U RH NESTALIH JOŠ 1858
Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu obilježen je 30. kolovoza u Glini, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Uz članove obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila obilježavanju su prisustvovali predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministri Gordan Grlić-Radman, Darko Horvat i dr. Radovan Fuchs te ministrica Nataša Tramišak, izaslanik predsjednika Republike general-bojnik Tihomir Kundid, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Marin Piletić, izaslanik ministra obrane general-pukovnik Drago Matanović, Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak i gradonačelnik Gline Ivan Janković, saborski zastupnici, predstavnici Crvenog križa, braniteljskih i stradalničkih udruga te drugi uzvanci.
KOSOVO KAO ZONA SIGURNOSTI
Mnistarstvo obrane Republike Kosovo primilo je 30. kolovoza u kasarni „Adem Jashari“ u Prištini, 50 vojnih oklopnih vozila koja su donacija Sjedinjenih Američkih Država vojnim snagama Kosova.
Podrška američkih oklopnih vozila kosovskim snagama, prema riječima premijera Albina Kurtija, samo je jedno od mnogih područja u kojima SAD značajno doprinosi odbrani i sigurnosti zemlje.
U mjesecu ožujku ove godine u prvu međunarodnu misiju u Kuvajt ispraćen je prvi kontingent vojnika Kosovskih vojnih snaga.
Početkom srpnja ove godine Prištinu je posjetio generalni sekretar NATO-a Jensu Stoltenbergu, te se u Prištini sastao s komandantom KFOR-a, talijanskim generalom Francom Federicijem, a nakon toga i sa premijerom Albinom Kuriem te predsjednicom Vjosom Osmani. Predsjednica Osmani rekla je da u Kosovu rade na tome da postanu članica NATO saveza. Prema njenim riječima Kosovu je potrebna podrška ove organizacije čak i s članica NATO-a koje ne priznaju nezavisnost Kosova. Ostalo je zabilježeno da je predsjednica Vjosa Osmani na sastanku sa Stoltenbergom rekla da je budućnost Kosova u Europskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim narodima. Navedeno je da je predsjednica Osmani upozorila na opasnost od ruskog utjecaja na Balkanu.
Da podsjetim, KFOR je ušao na Kosovo sredinom lipnja 1999. donošenjem Rezolucije Vijeća sigurnosti UN –a. Vojne snage Srbije bile su u sukobu s oslobodilačkom vojskom Kosova, zbog čega je Kosovo tada doživjelo ozbiljnu humanitarnu krizu, a oko milijun stanovnika je napustilo Kosovo kao izbjeglice.
Radi nesigurnosti života u Afganistanu, koja je nastupila 15. kolovoza daloskom Talibana i talibanskog režima na vlast u Afganistanu, iz te je zemlje 29. kolovoza na Kosovo stigao prvi avion sa 111 osoba svih uzrasta. Vlasti Republike Kosovo odlučile su privremeno utočište pružiti za 2 000 afganistanaca. (m.zouhar zec)
POSTOJE LI PLANOVI I DUGOROČNA RIJEŠENJA ZA BILO KOJU VRSTU OTPADA?
Tema smeće je tema od koje svakog političara od nivoa općine do nivoa ministra, u čijem je resoru pitanje otpada i njegovo zbrinjavanje, sve do predsjednika Vlade mora zaboljeti glava. Jer smeće i otpad je teška neriješena tema, jednako teška i teško rješiva kao i epidemija koronavirusa, kao i obnova grada Zagreba i Banovine gdje su nastali ruševni objekti od potresa 2020. i 2021. godine.
Otpad svi građani gradova, kao i sela stvaraju svakoga dana, i odlažu ga u kante i kontejnere za to namijenjene. Ali gdje otpad završava kada ga komunalni djelatnici odvezu, to je znano samo komunalcima. Jer građanima u mnogim općina nije poznato gdje se otpad odlaže i što se s njim dešava nakon što ode u komunalne kamione. Gdje se prikuplja i skladišti, gdje se reciklira, gdje ide kompostni otpad i gdje su odlagališta komposta koji se u posljednje vrijeme odvaja? Na to pitanje građani ne znaju odgovor, a pitanje je imaju li odgovor i glavni i odgovorni u svakoj lokalnoj jedinici. Svaka općina u Hrvatskoj ima komunalnu službu nadležnu za sakupljanje otpada, no kako se otpad zbrinjava to na kraju ostaje nejasno. Zapravo ostaje nejasno građanima koji znaju da otpada na svjetlu dana ne smije biti, jer to doslovno zahtijeva kultura življenja. Posebno je to jasno u područjima gdje je razvijen turizam, da otpad ljudskim očima ne smije biti vidljiv. I kamo s otpadom? I onaj tko bi zapalio otpad izvan urbane sredine, negdje na kraju sela, ne smije, jer je svako paljenje u tijeku ljetnih mjeseci do 1. listopada je zabranjeno radi mogućeg izazivanja požara . Skladištiti vlastiti otpad nije moguće jer nitko za to nema uvjeta. Ljudi zato pribjegavaju riješenjima kakvo je poznato speleolozima čija je aktivnost spuštanje u speleološke jame, a o kome je na facebooku izvjestila inicijativa „Čisto podzemlje“.
Radi se o tzv.GačInoj jami, koja je duboka 85 metara. Kako piše „ Jama se nalazi u gusto naseljenom području Zagvozda u zaleđu Biokova. Dno jame, dvorana promjera 20 m, zatrpana je s više od sto kubika otpada pa je nepoznato da li se jama pruža dalje u dubinu. Ima tu strvina, krupnog i sitnog komunalnog otpada, građevinskog otpada, opasnog otpada (lijekovi, kemikalije, pesticidi i sl.)... Potrebno je organizirati odvoz otpada i u razgovoru s lokalnim stanovništvom zaseoka Gaćeše ukazati na posljedice bacanja u jamu.“ Onečišćenje je javnosti učinio dostupnim Roman Ozimec iz udruženja Osmica društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti .
Kada su vodeće svjetske institucije osvijestile da je spaljivanje otpada uzrokuje veliko zagađivanje zraka,od 2015., bar u EU, zatraženo je da se rješenju ide načinom recikliranja otpada, što znaći da veliki dio otpada mora postati nova sirovina.
KOMPROMISNI MIR ZA JAKUŠEVAC
U Zagrebu je Jakuševac sinonim za sve što je otpad, jer tamo se otpad više desetaka godina sabire i na određen način skladišti u tlo. Bilo je kroz godine više pokušaja prosvjeda stanovnika koji žive u blizini Jakuševca da se odlagalište kao glavno gradsko smetište zatvori, no teško je bilo naći novu lokaciju, jer građani u svojoj životnoj sredini ne žele deponiju smeća. No pokojni gradonačelnik Bandić se dosjetio riješenju koje je donijelo mir: građanim oko odlagališta Jakuševaca određena je financijska naknada za smrad koji dolazi s Jakuševca i zavladao je kompromisni mir. A taj mir još uvijek traje. I gospodarenje otpadom u Marišćin kod Rijeke, kao i na Kaštijunu na jugu Istre, nisu zadovoljavajući načini zbrinavanja otpada, jer se smeće i dalje u određenim količinama zatrpava.
U neformalnim razgovorima s osobama različitih struka prevladava mišljenje da se usprkos odvajanju dio otpada i dalje, iako sortiran, odvozi na Jakuševac. Ako je tako nije razumno radi građana koje se drži u zabludi, a istovremeno se traži od njih da sortiraju otpad.
No gdje su danas u Hrvatskoj tvornički kapaciteti za reciklažu plastike, stakla, komposta, papira, željeza, lima, elektroničkog otpada, krupnog otpada, otpada od kože i umjetne kože kao što su cipele i odjeća, ostala obuća, odjeća od platna , i svega ostalog … tko to zna ? Gdje su preradbeni kapaciteti otpadnog materijala u novu sirovinu, trebalo bi informativno biti poznato svakom stanovniku svake općine i svakoga grada koja prikuplja i sortira otpad. Zašto ? Zato što bi to saznanje podiglo svijest svih uzrasta stanovnika o potrebi održavanja čistoće na ulici, u dvorištu, u prirodi i u okolišu, bio taj okoliš pet metara od ceste ili 20 kilometara u unutrašnjosti prirode. Svatko bi znao da bi otpad koji bi odnio na za njega označeno mjesto, bio prerađen i ponovo korisno upotrijebljen.
ZA SMEĆE I OTPAD SLUČAJNA RIJEŠENJA?
Zašto Hrvatska nema reciklažnih kapaciteta za otpad? Ili ih možda ima? Ali gdje, na kojim su adresama po Hrvatskoj? Smeća je svakodnevno veoma mnogo! Odgovor javnosti duguje resor za otpad pri ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koji je sveden na Službu za otpadi ? Reciklažna dvorišta su sakupljališta koja se gotovo stidljivo otvaraju i po manjim općinama. Kažem stidljivo se otvaraju, jer u nekim općinama rade 15 sati u osam dana. A to nije dovoljno. I tu nije kraj priči s otpadom odnosno smećem. Tu se priča nastavlja, jer otpad je materijal koja traži ažurnost postupanja kao i njegovo stvaranje, odlaganje i odvoz. Do kada će pitanje otpada i smeća biti prepušteno stihiji i slučajnim rješenjima? Jer ovo što je do sada na djelu nisu poslovi s dugim i stabilnim rezultatom.
Zašto za plastične boce i najlon sakupljalište ne postoji u centru svakog većeg mjesta? Zato što takvih sakupljališta gdje se boca može prodati po 0,50 lipa nema u manjim mjestima, pretežno su u gradovima u većim trgovačkim centrima, zato plastičnih odbačenih boca od sokova, kao i limenki, ima uz cestu, na svakoj površini, u bunarima, vrlo mnogo u moru, u potocima, rijekama i većim jamama koje su dostupne uz puteve u prirodi. A glomazni otpad,- stari namještaj, istrošeni kućanski električni aparati, automobilske gume svih vrsta, šuta i otpad koji je nastao prilikom pregradnje i gradnje nije samo otpad svojstven za grad, već i za ruralne sredine. A za takav otpad trebaju postojati kapaciteti za njegovo zbrinjavanje u svakoj lokalnoj jedinici.
Tu priča tek počinje, jer otpad je materijal koja traži ažurnost postupanja kao i njegovo stvaranje, i odlaganje i odvoz otpada . Postoje li planovi i dugoročna rješenja za reciklažne kapacitete u ladicama Službe za otpad Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja? Objavite ih napokon!
Margareta Zouhar Zec
GAĆINA JAMA PREPUNA SMEĆA SVAKE VRSTE
Volonterska speleološka inicijativa „Čisto podzemlje“ objavila je na Facebooku 27. kolovoza fotografije velikog odlagališta otpada u Gaćinoj jami u zaleđu Biokova kod Zagvozda. Istaknuli su da je to jedna od preko 103 onečišćene lokacije u okolici Splita.
"Smeće u jami je potpuno svježe...jučer bačeno s obližnjeg puta. Lokalni ljudi uspjeli su ubaciti preko 100 kubika kućanskog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lijekova, kemikalija i pesticida. Smeće smo dosad vidjeli samo mi speleolozi, jer - okolica ulaza je čista kao suza... a u podzemlju horor film", piše spelološka inicijativa " Čisto podzemlje " na Facebooku.
ZAPOŠLJAVANJE U SFERI POSLJEDICA POTRESA
Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predstavio je u Sisku, u hotelu Panonija mjeru aktivne politike zapošljavanja „Javni rad – otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na područjima Sisačko-moslavačke županije“ za javnost, te prisutnim gradonačelnicima gradova Sisačko moslavačke županije, načelnicima općina, predstavnicima Caritasa sisačke biskupije, Crvenog križa te gradskih društava županije.
Smisao te mjere je kroz zapošljavanje nezaposlenog domicilnog stanovništva uklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području županije.
Ministar Aladrović naglasio je kako je je potrebno učiniti sve da se revitalizira gospodarska aktivnost Sisačko-moslavačke županije na sve dostupne načine. Istakao je da je Vlada RH uz mjeru očuvanja radnih mjesta za koju je kontinuirano isplaćivala sredstva 17 mjeseci, osigurala i mjeru Javni rad za područje županije koja će se i produljiti sa šest mjeseci na godinu dana.
„Uložili smo 16 milijuna kuna za uključivanje 468 osoba s područja županije u mjeru Javni rad, kojima pokrivamo trošak minimalne plaće i doprinosa, trošak prijevoza i trošak zaštitne opreme. Veliki je interes za mjeru, zbog čega ćemo raditi na njenom produljenju čime ćemo nastaviti s potporom ljudima i njihovim obiteljima kojima ova primanja puno znače“, naglasio je ministar Josip Aladrović.
Prema riječima ministra Aladrovića djelovanjem kroz zapošljavanje nezaposlenih osoba kroz mjeru, osiguravaju se redovita primanja te se izbjegava institut socijalne pomoći, depresija i drugi negativni čimbenici na osobnoj i društvenoj razini.U mjeru Javni rad na području Sisačko-moslavačke županije planira se uključiti 520 osoba, za što je osigurano 19 milijuna kuna.
Predstavljanju mjere prisustvovao je te župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, potpredsjednik Vlade ministar hrvatskih branitelja i načelnik Stožera Civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa Tomo Medved, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, Tomislav Čorić ministar gospodarstva i održivog razvoja, kao i zastupnik u Hrvatskom saboru Marin Piletić.
ILEGALNA ANEKSIJA JE UVREDA ZA MEĐUNARODNI POREDAK
UTEMELJEN NA PRAVIMA
Charles Michel predsjednik Europskog Vijeća EU, na inauguracijskoj sjednici sammita Međunarodne platforme za Krim koja je održana u Kijevu, 23. kolovoza održao je govor iz kog se vidi da Europska unija obilno podržava Ukrajinu, te da će je i dalje podržavati u njenim nastojanjima da povrati poluotok Krim u svoj državno pravni teritorijalni integritet.
U TURISTIČKOM SEKTORU OSJEĆA SE NEDOSTATAK RADNE SNAGE
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac 21. kolovoza bila je u Poreču u hotelu Marea Valamar Collection Suits , gdje je razgovarala s direktorom objekata Denisom Prevolšekom, ali i sa mladim stipendistima turističkih zanimanja u tom hotelu. Prema informaciji s Internet stranice Ministarstva turizma i sporta direktor Prevolšek je rekao „Valamar Riviera, kao najveća turistička kompanija u Hrvatskoj, nastavlja višegodišnju praksu stipendiranja u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta. Valamar svake godine nudi jedinstvene prilike za, praksu i prvo zaposlenje za učenike i studente. Učenicima turističko-ugostiteljskih zanimanja kuhar, konobar, slastičar i turističko-hotelijerski komercijalist, nudi se atraktivan program stipendiranja u trajanju 10 mjeseci tijekom školovanja. Valamar Riviera je suradnju s ministarstvom intenzivirao od 2015. godine a od tada smo stipendirali ukupno 350 učenika. U 2021. ih je na radu bilo gotovo 250.“, izjavio je direktor objekta Velamar u Poreču.
Kroz program „ Stipencdije „ sufinanciraju se učenici i studenti koji se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma, a dosad je potpisano gotovo 2.000 ugovora za koje je isplaćeno više od 14 milijuna kuna. Program se provodi se u suradnji s tvrtkama, odnosno hotelima, kampovima, turističkim agencijama te županijskim obrtničkim komorama, na način da svaki dionik sudjeluje s 50 posto u postupku stipendiranja.
SUMMIT KAO POLITIKA MEĐUNARODNOG PRITISKA
Krimska platforma novi je međunarodni oblik konzultacija i koordinacije uspostavljen za razvoj inicijative predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog koji traje u Ukrajini 23. i 24. kolovoza . Cilj je poboljšanje učinkovitosti međunarodnog odgovora na okupaciju poluotoka Krima 2014. godine od strane Rusije. Summit se održava u prisutnosti više od 40 etak visokih predstavnika, premijera država i Vlada. U Ukrajinu na summit otputovao i hrvatski premijer Andrej Plenković u pratnji ministra obrane dr. Maria Banožića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.Svoje predstavnike na summitu platforme o Krimu imati će i Sjedinjene Američke Države.
Cilj summita platforme o Krimu je povećanja međunarodnog pritiska na Kremlj, sprječavajući daljnja kršenja prava kao i postizanje glavnog cilja, a to je osigurati da Rusija prekine okupaciju poluotoka Krima i da ukrajinska vlada ponovno preuzme kontrolu nad poluotokom.
Ruska vlada organizirala protuzakoniti referendum o odvajanju poluotoka od Ukrajine 16. ožujka 2014. Rezultati referenduma na međunarodnoj razini nisu priznati. Ali 18. ožujka 2014. godine je ruski predsjednik Putin unilateralno proglasio priključenje Krima Rusiji.
RURALNI RAZVOJ ISPLAĆEN S 74,83 POSTO
Na 72. sjednici Vlade RH 19. kolovoza , prvoj nakon godišnjih odmora, ministrica regionalnog razvoja i fondova europske unije Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj.
Glavna informacija u njenom izvješću, je da je u razdoblju od 2013. godine, kada je RH pristupila Europskoj uniji, do 11. kolovoza 2021. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 43,15 milijarde kuna u korist proračuna Republike Hrvatske.
Tu informaciju trebaju upamtiti posebno oni političari koji često u raznim TV emisijama i radio emisijama kritiziraju nedovoljno uspješno povlaćenje sredstava iz Europske unije. A kritiziraju zato što ne prate i nisu upućeni u količinu povućenih financijskih sredstava kroz projekte Europske unije.
Ali kao gosti novinara koji su ih pozvali, spremno dezinformiraju javnost!
.
Ministrica Tramišak dalje je rekla " da je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura (81,56 mlrd. kn).
Do 11. kolovoza 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,12 milijardi eura (99,68 mlrd. kn) odnosno 122,22% dodijeljenih sredstava.
Ukupno je isplaćeno 6,32 milijardi eura (48,03 mlrd. kn) odnosno 58,89% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,27 milijardi eura (40,07 mlrd. kuna) odnosno 49,13% dodijeljenih sredstava.
Ministrica Nataša Tramišak
Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 131,69% ukupno raspoložive alokacije. Najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 74,83% dodijeljenih sredstava.
80 POSTO UMRLIH NIJE BILO CIJEPLJENO
U Hrvatskoj ponovo raste broj zaraženih koronavirusom. Broj novih slučajeva zaraze kontinuirano raste peti tjedan za redom, a na tjednoj razini stopa rasta je 50,6 posto.
Na dan 19. kolovoza registrirano je 486 novih slučaja zaraze Covidom 19. Udio novozaraženih među testiranima je 4,88 posto. U bolnicama se trenutno liječi 235 osoba, od kojih je 26 na respiratoru. Testirane su 9.962 osobe.
"Brojke neumoljivo dokazuju: u posljednjih 14 dana od 3697 novozaraženih osoba s pozitivnim PCR testom, čak njih 85,72 posto nije bilo cijepljeno. Od 221 hospitalizirane osobe njih 87,51 posto nije bilo cijepljeno. Od 1. lipnja do 17. kolovoza preminulo je 254 osoba, a 80 posto preminulih nije bilo cijepljeno. Niti jedna od 20 preminulih osoba mlađih od 60 godina nije bila cijepljena ili je primila tek jednu dozu cjepiva", rekao je ministar zdravstva RH prof. dr. Vili Beroš.
Do 19. kolovoza je jednom dozom cijepljeno 49,99 posto odraslog stanovništva. Za 46,4 posto cijepljenje je završeno.
Načelnik Stožera protiv korona virusa Istarske županije Dino Kozlevac izjavio je na TV n1 20. kolovoza da 95 posto sada zaraženih nije cijepljeno protiv corona virusa.
Glas Istre piše 20. kolovoza, da je u Hrvatskoj podnesen prvi zahtjev za odštetu, točnije nagodbu s bolnicom zbog smrti 84-godišnjakinje od covida-19 za koju obitelj iz jednog malog mjesta s istoka Hrvatske smatra da se zarazila u toj zdravstvenoj ustanovi. Tražili su odštetu od 632.000 kuna i plaćene odvjetničke troškove. Radilo se o pacijentici koja je u bolnicu došla zbog ozljede rebara uslijed pada. Testirana je i bila je u tom trenutku negativna na covid-19. No, nekoliko dana poslije njezin je test bio pozitivan, premještena je u KB Dubrava, gdje je 6. prosinca umrla. U KBC-u Zagreb ističu da su se poštovali svi protokoli za covid.
“Bolnica je odbila nagodbu jer nema dokaza da se žena zarazila u bolnici, a mi smo poduzeli sve mjere zaštite od korone koje su u tom trenutku bile moguće”, kaže prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb. Hoće li obitelj podignuti sudsku tužbu, još nije poznato. No, bez obzira na ovaj slučaj, postoji mogućnost da tužbe vezane uz covid-19 budu znatno češće s obzirom na to da pandemija još ne pokazuje smirivanje.
S PILOTIMA PROTUPOŽARNE ESKADRILE
S potpredsjednikom Vlade dr. Davorom Božinovićem, ministrom obrane dr.Marijom Banožićem i načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga admiralom Robertom Hranjem premijer Vlade RH Andrej Plenković obišao 19. kolovoza u poslijepodnevnim satima, 855. protupožarnu eskadrilu 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Zemuniku u vojarni "Pukovnik Mirko Vukušić" u Zadarskoj županiji te pilote i tehničare koji su gasili požare u hrvatskom priobalju, ali i u Turskoj, Grčkoj i Bosni i Hercegovini.
VEGANSKA JELA I SLASTICE
Udruga Prijatelji životinja i poznati hrvatski vegani pozivaju na obilježavanje Svjetskog dana biljnih mlijeka.
Tim povodom, piše u obavijesti Udrue prijatelji životinja, hrvatski koreograf i redatelj Igor Barberić te food blogerice Nataša Rajčević i Marie Wasler pozivaju sve da im se pridruže u subotu 21. kolovoza 2021. u 11 sati na zagrebački Trg bana Jelačića da posjete edukativni štand Prijatelja životinja. Posjetitelji će iz prve ruke, od poznatih vegana moći kušati neka ukusna i zdrava veganska jela i slastice poput bureka i kolača, isprobati frapee s biljnim mlijekom i naučiti koje su prednosti biljnih alternativa mliječnih proizvoda za životinje, okoliš i vlastito zdravlje.
Naime 22. kolovoza obilježava se Svjetski dan biljnih mlijeka (World Plant Milk Day). U obilježavanju ovoga dana dosad je sudjelovalo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta kako bi potaknuli prijelaz s konzumacije životinjskoga mlijeka i mliječnih proizvoda na one biljnoga podrijetla.
UROD JABUKA – OKO 65.000 TONA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede 18. kolovoza održan je sastanak s predstavnicima voćarskog sektora. S predstavnicima proizvođača voća razgovarala je ministrica Marija Vučković, državni tajnik Tugomir Majdak te ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić.
Cilj sastanka bio je saslušati voćare o aktualnoj problematici proizvodnje voća, pri čemu je istaknuta puna podrška predstavnika Ministarstva proizvođačima kako bi se postiglo snižavanje troškova proizvodnje i standardizacija ponude, koja će im osigurati bolji plasman proizvoda na tržištu te jaču pregovaračku snagu.
Voćari su izrazili zadovoljstvo ovom godinom te su izvijestili prisutne kako žele bolje označavanje proizvoda u trgovačkim lancima. Iznijeli su pozitivna mišljenja o sustavu Dokazane kvalitete te istaknuli važnost jačanja suradnje između svih dionika u sektoru voćarstva te praćenje tržišta u proizvodnji jabuka i krušaka.
Ministrica poljoprivrede Vučković, naglasila je slijedeće: „U svrhu poboljšanja konkurentnosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“, a upravo je sektor proizvodnje voća prvi koji je prepoznao prednost ovog sustava. Oznaka potrošaču garantira kupovinu proizvoda domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje, dok istovremeno proizvođače štiti od nepoštenih trgovačkih praksi. U kontekstu garancije kvalitete domaćeg voća i povrća ističem kako hrvatski proizvođači poštuju najviše standarde sigurnosti hrane, o čemu govore i njihovi iznad prosječni rezultati utvrđeni nadzorima kvalitete i ostataka pesticida.“
Između ostalog, sektoru voćarstva će pridonijeti reforme unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a koje uključuju ulaganja u sektor voćarstva, odnosno uspostavu logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća investicijama te izgradnju i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće, kao i optimizaciju opskrbno-prodajne logistike u sektoru voća i povrća.
Prema informacijama Hrvatske voćarske zajednice, procjena uroda jabuka za 2021. godinu kreće se oko 65.000 tona. Procjena uroda konzumne jabuke iznosi 49.300 tona, dok procjena uroda industrijske jabuke iznosi 15.600 tona.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2021. izvoz jabuka povećan je količinski za 71 % , u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Uvoz je u istom razdoblju povećan za 3,2 posto
Zaključeno je kako je za sve dionike bitan nastavak kvalitetnog dijaloga i suradnje.
CILJ JE NAPREDOVANJE BiH PREMA EUROATLANSKIM INTEGRACIJAMA
Kancelarka Republike Njemačke Angela Merkel primila je u Berlinu 18. kolovoza na svoj poziv novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta i bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, kojemu je zahvalila za njegovo 12-godišnje diplomatsko angažiranje u BiH.
U Bosni i Hercegovini, uslijedile su u entitetu Republike Srpske velike tenzije nakon Inzkove odluke da pri završetku mandata visokog predstavnika zakonski zabrani negiranje genocida i veličanje ratnih zločina i zločinaca u Bosni i Hercegovini. Predstavnici entiteta Republike Srpske odbijaju se sresti s novim visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da nije “legalan i legitiman”. Najprije veleposlanik Rusije, a nekoliko dana nakon toga i veleposlanik Kine u Bosni i Hercegovini uputili su diplomatsku notu u kojoj se navodi da vlasti njihovih zemalja ne prihvaćaju legitimitet visokog predstavnika Schmidta u BiH.
Fokus razgovora Angele Merkel i Christiana Schmidta je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH za pristupanje euroatlantskim integracijama. Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Prema Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, OHR ima status diplomatske misije u Bosni i Hercegovini. U OHR-u rade diplomati koje šalju vlade zemalja članica PIC-a, međunarodno osoblje koje OHR izravno angažira, te domaće osoblje iz Bosne i Hercegovine. Od srpnja 2018. godine, u OHR-u radi 13 stranih državljana, od kojih su 4 diplomate koje su postavile vlade njihovih zemalja, i 76 članova domaćeg osoblja.
Od rujna 2002. godine sva objavljena upražnjena radna mjesta u OHR-u su otvorena za bosanskohercegovačke građane. Pored toga, u slučajevima kada bosanskohercegovački i strani državljanin, koji se prijavljuju za isto radno mjesto, imaju jednake kvalifikacije i iskustvo, prednost ima kandidat iz Bosne i Hercegovine.
Sredstva za financiranje OHR-a dodjeljuje Vijeće za provedbu mira.
Proračun OHR-a za 2021/2022. godinu iznosi 5.327.627 eura.
Pregled doprinosa pojedinih zemalja u proračunu OHR-a je sljedeći: EU 47.68%, SAD 22%, Japan 10%, UK 6.69%, Kanada 3,03%, OIC 2,5%, Rusija 1,2%, ostali: 6,9%.
Osim u Sarajevu, OHR ima i svoje urede u Banja Luki i Bratuncu .
Izvor. Internet stranica OHR-a
AFGANISTAN OSVOJEN!
Talibani su u Kabulu, glavnom gradu Afganistana, održali prvu konferenciju za novinare 17. kolovoza, nakon što su u prethodna tri dana, bez ratnog otporata ušli u glavni grad koji ima oko šest milijuna stanovnika. Ashraf Ghani (72) posljednji predsjednik Afganistana, prepustio je Afganistan Talibanima i otišao iz zemlje, informacije kažu, sa nekoliko svojih automobila i sa mnogo novca. Talibani svoje radikalne nadzore na život kao i na način života žena i svoj odnos prema ženama, oblikuju prema islamskoj vjeri i tzv. šerijetskim zakonima zapisanim u vjerskim knjigama o Islamu.
Odatle i strah civiliziranog svijeta i samih afganistanaca pred Talibanima.mzz
Iz The Intercepta, internet izdanja, prenosim tekst novinara Roberta Mackeya koji je objavio tekst ,“ 18. august 2021. 1:17, a.m.“ pod naslovom:
Glasnogovornik talibana optužuje Facebook za gušenje slobodnog govora od strane Banning Group
TALIBANSKI SPOKESMAN, Zabihullah Mudžahid, izašao je iz sjene u utorak i dio svoje prve konferencije za novinare posvetio buncanju o Facebooku, u kojem je optužio tehnološkog diva da krši pravo islamističke skupine na slobodu govora zabranivši im pristup svim svojim platformama .
U razgovoru s novinarima u glavnom gradu Afganistana, Kabulu, Mudžahid je dao nejasna uvjeravanja da će se prava žena poštivati, "u granicama islama", prije nego što je napao kompaniju društvenih medija, koja je u ponedjeljak uklonila korisničke račune koje je s njim povezao The New York Times .
Novinari su, predložio je Mudžahid, trebali pitati ljude na Facebooku "koji tvrde da su promicatelji slobode govora", zašto je islamističkom pokretu koji je preuzeo vlast od izabrane afganistanske vlade zabranjeno objavljivanje na bilo kojoj platformi u vlasništvu Facebooka, uključujući Instagram i WhatsApp.
Sve dok se Mudžahid nije pojavio u utorak u press centru afganistanske vlade, nakon što su talibani zauzeli glavni grad tijekom vikenda, razgovarao je s novinarima u ime grupe gotovo dva desetljeća, a da ih oni nikada nisu vidjeli niti fotografirali.
U jednom je trenutku novinar rekao glasnogovorniku talibana da sjedi na sjedalu u sali za sastanke koju je upravo prošli tjedan zauzela Dawa Khan Meenapal, glasnogovornica afganistanske vlade koju su u petak ubili talibanski napadači.
Glasnogovornica Facebooka odbila je komentirati kritike svog talibanskog kolege, ali je dala izjavu tvrtke u kojoj se objašnjava obrazloženje zabrane.
“Talibani su sankcionirani kao teroristička organizacija prema američkim zakonima i zabranjeni su im naši servisi prema našim pravilima o opasnim organizacijama. To znači da uklanjamo račune koje vode talibani ili u njihovo ime i zabranjujemo njihove pohvale, podršku i predstavljanje ”, navodi se u priopćenju.
Odluku o uklanjanju sadržaja donosi ono što tvrtka naziva "posvećenim timom afganistanskih stručnjaka, koji su izvorni govornici Darija i Paštona i koji poznaju lokalni kontekst".
Iako ti stručnjaci "pomno prate ovu situaciju kako se razvija", tvrtka je naglasila da "Facebook ne donosi odluke o priznatoj vladi u bilo kojoj određenoj zemlji, već poštuje autoritet međunarodne zajednice u donošenju ovih odluka. Bez obzira na to tko je na vlasti, poduzet ćemo odgovarajuće mjere protiv računa i sadržaja koji krše naša pravila. ”
Adam Mosseri, čelnik Instagrama, rekao je u ponedjeljak za Bloomberg News, "mi zapravo ne dopuštamo bilo kakvu prisutnost, bilo kakvu proslavu, bilo kakvu promociju ili bilo kakvo predstavljanje talibana na Instagramu ili u bilo kojoj od Facebook aplikacija." Dodao je da je tvrtka "proaktivno" uklanjala "sve što bi moglo biti opasno ili je povezano s talibanima".
Na svojoj web stranici Facebook objašnjava da tvrtka dijeli pojedince i skupine koje smatra opasnima u tri razine, pri čemu je Tier 1 podložan najopsežnijim ograničenjima za ljude, „organiziranje ili zalaganje za nasilje nad civilima, opetovano dehumaniziranje ili zalaganje za nanošenje štete ljudima na temelju o zaštićenim obilježjima ili upuštanju u sustavne kriminalne radnje. "
Prema Facebooku, Tier 1 uključuje terorističke organizacije. Iako talibani nisu na popisu State Departmenta stranih terorističkih organizacija, neke od vođa grupe sankcioniralo je Ministarstvo financija 2018. godine.
Twitter se suzdržao od zabrane računa koji se vode na imena vodećih talibanskih ličnosti, uključujući Mudžahida i drugog glasnogovornika Suhaila Shaheena. Obojica često razgovaraju s novinarima, koji su među najvatrenijim korisnicima Twittera, a Shaheen su nedavno intervjuirali BBC, CNN i PBS, možda ilustrirajući da je njegova prisutnost na društvenim medijima također pomogla da se poboljša njegov ugled s producentima televizijskih vijesti.
Glasnogovornik Twittera rekao je za CNN da, iako Mudžahid i Shaheen imaju više od 650.000 sljedbenika na mreži, kompanija planira "ostati na oprezu" u provođenju zabrane određenog sadržaja koji veliča nasilje".
INFORMACIJE O ZAŠTIĆENIM PROIZVODIMA
Europska komisija izradila je portal GIview s informacijama o proizvodima s zemljopisnim oznakama.
GIview je na internet adresi : https://www.tmdn.org/giview/ na kome je pregled svih zemljopisnih oznaka zaštićenih u EU, uključujući oznake u postupku zaštite.
No, na portalu su i proizvodi zemljopisnih oznaka zemalja koje nisu članice EU, ukupno stotinjak zemalja svijeta. Informacije o određenom proizvodu prikazane su u obliku GI kartice koja sadrži podatke o kontaktima skupina proizvođača zemljopisnih oznaka i kontrolnih tijela, područja proizvodnje koji je prikazan na karti, fotografije proizvoda, opisa proizvoda, zemljopisnog područja te izjave o održivost.
Republika Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Naime, Hrvatska ima 31 proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a nalazi se među prvih deset država EU po broju registriranih oznaka. i, a na portalu možete pronaći detalje o brojnim hrvatskim zaštićenim nazivima proizvoda, uključujući vina te jaka alkoholna pića.
Uz to, portal GIview obuhvaća i hrvatskih 18 zaštićenih oznaka izvornosti vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, kao i proizvode koji su u procesu zaštite.
Također, značajan broj proizvoda za koje je postupak zaštite naziva u tijeku, ukazuje kako su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značaja dodane vrijednosti koju njihovi proizvodi imaju te važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete.
O hrvatskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima čiji su nazivi zaštićeni informacije su na linku:
Letak
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/zoi-zozp-zts/Hrvatski_proizvodi_s_oznakama_kvalitete_EU_Letak.pdf
Na linku Katalog su informacije koje se se odnose na detaljnije specifikacije i karakteristike zaštićenih hrvatskih proizvoda
Katalog je na linku:
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/zoi-zozp-zts/Katalog_zasticenih_proizvoda_2021_web.pdf
IZJAVA VISOKOG PREDSTAVNIKA EU POVODOM
GODIŠNJICE POSLJEDNJIH IZBORA U BJELORUSIJI
AMBASADOR SAD-a NELSON::
VIŠE LJUDI TREBA DA KA ŽE “DOSTA JE, OVDIJE MORA STATI”
Eric Nelson, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni Hercegovini za TV Al Jazeeru je dao iz svog ureda u Sarajevu kraću izjavu 12. kolovoza novinarki Jasmini Kos. Evo što je rekao:
Ambasador Nelson:Sjedinjenen Američke države podržavaju Daytonski porazum u tome smo odlučni, Deytonski mirovni sporazum koji garantira, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, BiH koja se sastoji od dva entiteta I tri naroda i ostalih . Naša podrška Deytonskom mirovnom sporazumu je kontinuirana i nastavlja se i dalje.
Daytonski mirovni sporazumu niti Ustav ne nudi mogućnost razdvajanja . I bilo kakvo podrivanje Daytonskog sporazuma bilo bi predmet posljedica.
J. Kos: Čuli smo Dodigove najave o osamostalenju Republike Srpske, čuli smog a da negira genocide i nakon donošenja zakona o zabrani, više puta. Čuli smo ga kako vrijeđa jedan narod, bošnjački. Govori da su podanički narod, konvertiti i slično. Je li on za Vas, za američku administraciju relevantan politički sugovornik s kojim treba graditi BiH i približavati je Europskim vrijednostima i pravnom okviru ?
Ambasador Nelson: Naveli ste pitanja koja su veoma bitna, koja svakako uzrokuju zabrinutost. Jer bilo kakva zapanjujuća retorika koja poziva na podjele je neprihvatljiva. Optužba na račun cijelog jednog naroda, bez obzira radi li se o srbima ili bošnjacima, je neprihvatljiva. Retorika , koja još više naglašava podjele među ljudima u ovoj zemlji je opasna. Ja kažem i više ljudi treba da kaže “dosta je, ovdije mora stati”. Amandmani koji su podneseni na krivični zakon koje je nametnuo Visoki predstavnik, desile su se nakon dugotrajne eskalacije u smislu veličanja ratnih zločinaca.
J.Kos: Jesu li moguće nove, snažnije američke sankcije nekim političarima u BiH?
Ambasador Nelson: Predsjednik Biden i ja smo prepoznali izazove na području Zapadnog Balkana kao ozbiljne. Naši interesi, odnosno inters država zapadnog Balkana su takvi da nastojim da napreduje sa demokratskim državama, sa transparentnim liderstvom, sa vladavinom prava sa napretkom ka Europskoj zajednici.
Predsjednik je također veoma jasno istakao šta je to što podriva takvu vrtsu napretka. I kao što je jasno naveo, jedno od sredstava koje ćemo koristiti protiv onih koji podrivaju napredak na zapadnom Balkanu a podrivanje napretka kako je po proširenoj definiciji koju je dao novom uredbom predsjednik Biden, uključuju i podržavanje koruptivnih radnji, a sankcije su tada moguće i protiv onik koji pružaju podršku onima koji podrivaju napredak Zapadnog Balkana.
J Kos: Koliko američka politika na Zapadnom Balkanu, osobito prema BiH, ovisi naprimjer o američkim izborima? Građani koji vole BiH vole čuti da je SAD podržava.Smiju li se osloniti na to?
Ambasador Nelson. Mislim da se uvjek mogu osloniti I računati na podršku SAD-a, obzirom na administraciju, i na način na koji se artikuliraju naši prioriteti . Naši prioriteti uvijek ostaju doslljedni. Isto tako naša podrša putu BiH ka integraciji u europsku zajednicu naroda je kontinuiran.
U PULU, RIJEKU, ŠIBENIK I SPLIT VRLO POVOLJNO!
Hrvatske željeznice na nekoliko relacija do Jadrana imaju akcijske cijene putovanja. Odnosi se to na vlakove koji iz Zagreba voze do Pule, Rijeke, Šibenika i Splita, te iz tih gradova ponovo u Zagreb.
Od 1. srpnja do 4. rujna 2021. cijena jednosmjerne karte na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Split ili obrnuto iznosi 120 kn. Na na relaciji Zagreb – Šibenik ili obrnuto cijena je 100 kn . uz napomenu da se naplaćuje obavezna rezervacija sjedala.
Cijene se odnose na jednosmjerna putovanja na izravnim relacijama u 1. i 2. razredu vlakova za koja se karte kupuju na blagajnama i u vlaku. Cijene karata koje se kupuju putem internetske prodaje i aplikacijama za pametne telefone, dodatno su snižene.
Cijena putovanja na relaciji Zagreb GK – Rijeka ili Rijeka – Zagreb GK iznosi 65 kuna, a na relaciji Zagreb GK – Pula ili Pula – Zagreb GK iznosi 80 kuna. Navedene akcijske cijene, kao opisuju te cijene u HŽ-u biti će primjenjivane do do 30. rujna ove godine.
Noćni vlaki na relaciji Split –Zagreb i Zagreb – Split i vozI do 4. rujna. Vlak iz Splita kreće u 21.40 , a u Zagreb stiže u 5.47. sati. Noćni vlakovi u sastavu imaju vagone za sjedenje, vagone s ležajevima i vagone za spavanje. Više o prijevozu automobila noćnim vlakovima :uvjetima, lokacijama ukrcaja, cijenama prijevoza automobila pogledati na linku:
http://www.hzpp.hr/auto-moto-vlak
NIJE OPTUŽNICA, NEGO ZAMOLNICA
Netko je predsjedniku RH Zoranu Milanoviću smjestio lošu informaciju, baš u dane važnih obljetnica za Knin 5. kolovoza i za Sinjsku alku 8.kolovoza. A možda mu i nitko nije smjestio, možda je predsjednik loše čuo sugovornika, ili još gore, možda predsjednik uopće informaciju nije čuo do kraja, već je mislio da je sve čuo, i dok je sugovornik još govorio, preko telefona, ili uživo, svejedno, predsjednik više nije slušo. Već je razvijao u glavi svoj film dodavao informaciji manje više što je mislio da joj pripada. U svakom slučaju o problemu optužnica iz Bosne i Hercegovine predsjednik nije čitao s papira, već slušao od nekoga.
I to što je čuo predsjednik, elokventan kakav je, na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu, reče da i dan danas u susjednim državama, pa i u Bosni i Hercegovini za koju želi vjerovati da je prijateljska jer druge nam nema, zasipaju Hrvatsku optužnicama i ovih dana, tjedana, mjeseci, protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka nedokazana izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti od prije dvadeset i šest godina. To nije dobro za međusobne odnose, posvijestio je predsjednik Milanović svima prisutnima. A onda rekao da je to u ovom slučaju totalitet hrvatske države, da to nije samo Vlada, već da su to i drugi organi i da tome jednostavno treba reći: “Gospodo, taj film nebute gledali”. Predsjednik je odlučno rekao da se tim ljudima u Hrvatskoj neće suditi i da ćemo ih mi zaštititi pod svaku cijenu. „ To su naši ratni zapovjednici. Možemo računati da nas se shvaća ozbiljno. Mi tuđe zaista ne tražimo, ovaj prostor je bio uvijek naseljen najjačima, najtvrđima.“
Dakako da je predsjednik i Vrhovni zapovjednik vojske RH uzburkao umove političara, povjesničara, ali i običnih ljudi.“ O čemu je sada riječ?' Što ti bosanci sada pokušavaju? I dok je ta vijest punila medije pisane, elektroničke, domaće i regionalne i šire, dođe dan Sinjske alke 8. kolovoz i predsjednik ponovi temu u Sinju i reče “Danas, nažalost, moram nešto reći i o tome, gledamo kako iz susjedne države, iz Bosne i Hercegovine dolaze prijedlozi za provođenje istrage i podizanje optužnica protiv kompletnog hrvatskog vojnog vrha iz 1995. godine, odnosno svih onih koji nisu bili u Splitu. To su Stipetić i Agotić, koji su pokojni već godinama i to su Mareković, Miljavac, to je vaš sugrađanin Domazet-Lošo. I sad se pitam je li ovo prilika da se o tome na ovom mjestu govori? Jest. Imamo problem i moramo razgovarati sa svojim susjedima da Hrvatska država u svom totalitetu neće dozvoliti da se 25 godina nakon rata ovakve stvari događaju.”
Da je novinar napisao tekst s pretpostavkama koje je izgovorio predsjednik, bio bi prozivan, a možda i tužen. Što može i smije predsjednik ne može, radi posljedica, nitko drugi.
NIJE OPTUŽNICA, NEGO ZAMOLNICA
Onda osvane ponedjeljak 9. kolovoz i javi se putem medija dužnosnik predsjedništva BiH Željko Komšić koji objasni da BiH nije poslala optužnicu Hrvatskoj već zamolnicu tužilaštva BiH za pružanje međunarodne pravne pomoći. Istoga dana u medije stigne i objašnjenje Ministarstva pravosuđa i uprave RH da je 6. kolovoza 2021. godine diplomatskim putem zaprimilo zamolnicu tužilaštva BIH za preuzimanje kaznenog progona zbog sumnje na kršenje međunarodnog prava u okviru vojno-redarstvene operacije „Bljesak. Riječ je o postupku u kojem pravosudno tijelo BIH sumnja da je četrnaest državljana RH navodno počinilo kaznena djela koja BIH dovodi u vezu s vojno-redarstvenom operacijom "Bljesak". A “Bljesak” je započeo 1. svibnja 1995. godine napadom hrvatskih snaga na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške. Cilj je bio ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području.
Prisustvo novog visokog predstavnika Cristiana Schmidta, koji se na samom dolasku obilno počeo koristiti medijima, očito potiče tužilaštvo BiH da počne raditi. A tužilaštvo BiH najprije počne od Hrvatske! Ministar Malenica zaključno je napisao „želimo naglasiti da činjenični opisi ni pravne kvalifikacije iz dostavljene dokumentacije ni na koji način ne vežu hrvatska pravosudna tijela te da dostavljene zamolnice ne mogu dovesti u pitanje legitimitet oslobodilačke operacije „Bljesak“ i „Oluja“.
No ostaje činjenica da je je Ministarstvo uprave i pravosuđa RH, bez obzira na sve, trebalo uredu predsjednika Republike Hrvatske već 6.kolovoza dostaviti Zamolnicu iz BiH.
Margareta Zouhar Zec
STAROSJEDIOCI DOPRINOSE ZAŠTITI OKO 80 POSTO BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
RAVNOPRAVAN POLOŽAJ PROIZVOĐAČA NA TRŽIŠTU
TRAŽI DODATNA SREDSTVA !
Od strane Europske komisije odobrene su 5.kolovoza konačne promjene Programa ruralnog razvoja kojima su, nakon dugotrajnih i uspješnih pregovora s EK, sektoru stočarstva odobrene dodatne potpore u iznosu od dodatnih 130 milijuna kuna putem mjere Dobrobit životinja. Odobreno je i dodatnih 90 milijuna kuna za novu potporu za korištenje stajskog gnoja na oranicama.
Osim provođenja redovnih mjera potpore, od početka izbijanja pandemije bolesti COVID-19, Ministarstvo je donijelo i niz programa potpore, između ostalih i sektoru stočarstva, ukupne vrijednosti gotovo 450 milijuna kuna. U izradi su programi potpore za sektore peradarstva i mliječnog govedarstva. Radi povećanja cijena žitarica i ostalih komponenti stočne hrane ministrica poljoprivrede Marija Vučković je na posljednjom sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva država članica EU pozvala Europsku komisiju da ispita sve mogućnosti dodjele financijske potpore u cilju stabilizacije sektora stočarstva, kao i mogućih drugih mehanizama koji bi osigurali ravnopravni položaj naših proizvođača na globalnom tržištu. Taj je zahtjev podržalo 15 zemalja članica te se očekuje daljnje praćenje stanja od strane EK, kao i poduzimanje eventualno potrebnih izvanrednih mjera.
POTORA RADI COVID-19
Kako bi se doprinijelo normalizaciji stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda te kako bi se ublažile posljedice prouzročene pandemijom doneseni su brojni programi potpora koje su stočari mogli koristiti.
Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. su provedene mjere pomoći namijenjene malim poljoprivrednim gospodarstvima za održavanje postojeće razine i povećanja proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva, ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna kuna.
Usvojena je i mjera za interventni otkup viškova u stočarskoj i ratarskoj proizvodnji, voćarstvu i povrćarstvu te otkup viškova drugih proizvoda od potencijalno ugroženih industrijskih i poljoprivrednih proizvođača. Mjera za interventni otkup provoditi će se putem robnih rezervi Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u okviru koje je proveden interventni otkup tržišnih viškova mlijeka od malih mljekara u vrijednosti od 2,5 milijuna kuna, a otkupljeni viškovi ustupljeni posrednicima u lancu donirane hrane. Provedena je izvanredna mjera pomoći za proizvođače 1. tovne junadi, 2. tovnih svinja 3. janjadi za klanje s problemima u poslovanju uzrokovanim pandemijom COVID-19 te za 4. subjekte koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara. Ta izvanredna mjera ukupne je vrijednosti 9 milijuna kuna.
Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima, putem Privremenog okvira, obuhvaćene su potpore za uzgajivače GOVEDA u sustavu1. krava-tele, 2. tovne junadi i 3.krmača vrijedne 44 milijuna kuna.
Kroz Program privremene izvanredne mjere potpore za očuvanje likvidnosti proizvođača svinja u Republici Hrvatskoj, potporu je ostvarilo 1.318 korisnika, za 39.808 grla u ukupnom iznosu od gotovo 6 milijuna kuna.
Za provedbu Programa potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19 osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu u ukupnom iznosu od 3 milijuna kuna.
Ministarstvo je reagiralo i kroz Program potpore u vrijednosti od milijun kuna kako bi se pomoglo pčelarima iz Međimurske županije sanirati štete nastale zbog masovnog pomora pčela. Vlada Republike Hrvatske donijela je Program potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala u vrijednosti od 3 milijuna kuna provedbom kojeg će se sanirati štete nastale uslijed nepovoljnih meteoroloških prilika ovog proljeća, odnosno izostanka pčelinje paše.
Također, u posljednjem tjednu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, državama članicama omogućeno je programiranje nove mjere unutar Programa ruralnog razvoja M21. Izvanredne privremene potpore poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 u iznosu od 360 milijuna kuna.
U siječnju je isplaćeno 128 milijuna kuna potpora temeljem zahtjeva podnesenih na prva dva natječaja, a na novim natječajima u ožujku zatražena je potpora u ukupnom iznosu većem od 79 milijuna kuna.
POTPORA ZA ULAGANJE U POLJOPRIVRDNA GOSPODARSTVA
U sklopu operacija podmjere 4.1. Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u protekle dvije godine Ministarstvo je raspisalo nekoliko natječaja. Ukupna raspoloživa sredstva za Natječaj za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš su bila 50 milijuna kuna.
Za sektor tovnog govedarstva u tijeku 2020. godine raspisan je Natječaj za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava te su povećana sredstva na iznos od 152 milijuna kuna.
Raspisan je i Natječaj za ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva u vrijednosti od 250 milijuna kuna te za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš u vrijednosti od 50 milijuna kuna, pri čemu su potencijalni korisnici oni koji su podnijeli zahtjev za potporu na Natječaju za ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva.
Otvoren je natječaj za ulaganja u alternativne načine držanja kokoši nesilica, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 100 milijuna kuna.
ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU – IZMJENE I DOPUNE
U pripremi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu pri čemu se razmatraju i kriteriji za dodjelu poljoprivrednog zemljišta. Najpovoljniji ponuditelj na natječaju za zakup za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđivat će se na temelju ostvarenih bodova pri čemu se predlaže dodjela najvećeg broja bodova ponuditeljima koji se bave proizvodnjom u sektorima koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju dodanu vrijednost, a stočarstvo je jedan od tih sektora. Osobito se razmatra položaj za stočare koji u odnosu na broj uvjetnih grla ne raspolažu dovoljnim površinama poljoprivrednog zemljišta. Izvor: Priopćenje Ministarstva poljoprivrede
KADA ODGOVOR O UZROKU SMRADA I POMORA RIBE?
Na rijeci Karašici, koja nije plovna ali je duga 91 km, kod grada Valpova pojavio se akcident koji su stanovnici primijetili 23. srpnja. Voda je sivo crne boje a ribe su uginule i iz riječice se širi neugodan smrad. Budući da se ništa ne mijenja, a informacije o razlozima nastanka smrada i pomora ribe nema nikakvih, aktivisti „ Eko Karašice“ počeli su prosvjedovati kako bi skrenuli pažnju na događanja u rijeci. Naime na toku Karašice više je ribolovnih sportskih društava koji su sa velikom zabrinutošću doživjeli pomor ribe u rijeci. Uzorke vode uzela je navodno „ krimpolicija, a uzorke ribe veterinari te se čekaju rezultati analiza.“
Karašica se u rijeku Dravu ulijeva istočno od općine Petrijevci. Najveći pritok Karašici je rijeka Vučica duga 52 kilometra.
U priopćenju od 4. kolovoza na stranici grada Valpova piše „
Grad Valpovo od HZJZ zatražio je analizu vode u Karašici na našem području te ažurnost Hrvatskih voda u rješavanju problema i sprečavanju većih posljedica.
Nakon što zaprimimo rezultate analize HZJZ iste ćemo javno objaviti.“
U priopćenju piše i ovo „ prije nekoliko dana kod Kapelne iza Donjeg Miholjca u Karašicu je iz jednog kanala puštena nepoznata, očito otrovna, tekućina koja je uzrokovala veliki pomor ribe od Kapelne sve do Gata. Iz MUP-a smo zaprimili obavijest da je istraga u tijeku.“
Činjenica je da je zagađenje rijeke počelo prije dvije sedmice a saznanja nikakvih do 7.kolovoza nema. Da je voda poslana na analizu u Bruxelles nalaz vode bi već bi poznat, a komunikacija s pretpostavljenima već odavno uspostavljena.
U Hrvatskoj je ovaj događaj u prirodi podređen ljudima iz administracije i njihovom vremenu.
Za ovakav akcident nadležan je Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Zašto nema nikakve informacije iz Odjela za vode i industrijska onečišćenja, kao ni iz Službe za praćenje prirode . Vrijeme godišnjih odmora jest, to također stoji, ali kada se radi o pomoru ribe i smardu koji se širi iz rijeke, godišnji odmor čiji god bio, mora otići u drugi plan.
Margareta Zouhar Zec
KOMBINIRANI POKAZATELJ PREPORUKE MJERA ECDC ZA PUTOVANJA
Kako Hrvatska i hrvatsko obalno područje stoji na europskoj karti ECDC, European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC) koja se radi po preporuci Vijeća o kordinoiranom pristupu mjerama za putovanje u EU i broju oboljelih od COVID-19 trenutno ? To je, dok traje turistička sezona, mnogo važnije od nekih drugih tema političkog karaktera.
Zato ova je karta kombinirani pokazatelj: 14-dnevna stopa obavijesti, testiranja i pozitivnost testa, ažurirano 5. kolovoza 2021. Ovo je 14-dnevna stopa prijavljivanja slučaja COVID 19 na 100 000 stanovnika i pozitivna na testiranje, EU/EEA tjedan 29-30. Hrvatska obala je po boji narančasta, a ostali dio Hrvaatske je u zelenoj boji.
OLUJI 95 PRETHODILO VIŠE PRIPREMNIH OPERACIJA
Obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja obilježen je 5. kolovoza u gradu Kninu.
Nakon polaganja vijenaca i svijeće ispred Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95", na kninskoj tvrđavi podignuta je zastava te su pročitana imena 241 poginulog i dvojice nestalih hrvatskih branitelja tijekom Oluje. No u Kninu na središnjem kninskom trgu. 4. kolovoza ove godine je otkriven spomenik na koji su uklesana imena svih poginulih.
Uz premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora RH Gordana Jandrokovića u Knin je stiglo i desetak hrvatskih ministara u Vladi RH.
Premijer je održao govor, kao i predsjednik Sabora Jandroković.
LJUDSKE PRIČE PISANE IZ SRCA
Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Ministarstvo hrvatskih branitelja i ministar Tomo Medved organizirali su uručivanje pohvala i nagrada učenicima srednjih škola 2. kolovoza u Zagrebu, za najbolje kratke priču s temom o događaja iz Domovinskog rata.
VIŠEZNAMENKASTI BROJEVI I TURISTA I NOĆENJA!?
Prema informacijama sa internet stranice Ministarstva turizma i sporta, koje su objavljene 2. kolovoza ove godine broj turista koji su stigli na odmor u Hrvatsku ove godine je čudesno visok u brojkama usprkos pandemiji korona virusu koja u svijetu traje novom žestinom, jer svima prijeti – delta soj. U informaciji piše „ u posljednjem tjednu srpnja ostvarili smo rezultate koji su 90 posto onih koji smo imali u srpnju rekordne 2019. godine.", istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.“
„U Hrvatskoj je u srpnju 2021. godine ostvareno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, odnosno 47 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine“ piše u toj informaciji, te se nastavlja:“ Pri tome su strani turisti ostvarili 21,6 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 3,3 milijuna noćenja. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u srpnju ove godine ostvareno je 80 posto dolazaka i 81 posto noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine.“
Ta je godina turistički bila vrlo jaka kako po dolascima i noćenjima turista, tako i po ostvarenom prihodu.
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (6,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4,7 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (4,7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4,3 milijuna noćenja) Šibensko-kninska (1,9 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (1,5 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u srpnju ostvareno u Rovinju (909.000 tisuća), Viru (856.000) i Poreču (734.000). Gledano prema tržištima, u srpnju najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (4,4 milijuna), Slovenije (3,7 milijuna), Poljske (2,4 milijuna), Češke (2 milijuna) i Austrije (1,9 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, kampovima i hotelima.
„U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je 6,3 milijuna dolazaka i 36,9 milijuna noćenja, odnosno čak 51 posto više dolazaka i 39 posto više noćenja nego u prvih sedam mjeseci 2020. godine. Pri tome su u Hrvatskoj najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (6,8 milijuna), Slovenije (5,2 milijuna) i Poljske (3,3 milijuna). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (10,3 milijuna), Primorsko-goranskoj (6,8 milijuna) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (6,6 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 1,6 milijuna noćenja, Poreč (1,2 milijuna) i Vir (1,1 milijun) „ piše u informaciji Ministarstva turizma.
No koliko su brojke uistinu točne, reči će u financijskom skoru na kraju turističke sezone- ministar financija Marić kada će govoriti o priljevu novca u državnu blagajnu iz turizma. mzz
BIJELI MUŠKAT
Europska komisija je 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.
Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski / Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.
Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, koje se nalazi na sjevernom dijelu istarskog poluotoka. Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i znatan broj obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode ovo vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogatog okusa i izražene sortne aromatičnosti.
Uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska danas broji i čak 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
BIH VRATITI NA AGENDU MEĐUNARODNE ZAJEDNICE I EUROPSKE UNIJE!
U Atriju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu održana je 2. kolovoza predaja mandata Visokog predstavnika Inzka, Cristianu Smidthu, pred političkim dužnosnicima Bosne i Hercegovine, ministrom vanjskih poslova Republike Njemačke i veleposlanicima u BIH i predstavnicima civilnog društva . Novinarima je prethodno Cristian Smidth otkrio da je prijedlog da baš on postane Visoki predstavnik u BiH izravna ideja njemačke kancelarke Angele Merkel. Europska unija koja ima podršku Washingtonom nakon što je Joe Biden postao američki predsjednik, želi stabilizaciju na Zapadnom Balkanu. Još na 14 Dubrovnik forumu Smidth je rekao je kako je za ozbiljniji napredak šest država Zapadnog Balkana prema Europskoj uniji, potrebno ukloniti nesuglasice i prepreke koje postoje među državama.
U svom inauguracijskom govoru Smidth je između ostalog rekao: “ Dolazim kao prijatelj građana Bosne i Hercegovine. Preuzimam dužnost čvrsto riješen da pomognem zemlji i ljudima koji u njoj žive, ljudima koji svaki dan vrijedno rade da prehrane svoje porodice, ljudima koji žele mirnu budućnost za svoju djecu koji žele izgraditi svoj život sa drugima i za druge. Ja sam dobio dosta pisama, meilova i pomislio sam kako bi bilo divno da imam čarobni štapić. Važno je reći da ne mogu obečati nešto što je nemoguće. Ali uvjeravam Vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu, svoj utjecaj, svoje veze i svoje iskustvo kako bih osigurao da ova zemlja i njena djeca, žene muškarci, imaju dobru budućnost i da se njihove nade u bolji život ispune, one nade o kojima su mi pisali u tim pismima.I to je ono što građani ove zemlje zaslužuju, ne samo ove, već svugdje u svijetu. Svi žele život u miru i sigurnosti uz neophodan ekonomski napredak. Dosta Vas još nisam upoznao, ali ću iskoristit vrijeme da porazgovaram sa svima vama. Hvala vam jer Vi predstavljate one koji rade na tome da bude bolje."
REPUBLIKA SRPSKA ENTITETSKIM ZAKONOM ODBACILA INZKOVE ODLUKE
U Uredu visokog predstavnika (OHR) u Sarajavu na dužnosti međunarodne institucije koja je uspostavljena kao odgovorna za nadgledanje implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma, kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine, od 1.kolovoza 2021. na dužnosti je Christian Schmidt njemački političar Kršćansko socijalne unije ( CSU). Istekao je mandat dr.Valentinu Inzku koji je na toj dužnosti bio 12 godina. Prema Aneksu Općeg okvirnog sporazuma za mir, OHR ima status diplomatske misije u Bosni i Hercegovini.
Neposredno prije odlaska s dužnosti, točnije 23. srpnja dr. Inzko je, koristeći svoje ovlasti, donio dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćeg suda.
Genocid, posebno u Srebrenici je bolno ljudsko i moralno pitanje koji je i 27. godina od događaja za pripadnike srpske nacionalnosti u Republici Srpskoj događaj koji se nije dogodio. I zaborav prema ubijanju i negiranju genocida osam tisuća dječaka,muškaraca i staraca bošnjačke nacionalnosti zadobio je takve razmjere u Republici Srpskoj koja čini jedan od triju entiteta u BiH da je visoki predstavnik Inzko odlučio svojim ovlastima i zakonom ograničiti negiranje genocida. Oni koji razumiju i prate događanja u Bosni i Hercegovini komentirali su taj događaj riječima „ zašto to visoki predstavnik nije učinio prije“, drugi su pak konstatirali da je“ bolje i sada, nego da nije učinjeno ništa“.
Koliko je Zakon Inzka točka prijepora za RS najviše svjedoči činjenica da je
Narodna skupština Republike Srpske 26. srpnja usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka. Skupština RS donijela je dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske. Kakvo je raspoloženje zastupnika u Skupštini Republike Srpske prema Inzkovoj Odluci govori podatak da je od 73 zastupnika njih 70 glasao za odbacujemo odluke Visokog predstavnika Inzka, jer njegove odluke smatraju neprihvatljivim i ništavnim.
I tako je parlament Republike Srpske po hitnom postupku usvojio izmjene entitetskog kaznenog zakona, te svojim zakonima želi sankcionirati osobe koje vrijeđaju naziv i znakovlje – zastavu, grb i himnu - entiteta Republike Srpske. Izrijekom je kao kazneno djelo navedeno eventualno nazivanje RS-a “ili njezinih naroda” genocidnima. Za to su propisali kazne do - 15 godina zatvora. m.z.z.
Već 1. kolovoza u BiH je stigao u službeni posjet Miguel Berger ministar njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Sa članovima Predsjedništva, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem , razgovarati će o reformama koje su uvjet za postizanje kandidatskog statusa BiH u EU, ali i drugim važnim temama, poput izmjena izbornog zakonodavstva, migracija, suradnje s NATO savezom itd.
Osim toga, ministar Berger položijo je vijenac u Memorijalnom centru Potočari, prenio radiosarajevo.ba U središtu političkih razgovora bit će EU-integracija, njemačka podrška Bosni i Hercegovini na njenom putu ka EU i reformski napredak koji je neophodan za to. Ministar će posjetiti i prihvatni centar za migrante Blažuj koji je izgrađen uz pomoć njemačke službe za tehničku pomoć
ŠTO JE PROPISAO ILI NAMETNUO KRIVIČNIM ZAKONOM BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK VALENTIN INZKO U BiH, KOJEMU JE MANDAT ISTEKAO 31. SRPNJA 2021. A ŠTO NIJE S DOŽIVLJAJEM PRAVDE ENTITETA REPUBLIKE SRPSKE? Evo nekoliko ključnih članaka:
Dopuna članka 145a:
ČLAN 1.Stavak 3
"Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Stavak 6 kaže:
Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Stavak 7 kaže:
“ Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
< | kolovoz, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter