zašto? Zato što građani moraju biti informirani što će se događati, da preleti aviona ne znače zračnu opasnost za Hrvatsku, i da se među građanima ne stvara panika. Jer osobama koje upravljaju državom mora biti jasno da građane, što je moguće više, treba sačuvati od straha i panike koju radi preleta aviona mogu doživjeti i osjetiti, sa sumnjom da netko napada Hrvatsku. Zar premijer RH ispušta iz vlastitog poimanja situacije da ipak ljudi u Hrvatskoj i rade, da ne gledaju neprestano u Tv ekrane, ne surfaju po mobitelu i da ne mogu svakoga sata o svemu biti informirani. A informacija je proces koji ide od pošiljatelja do – recipijenta, primatelja na kom putu ima mnogo šumova, dakle krivih tumačenja i razumijevanja, na što se u slanju informacije o sigurnosti, kada je u širem području Europe rat, mora uzeti u obzir. I dati vremenskog odmaka da velika večina razumije i zna za predstojeću vježbu.
Kada je široka javnost informirana opasnosti za paniku nema. Ali u protivnom nenadani izrazi prijateljstva“ solidarnosti i potpore“ Francuske, hrvatskom narodu nakon događaja sa dronom stresni su za sve uzraste građana. Čak što više premijer je rekao da će 16.ožujka Hrvatsku nadletjeti i američki migovi F 16 „ koji će ovdje boraviti koji dan“- rekao je premijer doslovno.
PREDSJEDNIK ZABRANIO PRELETE AVIONA
No već iza 18 sati 15. ožujka, javnosti je iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića poslano priopćenje u kome se kaže:
„Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović 15. ožujka poslije podne dao je zapovijed načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiralu Robertu Hranju, kojom se najstrože zabranjuju preleti vojnih zrakoplova iznad Zagreba i svih drugih gradova u Hrvatskoj.
Predsjednik Milanović naložio je načelniku Glavnog stožera OSRH da se odmah istraži i utvrdi odgovornost za uznemiravanje građana Zagreba.“
Premijer RH Plenković, bez ovlasti za odlučivanje o djelokrugu koji se odnose na Oružane snage, dok je pored njega načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranju, kao da vjeruje da je moćan, da mu je admiral Hranj veza prema vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga predsjedniku Milanoviću. Jer admiral Hranj je bio na francuskom nosaču zrakoplova s premijerom Plenkovićem. Da li je išta premijer pitao admirala, ili se admiral preznojavao
slušajući i gledajući premijera Plenkovića, njegove želje, dogovore....
Tako je sada admiral Hranj u nezavidnom položaju, a čak treba istražiti i utvrditi tko je odgovoran za naredbu da se dozvole preleti vojnih zrakoplova nad Hrvatskom.
Sudeći prema nadležnostima preleta vojnih aviona i vježbi nad Hrvatskom – kako je to zamislio premijer RH, neće biti.
Margareta Zouhar Zec
utorak, 15.03.2022.
ČETVRTI PAKAET RESTRIKTIVNIH MJERA PROTIV RUSIJE
POJEDINAČNE I SEKTORSKE MJERE SANKCIJA
Europska komisija dogovorila je četvrti paket restriktivnih mjera protiv Rusije kao odgovor na njezinu nemilosrednu agresiju na Ukrajinu i njezin narod, objavila je EU 15. ožujka . Ove sankcije dodatno će pridonijeti jačanju gospodarskog pritiska na Kremlj i umanjiti njegovu sposobnost financiranja invazije na Ukrajinu.
Sankcije su koordinirane s međunarodnim partnerima posebno s SAD-om.
Dogovorene mjere su sljedeće:
Potpuna zabrana bilo kakvih transakcija s određenim ruskim državnim poduzećima u različitim sektorima - vojno-industrijskom kompleksu Kremlja.
Zabrana uvoza u EU za te proizvode od čelika koji su trenutno pod zaštitnim mjerama EU-a, što iznosi približno 3,3 milijarde eura izgubljenog izvoznog prihoda za Rusiju. Povećane uvozne kvote bit će raspoređene u druge treće zemlje radi kompenzacije.
Dalekosežna zabrana novih ulaganja u ruskom energetskom sektoru, s ograničenim iznimkama za civilnu nuklearnu energiju i transport određenih energetskih proizvoda natrag u EU.
EU zabrana izvoza luksuzne robe (npr. luksuznih automobila, nakita itd.) kako bi se izravno pogodila ruska elita.
Popis sankcioniranih osoba i subjekata dodatno je proširen kako bi uključio više oligarha i poslovnih elita povezanih s Kremljom, kao i tvrtki koje djeluju u vojnim i obrambenim područjima, koje logistički i materijalno podržavaju invaziju.
Tu su i novi popisi aktera aktivnih u dezinformacijama.
Zabrana ocjenjivanja Rusije i ruskih tvrtki od strane agencija za kreditni rejting EU-a i pružanja usluga ocjenjivanja ruskim klijentima, što bi rezultiralo daljnjim gubitkom pristupa financijskim tržištima EU-a.
EU s članicama Svjetske trgovinske organizacije (WTO) uskratili su ruskim proizvodima i uslugama tretman najpovoljnije nacije na tržištima EU. To slijedi nakon objave članova G7 u petak, 11. ožujka. To će obustaviti značajne pogodnosti koje Rusija uživa kao članica WTO-a. Ove akcije protiv Rusije štite važne sigurnosne interese EU-a i njezinih partnera radi smišljene agresije Rusije na Ukrajinu, uz pomoć Bjelorusije. s obzirom na materijalnu potporu Bjelarusa djelovanjima Ruske Federacije, EU smatra da bjeloruski proces pristupanja WTO-u treba biti suspendiran.
Kao čuvar Ugovora EU-a, Europska komisija zadužena je za praćenje provedbe sankcija EU-a u cijeloj Uniji. EU je ujedinjen u svojoj solidarnosti s Ukrajinom i nastavit će podržavati Ukrajinu i njezin narod zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, uključujući dodatnu političku, financijsku i humanitarnu potporu.
„Prilikom poslovanja morate se pridržavati zabrana. Da biste provjerili je li određeni pojedinac ili subjekt na popisu, možete koristiti funkciju pretraživanja na karti sankcija EU-a koju održava Komisija“ Informacije su na Internet stranici :
www.sanctionsmap.eu/.
Karta EU
EUROPSKA UNIJA ISPLATILA 300 MILIJUNA EURA MAKROFINANCIJSKE POMOĆIi
Europska komisija isplatila je 11. ožujka Ukrajini 300 milijuna eura hitne makrofinancijske pomoći (MFA) kako bi se pomoglo poboljšanju makroekonomske stabilnosti Ukrajine u kontekstu ratnih djelovanja Rusije. To je prva rata od 600 milijuna eura u okviru ukrajinskog MFA programa od 1,2 milijarde eura. Sljedeći tjedan očekuje se druga isplata od 300 milijuna eura. Program predstavlja konkretnu potporu Europske unije Ukrajini, dok će preostala sredstva od 600 milijuna eura biti isplaćena tijekom godine, u skladu s Memorandumom o razumijevanju koji su potpisale EU i Ukrajina.
EU i europske financijske institucije dodijelile su Ukrajini od 2014. zemlji više od 17 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova. Ova brojka uključuje osiguranje od 5,6 milijardi eura Ukrajini kroz pet programa MVP-a za potporu provedbi široke lepeze reformi u područjima kao što su borba protiv korupcije, neovisni pravosudni sustav, vladavina prava i poboljšanje poslovne klime.
U okviru posljednjeg programa MFA za Ukrajinu, EU je isplatila 1,2 milijarde eura. Program je završio 2021. godine, pri čemu je Ukrajina implementirala sve uvjete dogovorene u Memorandumu o razumijevanju u područjima upravljanja javnim financijama, upravljanja i vladavine prava te poboljšanja poslovne klime. Istodobno, Komisija radi na svim frontama kako bi podržala Ukrajinu u hitnoj pomoći. To uključuje i humanitarnu pomoć i pomoć civilne zaštite. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je 1. ožujka najmanje 500 milijuna eura dodatnih sredstava EU-a za aktivnosti odgovora na humanitarne posljedice krize.
Izvor. Priopćenja EK
ponedjeljak, 14.03.2022.
COLD RESPONSE 2022 - VJEŽBA NATO SAVEZA
ZA ZAŠTITU ZEMALJA ČLANICA I LJUDI
Kako stoji u kračoj informaciji na internet stranici NATO-a, Savez je započeo vježbu pod nazivom COLD RESPONSE 2022 na području Norveške i okolnih mora. U vježbi sudjeluje oko 30 000 ( trideset tisuća) vojnika iz preko 25 zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Vježba će trajati tijekom ožujka I travnja ove godine. Namjena je vježbe pomaganje saveznicima i partnerima da zajednički vježbaju rad kako bi bili spremni za svaku situaciju. U tekst se kaže “Cold Response 2022 dugo je planirana i redovita vježba koju Norveška organizira svake dvije godine. Ovogodišnja vježba najavljena je prije više od osam mjeseci. To nije povezano ni sa čim konkretno kao ni sa neopravdanom invazijom Rusije na Ukrajinu, na koju NATO odgovara preventivnim, proporcionalnim i ne eskalirajućim mjerama.”
Navodi se dalje u toj informaciji da svake godine NATO organizira desetke vojnih vježbi. Članice NATO-a također organiziraju nacionalne vježbe koje uključuju druge saveznike. Cold Response 2022 organiziraju norveške oružane snage. Sljedećih tjedana savezničke i partnerske oružane snage će pješačiti golemom divljinom, izvoditi vježbe gađanja, skakati u ledena jezera i još mnogo toga.
Što je potrebno za obranu, borbu i opstanak u arktičkom okruženju? Što učiniti ako padnete kroz led noseći 20 kilograma vojne opreme? Na testu je sposobnost zajedničkog rada u hladnim vremenskim uvjetima diljem Norveške – na kopnu, u zraku i na moru. Smisao vježbe je u obučavanju vitalnih vještina, osiguravanju da su NATO oružane snage spremne odgovoriti na svaku prijetnju ili krizu i zaštititi naše zemlje i ljude. Cold Response 2022 okuplja saveznike iz Europe i Sjeverne Amerike, demonstrirajući trajnu transatlantsku vezu.
Fotografija koju je uz vijest, kakav je naslov na fotografiji, u dane vikenda prenijela HRT.
Podrška NATO snagama američka vojska može biti samo u zajedničkoj vježbi. Dakako da se u krizno vrijem, kakvo je sada, za medije ne objašnjava svaki korak i
svaka politička i sigurnosna odluka. mzz
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen i arktičko otočje Svalbard. Tu zemlju površine 385.207 kvadratna kilometra nastanjuje oko 5,2 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Europe. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok na sjeveroistoku graniči s Finskom i Rusijom. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo. Razvedena norveška obala uz Atlantski ocean i Barentsovo more, ima vrlo mnogo fjordova. Norveška nije članica Europske unije, ali je članica schengenskog područja.
Norveška obiluje naftom, prirodnim plinom, hidroenergijom, šumama i mineralima, a 2006. je bila drugi najveći izvoznik morskih plodova (nakon Kine). Druge važne grane industrije uključuju prijevoz, preradu hrane, brodogradnju, metalurgiju, kemijsku industriju, rudarstvo te drvnu i papirnu industriju.
Norveška njeguje skandinavski socijalni model s univerzalnom zdravstvenom skrbi, subvencioniranim visokim obrazovanjem i opsežnim sustavom socijalnog osiguranja. Norveška je bila najviše rangirana država svijeta po ljudskom razvojnom indeksu od 2001. do 2007. te ponovo 2009. Godine 2007. je ocijenjena najmiroljubivijom državom svijeta prema indeksu globalnog mira.
Norveška je ustavna monarhija i parlamentarna demokracija na čelu s poglavarom kraljem Haraldom V. i premijerom Jonasom Storeom. Unitarna je država s administrativnom podjelom na dvjema razinama: na okruge i na općine . Narod Saami uživa određeni stupanj samouprave putem vlastitog parlamenta nad tradicionalno poznatim teritorijima. Iako je norveški narod dvaput na referendumima odbio ulazak svoje države u Europsku uniju, Norveška usko surađuje s tom zajednicom, zemljama članicama, kao i sa Sjedinjenim Državama. Norveška je jedan od glavnih financijskih pokrovitelja UN-a i sudjeluje u međunarodnim misijama te organizacije, posebice u Afganistanu, Kosovu i Sudanu. Norveška je zemlja-suosnivač UN-a, NATO-a, Vijeća Europe i Nordijskog vijeća, te članica Europskog ekonomskog prostora, WTO-a i OECD-a.
Izvor Wikipedia
petak, 11.03.2022.
PROTUPRAVNO POSTUPANJE NA INTERNETU
INTERNET NASILJE OD PROŠLE GODINE
IMA ODREDBE U KAZNENOM ZAKONU RH
U okviru projekta Surf and Sound (Support, Unite, Respond, Figt to Stio Online violence) koji financira Europska unija, Surfanje i zvuk (Podrška, ujedinite se, odgovorite na borbu za zaustavljanje nasilja na internetu) iz programa Rights Eqality and Citizenship ( Jednakost prava i državljanstvo) održana je 10. ožujka prva radionica za urednike i novinare pisanih i elektroničkih medija na temu
on line prepoznavanja i suzbijanja nasilja nad ženama. Projekt je dobila Udruga B.a.b.e. a provodi ga s Agencijom za elektroničke medije, koja je zainteresirana za suzbijaanje govora mržnje, te seksističkog govora i seksističkog prikaza žena u medijima.
O zakonodavnom okviru na radionici govorila je Ines Boić odvjetnica koja surađuje s Udrugom B.a.b.e. Rekla je da nema jedinstrvene definicije on line nasilja, a doživljavaju ga žene u 90 posto više slučajeva nego muškarci.” U takvim slučajevima uvijek se radi o slikama ili snimkama koje su žrtvu prikazale u eksplicitnom događaju. Dakle ako su fotografije ili snimke bile proširene žrtve su bile kompromitirane. Jako je česta osvetnička pornografija ili pornografija bez pristanka. U Kaznenom zakonu se to zove objavljivanje snimki porno eksplicitnog sadržaja . A od nejga treba razlikovati drugo kazneno djelo a to je dijelo prijetnje koje se također može odnositi do objavljivanja snimki spolno eksplicitnog sadržaja”.” Ne radi se o istim kaznenim djelimaa rekla je odvjetnica Boić te nastavila “ Osvjetnička pornografija je i u situaciji kada netko prijeti da će objaaviti neke kompromitirajuće materijale, ali to još nije ostvario. Ali je time učinio djelo prijetnje. Često se može čuti kolokvijalni izraz “ ucjena” , kao kazneeno djelo, i zaista je prije nekog vremenaa postojala u kaznenom zakonu. Međutim ucjena danas pod takvim imenom u kaznenom zakonu ne postoji. No postoji djelo iznude. Prije čemo čuti za termin “ mržnja”, a on se zapravo kazneno zove “poticanje na nasilje” – govorila je u svom izlaganju ines Boić te nastavila “ U hrvatskom kaznenom zakonu, kako ne postoji definicija rodnog nasilja,mnogo toga je prepušteno razvoju sudske prakse.
“Protiv on line nasilja moguće se boriti i u građansko pravnoj sferi .” naglasila je odvjetnica Boić te nastavila “Agencija za zaštitu osobnih podataka mogla bi biti uzeta u obzir i djelovati u slučaju da je portal ili web stranica eksplicitnog izraza u RH ili nekoj od zemalja EU.
S lijeva: Ines Boić odvjetnica, Dean Šarčević kordinator projekta, mr. sociologije Suzana Kunac članica B.a.b.e. koja je provjerila na radionici praktičnim zadatkom stečeno znanje novinara o temi nasilja na internetu
Agenciji za zaštitu osobnih podataka, relevantan je domaći zakonodavni okvir. Također je to i u Zaštiti ljudskih prava i sloboda, u dokumentu diskriminacije nad ženama, u Istambulskoj konvenciji, u Ustavu RH koji je hijerarhijski najbliži i čitav niz načela koja su u Ustavu, njegove najveće vrednote su ravnopravnost spolova i prava svake osobe, a isto tako unutar RH,vrlo je ekstenzivan katalog ljudskih prava i temeljnih sloboda.”
“ Drugi jako važan pravni document zaštite, koji je u izravnoj primjenu u RH je Europska konvencija, službeno Konvencija Vijeća Europe, prava i temeljnih sloboda . Žrtve nasilja se mogu pozvati da putem te konvencije mogu izravno doći na Europski sud za ljudska prava i to u onim situcijama kada domaća tijela nisu obavila svoju zadaću onako kako treba, dakle kada nisu na ispravan način zaprimile prijavu, procesuirale prijavu, poduzele progon počinitelja u sitacijama kada je za to postojala osnovna sumnja, konačno kada nisu primjereno kaznili počinitelji. A praksa Europskog suda za ljudska prava iz gore dostupnih izvora, predstavlja izvor prava u RH.”
KAZNENO PRAVNI OKVIR
On line naselje je došlo u fazu kada se ne može nekoga ugrožavati bez posljedica. U kazneno pravnom okviru su sankcije koje govore same za sebe, ne samo o počinitelju već i o društvu u cjelini, što je njihova temljnaa funkcija.
“ Upravo je zato važno imati temeljni okvir.Za žrtve nasilja još uvijek je postojanje nekog čvrstog kazneno pravnog okvira jamstvo zaštite. Eksplicitne snimke porno sadržaja, radi se o kaznenom djelu koje je relativno novo a njegov je kazneni okvir Član. 144A Kaznenog zakona. Radi se o kaznenom djeluju koje je uvršteno u katalog kaznenih djela 31. srpnja 2021. godine.
Do tada ovo kazneno djelo nismo imali . Radnje koje su se odnosile na članak .144A kaznenog zakona, prije, su se progonile na druge načine. Udruga B.a.b.e. je tu odigrala vrlo važnu ulogu. Naime Ministasrtvo pravosuđa je, kako je Udruga sudjelovala u e savjetovaanju i iskazala svoje komentare, tako je izneseno i to da nam u kaznenom zakonu nedostaje kazneni akt za inkriminirano djelo eksplicitno porno sadržaja u okviru online nasilja na internetu.
“Kod ovog kaznenog djela- da bi ono bilo ostvareno- treba postojati zloupotreba odnosa povjerenja.Radi se o osobama koje su u nekoj vrsti intimne veze – bračni partneri, intimni partneri – svejedno je jer se na njih primjenjuje ovaj članak zakona, kada nastupi kazneno djelo, kada se snimke učine dostupne većem broju osoba.
U članku 2. govori se o snimkama koje su nastale korištenjem umjetne inteligencije, koje osobu prikazuju kao da se radi o nečem u realnom vremenu, a zapravo se radi o potpuno istom snimku.
“Ono što se nemože dovoljno naglasiti je to što su rokovi za prijavljivanje tog kaznenog djela razmjerno kratki – svega tri mjeseca od saznanja za kazneno djelo i za počinitelja. U velikom broju počinjenja djela počinitelj je partner. Dolazi do prekida emocionalne veze
Imamo i zloupotrebu. Imamo sitacija kada je snimka nastala bez znanja i bez pristanka žrtve u stanu.
To je kazneno djelo protiv privatnosti članak. 144. I 144 A KZ najviše kaznenih djela se nalazi u toj sferi kazneenog zakona. Zakon će se primijenjivati na prijavljivanje tog djela . To je jedno kazneno djelo koje je baš izrijekom elektronsko.”
S lijeva: Marija Lalić analitičarka medija i Suzana Kunac fotke mzz
“Kazneno djelo može nastati I na osnovu snimanja i propitkivanja putem interneta.
I Konačno u kontekstu zlouporaba osobnih podataka- primjer, osobni podaci za identifikaciju ( ime prezime, adresa. KZ 146.
Kazneno djelo se sastroji od čitavog niza radnji, incidenata, koji su - nedopustivo ponašanje. Sinonim ili za spolno uznemiravanje –najviše ga nalazimo u kontekstu radnih odnosa, putem interneta. Kaznena djela koja sam svrstala pod ostala: govor mržnje ili javno poticanje na mržnju, zlostavljanje na radu. Kazneno djelo silovanja se može smjestiti u on line teror u situaciji kada se internet koristi da bi se osobu prisililo da sama na sebi napravi radnju koja je izjednačena sa spolnim odnosom. Bilo je takvih situacija kada je policija odlučila za kazneni progon upravo radi djela silovanja on line “ – rekla je odvjetnica Boić.
Dean Šarčević je između ostaalog rekao kako je od Udruge B.a.b.e. pokrenuto savjetovalište koje jedino ima podatke u RH koji se odnose na online nasilje, a do sada su 44 osobe prijavile on line nasilje. Broj savjetovališta je 0800 200 144 i u slučajevima uznemiravanja savjetovalište je dostupno. Žrtve dolaze u lošem psihičkom stanju te trpe fzičko i psihičko nasilje".
Na radionicu je bila pozvana i analitičarka medija Marija Lalić koja radi s Agencijom za elektroničke medije te je govorila o primjerima kako su u medijima prikazani pojedini događaji internetskog nasilja.
No ispred Udruge B.a.b.e. radionici je prisustvovala i mlađa žena iz Osječko baranjske županije koja je doživjela internetsko nasilje, koje je trajalo tri godine na način da su njene intimne fotografije bile objavljene, ne samo na društvenoj mreži u RH, več čak na jednom austrijskom internet portal- o čemu je ona govorila. A neugodnosti koje je proživjela organizirao joj je njen bivši suprug – zaposlen izvan Hrvatske i to – može se zaključiti iz čiste osvete. Ne samo da je dugo vremena bila na bolovanju, već je napustila i svoj interes za bavljenje politikom. Povrh svega toga ozbiljno se zdrastveno razboljela. Na radionicu je došla u pratnji starije kćerke.
Margareta Zouhar Zec
OPASKE ZA USPJEH STRATEŠKOG SUMMITA
PLIN I EUROPSKA OBRANA
Priopćenje Vijeća EU navodi da je 10. ožujka poslijepodne predsjednika Vijeća EU Charles Michel prije neformalnog sastanka šefova država ili vlada u Versaillesu dao određene opaske.
Rekao je da je ovo u Francuskoj strateški summit, da je vrlo važno, „ danas i sutra“, dati snažan signal o odlučnosti Europske unije da djeluje te predložio odluku o postupnom ukidanju ruskog plina. „Također predlažemo donošenje određenih odluka u vezi s europskom obranom. Posebno predlažemo jačanje europskih sposobnosti u obrani i, naravno, vodit ćemo raspravu o trenutnoj tragičnoj situaciji u Ukrajini. Rusija je donijela odluku o pokretanju rata protiv Ukrajine. Vrlo je važno da ostanemo ujedinjeni. Mislim da smo Rusiju iznenadili jer smo bili čvrsti, bili smo jaki, bili smo jedinstveni. Ali to nije dovoljno. Moramo zajedno identificirati koji bi mogli biti sljedeći koraci kako bismo imali pozitivan utjecaj, kako bismo što prije postigli primirje i imali stvarne pregovore o mogućem mirovnom sporazumu.“
Charles Michel prije neformalnog sastanka 27 šefova država EU rekao da je cilj je utvrditi koje su konkretne odluke koje će EU zajedno poduzeti u sljedećim tjednima i mjesecima, kako bi EU učinili robusnijom na gospodarskoj razini, manje ovisnom o ruskom plinu, te kako ojačati obrambene sposobnosti. „ I naravno, ovo je težak trenutak jer je tu rat koji je pokrenula Rusija protiv Ukrajine. Razgovarat ćemo o svim geopolitičkim posljedicama ove situacije, a razgovarat ćemo i o tome kakav će biti naš pristup“ navodi se u priopćenju.
“Europa se promijenila pod utjecajem pandemije, mijenjat će se brže i jače pod utjecajem rata”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Što se tiče pridruživanja Ukrajine EU, "ne postoji brza procedura", podsjetio je nizozemski premijer Mark Rutte, dok je Kijev podnio zahtjev u nadi da će joj se pridružiti "bez odgađanja". Ali ponovo ćemo potvrditi da "želimo intenzivno surađivati s Ukrajinom. Možemo li sada otvoriti pristupnu proceduru sa zemljom u ratu? Mislim da ne. Trebamo li zatvoriti vrata i reći nikad? Bilo bi nepravedno", rekao je Emanuel Macron a prenio Lexpress.
Domaćin Francuski predsjednik Emmanuel Macron i čelnici država prije početka sumita u Versaillesu, 10. ožujka 2022. fotka: afp.com/Ludovic MARIN
četvrtak, 10.03.2022.
ZABRINUTOST RADI RASTA CIJENA ENERGENATA
U HRVATSKOJ 6.372 EKOLOŠKA PROIZVOĐAČA
Izvor slijedećih informacija su priopćenja iz Ministarstva poljoprivrede
U prva dva mjeseca ove godine iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj isplaćeno je 601 milijun kuna. Isplaćena su 333 milijuna kuna kroz IAKS mjere te 268 milijuna kuna kroz non-IAKS mjere, dok je u okviru izravnih potpora isplaćeno 640 milijuna kuna.
Realizirane su isplate za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje, potpora za mlade poljoprivrednike, duhan te plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (Mjera 13).
Započela je isplata potpore za dobrobit životinja (Mjera 14) kroz koju će se poljoprivrednicima isplatiti iznos od 250 milijuna kuna, a tijekom ožujka i travnja započet će isplata i za proizvodno vezane potpore za krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, maslinovo ulje te očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina, za okoliš i klimatske promjene (Mjera 10), Ekološki uzgoj (Mjera 11), proizvodno vezana potporu za tov junadi te potpora za rasplodne krmače.
Na račune više od 100.000 poljoprivrednika će se kroz sve oblike izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja ove godine isplatiti ukupno 4,2 milijarde kuna, temeljem podnesenih jedinstvenih zahtjeva za potporu u 2021. godini.
U završnom dijelu odobravanja isplate slijedi isplata preostalih potpora te poravnanje računa za sve potpore, pri čemu je planirana isplata u iznosu oko 400 milijuna kuna.
Od 1. siječnja 2022. godine Ministarstvo poljoprivrede je uvelo obvezu za kontrolna tijela, čime oni imaju obvezu da na certifikatu ekoloških proizvođača navedu proizvodne površine i količine proizvoda obuhvaćene certifikatom. Na taj će način biti osigurana transparentnost sustava te informiranje potrošača, čime bi se učvrstilo povjerenje u domaći ekološki proizvod.
Godine 2013. u Republici Hrvatskoj površine pod ekološkom proizvodnjom iznosile su preko 40 tisuća hektara, dok su u 2020. godini iznosile više od 108 tisuća ha.
U Hrvatskoj je 6.372 proizvođača ekoloških proizvoda. Njih 5.081 bavi se biljnom proizvodnjom, 182 stočarskom proizvodnjom, 1.070 proizvođača mješovitom proizvodnjom dok se 25 proizvođača bavi sakupljanjem samoniklog bilja, 24 pčelarstvom te 12 akvakulturom. Registrirana su 202 subjekta koji se bave i preradom ekoloških proizvoda.
U okviru zajedničke poljoprivredne politike daju se posebne potpore za ekološke proizvođače. Isto tako, Hrvatska priprema svoj Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. Tim Planom će biti predviđene i dodatne mjere i potpore iz nacionalnog proračuna kao podrška sadašnjim i budućim ekološkim proizvođačima te kroz različite aktivnosti pružiti potrošačima informacije o tome što su ekološki proizvodi i da se pravila o ekološkoj proizvodnji poštuju.
Potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj dodjeljuju se na temelju izračuna koji uzima u obzir povećane troškove u ekološkoj proizvodnji, niže prinose i cijene ekoloških proizvoda u odnosu na konvencionalne proizvode. Za daljnji razvoj ekološke poljoprivrede, osim poticanja proizvođača, važno je i informiranje potrošača o pozitivnim aspektima ekološke proizvodnje.
Od 7. ožujka započelo je podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2022. godinu. Poljoprivredni proizvođači zahtjev mogu samostalno popuniti u Agronetu, potom ga isprintati te poslati poštom ili ga osobno donijeti u podružnicu Agencije u svojoj županiji do 16. svibnja 2022. godine.
Poljoprivrednici koji posjeduju e-poljoprivrednu iskaznicu zahtjev mogu podnijeti elektronički, uz elektronički potpis. Svima koji nemaju tu mogućnost pomažu djelatnici Agencije za plaćanja, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Za već prijavljene pojedinačne poljoprivredne parcele ili za pojedinačna prava na plaćanja u jedinstvenom zahtjevu može se zatražiti izmjena ili dopuna jedinstvenog zahtjeva najkasnije do 31. svibnja 2022. i to bez primjene administrativnih kazni za kašnjenje. Podnošenje jedinstvenog zahtjeva za zakašnjele zahtjeve je do 10. lipnja 2022. U tom se slučaju smanjuje visina plaćanja po danu kašnjenja.
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu (NN, br. 27/2022) moguće je pronaći na linku.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_03_27_352.html
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković i državni tajnik Tugomir Majdak 4. ožujka 2022. godine, održali su sastanak s Damirom Zorićem glavnim direktorom Hrvatske udruge poslodavaca, Mladenom Jakopovićem predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore, te potpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam dr.Draganom Kovačevićem i njihovim suradnicima. Razlog sastanka bio je porast cijena energenata i repromaterijala, aktualna ratna zbivanja u Ukrajini koja je bila izvoznica žitarica, s ciljem pronalaženja riješenja za potencijalne poremećaje u prehrambenim sustavima koji bi mogli zahvatiti hrvatsko tržište.
Sudionici sastanka su izrazili zabrinutost zbog rasta cijena energenata i ostalih povezanih troškova proizvodnje. Ukazali su potrebu za dodatnim povećanjem potpora i olakšavanja poslovanja u nekim segmentima poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, kao i pomoći hrvatskim tvrtkama pogođenim sankcijama namijenjenim prije svega Rusiji, koja je agresor na Ukrajinu.
U tom kontekstu uslijediti će natječaji koji će se odnositi na ulaganja u skladišta žitarica i uljarica te mliječno govedarstvo, pri čemu će se pokušati osiguravati što je moguće veći iznos raspoloživih sredstava. U pripremi su programi pomoći za poljoprivrednike i ribare, vrijednosti 250 milijuna kuna, dok je Vlada RH prošlog mjeseca predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata koji uključuje smanjivanje PDV-a na hranu i na poljoprivredne inpute na 5 posto.
Ovaj je sastanak ministrica Vučković održala u okviru novonastale krizne situacije u Ukrajini, nakon što se tu temu susrela s predstavnicima ključnih hrvatskih tvrtki u sektoru ratarstva, stočarstva, mljekarstva i mesne i ribarske industrije. Sudjelovala je prethodno na izvanrednom video-sastanku ministara poljoprivrede EU gdje je zatražila aktivaciju izvanrednih tržišnih mjera te drugih mjera usmjerenih na proizvodnju.
srijeda, 09.03.2022.
PREDSJEDNIK BIDEN ZABRANIO UVOZ NAFTE I PLINA IZ RUSIJE
BIVŠI SAD AMBASADOR PRI NATO SAVEZU Kurt Valker:
" MOGUĆE JE USPOSTAVITI ZONU ZABRANE LETENJA "
SAD su uvozile 20 milijona barale ruske nafte mjesečno, što je približno oko 8 posto ukupne američke potrošnje. Američki predsjednik Joe Biden je 8. ožujka rekao da uvodi zabranu uvoza ruskog plina ruske nafte.
“Uvodimo ovu zabranu svjesni da mnogih naših europskih saveznika I partnera nisu u poziciji da nam se pridruže. SAD same proizvode više nafte nego sve Europske države zajedno. Mi smo u stvari izvoznik energije, tako da u stvari možemo preduzeti neke korake koje drugi ne mogu. Međutim radimo s Europom na razvoju dugoročne strategije kako bismo smanjili njihovu zavisnost od ruske energije”-rekao je Joe Biden američki predsjednik.
Ivica Puljić dopisnik Al Jazere iz Wasingtona izjavu Joea Bidena je komentirao kazavši da je ključna stvar za predsjednika Bidena da ga amerikanci razumiju, zašto se sve to čini. On je naglasio nekoliko puta da je ovo dvostranačka odluka da je Kongres apsolutno iza ovoga. U jednoj anketi prije dva dana je 80 posto anketiranih amerikanaca reklo da bi podržalo takvu odluku. Međutim sada ćemo vidjeti , kako će rasti cijene na crpkama, koliko dugo će ta potpora trajati. Predsjednik Biden je rekao da njegova administracija čini sve na zaštiti građana i kompanija. Ovdije je sada prosjećna cijena po galonu 4, dolara 17 centi najeftiniji benzin, onaj najskuplji je 30-50 posto skuplji ovisno jeste li u Kaliforniji Ili u Merilendu Amerika je a najveći potrošać goriva na svijetu, zbio velikih razdaljina i javnog prijevoza u ruralnim područjima. Zadatak je Bidena da osigura potporu vlastitih građana. Znate kako to ide, sada su empatije, a kada osjete po đepu onda će osuđivati svoju vladu. Nisu u pitanju samo automobili, več kamioni, brodovi, ratno oružje koje koristi dizel, jer dizel je u Americi skuplji nego u Europi . Predsjednik Biden je rekao kako Europa nije spremna, mi dovodimo sebe u sitaciju da možemo uvesti ovu jednostranu odluku.
Rusija će ovo sve debelo osjetiti i pitanje je koliko će Putin moći sve to izdržati, prije nego Rusija naprosto bankrotira” . rekao je u svom komentaru IvicaPuljić novinar iz Wasingtona.
PUTINOVO LICEMJERJE
S obzirom na početak Rusije na Ukrajinu, koju je ruski predsjednik Putin pokrenuo 24. veljače, tek je 8. ožujka , dakle tek 13. Dana nakon početka gresije rekao putem tv-a obrativši se “sestrama, suprugama i majkama vojnika koji se trenutno bore za zaštitu Rusije u specijalnoj operaciji “.
”Razumijem da ste zabrinute za svoje najmilije. Možete biti ponosne na njih, cijela zemlja je ponosna na njih, baš kao i vi cijela zemlja brine za njih. Želim istaknuti da u vojnim akcijama neće učestvovaati regruti, i nećemo mobilizirati rezervne snage. U tim će akcijama sudjelovati samo profesionalni vojnici, a mi ćemo osigurati mir za sve građane Rusije”.
PLAKATIĆ: Jedna sobica u Hagu čeka na Putina
Ovaj plakatić snimila sam 5. ožujka u predvečerje, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Kao što je vidljivo priljepljen je na električni stup koji je na prostoru gdje se čeka tramvaj.
Taj Plakatić mnogo više govori o Putinu nego njegova fotka.Fotografije koje objavljuju novine i televizija su fotke gdje je on državnik koji i dalje sjedi u debelim zidinama rezidencije Kremlja u Moskvi ponekad sam, a ponekad mu za stolom interijer prave mlade žene s crvenim maramama zavezanim oko vrata, dok vojska njegove države projektilima sa zemlje i avionima napada i razara državu Ukrajinu, te ubija i rastjeruje u izbjeglištvo stanovništvo Ukrajine . A zašto? Radi Putinove sujete i ideje da dio Ukrajine treba biti ruski, a sve radi povjesti. Jer i grad Kijev je davno, bio ruski. Osim već zauzetih djelova. Taj, Putin, ne razumije promjene u društvu i vremenu. Taj plače za prošlošću i živi u povijesti. A takav državnik je već mrtav. Za Putina je svaki ovaj dan samo lijepa prošlost. Samo je pitanje dana kada će završiti u Hagu, ili kada će možda neki sofisticirani dron stići u njegov kremaljski bunker i učiniti ga - prošlošću zauvijek. I osloboditi svijet ludosti straha, patnje i rata u Europi. m zouhar zec
Za pretpostaviti je da su državljani Rusije, iako ostavljeni bez istinite informacije, ipak primili različita saznanja o tome što se zbiva u Ukrajini i tko oružjem razara Ukrajinu, pa su u skladu s tim u potrazi za svojima za koja su imali saznanja da su bili u vojnom rasporedu. Putin je naime počekom ožujka, 3. 3. zabranio emitiranje facebooka na teritoriju Rusije. Ali još 26. Veljače ruski regulator za telekomunikacije optužio je deset lokalnih medija da pogrešno prikazuju stanje koje je nastupilo u Ukrajini, te da šire lažne informacija o događajima sa terena.
Regulator, Roskomnadzor, naredio je mnogim nezavisnim medijima, među kojima su televizijski kanal Dožd i radio Eho Moskve, da izbrišu uvredljive informacije ili im biti ograničen pristup web stranicama i izvorima za medije. Pozvani su bili da uklone sve izvještaje u kojima su djelovanje Rusije na Ukrajinu nazvali „napadom, invazijom ili objavom rata“. Novaja Gazeta, čiji je urednik Dmitrij Muratov dobitnik Nobelove nagrade za mir 2021., 4.ožujka je objavio da zbog cenzure s web stranice uklanja sadržaj o ruskim vojnim operacijama u Ukrajini. List će nastaviti izvještavati samo o posljedicama koje će doživjeti Rusija, među kojima je ekonomska kriza, progoni osoba i slično.
MOGUĆE JE USPOSTAVITI ZONU ZABRANE LETENJA
Bivši američki ambasador pri NATO savezu Kurt Valker rekao je 8. ožujka za TV Al jazeru da je moguće uspostaviti zonu zabrane letenja i izbjeći pogoršanje sitacije. “Smatram da je to neophodno i da se može napraviti na način da se izbjegnbe jača eskalacija između Rusije i Zapadnih zemlja iz više razloga.
Prije svega riječ je o humanitarnoj operaciji čij je cilj zaštita civilnog stanovništva. Drugo potrebno je u jamstvu navesti da ne namjeravamo napasti kopnene snage i avijaciju Rusije, već da ćemo otvoriti vatru samo u slučaju napada na naše letjelice, te prepračati i presretati ruske avione iz zone zabrane letenja, odnosno izvršiti napade na letjelice koje odbiju napustiti prostor. Također područje misije jasno bi bilo ograničeno, odnosno ne bi obuhvatilo cijelu teritoriju Ukrajine, samo Kijev i zapadnu Ukrajinu gdje bi bila usposttavljena sigurna zona za civilno stanovništvo. Na taj način zona zabrane letenja može biti djeotvorna i spasiti ljudske živote, te neće nužno voditi vojnoj eskalaciji. Putin nikada izričito neće prihvatiti tako nešto. Ali on poštuje silu. Ako pokažemo da s smo prisutni i odlučni i da jelujemo te da smo jasni u našoj namjeri, on i što je još važnije njegove oružane snage to će poištivati . – rekao je bivši američki ambasador pri NATO savezu Kurt Valker.
Putin ne želi da zapad uvuće u rat na strani Ukrajine. Ni mi to ne želimo. Ali time možemo spasiti živote ukrajinskih civila bez eskalacije”- rekao je bivši američki ambasador pri NATO savezu Kurt Valker. (M. Zouhar Zec)
utorak, 08.03.2022.
UKRAJINA PROTIV RUSIJE NA SUDU U HAGU
RUSKA VOJSKA ISCRPLJUJE STANOVNIKE MARIUPOLJA - OD DEHIDTRACIJE UMRLO DIJETE
Volodimir Zelenski predsjednik Ukrajine svakog se jutra kratko javlja u TV eter iz svog radnog mjesta u Kijevu, što emitira i N1 televizija. Danas je dramatično bilo čuti da je u Mariupolju od dehidracije umrlo dijete. Ponovio je Zelenski još jednom “ 2022. je u Mariupolju umrlo od dehidracije dijete” Povezao je to u nekoliko svojih rečenica sa međunarodnom zajednicom i njenom neaktivnošću, te potrebom za hitnim djelovanjem međunarodnih humanitarnih organizacija.
Prethodno sam napisala NOVOROĐENO, ne predsjednik nije rekao novorođeno, rekao je samo DIJETE, zato stavljam ispravak u naslov i u tekst ! (mzz)
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski za svakodnevnog jutarnjeg javljanja
Ta informacija o dehidraciji svjedoći o ogromnom pritisku ruske vojske koja već sedam dana Mariupolj drži u okruženju, te vojska ne dozvoljava ljudima da dođu do vode i hrane, a ukinula im je i dotok električne energije i grijanje a odsjećeni su od svake komunikacije za ostalim dijelom Ukrajine.Već su tri puta stanovnici koji su u skloništima trebali biti evakuorani, Ali nijednom evakuacija nije uspjela, iako je bio najavljen i prekid vatre s obje strane, ali su ruske snage uvijek počele novo granatiranje i oni koji su te izlaske iz skloništa prežijeli ppnovo su moarali u sklonište, bez da su evakuirani.
Mariupolj je industrijski grad u istočnoj Ukrajini u kome je živjelo više od 400 000 stanovnika. Prema informacijama s Wikupedie pripada u Donjecku oblast . Grad je naseljen Ukrajincima, Rusima, Grcima, Bjelorusima, Armencima, Židovima, itd.
Zelenski, predsjednik Ukrajine je već treći dan rata u svom jutarnjem javljanju i kratkim porukama i naciji i međunarodnoj zajednic rekao, a nakon što je izašla informacija da je on meta Putina, da mu je američki predsjednik ponudio avion da sa svojom obitelju ode iz Ukrajine. No on je rekao da je to glatko odbio i da ne želi otići iz svoje zemlje dok vojska i stanovnici Ukrajine brane Ukrajinu od ruske vojske. Predsjednik Zelenski svakodnevno svoje javljanje koje traje oko dvije minute završava riječima SLAVA UKRAJINI.
U 11 DANA IZ UKRAJINE IZAŠLO DVA MILIJUNA OSOBA
U Poljsku je od rata izbjeglo, konstatirao je UNHCR milijun i 200 tisuća ukrajinaca. To su prvenstveno žene sa djecom. Muškarci do 60 godina imaju vojnu obvezu braniti Ukrajinu oružjem. Vrlo mnogo osoba koje su se od rata sklonile u Poljsku ne žele otići daleko od Ukrajine, jer izjavljuju, da žele biti što bliže svome domu. No iz Ukrajine je izašlo sklanjajući se od rata dva milijuna stanovnika Ukrajine, podatak je iz UN-a. I taj je broj izbjeglih osoba ostvaren od od 24. veljače do 8. Ožujka što je samo 11 dana agresije.
No Tv mreže su danas izašle s informacvijom jednog ruskog dužnosnika koji kaže da je materijalnaa šteta nanesena do sada Ukrajini u visini od 10 milijardi dolara, čija obnova bi trajala dvije godine.
Ruska vojska nije projektilima razarala samo vojne ciljeve, kako je to govorio Putin da je zadatak SPECIJALNE VOJNE OPERACIJE, već sve redom, stambene objekte , bolnice, dječije vrtiće, kuće u ruralnim područjima,... sve . Kada ni nuklearna elektrana u Zaporižju nije bila kompleks koji projektilima treba zaobići, jasno je kakav je neprijatelj – ruska vojska kojoj je zapovjednik predsjednik države Ruske federacije, Putin (70)
UKRAJINA PROTIV RUSIJE NA SUDU U HAGU
Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu danas 8. ožujka trebao je biti održano saslušanje ruske strane, po apelaciji Ukrajine protiv Rusije, ali je Rusija odbila učestvovati u ovom procesu. Zato je proces saslušanja zaključen jučerašnjim iznošenjem argumenata Ukrajine, koja je već 26. veljače, samo dva dana nakon početka ruske agresije, podnijela apelaciju protiv Rusije. Odbacila je tvrdnje iz Moskve da je izvršila invaziju na Ukrajinu kako bi spriječila genocid u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini.Pozivajući se na član Druge Konvencije o prevenciji i kažnjavaniju zločina genocida, Ukrajina optužuje Rusiju za planiranje genocida, svjesno ubijanje i zlostavljanje Ukrajinaca. Sud je rekao da će Odluku o privremenim mjerama, koje Ukrajina traži, donijeti u najkraćem mogućem roku.
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 07.03.2022.
PREMIJER POSJETIO IZLOŽBU EXPO 2020 U DUBAIU
HRVATSKA SE PREDSTAVLJA U JUGOZAPADNOJ AZIJI
U Dubaiu, koji ima dva milijuna stanovnika, koji je glavni grad emirata Dubaia,a koji je činjenica je, zato treba naglasiti, je jedan od sedam emirata u državi Ujedinjeni Arapski Emirati, na istoku Arapskog poluotoka u Jugozapadnoj Aziji, a koja nema ni jedan izvor vode, ali ima ogromna nalazišta nafte, boravio je 5. i 6. ožujka na Dubai-Croatia Business Forumu, na svjetskoj izložbi EXPO 2020 Dubai predsjednik Vlade RH Andrej Plenković . S premijerom su bili potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministrica turizma i športa Nikolina Brnjac.
Po dolasku u Dubai, premijer se susreo sa šeikom Muhammedom Bin Rashidom Al Maktoumom, predsjednikom Vlade i potpredsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata te ministrom obrane i vladarom Emirata Dubai, u čijem je društvu obišao Hrvatski paviljon na EXPO 2020..
''Hrvatska – zemlja koja inspirira velike umove“ je bila poruka Hrvatske na ovoj svjetskoj izložbi. Zahvaljujem svima koji su se trudili u pripremi izložbe, a i proteklih 6 mjeseci koliko traje sam EXPO. Svakoga dana sve je veći broj posjetitelja u našem paviljonu gdje mogu dobiti informacije o Hrvatskoj, vidjeti kako zemlja bogata svojom poviješću i tradicijom gleda na budućnost. To je jedna sinteza Hrvatske jučer i Hrvatske sutra ovdje na EXPO-u'', poručio je premijer. Uz 60 – ak hrvatskih gospodarstvenika koji su izložili svoje proizvode na EXPO 2020 u Dubaiu obilježen je hrvatski Nacionalni dan i Nacionalni dan Sjedinjenih Američkih Država. Tim je povodom ovdje bila i američka ministrica trgovine Gina Raimondo, te je organiziran bilateralni susret s najvišom predstavnicom američke Vlade u Dubaiju.
Predsjednik hrvatske Vlade kratko se sastao s nacionalnim povjerenikom za EXPO 2020 Dubai, članom Kabineta i ministrom tolerancije šeikom Nahayanom Mabarakom Al Nahayanom, koji je potom sudjelovao na svečanosti obilježavanja Nacionalnog dana Hrvatske na EXPO-u.
Hrvatska delegacija na čelu s premijerom Plenkovićem u Dubaiu 5. I 6. ožujka 2022.
Hrvatski premijer i šeik Al Nahayan zajedno su obišli Hrvatski paviljon i Paviljon Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Tijekom svečanosti, premijer Plenković prigodno se obratio okupljenima te čestitao domaćinima na organizaciji EXPO-a u izazovnim vremenima pandemije Covida-19.
''Kao domovina kravate, modnog dodatka koji je usvojen u cijelom svijetu i nosi se već gotovo 400 godina, Hrvatska je zemlja izumitelja'', rekao je premijer nabrojavši pritom hrvatske povijesne velikane poput Fausta Vrančića, Ivana Vučetića, Andriju Mohrovičića te Nikolu Teslu. Naveo je hrvatsku tvrtku “Rimac automobili” koja je danas vodeća svjetska tvrtka za električne hiperautomobile, e-mobilnost i samovozeća vozila koja se predstavila s najabržim električnim automobilom na svijetu- Nevera koji je izložen u hrvatskom paviljonu u Dubaiu.
Premijer je naveo da Hrvatska, osim tog inovativnog i kreativnog duha, ima i brojne talentirane osobe u sportu, kulturi, glazbi i umjetnosti koji su poznati izvan Hrvatske te doprinose globalnoj promociji Hrvatske. Hrvatska je također zemlja očuvane prirode s više od 1200 otoka i umjerenom klimom, bogatom arhitekturom i poviješću.
''Hrvatska ima deset lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a – od kojih su neka vrlo poznata, poput Starog grada Dubrovnika i Splita. Hrvatska je mjesto koje treba posjetiti i doživjeti, a ovom prilikom bih vas želio pozvati da posjetite Hrvatsku koja se nalazi među 25 najboljih svjetskih turističkih destinacija'', kazao je Plenković.
Premijer je naveo i nekoliko povijesnih činjenica koje su dostojne ozbiljnih povijesnih veza, a to je podatak da se Hrvatska prvi put spominje na karti svijeta koju je izradio veliki arapski muslimanski geograf i kartograf Al-Idrisi, u 12. stoljeću, dok je u tom istom razdoblju hrvatski filozof Herman Dalmatin, kao jedan od najznačajnijih prevoditelja s arapskog na latinski jezik, bio pravi graditelj mostova između Istoka i Zapada.
''Preveo je na latinski astronomske tablice velikog arapskog matematičara Al-Khwarizmija, iz čijeg je latiniziranog imena nastala riječ “algoritam”, koju danas toliko često koristimo. Učestvovao je i u prvom prijevodu Časnog Kur’ana na latinski jezik. Svojim tekstovima De generatione Mahumet i Doctrina Mahumet, u kojima je opisao Muhamedov život, uvelike je pridonio boljem razumijevanju islamske vjere u srednjovjekovnoj Europi.''
Islamska zajednica u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, poručio je premijer, jer Hrvatska je početkom 20. stoljeća bila treća europska država koja je službeno priznala islam kao vjeru 1916. godine. Dakako da poslovni subjekti očekuju nakon ove ouložbe nove poslovne aranžmane.
Expo 2020 u Dubaiu traje od 1. listopada 2021. do 31. ožujka 2022. Otvoren je sedam dana u tjednu.
subota, 05.03.2022.
NATO SAVEZ NE ŽELI BITI DIO SUKOBA U UKRAJINI
JENS STOLTEMBERG:
“NAMETANJEM ZONE ZABRANJENOG LETA IZAZVALI BI OPĆI RAT U EUROPI.
" NAŠ TEMELJNI ZADATAK JE ZAŠTITI I OBRANITI MILJARDU LJUDI KOJI ŽIVE U 30 ZEMALJA SAVEZNICA "
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu održao je 4. 3. u popodnevnim satima konferenciju za novinare. Kroz svoje odgovore objasnio je kako je NATO do sada pomogao Ukrajini i što trutno čini.
Zašto je ova press konferencija zanimljiva? Zato što glavni tajnik NATO saveza izrijekom kaže da NATO ne namjerava intervenirati ni u zraku ni na zemlji na tlu Ukrajine. A mnogobrojni svjetski prosvjedi građana, koji pozivaju na zaustavljanje rata u Ukrajini očekuju da netko vojno intervenira.
Ljudi su nemoćni pred zlom koje se dešava Ukrajini, a uvjerenja su da se nešto mora činiti, da NATO
Ili SAD moraju intervenirati i zaustaviti Putina i njegova naređenja da se Ukrajinski teritorij razara vojnim projektilima, a jednako se razaraju i civilni i vojni ciljevi, o čemu svjedočemnogobrojni novinarski izvještaji. Osim što ruska vojska granatira I bombardira škole, bolnice, kulturne institucije, John Biden je več jasno rekao da SAD neće vojno intervenirati u Ukrajini. No što o razlozima vojne ne intervencije NATO snaga kaže Jens Stoltenberg, objasnio je u odgovorima na pitanja novinara.
Objavljujem stoga Stoltenbergovo kratko uvodno izlaganje, a zatim pitanja novinara i odgovre glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga (63) On je norveški političar koji je na dužnosti glavnog tajnika NATO-a od 2014. godine. U političkoj karijeri bio je ministar financija i ministar industrije, te dva je puta norveški premijer, prvi puta 2000 -2001., a onda od 2005. do 2013. Po struci je ekonomist .
TV Al Jazera prenosila je direktno, sa simultanim prijevodom, Stoltenbergovu konferenciju za novinare, a odatle je i ovaj, najprije snimljen, pa pisan novinarski materijal .
Margareta Zouhar Zec
JENS STOLTENBERG
JENS STOLTENBERG "Rusija izvršava ničim isprovociranu invaziju Ukrajine koju NATO i cijeli svijet osuđuju. Riječ je o najgoroj vojnoj agresiji u Europi u proteklih više desetljeća. Gradovi su pod opsadom, škole bolnice I stambene zgrade se granatiraju, nesmotrene aktivnosti na području nuklearne elektrane Zaporožje protekle noći i mnogi civili su ubijeni ili ranjeni.
U DANIMA KOJI DOLAZE VJEROJATNO ĆE BITI GORE
U danima koji dolaze vjerovatno će biti gore. Biti će više smrti, biti će više patnji I više razaranja. Ruske snage dovlače sve teže oružje i nastavljaju svoje napade širom te zemlje.
Na našem današnjem sastanku ukrajinski ministar vanjskih poslova obratio se NATO suradnicima : saveznici su izrazili solidarnost, duboko poštovanje prema hrabrosti ukrajinskog naroda i njihovim oružanim snagama.
Tokom više mjeseci upozoravali smo da predsjednik Putin namjerava napasti Ukrajinu.Zbog toga su NATO saveznice uložile velike napore kako bi došlo do diplomatskog riješenja. Istovremeno smo istakli da će Rusija platiti vrlo visoku cijenu za ovu ponovnu agresiju protiv Ukrajine.
OVO JE RAT PREDSJEDNIKA PUTINA KOJI JE SAM IZABRAO
Rusija sada plaća tu cijenu. Ovo je rat predsjednika Putina, rat koji je sam izabrao, planirao i koji izvršava protiv mirne zemlje.
Pozivamo predsjednika Putina da zaustavi ovaj rat odmah, da povuće sve svoje snage iz Ukrajine bez ikakvih uslova.I da se uključi u iskrenu diplomacijui to sada. NATO ve saveznice su povećale svoju podršku Ukrajini kako bi država izvršila svoje pravo na samoodbranu, koje je dio Ujedinjenih nacija.
Ministri su se bavili odgovorom na ovu krizu i razgovarali smo o dugoročnim edukacijama za našu sigurnost. Pojačali smo odbranu i odvračanje na kopnu, zraku i na moru. Sa SAD a i Europe poslane su više trupa i alijanse. Raspoređujemo snage za brzi odgovor NATO -a, imamo više od 130 aviona u visokoj pripravnosti, kao I mnogo đipova od sjevera do mediterana i brodova. Raditi ćemo sve što je potrebno kako bismo branili svaki pedalj napadnute teritorije.
NATO je odbramvena alijansa. Naš put i zadatak jest da čuvamo put I sigurnost naših 30 nacija. Mi nismo dio ovog sukoba.Imamo odgovornost da osiguramo da kriza ne eskalira I da se ne proširi izvan Ukrajive, zato što bi to imalo još gore posljedice I bilo bi još opasnije I došlo bi do još više ljudskih patnji. Dakle NATO ne želi rat s Rusijom.
Ambicije Kremlja su da ponovo stvori sferu utjecaja i da uskrati svom protivniku pravo da izabere svoj put. Razgovoramo s partnerima o zemljama koje mogu biti pod rizikom, a to su Gruzija i Bosna I Hercegovina. Ruska je agresija stvorila neko novo vrijeme za našu sigurnost.Opravdavaju korištenje sile I mi se suočavamo sa najvećim sukobom u posljednje vrijeme. Mnogo toga je na kocki. Kako ćemo organizirati naše države, da li će demokracija ili autoritarizam da pobjedi . I na kraju trebamo znati u kakvom svijetu trebamo živjeti.
NATO SAVEZU SE PRIDRUŽILA EU FINSKA I ŠVEDSKA
Odnos s Rusijom se temeljno promijenio na dugoročno. Međutim I dalje smo posvežćeni diplomaciji I dajemo joj šansu, diplomaciji I dijalogu, kako bismo izgladili bilo kakvu eskalaciju ili nesporazume I nerazumijevanje . Moramo tražiti izlaz iz ove krize. Moramo čuvati naše nacije sigurnim. Kako bismo to ppostigli. Europa I Amerika moraju biti zajedno u solidarnosti.U ovom opasnom trenutku ni jedna država ne može da djeluje sama.
Predsjednik Putin nije uspio da nas podjeli. NATO je sada ujedinjeniji i odlučniji i jači nego ikada. Također blisko surađujemo sa partnerima istomišljenicima. Danas su nam se pridružili Europska unija, Finska i Švedska .
Kao odgovor na rusku agresiju odlučili smo da ćemo jačati kordinaciju,kao I podjelu informacija sa Finskom I Švcedskom. Objet e države tada učestvuju u svim NATO vim, konsultacijama u vezi s ovom krizom.Ovog popodneva prisustvovati ću sastanku ministara inostranih poslova EU kako bismo dogovorili odgovor na krizu.”
To je uvodni govor Stoltenberga na press konferenciji.
Potom je rekao
“Možete postaviti pitanja” prozvao je, “ BBC PITANJE?”
Novinarsko pitanje : Možete li reći malo više o opcijama koje su razmatrane u odnosu na pomoć državama poput Gruzije, Bosne I Hercegovine?
Možete li reći nešto više o kakvoj dodatnoj podršci se razgovaralo koja bi mogla biti data Ukrajini?
I da li ste razgovarali o temi ZONE ZABRANJENOG LETA?
Odgovor: JENS STOLTEMBERG:
NATO je pružio podršku, odnosno saveznici su pružili podršku Gruziji I Bosni I Hercegovini I svim partnerima tokom više godina smo to radili, pomažući im u izgradnji kapaciteta, reformama, jačanje obrambenih sigurnosnih institucija. Imati ćemo I trening centar u Gruziji,imati ćemo i zajedničke vježbe, naravno imamo različite aktivnosti s različitim državama,odnosno partnerima. Nismo donjeli konačne odluke, međutim imam širi dogovor da nam je potrebno više podrške tim zemljama. I to je dio oivećavanja podrške kako bismo jačali institucije odbrane I sigurnosti, kako bi se provele reforme obuke, ali i da se dodaju dodatne aktivnosti kao podrška tim zemljama. Jer ono što smo vidjeli u Ukrajini jest da su izloženi riziku,možda čak može biti više intervencija ili čak napada od strane ruskih oružanih snaga, odnosno Ruske federacije.
NATO AVIONI NI IZNAD UKRAJINSKOG NEBA NI NA UKRAJINSKOM TLU
NATO saveznice pružaju podršku Ukrajini, trebamo se sjetiti da saveznice dugo godina pružaju podršku Ukrajini, ali sada su tu podršku povečale, dakle različite vrste podrške su uključene. To je od ključne važnosti u ovim kritičnim vremenima za Ukrajinu.
Što se tiče zone zabranjenog leta, spomenuto je, a istivremeno su se saveznice složile,da ne trebamo imati NATO avione iznad ukrajinskog zračnog prostora, ili NATO trupe na ukrajinskoj teritoriji.
NOVINARSKO PITANJE: IMA LI DOKAZA da trupe koje NATO i saveznici šalju u Ukrajinu , da li će to promijeniti stanje na bojnom polju? Da li će ruske snage usporiti, povući se, ili i dalje napreduju? Da li NATO išta radi što bi moglo da preokrene klimu na bojnom polju? I kada je riječ o nuklearnoj elektrani u UKRAJINI da li je to promijenilo stav NATO-a po tom pitanju?
ODGOVOR JENSA STOLTEMBERGA: Ruske aktivnosti protekle noći na području nuklearne elektrane Zaporožje samo naglašavaju kolika je opasnosnost ovoga rata. Vojne operacije i sukob na popdručju nuklearne elektrane povećavaju tu opasnost. I zbog toga je još važnije da predsjednik Putin zaustavi taj rat I da povuće sve ruske snage iz Rusije i da se onda uključi u diplomatski napor.
To je bila poruka ministara sa današnjeg sastanka, što dodatno naglašava ova potencijalna opasnost od nuklearne katastrofe. Ono što smo vidjeli je da predsjednik Putin potpuno podcijenjuje snagu ukrajinskih oružanih snaga. Vidjeli smo kolika je hrabrost ukrajinskih oružanih snaga kao I njihovog naroda i liderstva predsjednika Zelenskog koji zaista jača moral ukrajinskih oružanih snaga I ukrajinskog naroda.
NATO I SAVEZNICE SU OD 2014. OBUČAVALE I OPREMILE UKRAJINSKU VOJSKU
NATO snage su obučile i opredmile ukrajinske vojne snage, radili smo to tokom više godina, a započeli smo 2014., a naročito NATO saveznice, SAD, Ujedinjeno kraljevstvo, Kanada, ali isto tako i Turska. Svi su omogučili opremu, vojnu pomoć, i obućili smo desetine hiljada ukrajinskih vojnika. I oni su sada na prvim linijama. Dakle, ta vrsta podrške je dokazano da je od ključne važnosti za snagu ukrajinske vojske. A sada povećavamo tu podršku sa više opreme.Dakle moramo uvidjeti da u poređenju s onim gdje je bila ukrajinska vojska 2014. i sada, obuka i opremu koju su NATO saveznice doprinijele su tome da Ukrajina bude puno opremljenija I puno jača I da ima nogo bolju komandu i da bude mnogo spremnija. I to je razlog zašto su u stanju da se odbrane na ovaj način.
Novinarka; IMAM DODATNO NOVINARSKO PITANJE NA ONO ŠTO JE KOLEGA IZ BBC-a postavio:Čak i general Breedlov je izrazio mišljenje da NATO I Amerika moraju da pruže pomoćm Ukrajini I to što prije. Svi Ukrajinci mole za humanitarnu pomoć. Da li mislite da u određenom trenutku saveznici mogu preispitati taj stav, koliko će biti potrebno i da li će biti dovoljno opreme koju šaljete da zaustave Ruse?
IMAMO ODGOVORNOST DA RAT NE ESKALIRA IZVAN UKRAJINSKIH GRANICA
ODGOVOR STOLTENBERGA: On što se događana terenuu Ukrajini je užasno. Bolno je, svjedočimo ljudskim patnjama I razaranjima u obimu u kojem se nije događalo od Drugog svjetskog rata. Želim pohvaliti hrabrost ukrajinskog naroda. Zato što se suprotstavio ruskoj invaziji I Putinovim snagama. I to je razlog zbog čega povečavamo podršku. I razlog zašto su NATO saveznice implementirane najoištrije sankcije ikada. I to je razlog zašto sada mobiliziramo podršku iz cijelog svijeta, zašto svi osuđujemo Rusiju svi pozivamo predsjednika Putina da zaustavi rat. Istovremeno imamo odgovornost da spriječimo da taj rat eskalira izvan ukrajinskih granica. zašto su NATO saveznici uveli najteže sankcije ikada. I također zašto mobiliziramo podršku cijelog svijeta u osudi i pozivu Rusiji i predsjedniku Putinu da okončaju ovaj rat. Istodobno, mi imamo odgovornost kao NATO saveznici spriječiti da ovaj rat eskalira izvan ukrajinskih granica. Zato što bi to bilo još opasnije, još razornije i dovelo bi do još više ljudskih patnji. Dakle, jasno smo dali do znanja da se nećemo ulaziti u Ukrajinu, niti na tlu, ni u ukrajinski zračni prostor.
NAMETANJEM ZONE ZABRANJENOG LETA IZAZVALI BI OPĆI RAT U EUROPI
I naravno, jedini način da se provede zona zabranjenog leta je slanje NATO zrakoplova, borbenih zrakoplova u ukrajinski zračni prostor, a zatim nametanje te zone zabranjenog leta obaranjem ruskih zrakoplova. A naša je procjena da razumijemo očaj. Ali također vjerujemo da ćemo, ako to učinimo, izazvali bi opći rat u EUropi, što uključilo mnogo više zemalja i izazvalo mnogo više ljudskih patnji. Dakle uveli smo teške sankcije, povećali našu podršku koja je značajna. Ali u isto vrijeme ne uključuje izravno NATO snage u sukob u Ukrajini, bilo na tlu, bilo u zračnom prostoru.
NOVINARSKO PITANJE :Markus Becker (Der Spiegel): Gospodine glavni tajniče, rekli ste da je cilj da gospodina Putin bezuvjetno povuče svoje trupe. Sankcije očigledno ne djeluju na njega. Imate li još neku strategiju?
JENS STOLTENBERG ODGOVARA : Stvaramo ogromne troškove za Rusiju. Rekli smo predsjedniku Putinu da ako opet napadne Ukrajinu da će ga to mnogo koštati.Upravo to sada radimo. Ovo su sankcije bez presedana. To će također imati dugoročne efekte. Naše saveznice pružaju, humanitarnu I financijsku podršku, ali također i vojnu podršku, pomažemo im da se suprotstave ruskoj invaziji. I zajedno sa cijelim svijetom pred skupštinom UN-a pozivamo Rusiju da se uključi u diplomatske napore. Da tražimo diplomatsko riješenje i diplomatski izlaz.Ali tada Rusija mora sjesti u istinske diplomatske napore.Do sada nisu bili voljni to učiniti. Minimum bi trebao biti pronalaženje sporazuma o humanitarnom koridoru ili humanitarnim koridorima kako bi civili izašli i humanitarna pomoć ušla.Nadam se da će do toga doći I to bi mogao biti prvi korak. I pozdravljam sve napore da se pokuša pronaći nekakav dogovor o humanitarnoj podršci.
Novinarsko pitanje: Da se vratim na glasine od prije nekoliko dana o Bugarskoj. U medijima su govorilo o slanju aviona u Ukrajinu. Možete li ovo komentirati? A možete li komentirati i primjedbe latvijskog ministra vanjskih poslova koji je za BBC rekao da bi NATO trebao razmotriti sve opcije.
STOLTENBERG: NEĆEMO BITI DIO SUKOBA I TO JE NATOV STAV
ODGOVOR STOLTEMBERGA : Danas (4.3. 2022.) smo imali sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a. A u petak (25.2.)smo imali NATO summit. I na oba ta sastanka, jasno jasno istaknuo da trebamo podržati Ukrajinu, trebamo nastaviti pružati vojnu podršku, različite vrste podrške. Međutim nećemo biti dio sukoba i to je stav NATO-a. I tu sam poruku prenio i sada prenosim NATOV stav, jer čvrsto vjerujem da, ako bi se NATO direktno uključi u sukob, više ljudskih patnji, više ubijenih civila bi bilo.I to je razlog da trebamo pojačati podršku, moramo nametnuti teške sankcije, pozvati Rusiju da se uključi u političko rješenje, ali da ne šaljemo NATO snage. Dakle naša glavna odgovornost, naš temeljni zadatak je zaštititi i obraniti milijardu ljudi koji žive u 30 zemalja saveznica. To radimo tako što povećavamo prisustvo NATO snaga na istočnoj granici alijanse ,međutim nećemo biti dio sukoba s Rusijom u Ukrajini.
NOVINARSKO PITANJE : Latvijski ministar unutarnjih poslova rekao je da treba da se prijeđe sa misija odvračanja na opću misiju odbrane. Dali se razgovaralo o slanju dodatnih trupa. Da li ste razgovarali o nekim nedavnim raspoređivanjima vojske .
STOLTENBERG : Mi smo već povećali u raspoređivanju svoje trupe. Imamo više od 200 brodova od sjevera do mediterana, 130 aviona u visokoj pripravnosti, i još hiljade i više trupa. Dakle spomenuo sam Vam NATO trupe, Američke trupe, Njemačke trupe, u Rumuniji u Estoniji, i Poljskoj. Dakle imamo sve da branimo naše saveznice, čak da ćemo morati povećati naše prisustvo.Ali kada smo počeli sa današnjim sastankom više se razgovaralo o dugoročnim promjenama u vezi našeg priustva i našeg odvračanja, naročito na istočnoj granici Alijanse. Danas imamo prisustvo u Baltičkim zemljama,Poljskoj, prisutni smo i u Rumuniji i na jugoistoku. Dakle sada ozbiljno razmatramo značajno povećanje našeg prisustva, kako u pogledu trupa, da ima više zračne odbrane, da imamo jače sisteme odvračanja, kroz odbranu. Neki ministri su danas govorili o razlici odvračanja putem prisustva i odvračanja putem odbrane. Započeli smo tu diskusiju I imati ćemo sastanak ministara odbrane 16. marta I tada očekujemo više detalja. Odluku ćemo zasnovati na savjetu komandanata i donijeti neophodne odluke. Nema puno vremena, ali ima vremena za donijeti dugoročnije odluke.Dakle hitni odgovor smo već implementirali.
NOVINARSKO PITANJE : Imamo potpuno neselektivno granatiranje ukrajinskih gradova, uključujući zabranjeno oružje poput vakum bombi koje se ispaljuju na područja gdje žive ljudi.Da li to može potaknuti NATO da bar prikupi informacije i djeluje protiv Rusije.
STOLTENBERG : Djelovanje Rusije je eklatantno kršenje međunarodnog ratnog prava I vidjeli smo korištenje kazetnih bombi kao I drugih vrsta oružja NATO I saveznice prikupljaju informacije. Pozdravljamo odluku merunarodnog suda da otvori istragu na ovom polju, da se predsjednik Putin I predsjednik Bjelorusije, da se drže odgovorni za svoja djela.Riječ je o kršenju međunarodnog prava ni moramo osigurati da sud sagleda sve aspekte.NATO i saveznice pružaju različite vrste vojne podrške. Neću ulaziti u detalje o toj podršci, ali saveznici pružaju mnoge vrste podrške. Javno je poznato da su saveznice pružie oružje za odbranu od tenkova, projektileza za protuzračnu obranu i druge vrste potpore, ali ja neću davati više detalja.
NOVINARSKO PITANJE : Spomenuli ste rizik za Bosnu i Gruziju. Vidite li ondje neku konkretnu prijetnju invazije? I što je s Moldavijom, postoji li povećan rizik u Moldaviji?
ODGOVOR STOLTENBERGA
Sve su to različite zemlje i naravno suočavaju se s različitim vrstama rizika i izazova. Ali zajedničko im je to što smo vidjeli Rusiju kako pokušava iskoristiti svoju moć kako bi ih djelomično zastrašila subverzijom i miješanjem u domaće političke procese ili vojnom invazijom. Rusija je napala Gruziju, a ruske trupe još uvijek kontroliraju još uvijek dio teritorije – Južnu Osetiju u Gruziji I dio Abhazije. U Moldaviji su također ruske trupe, bez pristanka Vlade te države.. A onda, u Bosni i Hercegovini vidimo vrlo krhku, nestabilnu situaciju s zapaljivom retorikom koja predstavlja izazov jedinstvu te države. Dakle, čak i prije ruske invazije na Ukrajinu, ove su se zemlje suočile s ozbiljnim izazovima koje je djelomično nanijela ili prouzročila Rusija, no rizik se povećao. I stoga, moramo pojačati našu podršku i trebamo ozbiljnu raspravu, kao NATO, o tome što bismo mogli učiniti da ih ojačamo suočeni s ruskim prijetnjama.
PITANJE ON LINE IZ RUMUNJSKE :Prethodno je predstavnik NATO-a izjavio da je Savez spreman razgovarati o pitanjima strateške stabilnosti s Rusijom. Međutim, pitanje međusobne kontrole naoružanja ostaje važan prioritet. Problem nije nestao. Razina globalnih napetosti se povečala , nakon što je rusko vojno zapovjedništvo prebacilo ruske strateške raketne snage na više razine pripravnosti. Pitanje je planira li NATO u dogledno vrijeme ikakve rasprave o ovom pitanju? A zašto Alijansa Ukrajini nije osigurala moderno oružje, koje su ukrajinske vlasti traže?
ODGOVOR JENSA STOLTENBERGA : kao što sam rekao, NATO saveznici su Ukrajini dali oružje, posebno od 2014. I NATO saveznici su obučili desetke tisuća ukrajinskih vojnika koji su sada na prvoj crti bojišnice.Dakle pomogli smo im a bez te potpore, bez opreme, bez obuke, ukrajinske oružane snage bile bi mnogo manje sposobne suprotstaviti se ruskoj invaziji. Hrabrost ukrajinskih snaga je, naravno, najvažniji faktor ovdje, ali obuka i oprema bili su od ključne važnosti. A to, naravno, uključuje i moderne sustave.
Zatim, o strateškim pitanjima. Mi smo se obratili Rusiji prije invazije jer smo imali obavještajne podatke koji su predviđali ovo što se sada događa. Mislim da moramo razumjeti da zapravo već mnogo mjeseci NATO saveznici i NATO upozoravaju da Rusija postupno stvara sve više vojnika i planira invaziju na Ukrajinu. Ali kako smo vidjeli da se to nagomilava, pojačali smo naše napore da uključimo Rusiju u neku vrstu smislenog političkog, diplomatskog dijaloga kako bismo spriječili ovu invaziju. Predsjednik Putin odlučio je ne pronaći političko rješenje, već izvršiti invaziju, upotrijebiti vojnu silu. Mi smo naravno uvijek za političko rješenje. Ali sada se suočavamo s Rusijom koja koristi vojnu silu kako bi pokušala uništiti neovisnu suverenu naciju u Europi. Sjedinjene Države i Rusija nedavno su se dogovorile da prošire sporazum kojim se ograničava broj nuklearnih bojnih glava na sustavima dugog dometa. Vjerujemo u kontrolu naoružanja. Ali da bismo imali bilo kakvo značajno jačanje arhitekture kontrole naoružanja, potrebna je da Rusija prestane vršiti ratnu invaziju. (mzz)
petak, 04.03.2022.
OJAČATI BUDNOST NATO SNAGA
RAZVITI SPOSOBNOSTI U ZAJEDNIČKIM AKTIVNOSTIMA
Vlada Republike Hrvatske je na 105. sjednici održanoj 3. ožujka 2022. usvojila Nacrt prijedloga Odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj te Nacrt prijedloga Odluke o sudjelovanju Oružanih Snaga Republike Hrvatske u aktivnosti u sklopu projekta stalne strukturirane suradnje Europske unije “kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti”.
Donesena je Odluka o sudjelovanju Republike Hrvatske u simulacijskoj vježbi upravljanja u krizama organizacije Sjevernoatlantskog ugovora. Donesena je Odluka o prelasku granice Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadacima protupožarne zaštite u 2022. godini što podrazumijeva i korištenje zrakoplova Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.
Ministar obrane Mario Banožić rekao je kako su sve NATO članice, posvećene nastavku diplomatskih napora u nastojanjima mirnog i nenasilnog razrješenja trenutne situacije. Republika Hrvatska podržava formiranje novih borbenih skupina u okviru aktivnosti ojačane budnosti NATO-a. Stav je da je NATO spreman obraniti sve svoje države članice od bilo kakve prijetnje.
Potrebno je uspostaviti zato dodatne borbene skupine u jugoistočnoj Europi: Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. One će djelovati pod nazivom Aktivnosti ojačane budnosti NATO-a i bit će ustrojene na temelju koncepta multinacionalnih snaga kao i već postojeće borbene skupine NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji.”
Ministar Banožić je naglasio kako je Republika Hrvatska podržala formiranje novih borbenih skupina u okviru aktivnosti ojačane budnosti NATO-a.
Stoga se u skladu sa Zakonom o obrani predlaže Hrvatskom saboru donošenje Odluke kojom se u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a, u okviru borbene skupine pod vodstvom Mađarske, u Mađarsku u 2022. i 2023. upućuje do 70 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.
“Oružane snage Republike Hrvatske sudjelovanjem u ovoj aktivnosti NATO-a dodatno će razviti svoje sposobnosti, povećati razinu interoperabilnosti sa snagama drugih država članica te izravno doprinijeti jačanju odvraćanja i kolektivne obrane Sjevernoatlantskog saveza” istakao je ministar obrane RH Banožić
Ministar Banožić je podsjetio kako je Odlukom Vijeća Europske unije 2017. uspostavljena Stalna strukturirana suradnja (PESCO), u kojoj sudjeluje 25 država članica Europske unije među kojima je i Hrvatska.“Jedan od projekata u kojem Republika Hrvatska sudjeluje je projekt „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti. Cilj projekta je jačanje sposobnosti kibernetičke obrane na europskoj razini, kao i jačanje kibernetičke sigurnosti država koje sudjeluju u projektu”
Radi daljnjeg jačanja doprinosa Republike Hrvatske europskim i nacionalnim kapacitetima jačanja otpornosti na kibernetičke prijetnje i suradnje s partnerima u skladu sa Zakonom o obrani predlaže se Hrvatskom saboru donošenje odluke kojom se u sklopu aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje Europske unije „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“ predlaže sudjelovanje do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Ministar Banožić je naglasio kako je redovito provođenje ciljanih simulacijskih vježbi neophodno za dostizanje i održavanje sposobnosti upravljanja u krizama, što je jedan od tri temeljna zadatka NATO snaga.
Vlada RH na 105. sjednici 3.3. fotka mzz
PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA U SABORSKU PROCEDURU
Vlada je uputila u prvo saborsko čitanje Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u kojem se, uz ostalo, navode temeljna načela uvođenja eura, mogućnosti zamjene kune za euro i razdoblje dvojnog optjecaja obje valute.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da se Prijedlogom tog zakona utvrđuje da, nakon što Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada odlukom objavi datum uvođenja eura, potom fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja eura i kune, datum početka i završetka dvojnog iskazivanja cijena te druga pitanja potrebna za uvođenje eura.
DINAMIKA OBNOVE
Tomo Medved potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja na 105. sjednici Vlade izvijestio je o procesu obnove na Banovini. Rekao je da je intenzivirana dinamika obnove, što uključuje nekonstrukcijsku i konstrukcijsku obnovu te izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih zgrada.
Dosad su nekonstrukcijski obnovljene 1663 obiteljske kuće.
Od strane Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, po provedenoj samoobnovi, izvršen je povrat sredstava u iznosu od 2,35 milijuna kuna.
Ugovorena je izgradnja 90 zamjenskih obiteljskih kuća, a u tijeku su ocijene ponuda za izgradnju dodatnih 126 zamjenskih obiteljskih kuća.
SOLIDATRNOST OD 1,8 MILIJUNA KUNA
Donesena je i Odluku o pomoći Republici Moldovi u obliku robe i opreme ukupno vrijednih oko 1,8 milijun kuna, kao izraz solidarnosti s obzirom na priljev izbjeglica iz Ukrajine.
četvrtak, 03.03.2022.
DZNAP PRIMLJEN U ČLANSTVO IFRRO-a
ZA PRAVA AUTORA I IZDAVAČA KROZ ZAKONITU I PLAĆENU UPOTREBU
Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), koji je osnovan 2007. godine, primljen je u članstvo IFRRO-a (International Federation of Reproduction Rights Organisations), krovnog udruženja organizacija za kolektivnu zaštitu prava autora i nakladnika na globalnoj razini. To je međunarodna afirmacija rada DZNAP-a na zaštiti autorskih prava. U članstvu IFRRO-a dvije su kategorije organizacija: kolektivne organizacije za zaštitu autorskih prava i udruženja stvaratelja i nakladnika: okuplja milijune autora, vizualnih umjetnika, glazbenika i izdavača knjiga, časopisa, novina… Nakon priključenja DZNAP-a broji 159 društava iz 85 zemalja.
Predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner kaže kako o povjerenju i priznanju govori i činjenica da je IFRRO podržao DZNAP u rujnu 2021. nakon što je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima došao u drugo čitanje, međunarodna organizacija IFRRO uputila je pismo zakonodavnom tijelu tražeći da se u zakon uvrste pravične naknade za autorska prava u prekograničnoj i internetskoj nastavi koje je predvidjela Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu EU. Ali hrvatski zakonodavci nisu obratili pozornost ni na pismo ni na pravične naknade za autorska prava u prekograničnoj i internetskoj nastavi u hrvatskom Zakonu.
Formalni je prijedlog za učlanjenje, uz predaju potrebne dokumentacije nakon usvajanja odluke na Skupštini društva, DZNAP predao u listopadu prošle godine, a odluku o prihvaćanju aplikacije za članstvo Upravni je odbor IFRRO-a izglasao na prvoj sljedećoj sjednici.
Nakon književnika i izdavača knjiga treće smo udruženje iz Hrvatske u članstvu IFRRO-a.Namjera je ne samo koristiti beneficije članstva, već dati svoj doprinos kroz dijeljenje know how-a onima koji imaju manje iskustva od nas u kolektivnoj zaštiti autorskih prava i njihovoj monetizaciji. Predsjednica DZNAP-a ističe da smo u nekim aspektima i pioniri i seniori, te raspolažemo zavidnom razinom znanja o ovoj kompliciranoj materiji koja može bitno doprinijeti popravljanju profesionalnog i materijalnog položaja novinara i fotoreportera, i u Hrvatskoj i globalno.
Misija IFRRO-a je razvijanje i promicanje učinkovitog upravljanja kolektivnim pravima, kako bi se prava autora i izdavača vrednovala kroz zakonitu i plaćenu upotrebu djela koja se temelje na tekstu i slikama. Kroz organizacije za prava na reprodukciju djeluju u ime autora i izdavača kad god je individualno ostvarivanje njihovih prava neizvedivo, dajući pristup djelima zaštićenim autorskim pravima i omogućavajući reprodukciju i digitalnu upotrebu tih djela. IFRRO olakšava suradnju među organizacijama, kao i među kreatorima, izdavačima i njihovim udrugama te potiče kreativnost, raznolikost i ulaganje u kulturna dobra kao koristan alat za nositelje prava, potrošače, gospodarstvo i cijelo društvo. Radi na razvoju i povećanju svijesti javnosti o potrebi za učinkovitim organizacijama za kolektivnu zaštitu autorskih prava i na podršci zajedničkim naporima izdavača, autora i drugih nositelja prava na razvoju globalnog sustava upravljanja autorskim pravima.
- Sa svojim vrijednostima i aktivnostima IFRRO se uklapa u strategiju DZNAP-a i usklađen je s interesima naših članova. Ovim članstvom dižemo ljestvicu te naš rad u lokalnim okvirima širimo na globalne, kroz pravovremeni pristup svim bitnim informacijama koje se tiču autora na svjetskoj razini, kroz umrežavanje te savjetodavnu i pravnu podršku – istakla je Valentina Wiesner predsjednica DZNAP-a.
VIJEĆE EU UVELO RESTRIKTIVNE MJERE I ZA BJELORUSIJU
MJERE U PROMETU, IZVOZU I NAPREDNOJ TEHNOLOGIJI TE ZA 22 VOJNE OSOBE
Vijeće EU je prema priopćenju od 2.3. 2022. odlučilo nametnuti ciljane restriktivne mjere Bjelorusiji koja ima svoju ulogu u ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu. Bjelorusija podržava rusku vojnu agresiju na Ukrajinu - između ostalog - dopuštajući Rusiji da ispaljuje balističke rakete s bjeloruskog teritorija, omogućavajući prijevoz ruskog vojnog osoblja i teškog naoružanja, tenkova i vojnih transportera, dopuštajući ruskim vojnim zrakoplovima da lete iznad bjeloruskog zračnog prostora u Ukrajinu, osiguravajući mjesta za punjenje goriva i skladištenje ruskog oružja i vojne opreme u Bjelorusiji.
Time Bjelorusija ugrožava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Vijeće EU uvelo je mjere za 22 visoko rangirana pripadnika bjeloruskog vojnog osoblja s obzirom na njihovu ulogu u donošenju odluka i procesima strateškog planiranja koji su vodili bjeloruskoj umiješanosti u rusku agresiju na Ukrajinu. Dana 24. veljače, 20 pripadnika bjeloruskog vojnog osoblja već je navedeno u istom kontekstu.
Restriktivne mjere u odnosu na radnje koje potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine, a koje se sada odnose na ukupno 702 pojedinca i 53 subjekta, uključuju zamrzavanje imovine i zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje navedenim pojedincima i subjektima. Osim toga, zabrana putovanja koja se primjenjuje na navedene osobe onemogućuje im ulazak ili tranzit kroz teritorij EU-a.
Nadalje, u odnosu na Bjelorusiju, Vijeće je 3.2. uvelo daljnja ograničenja u prometu robe koja se koristi za proizvodnju duhanskih proizvoda, mineralnih goriva, bitumenskih tvari i plinovitih ugljikovodičnih proizvoda, proizvoda od kalijevog klorida, proizvoda od drva, cementni proizvodi, proizvodi od željeza i čelika i proizvodi od gume. Dodatna ograničenja također su nametnuta izvozu robe i tehnologije s dvojnom namjenom, te određene napredne robe i tehnologije koji bi mogli pridonijeti bjeloruskom vojnom, tehnološkom, obrambenom i sigurnosnom razvoju, zajedno s ograničenjima na pružanje povezanih usluga.
Te odluke nadopunjuju paket mjera koje je visoki predstavnik najavio nakon videokonferencije ministara vanjskih poslova EU 27. veljače.
Ovaj paket također uključuje opskrbu ukrajinskim oružanim snagama opreme i zaliha putem Europskog mirovnog fonda, zabranu preletanja zračnog prostora EU i pristupa zračnim lukama EU svih vrsta ruskih prijevoznika, zabranu transakcija s ruskim Centralna banka, zabrana SWIFT-a za određene ruske banke i zabrana emitiranja u EU državnim medijima Russia Today i Sputnik'.
Europsko vijeće je u svojim zaključcima od 24. veljače 2022. najoštrije osudilo neizazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i umiješanost Bjelorusije u agresiju. Također je pozvao na hitnu pripremu i usvajanje daljnjeg paketa pojedinačnih i gospodarskih sankcija koji također pokriva Bjelorusiju.
Relevantni pravni akti, uključujući imena dotičnih osoba i entiteta, objavljeni su u Službenom listu na linku:
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=OJ:L:2022:066:TOC
srijeda, 02.03.2022.
PRIKUPLJANJE I OBJEDINJAVANJE PODATAKA U ZDRAVSTVU
USPOSTAVLJANJE NACIONALNE ONKOLOŠKE MREŽE PODATAKA
DIJAGNOZA ZDRASTVENOG SUSTAVA - prikupljanje i objedinjavanje podataka, digitalizacija onkološke mreže naziv je bio panel rasprave koja je organizirana prije svega za novinare u dvorani HND- a. „Vrijeme je.” – naziv je kampanje kojoj je glavni cilj potaknuti i poduprijeti primjenu Nacionalnoga strateškog okvira protiv raka u okviru koje se provodi DIJAGNOZA ZDRASTVENOG SUSTAVA.
Panelisti su bili prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, prim. Vera Katalinić Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva i članica Povjerenstva za implementaciju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR), doc. dr. sc. Mario Šekerija, HZJZ, voditelj Odjela za maligne bolesti i registra za rak RH, Ljiljana Vukota, glavna tajnica udruge SVE za NJU.
Moderator je bio Ivica Belina prof. edukac. reh., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).Koalicija udruga u zdravstvu je nepolitički i neprofitni savez udruga pacijenata kojima je osnovni ciljevi djelovanja promocija i zaštita prava pacijenata, promicanje aktivne uloge pacijenata u vlastitom liječenju i u sustavu zdravstva te sudjelovanje u javnim politikama u zdravstvu. Domaćin je bila Tamara Marinković, predsjednica Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a.
„ S Akcijskim planom za razvoj nacionalne onkološke baze podataka kroz slijedeće tri godine željeli smo saznati koje su prepreke u njenoj uspostavi, što možemo učiniti kako bismo ih zaobišli, o dobrobitima koje bi onkološkoj skrbi za pacijente takva baza mogla donijeti, kao i o pozitivnim učincima na zdravstveni sustav. Vrijeme je za razgovor o vremenskom rasporedu koraka u njenoj uspostravi kao i o odgovornostima svakog pojedinog dionika u uspostavi nacionalne onkološke baze podataka“ rekao je moderator Belina.
Doc. dr. Šekerija, voditelj odjela za maligne bolesti rekao je da RH ima registar za rak među najstarijima na svijetu, jer se ti podaci već vode 60 godina. Napretkom informacijske tehnologije javlja se pitanje da kako bi se sve to moglo pratiti, da informacijski sustav treba odgovarajuće organizirati. Na pitanje, koliko osoba radi na registru, docent Šekerija je rekao – pet. Da je to mali broj zaposlenika govori podatak da na jednog zaposlenog dolazi 1.100 registara oboljelih, a da ima 26.000 novih slučajeva oboljelih.
S lijeva: Liljana Vukota, prim. Vera Katalinić Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva, moderator Ivica Belina prof. edukac. reh. prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, doc.dr. Mario Šekerija, HZJZ, voditelj Odjela za maligne bolesti i registra za rak RH,
Prof.dr. Pleština rekao je da prvi korak mora biti onkološka mreža. Liječenje na raznim mjestima ne može dati kvalitetu. Rekao je da treba definirati tko, što, gdje se liječi, a onda se može govoriti o povezivanju. Bolesnici bi također htjeli znati s čim u liječenju mogu računati. Rekao je da treba skupiti podatke pa definirati mrežu i kako je ustrojiti.Sustav mora pomoći da se sve to definira i da se stvori standard.Sustav mora biti složen do kraja 2025. godine.
Ljiljana Vukota je rekla da su pacijenti ipak skeptični kada se radi o iznošenju informacija o sebi. Pacijenta interesira čemu sve to služi. Potreban je komunikacijski kanal, potrebno je povjerenje pacijenta." Čekamo da nas se uključi i da nam se da konkretan zadatak" Prim. Vera Katalinić -Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva i članica Povjerenstva za implementaciju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR),primijetila je da je jedno znanost a drugo je praćenje pacijenta. Podaci nisu isto što i informacija. Jedno je onkološka mreža a drugo je registar za rad. M. Zouhar Zec
Hrvatski sabor je 15. prosinca 2020. usvojio Nacionalni strateški okvir protiv raka, dokument čijom se implementacijom želi osigurati jednakopravna i jednaka dostupnost kvalitetne onkološke skrbi svim građanima Republike Hrvatske, praćenje ishoda liječenja, akreditacija centara izvrsnosti, razvijanje potrebnih ljudskih resursa i nacionalna onkološka baza kliničkih podataka, te u konačnici smanjenje incidencije malignih bolesti i smrtnosti koju one izazivaju, kao i smanjenje tereta koji rak nameće cijelom društvu.
Od 15. prosinca 2020. umrlo je od raka 15 637 osoba u Hrvatskoj prema izračunu European Cancer Information System.
Glavni cilj Nacionalnoga strateškog okvira je poboljšati zdravlje građana tijekom cijeloga života, smanjiti pojavnost i smrtnost od raka te produljiti i povećati kvalitetu života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih država.
Nositelj kampanje je KUZ, uime svih utjecajnijih udruga onkoloških bolesnika, a glavni partneri su Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a te IFI ( Inovativna farmaceutska inicijativa ) osnovana u RH 1995. kao neovisna i nepolitička udruga.
Vrijeme je da donositelji odluka; ponajprije Hrvatski sabor (te unutar njega Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i neformalna nadstranačka skupinu Zastupnici protiv raka) i Ministarstvo zdravstva kao provedbeno tijelo preuzmu odgovornost u provedbi NSOPR-a i poduzimanje konkretnih mjera.
Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, a procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170 000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka te je drugi najčešći uzrok smrtnosti. Odgovoran je za 27 posto smrti u Hrvatskoj u 2018. godini, vodeći je uzrok smrtnosti osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za 50 posto smrtnih slučajeva kod žena i 35 posto kod muškaraca. Maligne bolesti su jedan od najvecih javnozdravstvenih izazova danas njice, uz mnoge uzroke rizika njihova nastanka i razvoja.
VIJEĆE EU UVELO SANKCIJE PROTIV 26 OSOBA I JEDNOG SUBJEKTA
VOJNA AGRESIJA RUSIJE NA UKRAJINU - 24. VELJAČE
Vijeće je 28. veljače radi vojne agresije Ruske Federacije na demokratsku državu Ukrajinu uvelo sankcije protiv 26 osoba i jednog subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničenja, odnosno sankcije, s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Na popis su sada uvršteni oligarsi i poslovni ljudi aktivni u naftnom, bankovnom, financijskom sektoru, članovi vlade i visokopozicionirano vojno osoblje te propagandisti koji su doprinijeli širenju protu ukrajinske propagande i promicanju pozitivnog stava prema vojnoj invaziji na Ukrajinu.
„Te dodatne sankcije usmjerene su na sve koji imaju važnu ekonomsku ulogu u podupiranju Putinova režima i imaju financijske koristi od sustava. Tim sankcijama razotkrit će se bogatstvo Putinove elite. Oni koji omogućuju invaziju Ukrajine platit će cijenu za svoja djela“ – izjavio je Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU.
Mjere ograničavanja, koje se sada primjenjuju na ukupno 680 osoba i 53 subjekta, uključuju zamrzavanje imovine i zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje osobama i subjektima uvrštenima na popis. Osim toga, zabrana putovanja koja se primjenjuje na osobe uvrštene na popis sprečava ih da uđu na područje EU-a ili preko njega prolaze.
Današnjom odlukom dopunjuje se paket mjera koji je visoki predstavnik najavio nakon videokonferencije ministara i ministrica vanjskih poslova zemalja EU-a 27. veljače. Paket uključuje i nabavu opreme i zaliha za ukrajinske oružane snage u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći, zabranu prelijetanja zračnog prostora EU-a i pristupa zračnim lukama u EU-a za ruske prijevoznike svih vrsta te zabranu transakcija s Ruskom središnjom bankom.
Europska unija najoštrije osuđuje ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu. Svojim nezakonitim vojnim djelovanjem Rusija teško krši međunarodno pravo i načela Povelje UN-a te ugrožava europsku i globalnu sigurnost i stabilnost.
Odgovarajući pravni akti, koji sadržavaju i imena osoba i subjekata na koje se sankcije primjenjuju, objavljeni su u Službenom listu.
• Službeni list Europske unije, L 058, 28. veljače 2022.
• Službeni list Europske unije, L 059, 28. veljače 2022.
• EU donio novi skup mjera kao odgovor na vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu, 28. veljače 2022.
• Vojna agresija Rusije na Ukrajinu: EU uveo sankcije protiv predsjednika Putina i ministra vanjskih poslova Lavrova te donio dalekosežne pojedinačne i gospodarske sankcije, 25. veljače 2022.
• Zaključci Europskog vijeća, 24. veljače 2022.
• Ukrajina: Izjava visokog predstavnika u ime Europske unije o invaziji oružanih snaga Ruske Federacije na Ukrajinu, 24. veljače 2022.
• Mjere ograničavanja EU-a kao odgovor na krizu u Ukrajini
KRONOLOGIJA DONOŠENJA SANKVCIJA PROTIV RUSIJE OD VIJEĆA EU SAMO TIJEKOM 2022.
• Pregled mjera ograničavanja EU-a donesenih kao odgovor na krizu u Ukrajini
• Donošenje mjera ograničavanja („sankcija”) EU-a
28. veljače 2022.
EU donosi nove mjere kao odgovor na rusku invaziju
EU je odobrio nove mjere za odgovor na ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju koju je Ruska Federacija provela protiv Ukrajine. Nove mjere uključuju:
• zabrana transakcija s ruskom središnjom bankom
• Paket potpore od 500 milijuna eura za financiranje opreme i zaliha ukrajinskih oružanih snaga
• zabrana preleta zračnog prostora EU-a i pristupa zračnim lukama EU-a od strane ruskih prijevoznika
• nove sankcije za dodatnih 26 osoba i jednog subjekta
• EU donio nove mjere kao odgovor na vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu
• Vojna agresija Rusije na Ukrajinu: Vijeće uvelo sankcije protiv 26 osoba i jednog subjekta
25. veljače
EU uveo sankcije protiv Vladimira Putina i Sergeja Lavrova
EU je odlučio zamrznuti imovinu predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova. Osim toga, EU je uveo mjere ograničavanja protiv članova Nacionalnog vijeća sigurnosti Ruske Federacije i preostalih članova i članica ruske državne Dume koji su podržali Rusiju u neposrednom priznavanju samoproglašenih „republika” Donjecka i Luganska.
Vijeće je ujedno postiglo dogovor o dodatnom paketu pojedinačnih i gospodarskih mjera kao odgovor na ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu. Te sankcije obuhvaćaju financijski sektor, energetski i prometni sektor i sektor tehnologije te viznu politiku.
• Vojna agresija Rusije na Ukrajinu: EU uveo sankcije protiv predsjednika Putina i ministra vanjskih poslova Lavrova te donio dalekosežne pojedinačne i gospodarske sankcije (priopćenje za medije, 25. veljače 2022.)
24. veljače
Čelnici i čelnice EU-a postigli dogovor o daljnjim sankcijama protiv Rusije
Čelnici i čelnice EU-a okupili su se na izvanrednom sastanku na vrhu sazvanome nakon agresije Rusije na Ukrajinu. Postigli su dogovor o daljnjim sankcijama protiv Rusije usmjerenima na:
• financijski sektor
• energetski i prometni sektor
• robu s dvojnom namjenom
• kontrolu izvoza i financiranje izvoza
• viznu politiku
• dodatne sankcije protiv ruskih pojedinaca
• nove kriterije za uvrštavanje na popis.
• Izvanredni sastanak Europskog vijeća (najvažniji rezultati)
23. veljače
Novi paket sankcija protiv Rusije
Vijeće je postiglo dogovor o paketu mjera kojima se odgovara na odluku Ruske Federacije o priznavanju područja ukrajinskih regija Donjecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade kao neovisnih entiteta te popratnu odluku o slanju ruskih postrojbi u ta područja.
Dogovoreni paket uključuje:
• ciljane sankcije protiv 351 zastupnika i zastupnice u ruskoj državnoj Dumi te još 27 pojedinaca
• ograničenja gospodarskih odnosa s područjima regija Donjecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade
• ograničenja sposobnosti Rusije da pristupi tržištima kapitala i financijskim tržištima i uslugama EU-a.
• EU donio paket sankcija kao odgovor na rusko priznavanje područja ukrajinskih regija Donjecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade i slanje ruskih postrojbi u te regije (priopćenje za medije, 23. veljače 2022.).
21. veljače
Teritorijalna cjelovitost Ukrajine: EU sankcionirao pet osoba
Vijeće je unutar postojećeg okvira sankcija donijelo mjere ograničavanja protiv još pet osoba jer su aktivno podupirale djelovanja i provodile politike kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Na popis su uvršteni članovi državne Dume Ruske Federacije koji su 19. rujna 2021. izabrani kao zastupnici nezakonito pripojenog poluotoka Krima i grada Sevastopolja te predsjednica sevastopoljskog izbornog povjerenstva i njezin zamjenik.
• Teritorijalna cjelovitost Ukrajine: EU sankcionirao pet osoba uključenih u izbore za rusku državnu Dumu u rujnu 2021. na nezakonito pripojenom Krimu (priopćenje za medije, 21. veljače 2022.)
13. siječnja 2022.
EU produljio gospodarske sankcije
Vijeće je odlučilo za šest mjeseci, odnosno do 31. srpnja 2022., produljiti mjere ograničavanja koje su trenutačno usmjerene na određene gospodarske sektore Ruske Federacije. Vijeće je tu odluku donijelo nakon što je na sastanku Europskog vijeća 16. prosinca 2021. obavljena posljednja procjena stanja provedbe sporazuma iz Minska.
• Rusija: EU za još šest mjeseci produljio gospodarske sankcije zbog stanja u Ukrajini (priopćenje za medije, 13. siječnja 2022.)
utorak, 01.03.2022.
VLADA RH: NA PRAVOJ SMO STRANI POVJESTI
VOJNA OPREMA UKRAJINI OD 124 MILIJUNA KUNA
Na 104. sjednici Vlade RH 28. veljače premijer je rekao da Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu jer bi to značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na svjetski demokratski poredak, na međunarodno pravo onakvo kakvo poznajemo, kako se gradio svijet i cijeli multilateralni sustav s pravilima i načelima.
Potezima Vlade poslati ćemo poruku da smo na pravoj strani povijesti, kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa. Stati uz bok slobode i demokracije ukrajinskog naroda danas je jedini pravi put.
„Hrvatska je uvijek podržala europski put Ukrajine. Zajedno s predsjednikom Zelenskim u prosincu 2021. sam potpisao deklaraciju kojom to jasno kažemo. Vlada je to rekla više puta i stoga razumijemo europske ambicije ukrajinske vlasti i naroda i Hrvatska će im, kao istinski prijatelj i zemlja koja ima puno iskustva, u tom procesu pomoći", rekao je premijer Plenković.
Hrvatska je donijela zabranu polijetanja i slijetanja, kao i preleta ruskim zrakoplovima iz hrvatskih zračnih luka zračnim prijevoznicima Ruske Federacije bilo da su unajmljeni ili u vlasništvu državljana Ruske Federacije.
Iz zabrane su izuzeti humanitarni letovi, letovi u svrhu potrage i spašavanja s posebnim odobrenjem kao i letovi u slučaju izvanrednih okolnosti, kao što su mogući repatrijacijski letovi.
LNG TERMINAL
Vlada je imenovala i krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te Stručno povjerenstvo za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.
Zadatak tih tijela je praćenje tržišta plina i nafte te savjetovanje Vlade o pitanjima sigurnosti opskrbe. U njihovom sastavu su stručnjaci ministarstva gospodarstva, Plinacroa, HERA-e, Podzemnog skladišta plina, Gradske plinare Zagreb, LNG terminala na Krku i energetskih kompanija te Agencije za ugljikovodike.
Izgradnjom LNG terminala na Krku osiguran je alternativni dobavni plinski pravac kapaciteta 2,6 milijardi prostornih metara plina. To je dovoljno energetske potrebe za kućanstva i gospodarstva RH.
Vlada je donijela i odluku o nabavi i korištenju robe i usluga strateških robnih zaliha nastalih zbog ratnih djelovanja, prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine.
Zbog velike humanitarne krize nastale napadom Rusije na Ukrajinu te napuštanjem, žena i djece svojih domova i njihov odlazak u zemlje EU, izbjegle osobe iz Ukrajine očekuju se i u Hrvatskoj. Kako bi sva nadležna tijela i institucije koordinirano djelovale u provođenju pružanja humanitarne pomoći, Vlada je na sjednici osnovala Međuresornu radnu skupinu čijim će radom koordinirati MUP.
Od 25. veljače u Hrvatsku je ušlo dvjestotinjak izbjeglica iz Ukrajine. Uspostavljeni su i prihvatni centri - uz motel "Plitvice" pored Zagreba, i u Osijeku u sportskoj dvorani, te prihvatni centar u Varaždinskim Toplicama.
„ U planu je aktiviranjem direktive EU čime bi se legalizirao boravak ukrajinskih državljana na duže razdoblje i odmah omogućilo njihovo uključivanje na tržište rada"- rekao je premijer
„Europska komisija, usvojiti će i pripremiti smjernice za postupanje na vanjskim granicama kako bi se ujednačili pregledi na graničnim prijelazima te u uvjetima masovnog priljeva osiguravao učinkovit nadzor vanjskih granica i sigurnost EU.
"Jer, nije isključeno da se među izbjeglice infiltriraju i drugi državljani trećih zemalja koji u EU ne dolaze uvijek s najboljim namjerama", rekao je premijer
Istaknuo je da je do jučer 18 država članica EU, među njima i Hrvatska, pružilo humanitarnu i tehničku potporu Ukrajinu, a u sljedećem koraku će se, najavio je, razmotriti i pomoć Moldovi u koju je ušlo oko 50.000 Ukrajinaca.
"I za njihove potrebe ćemo odgovoriti zajedno s Komisijom, koja je već inicijalno odobrila humanitarnu pomoć od pet milijuna eura", rekao je premijer.
U banciSberbank koja ima rusko porijeklo osnivanja, a iz koje hrvatski građani od početka agresije kontinuirano povlače svoj novac ima 70 tisuća deponenata. Ministar Marić je rekao da je "velika većina u sustavu osiguranih štednih uloga". Osigurani štedni ulozi su sto tisuća eura.
"Svi deponenti imaju svoje štedne uloge osigurane", rekao je Marić i rekao da je, dođe li do likvidacije "Hrvatska agencija za osiguranje štednih uloga, odnosno proračun opće države, dovoljno jak i sposoban za isplatu kompletno osigurane štedne uloge u roku sedam do deset dana. Ukupni iznos tih uloga je 3,82 milijarde kuna, rekao je Marić.
Hrvatska je po njegovim riječima aktivna i u donošenju europskih odluka u vidu sankcija, što znači isključenje ruskih banaka iz sustava SWIFT, iz kojega je trenutno isključena samo ruska središnja banka, ali, moguće proširenje te sankcije je pitanje sati.
Hrvatska će, na zahtjev Ukrajine, poslati toj zemlji pješačko oružje i zaštitnu opremu u količinama dovoljnima za opremanje četiri brigade. Radi se o puškostrojnicama i strojnicama u kalibru koji je ukrajinska strana zatražila", Ministar obrane Banožić rekao je kako mu je drago da Ministarstvo obrane i Glavni stožer mogu, unatoč skromnim uvjetima, pomoći ukrajinskoj strani zaštitnom vojnom opremom i pješačkim naoružanjem, u vrijednosti od 124 milijuna kuna. Rekao je da se prati stanje u regiji te se, s obzirom na obavještajne podatke, podiže stupanj zaštite, prije svega vojnih objekata."Na takav način se pripremamo za bilo koji izazov", rekao je ministar obrane Banožić.
SASTANAK MINISTARA ENERGETIKE EU U BRUXELLESU
UKRAJINA SE ENERGETSKI ŽELI ODVOJITI OD RUSKE MREŽE
Ministar gospodarstva i održivog razvoja RH Tomislav Ćorić. sudjelovao je 28. veljače u Bruxellesu na izvanrednom sastanku ministara energetike.
Slijedom invazije ruskih snaga na Ukrajinu, EU ministri energetike sastali su se kako bi razgovarali o trenutnoj situaciji na energetskom tržištu u Europi. Nakon postojećeg rasta cijena energenata u Europskoj uniji, ruska invazija na Ukrajinu utjecala je na dodatno povećanje cijene energenata.
Ministri su na sastanku razgovarali o implikacijama situacije u Ukrajini, posebno u pogledu sigurnosti opskrbe, stanja u skladištima i cijena energenata, kao i mogućih aktivnosti, odnosno područja djelovanja. Na sastanku je iskazana solidarnost i puna podrška Ukrajini, te otvorenost i spremnost u pružanju pomoći u vidu dostupnih energenata i rezervnih dijelova.
Istaknuta je potpora za hitnu sinkronizaciju ukrajinske elektroenergetske mreže s električnom mrežom kontinentalne Europe te je od ENTSO-E zatraženo da identificira uvjete za takvu sinkronizaciju uzimajući u obzir tehničke mogućnosti, kako se ne bi ugrozio europski energetski sustav. Države su pozvale Komisiju da nastavi pomno pratiti situaciju, posebno na tržištima nafte i plina te razvije daljnje mjere u svrhu jačanja pripravnosti i otpornosti Unije.
Ministri su se složili da će povećati koordiniran pristup sa susjedima i međunarodnim partnerima, posebno dobavljačima, kako bi se osigurao dodatni uvoz nafte i LNG-a te smanjila ovisnost Unije o opskrbi iz Rusije.
Ministar Ćorić je rekao da među zemljama članicama prevladava mišljenje da sadašnja energetska kriza s velikim skokom cijena plina i nafte još više otvara potrebu za daljnjom dekarbonizacijom i prelazak na obnovljive izvore energije kao jedinu alternativu ovisnosti o ruskom plinu i drugim energentima. Istaknuo je i kako je situacija s obskrbom plinom u Hrvatskoj još uvijek stabilna, posebno zahvaljujući terminalu za ukapljeni prirodni plin kojim je osiguran alternativni dobavni pravac. Osim toga, naglasio je važnost infrastrukture za naftu kojom se može osigurati opskrba, ne samo Hrvatske, nego i regije.
Informacije s internet stranice ministarstva energetike RH.
"Europski elektro-energetski sustav uskoro će se integrirati s ukrajinskim, nakon što je to zatražila ukrajinska vlada", izjavio je 28. veljače u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
“U narednom razdoblju doći do spajanja europskog elektro-energetskog sustava s ukrajinskim i na tome će se ubrzano raditi, ne dovodeći u pitanje stabilnost i sigurnost europskog sustava”, izjavio je Ćorić nakon sastanka ministara energetike država članica EU-a. Ministar Ćorić je istaknuo da su sve države članice pokazale jedinstvo i najviši stupanj solidarnosti s Ukrajinom i ukrajinskim narodom te spremnost da im se pomogne na svaki mogući način. Ukrajina je počela testirati svoju elektro-energetsku mrežu kako bi je povezala s europskom nakon što više nije spojena s ruskom nakon napada na zemlju.
Ćorić je rekao da među zemljama članicama prevladava mišljenje da sadašnja energetska kriza s velikim skokom cijena plina i nafte još više otvara potrebu za daljnjom dekarbonizacijom i prelazak na obnovljive izvore energije kao jedinu alternativu ovisnosti o ruskom plinu i drugim energentima.
Izrazio je zadovoljstvo što u slučaju poteškoća s opskrbom, Hrvatska ima mogućnost uvoza nafte preko riječke luke, dok terminal za ukapljeni plin na Krku predstavlja najbolji mogući strateški potez Hrvatske u posljednjih 15-tak godina.
Vijesti/ Vlada
| < | ožujak, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Travanj 2024 (35)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter