NIJE OPTUŽNICA, NEGO ZAMOLNICA
Netko je predsjedniku RH Zoranu Milanoviću smjestio lošu informaciju, baš u dane važnih obljetnica za Knin 5. kolovoza i za Sinjsku alku 8.kolovoza. A možda mu i nitko nije smjestio, možda je predsjednik loše čuo sugovornika, ili još gore, možda predsjednik uopće informaciju nije čuo do kraja, već je mislio da je sve čuo, i dok je sugovornik još govorio, preko telefona, ili uživo, svejedno, predsjednik više nije slušo. Već je razvijao u glavi svoj film dodavao informaciji manje više što je mislio da joj pripada. U svakom slučaju o problemu optužnica iz Bosne i Hercegovine predsjednik nije čitao s papira, već slušao od nekoga.
I to što je čuo predsjednik, elokventan kakav je, na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu, reče da i dan danas u susjednim državama, pa i u Bosni i Hercegovini za koju želi vjerovati da je prijateljska jer druge nam nema, zasipaju Hrvatsku optužnicama i ovih dana, tjedana, mjeseci, protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka nedokazana izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti od prije dvadeset i šest godina. To nije dobro za međusobne odnose, posvijestio je predsjednik Milanović svima prisutnima. A onda rekao da je to u ovom slučaju totalitet hrvatske države, da to nije samo Vlada, već da su to i drugi organi i da tome jednostavno treba reći: “Gospodo, taj film nebute gledali”. Predsjednik je odlučno rekao da se tim ljudima u Hrvatskoj neće suditi i da ćemo ih mi zaštititi pod svaku cijenu. „ To su naši ratni zapovjednici. Možemo računati da nas se shvaća ozbiljno. Mi tuđe zaista ne tražimo, ovaj prostor je bio uvijek naseljen najjačima, najtvrđima.“
Dakako da je predsjednik i Vrhovni zapovjednik vojske RH uzburkao umove političara, povjesničara, ali i običnih ljudi.“ O čemu je sada riječ?' Što ti bosanci sada pokušavaju? I dok je ta vijest punila medije pisane, elektroničke, domaće i regionalne i šire, dođe dan Sinjske alke 8. kolovoz i predsjednik ponovi temu u Sinju i reče “Danas, nažalost, moram nešto reći i o tome, gledamo kako iz susjedne države, iz Bosne i Hercegovine dolaze prijedlozi za provođenje istrage i podizanje optužnica protiv kompletnog hrvatskog vojnog vrha iz 1995. godine, odnosno svih onih koji nisu bili u Splitu. To su Stipetić i Agotić, koji su pokojni već godinama i to su Mareković, Miljavac, to je vaš sugrađanin Domazet-Lošo. I sad se pitam je li ovo prilika da se o tome na ovom mjestu govori? Jest. Imamo problem i moramo razgovarati sa svojim susjedima da Hrvatska država u svom totalitetu neće dozvoliti da se 25 godina nakon rata ovakve stvari događaju.”
Da je novinar napisao tekst s pretpostavkama koje je izgovorio predsjednik, bio bi prozivan, a možda i tužen. Što može i smije predsjednik ne može, radi posljedica, nitko drugi.
NIJE OPTUŽNICA, NEGO ZAMOLNICA
Onda osvane ponedjeljak 9. kolovoz i javi se putem medija dužnosnik predsjedništva BiH Željko Komšić koji objasni da BiH nije poslala optužnicu Hrvatskoj već zamolnicu tužilaštva BiH za pružanje međunarodne pravne pomoći. Istoga dana u medije stigne i objašnjenje Ministarstva pravosuđa i uprave RH da je 6. kolovoza 2021. godine diplomatskim putem zaprimilo zamolnicu tužilaštva BIH za preuzimanje kaznenog progona zbog sumnje na kršenje međunarodnog prava u okviru vojno-redarstvene operacije „Bljesak. Riječ je o postupku u kojem pravosudno tijelo BIH sumnja da je četrnaest državljana RH navodno počinilo kaznena djela koja BIH dovodi u vezu s vojno-redarstvenom operacijom "Bljesak". A “Bljesak” je započeo 1. svibnja 1995. godine napadom hrvatskih snaga na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške. Cilj je bio ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području.
Prisustvo novog visokog predstavnika Cristiana Schmidta, koji se na samom dolasku obilno počeo koristiti medijima, očito potiče tužilaštvo BiH da počne raditi. A tužilaštvo BiH najprije počne od Hrvatske! Ministar Malenica zaključno je napisao „želimo naglasiti da činjenični opisi ni pravne kvalifikacije iz dostavljene dokumentacije ni na koji način ne vežu hrvatska pravosudna tijela te da dostavljene zamolnice ne mogu dovesti u pitanje legitimitet oslobodilačke operacije „Bljesak“ i „Oluja“.
No ostaje činjenica da je je Ministarstvo uprave i pravosuđa RH, bez obzira na sve, trebalo uredu predsjednika Republike Hrvatske već 6.kolovoza dostaviti Zamolnicu iz BiH.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 11.08.2021. u 08:20 sati.