Marketing
26. OBLJETNICA VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE “ OLUJA 95”
OLUJI 95 PRETHODILO VIŠE PRIPREMNIH OPERACIJA
Obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja obilježen je 5. kolovoza u gradu Kninu.
Nakon polaganja vijenaca i svijeće ispred Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95", na kninskoj tvrđavi podignuta je zastava te su pročitana imena 241 poginulog i dvojice nestalih hrvatskih branitelja tijekom Oluje. No u Kninu na središnjem kninskom trgu. 4. kolovoza ove godine je otkriven spomenik na koji su uklesana imena svih poginulih.
Uz premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora RH Gordana Jandrokovića u Knin je stiglo i desetak hrvatskih ministara u Vladi RH.
Premijer je održao govor, kao i predsjednik Sabora Jandroković.
Obilježavanje 26. obljetnice Oluje 5.kolovoz 2021. godine
A u kojim je okolnostima započela vojno redarstvena operacija Oluja 95? Hrvatska vojska specijalne postrojbe ministarstva unutarnjih poslova započele su vojno redarstvenu operaciju Oluja 4. kolovoza 1995. u kojoj je oslobođeno 10 404 kilometara Republike Hrvatske. Ta su područja na Kordunu, Lici , Baniji i Dalmaciji 1991. godine zauzeli pobunjeni Srbi uz pomoć Jugoslavenske narodne armije.
Pripreme za Oluju započele su u jesen 1994. nizom operacija, Zima 94. Skok 1, Skok2, Ljeto 95, Hrvatska vojska ovladala je planinom Dinarom. Potisnula je vojsku Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i ušla u Glamoč i Bosansko Grahovo. Time je strateški okružila Knin, glavni grad pobunjeničke Republike Srpske Krajine.
Neposredno prije početka Oluje vođeni su diplomatski pregovori između Hrvatske I pobunjeničkih vlasti, uz međunarodno posredovanje, kojima je cilj bio mirna reintegracija okupiranog teritorija u ustavno praavni poredak Republike Hrvatske. Ali te je prijedloge je pobunjenička strana odbila.
Samo nekoliko tjedana nakon što je vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu i učinila pokolj nad osam tisuća Bošnjaka, širem području Bihaća prijetila je sudbina Srebrenice, a Hrvatskoj novi veliki izbjeglički val iz Bi H . U takvim okolnostima započela je vojno redarstvena operacija Oluja , napad na okupirana područja , poznatih pod nazivom UMPA sjever I UMPA jug započeo je u svitanje 4. kolovoza 1994. godine. Na bojišnici dugoj oko 700 kilometara, Hrvatska vojska i policija rasporedile su oko 130 tisuća vojnika do 350 tenkova, 800 topova i minobacaća te 30 zrakoplova. U Slavoniji i na dubravačkom području bilo je raspoređeno još 70 tisuća vojnika , koji su ta područja trebali štititi u slučaju napada vojnih snaga iz Srbije.
Vojska Republike Srpske krajine raspolagala je s oko 40 tisuća vojnika, do 250 tenkova i oko 350 topova. Prvoga dana operacije hrvatske su snage probile obranu neprijatelja na 30 mjesta, a udarnu snagu činile su gardijske brigade potpomognute specijalnom policijom.
Večina protivničkih uporišta bila je u okruženju ili poluokruženju. Drugog dana operacije započelo je povlačenje večine srpskog civilnog stanovništva , koridorima prema Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Drugog dana operacije oslobođeni su Knin, Drniš, Vrlika, Benkovac, Gračac Plaški, Hrvatska Dubica, I druga mjesta.
6. kolovoza Hrvatska vojska se spojila s Armijom Bosne i Hercegovine i time je razbijena blokada Bihaća i Zapadne Bosne.Istoga dana oslobođeni su Petrinja Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica,Glina, Obrovac. Do kratkotrajnog zastoja došlo je na području Banije, ali nakon reorganiziranja I pregrupiranja Hrvatske vojske tamošnji je 21 korpus vojske republike Srpske Krajne okružen i on se predao 8. kolovoza.
Davor Marijan u knjizi “O Opreaciji Oluja “ piše da je poginulo 196 hrvatskih vojnika I policajaca, a ranjeno ih je tisuću sto. Gubici srpske strane nisu potpuno pouzdano poznati, a procijenjuje se da je poginulo između 400 I 600 vojnika.
Tijekom operacije izbjeglo je s oslobođenog područja oko 130 000 srba u Bosnu I Hercegovinu I Srbiju.U tjednima nakon Oluje, kako to piše u članku “o Oluji” u Hrvatskoj enciklopediji dogodili su se slučajevi ovete, kao I paleža I pljačke , što je negativno odjeknulo u zemlji I inozemstvu. Točan broj ubijenih srpskih civila nije poznat. Janja Sekul Gibač I Slaven Ružić u članku “ Izravni demografski gubici stanovništva republike Srpske Krajne tijekom I neposredno nakon hrvatskih oslobodilačkih akcija Bljesak i Oluja”, objavljenom u časopisu za Suvremenu povijest 2015. godine, navode da su u bazi nestalih I poginulih Hrvatskog memorijalnog nastavnog centra Domovinskoga rata dostupni podaci o ukupno 225 ubijenih civila.
Vojno redarstvena operacija Oluja 95 je trajala 84 sata i njome je Hrvatska vojska , koja je na temelju sporazuma hrvatskog predsjednika dr. Franje Tiđmana i predsjednika Predsjedništva Bosne I Hercegovine Alije Izetbegovića od 22. srpnja 1995. djelovala zajedno s Armijom BiH, oslobodila više od 18 posto državnog teritorija .
Operacijom Oluja stvoreni su uvjeti za povratak prognanika i preokrenuti strasteški odnos snaga u regiji.
Izvor: Dogodilo se na današnji dan, obrazovna emisija 1. Programa radio Zagreba.
Vojno redarstvenu akciju" Oluja 95" su po pravcima vodili slijedeći generali: Gotovina : Split- Knin, Markač; Velebit, Norac ; Gospić- Velebt, Mareković: Zapadna Bosna, Crnjac: Karlovac, Basarac-Stipetić ; Banovina , Džanko: Bjelovar- Dvor na Uni (mzz)
Post je objavljen 05.08.2021. u 23:38 sati.